„Ovo je svojevrsni eksperiment gdje se pokušava napraviti fotografska izložba uz pomoć mobilnog aparata, odnosno, aparata koji se nalazi na mobilnom telefonu i upravo zbog toga je naziv izložbe ‘Anarchy in photography’. Ovo je prilika da se, na neki način, ukaže na mogućnosti koje pruža mobilna fotografija, pogotovo digitalna, te da se ljudi ohrabre da se i oni na ovaj način pokušaju izraziti u smislu kreativnosti, umjetničkog izražaja, naravno, pod uvjetom da to zaista žele. To je osnovni cilj ove cijele priče“, rekao je autor izložbe Faruk Kajtaz.

Izložba je upriličena u Spomen kući Svetozara Ćorovića, a u organizaciji Muzeja Hercegovine Mostar.

„Faruk Kajtaz s večerašnjom izložbom potvrđuje da je jedan iskusni kroničar svog grada, bilo da to radi kao kolumnist, analizirajući kulturološke, politološke, sociološke i druge teme, bilo da uvečer šetajući gradom na najljepši umjetnički način bilježi određene situacije, koje su pretočene na njegovu izložbu“, naglasio je direktor Muzeja Hercegovine Mostar, Asim Krhan.

Na izložbi je prikazano više od 50 fotografija na 16 velikih panoa.

„Fotografije su postavljene tako da predstavljaju stilsko-vizualne cjeline i zapravo to možemo promatrati kao svojevrsne vizure grada iz nekih drugih kuteva koji se do sada nisu viđali uobičajeno, tako da je ovo možda neka drukčija izložba i drukčija vizura Mostara, ali to je bio cilj. Veliku zahvalu sam dužan dati Muzeju Hercegovine Mostar koji je, zaista, objeručke prihvatio ideju i pomogao mi u relizaciji te naravno i organizatorima ‘Mostarskog ljeta’“, zaključio je Kajtaz.

Sutra (subota, 05.07.) u programu „Mostarskog ljeta 2025“, a u organizaciji Muzeja Hercegovine Mostar bit će održan koncert – Trio Zerdelija. Koncert počinje u 21 sat u Spomen kući Svetozara Ćorovića.

/Desk/

Objava Izložba fotografija Faruka Kajtaza: Anarchy in photography’ – Mostar okom kamere mobitela pojavila se prvi puta na Republika.

Prošlo je cijelo desetljeće otkako je Ellen DeGeneres srušula nekadašnji Twitter, današnju platformu X i to nakon što je objavila zvjezdani selfie na dodjeli Oscara 2014. godine, čija je bila voditeljica.

S Ellen su za fotografiju pozirali Meryl Streep, Bradley Cooper, Brad Pitt, Jennifer Lawrence, Lupita Nyong’o, Angelina Jolie, Channing Tatuma u pravom planu, međutim, mnogo se toga promijenilo otkako je ovaj deset godina star tweet podijeljen više od dva milijuna puta u razmaku od samo dva sata i koji je pritom srušio Twitter.

U to vrijeme Ellen je još uvijek vodila svoju emisiju “The Ellen Degeneres show”, koji je nakon 19 godina posljednji put na malim ekranima emitiran 2022. godine, a Brad Pitt i Angelina Jolie bili su friško vjenčani, no od 2019. godine vode žestoku brakorazvodnu bitku.

Objava Možete li vjerovati da je prošlo 10 godina od ove fotografije? Srušila je internet u par minuta i ispisala modernu povijest! pojavila se prvi puta na Republika.

Dobar dio prikupljenih sredstava dolazi od prodaje šalica, majica te prijenosnih hladnjaka s fotografijom namrštenog lica bivšeg predsjednika.

Trump je pušten uz jamčevinu, a optužen je da je pokušao poništiti rezultat predsjedničkih izbora 2020. u Georgiji.

Suočava se s trima drugim optužnicama dok je istovremeno u kampanji za predsjedničke izbore 2024.

Dvije druge povezane optužnice tiču se neistinitih tvrdnji o izbornoj prevari i napadu njegovih pristaša na Capitol u Washingtonu. Trump poriče sve optužbe i tvrdi da je riječ o politički motiviranim postupcima s obzirom na činjenicu da vodi u utrci za nominaciju republikanske stranke te je najizgledniji izazivač trenutnog demokratskog predsjednika Joe Bidena.

Čini se da su sudski procesi potaknuli Trumpove pristaše, a on je prikupio gotovo 20 milijuna dolara u posljednja tri tjedna, otkako je protiv njega podignuta optužnica u slučajevima vezanim uz Georgiju i upad na Capitol.

Trump je u petak, odmah nakon uhićenja u Georgiji, prikupio 4,18 milijuna dolara, što se smatra dosad najvišim iznosom prikupljenim unutar 24 sata u predizbornoj kampanji.

Osim prodaje robe u internetskoj trgovini, njegov predizborni stožer šalje poruke pristašama u kojima od njih traži pomoć.

Trump je u četvrtak na društvenoj mreži X, ranije poznatoj kao Twitter, objavio svoju zatvorsku fotografiju uz natpis: “Upletanje u izbore. Nema predaje!” te je naveo adresu svoje internetske stranice. Bivši predsjednik na toj društvenoj mreži nije ništa objavio od siječnja 2021.

Objavljena fotografija nastala je u okružnom zatvoru Fulton, gdje se predao vlastima i platio 200.000 dolara jamčevine kako bi bio pušten na slobodu dok čeka suđenje.

/Desk/

Objava SHOW MUST GO ON Trump na svojoj fotografiji iz zatvora zaradio 7,1 milijun dolara pojavila se prvi puta na Republika.

Dok je u petak u Prijedoru u sjeverozapadnoj Bosni govorio čelnik Republike Srpske Milorad Dodik na manifestaciji koju su zajednički organizirale vlasti u Banjoj Luci i Beogradu obilježavajući, kako oni tvrde, “dan progona Srba iz Hrvatske”, u pozadini na videozidu je projicirana fotografija sa ženom zabrinutog lica i više djece.

Utvrdilo se međutim kako se ne radi o srpskim izbjeglicama, nego bošnjačkim stradalnicima iz Žepe koja se zajedno sa Srebrenicom u srpnju 1995. našla na meti najtežeg ratnog zločina na teritoriju Europe nakon Drugog svjetskog rata. Nermina Mujkić Gušo potvrdila je za N1 televiziju kako je upravo ona tromjesečna beba koju u naručju drži majka te da se ne radi o fotografiji iz Oluje.

“Nas su smjestili u nekakvu Oluju. Zločine nad nama su počinili upravo oni koji su nas smjestili na onaj panel, a “oluja” nam je bila u Žepi i Srebrenici”, rekla je Nermina.

Dodala je kako se radi o nepravdi te da je svima dobro poznato kako je u tom razdoblju, kada je fotografija nastala, počinjen najveći zločin u Europi nakon Drugog svjetskog rata – genocid u Srebrenici. Fotografija je inače nastala tijekom evakuacije te obitelji u Sarajevo. Posvjedočila je i kako je u tome razdoblju njezin brat ranjen i ostao 100-postotni invalid.

“Majka je moj heroj, sve nas je spasila”, rekla je.

Ona je i u kratkom razgovoru za portal Radiosarajevo.ba potvrdila da su na fotografiji ona, njena majka Sabina i brat. “Ja sam beba u maminom naručju. Brat je pored nas, a drugi ispred nas u transporteru je bio jer je ranjen. Bog je na strani pravednih, ali ovo poniženje neću prihvatiti”, kazala je. Riječi kojima opisuje kako se trenutno osjeća su šok i užas, prenijelo je Radiosarajevo.ba.

Protjerane izbjeglice koje su preživjele pad Žepe, zahvaljujući Dodiku i ostalim koji su u Prijedoru, gradu u kojem nije bilo rata, ali je ubijeno skoro 4.000 Bošnjaka i Hrvata, obilježavali ‘dan sjećanja na protjerane i ubijene Srbe’, ponovo moraju prolaziti kroz traume jer neko ciljano ili pukim neznanjem, koristi njihovu patnju, ističe se.

Agenciju koja je radila video materijal angažiralo ministarstvo za boračka pitanja Srbije

Srpski predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je u petak u Prijedoru kako je Oluja bila najveće etničko čišćenje u Europi nakon Drugog svjetskog rata, dok je Dodik tu operaciju nazvao udruženim zločinačkim pothvatom za koji je okrivio Hrvatsku, ali i SAD.

Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske priopćilo je da je prikazivanje fotografije Bošnjakinje iz Žepe u sklopu video materijala kojim je popraćeno obilježavanje 28 godina od stradanja Srba u Oluji “nehotična i nenamjerna greška agencije iz Srbije koja je pripremila video materijal”.

Dodali su da je agenciju angažiralo Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije.

“Ministarstvo smatra da je obilježavanje 28 godina od stradanja srpskog naroda tokom ‘zločinačke akcije Hrvatske vojske’ bilo dostojanstveno te da su poslane poruke primjerene veličini tragedije koja je zadesila narod ‘Republike Srpske Krajine’ kao i narod visoke Krajine”, naveli su.

“Pokušaj pojedinih da prikazivanje fotografije Bošnjakinje iz Žepe u sklopu video-materijala koji je pratio program obilježavanja predstavi kao bilo šta osim kao nehotičnu i nenamjernu grešku, i to profesionalne agencije iz Srbije, koja je angažirana od Ministarstva za rad zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije, i koja je pripremala video-materijal, je manipulacija s ciljem da se otvori novi krug prebrojavanja žrtava i “mjerenje” čije je stradanje veće. Između ostalog, u dodaju da su, nažalost, broj žrtava i razmjere stradanja tokom posljednjih sukoba na prostoru bivše Jugoslavije tolike da je “dostupno more fotografija koje o tome svjedoče”, priopćili su.

Materijal radila agencija ‘Pozitiv’ iz Beograda – ispričali se

Agencija “Pozitiv” iz Beograda preuzela je punu odgovornost za, kako su rekli, “nenamjernu pogrešku prilikom izrade multimedijalnog sadržaja” za potrebe obilježavanja 28 godina “Oluje” u petak, 4. kolovoza, u Prijedoru i uputila ispriku svima kojima je, kako su naveli “time nanesena šteta i bol”.

“Posebno se ispričava Srpskoj pravoslavnoj crkvi i rukovodstvu Republike Srpske i Republike Srbije, jer je za ovo kriva isključivo agencija “Pozitiv” i za to preuzimamo punu odgovornost. Naglašavamo da odgovornost za ovu pogrešku u potpunosti snosi naša agencija. Organizator događaja nije imao nikakve veze s ovom neopreznom pogreškom, niti je mogao predvidjeti ovu situaciju”, navode iz agencije.

Agencija “Pozitiv” uputila je ispriku i obiteljima Mujkić i Gušo, kao i svim sudionicima komemorativnog skupa te su naveli kako su u izradi materijala koristili pogrešnu fotografiju, te da se radi o ozbiljnom propustu za koji nema opravdanja.

“Ovaj propust nije učinjen s namjerom da bilo koga povrijedimo, omalovažimo ili zlostavljamo, te se nadamo da će svi prihvatiti našu iskrenu ispirku”, ističu iz ove agencije te su naveli kako se ova pogreška “ne može i ne smije koristiti za dalje umanjenje patnji srpskog naroda”.

“Ta pogreška koju smo nenamjerno napravili ne može promijeniti povijesnu činjenicu da je 1995. godine u akciji Oluja izvršeno etničko čišćenje srpskog naroda, najveće etničko čišćenje od Drugog svjetskog rata na tlu Europe. I kao što su istaknuli predstavnici državnog vrha u Prijedoru – poštujemo sve žrtve, bez presedana, ali nikada nećemo zaboraviti sve srpske žrtve i sve preživjele Srbe koji su preko noći protjerani sa svojih ognjišta. Izražavamo iskrenu nadu da naša pogreška, za koju će odgovorni snositi posljedice, neće biti zloupotrijebljena u cilju daljeg minimiziranja bola, tuge i nesreće koja je nanesena Srbima prije 28 godina”, ističu u ovoj agenciji.

/Desk/

Objava Bošnjačke žrtve prikazane kao srpske u Oluji – Video naručilo ministarstvo boraca Srbije – Beba iz naručja majke: “Nismo žrtve Oluje već genocida” pojavila se prvi puta na Republika.

-Ovom izložbom otvaramo priču o velikom poljskom umjetniku Zdzisławu Beksińskom. U narednim godinama planiramo izlagati njegova najvažnija djela, posjetiti kultne umjetničke galerije na Balkanu, pokazati njegove radove u svim glavnim gradovima. Mostar je dobio posebnu ulogu u promociji umjetnosti Beksińskog – grad smo odakle kreće umjetničko putešestvije Zdzisława Beksińskog po zemljama Balkana, rekao je organizator izložbe, novinar i politolog, Husein Oručević.

-Zdzisław Beksiński je fotografirao od djetinjstva – od 1940. kada je od oca dobio prvi Icorett Zeiss aparat. Umjetnički zrela fotografija pojavila se pedesetih godina i predstavljala je – kako je sam autor često isticao – svojevrsnu nadoknadu neostvarenih snova o režiji. Još za vrijeme studija počeo je sa fotografijama koje prikazuju pejsaž, arhitekturu ili fragmente krakovskih ulica, kadrirajući ih na sebi svojstven i sugestivan način. Već tu se naznačila tendencija jednog specifičnog promatranja i zrcaljenja stvarnosti, koja je svoj continuum pronašla u predstavljanju melankoličnih pejsaža, pustih uličica provincijskog gradića, portreta punih napetosti – slika koje neminovno bude asocijacije na prolaznost, samoću i bol egzistencije. Realni svijet ovjekovječen u kadru filtrira kroz svoju unutarnju realnost, predstavljajući sanjivi gradić s njegovim sporim, melankoličnim ritmom i pustim, često mračnim tačkama, kao na fotografiji „Krik šperploče” ili „Zatvorena vrata”, opisuje Oručević.

Beksiński je, napuštajući Sanok 1977. dao većinu fotografskih radova Narodnom muzeju u Wroclawu. Ostatak kolekcije, dokumentarne fotografije i tisuće negativa, dobio je u testamentu Povijesni muzej u Sanoku. Većinu od njih može se vidjeti u Sanoku u Galeriji Zdzisława Beksińskog, koja izlaže skoro 600 radova iz svih perioda stvaralaštva. Beksiński nikad nije tretirao fotografiju kao medij koji registrira stvarnost i dokumentira realno postojeći svijet, nego kao osobnu kreaciju tog svijeta realiziranu sebi svojstvenom ekspresijom i senzibilitetom.

Oručević citira riječi ovog poljskog umjetnika: “Planiram fotografije, izmišljam ih, onda režiram cijelu stvarnost zajedno sa statistima i čak izvjesnim elementima prostora, koje odabirem tako dugo i koje tražim tako dugo, dok manje ili više ne sliče na viziju, koja je bila posve apriorna”.

Zdzisław Beksiński Istaknuti je suvremeni umjetnik – fotograf, skulptor, slikar, grafičar. Rođen je 24. veljače u Sanoku. Nakon završetka studija arhitekture na krakowskoj Politehnici 1955. vratio se u Sanok. 1958. rodio se njegov jedini sin Tomasz (kasnije cijenjen prevoditelj s engleskog jezika, glazbeni novinar i radijski voditelj). 50-tih godina bavi se fotografijom, potom crtežom, slikarstvom, skulpturom, grafikom, od polovice 70-tih godina isključivo slikarstvom.

1977. seli se s obitelji u Warszawu, gdje nastavlja slikarsko stvaralaštvo, a 90-tih godina otkriva kompjutersku grafiku. U veljači 2005. brutalno je ubijen u svom varšavskom stanu. Svoj bogati umjetnički opus testamentom ostavlja Povijesnom muzeju u Sanoku, kome je umjetnik godinama davao svoje najbolje radove.

Prema Oručevićevim riječima, izložba će se održati prvo u Mostaru od 02.- 23. srpnja, a kasnije i u Podgorici od 03.-13 rujna, a organizira su uz financijsku podršku Veleposlanstava Republike Poljske iz Sarajeva i Podgorice, te uz svesrdnu umjetničku i logističku pomoć Povijesnog Muzeja u Sanoku (Poljska) te lokalne partnere SKPD Prosvjeta Mostar, a u Podgorici – U.G. Status i Univerzitet Mediteran.

Objava U Mostaru izložba poljskog umjetnika Beksińskog: U kadru portreti puni napetosti, realan svijet i bol egzistencije pojavila se prvi puta na Republika.

Društvenim mrežama ubrzo se proširila usporedba kune s kovanice eura i fotografije objavljene na internetu. Ljudi u komentarima uglavnom ukazuju na sličnosti između kune s kovanice i obrisa kune na fotografiji. Tako ljudi na društvenim mrežama upozoravaju na sličnost poze u kojoj se nalazi životinja, grane na kojoj se životinja nalazi, ali i sitnijih detalja, poput položaja repa ili bijele boje koja se nalazi životinji na vratu.

Tviteraš s nazivom Marko je posložio nagrađeni dizajn i fotografiju škotskog fotografa Iaina H Leacha, slika se poklapa čak i u detaljima, piše Index.hr.

Autora fotografije Iain H Leach i sam se uključio u raspravu na Twitteru. “Nadam se da te autor dizajna hrvatske kovanice eura kontaktirao i platio ti za prava fotografije jer ovo na kovanici izgleda isto kao tvoja fotografija”, napisala je jedna osoba na Twitteru, a on je brzo odgovorio. “Hvala što ste mi javili. Ne znam što mogu učiniti, možda mi pošalju besplatnu kovanicu”, rekao je Leach.

Autor dizajna Stjepan Pranjković za dizajn je dobio 70.000 kuna. Hrvatska narodna banka raspisala je 2. kolovoza 2021. otvoreni natječaj za izbor dizajna nacionalne strane eurokovanica, a natječaj je trajao do 15. rujna 2021.

Pranjković je u Facebook grupi Bring Your Own Laptop Online pitao za savjete u vezi rezanja fotografija u Photoshopu jer “dizajnira neke novčiće”, prenosi N1.

“Pomozite! Može li mi netko reći je li moguće iz Photoshopa izrezati fotografiju i otvoriti je u Illustratoru ili možda nekom drugom programu samo kako bih mogao staviti neke efekte? Ne mogu to učiniti u Photoshopu jer nemam dostatnu grafiku pa rendering nije moguć”, napisao je Pranjković u svojoj objavi.

“Dizajniram neke novčiće i moram primijeniti svjetlosne efekte na fotografiju da dobijem metalni izgled. Probao sam na neke druge načine, ali nijedan od njih ne izgleda dovoljno dobro”, rekao je u komentaru ispod.

Pranjković je za svoj pobjednički dizajn s kunom dobio 70.000 kuna. Njegova druga dva rješenja osvojila su drugo mjesto, a za svako od njih je dobio po 35.000 kuna. Ukupno je to 140 tisuća kuna (nešto više od 35 tisuća KM).

/Republika/

Objava SKANDAL Dizajner hrvatske kovanice eura ‘ukrao’ fotografiju kune od škotskog fotografa pojavila se prvi puta na Republika.