U petak je tijesnom većinom glasova izabrana nova vlada Federacije BiH koju čine ministri iz stranaka Hrvatskog narodnog sabora BiH i stranaka Trojke. U oporbu je otišla najjača nacionalna stranka Bošnjaka Stranka demokratske akcije (SDA) koja je više mjeseci opstruirala formiranje vlade.

Deblokadu je dan ranije omogućio visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt donijevši odluku za koju je rekao da je jednokratna.

Odgovarajući na novinarska pitanja u Čakovcu, Milanović je rekao da je Schmidtova odluka “možda trenutno pomogla Hrvatima, ali dugoročno nije”.

“Dugoročno, ako postane presedan, opasna je. Ne pomaže ako kažete ‘ali ovo se primjenjuje samo jednom’”, izjavio je Milanović.

Dodao je da će Schmit jednog dana otići iz BiH-a, ali će problemi u toj zemlji ostati. Izbor nove vlade obilježile su optužbe iz SDA i bliskih organizacija da je Schmidt pogodovao Hrvatima.

/Desk/

Objava Milanović:” Schmidtova odluka možda trenutno pomogla Hrvatima, ali dugoročno nije” pojavila se prvi puta na Republika.

On je u intervjuu za Večernji list BiH kazao i kako je krajnje optimističan te da će Federacija u travnju sigurno imati novu vladu, no da je očito i da će se morati iznaći neko prijelazno rješenje za slučaj da se to ne dogodi, jer rokovi su istekli.

“Ovoga puta postoji dodatna doza optimizma zbog informacija koje ne mogu dijeliti s drugima. Siguran sam, naime, da ćemo sljedeća dva tjedna imati rješenje. Neki pokušavaju ući u novi proces pregovora, a ja sam jasno poručio da smo ih završili s partnerima. Sada samo treba vidjeti kako ih realizirati. Napravit ćemo sve pripreme da odmah nakon toga uđemo u proces razgovora o izmjenama Izbornog zakona i Ustava zbog roka od šest mjeseci koji smo potpisali kao dio parlamentarnih većina, ne samo na sastancima u Bruxellesu nego i u sklopu sporazuma s političkim strankama Osmorke iz Sarajeva te SNSD-a”, istaknuo je predsjednik HDZ-a BiH.

Dogovorom o izbornim i ustavnim reformama, dodao je, trebali bi se “zauvijek izbjeći ovakve situacije, a u korist brzog formiranja vlasti i učinkovitog upravljanja zemljom u budućnosti”.

Čović je rekao kako “nitko dobronamjeran nije mogao računati na igru pojedinih političkih lidera koji su koristili institucije, poduzeća, ali i obavještajno-sigurnosni sustav kako bi ostvarili svoje usko stranačke ciljeve”.

“To znači da smo taoci jedne radikalne političke opcije, koja je u ime svog naroda promovirala svoje maksimalističke interese nauštrb druga dva konstitutivna naroda”, rekao je predsjednik HDZ-a.

Govorio je i o tome kako pronaći rješenje kojim bi se ostvarila funkcionalnost u FBiH, a s druge strane zajamčila Hrvatima pozicija da nakon sljedećih izbora neće postati žrtva da ih brojniji Bošnjaci posve izguraju iz vlasti, kazavši kako je potrebno izbjeći bilo kakav eksperiment i nametnuta rješenja koja bi mogla ugroziti poziciju ravnopravnosti konstitutivnih naroda i njihovog legitimnog predstavljanja kada je u pitanju izbor izaslanika u Dom naroda, odnosno Predsjedništvu BiH, koje je, kako je naglasio, prevažno.

Pritom se osvrnuo i na hrvatskog člana Predsjedništva BiH koji, kako kaže, četvrti put predstavlja Hrvate koji ga nisu birali.

“To želimo trajno riješiti i to neće učiniti visoki predstavnik svojim odlukama. Vjerujem da visoki predstavnik nikada ne bi ni intervenirao da nije bilo izraženih jasnih blokada od istih koji to danas rade. Zajedno s time u izbornoj kampanji poručivali su kako su potpisali sporazume s Hrvatima o Izbornome zakonu i Statutu grada Mostara te poslije svjesno opstruirali cijeli proces”, naglasio je Čović.

Upitan je li visoki predstavnik izmjenama na dan izbora 2. listopada ispunjavao želje Hrvata i političkog Zagreba, kako to tumače bošnjačke stranke i dio javnosti, odgovorio je kako je to apsolutna neistina.

“Evidentno je visoki predstavnik morao reagirati jer nismo napravili izmjene Izbornog zakona, a ušli smo u predizborno vrijeme. A poglavito stoga jer je prethodno reagirao već dva puta. Jednom oko financiranja, što je za mene bilo posve nepotrebno. U međuvremenu se spinovima iz političkog Sarajeva podvaljivalo da će Hrvati bojkotirati izbore. A to je sve bilo sastavni dio manipulacija da Hrvati žele podijeliti BiH. Podsjetit ću i da je gospodin Izetbegović jasno uoči izbora javno rekao kako je kupovao vrijeme i učinio sve kako ne bi došlo do dogovora o izmjenama Izbornog zakona. Nama su pokušali pomoći partneri iz SAD-a, EU i Venecijanske komisije. Pregovaranje u lošoj namjeri očito je bila crvena crta i izazvala je reakciju međunarodne zajednice – kazao je.

Novi odnosi s Bošnjacima

Odgovarajući na ptianje mogu li novi partneri popraviti hrvatsko-bošnjačke odnose, Čović je rekao kako će “to doći samo po sebi”.

“Ljudi koji su jučer bili u oporbi nisu imali takve vrste odgovornosti, danas žele graditi nove odnose. Meni je drago da je dobar dio tih ljudi, barem pola od njih iz Osmorke, razumio da naša priča ima smisla jer je za BiH. A ne protiv nje. Ono što smo radili sa SDA posljednjih 20 godina jest i nije davalo rezultate. Rekao bih da ovo sada predstavlja izgradnju novih odnosa tako da legitimni predstavnici Hrvata prave dogovor i vlast s Osmorkom”, rekao je Čović za Večernji list.

Komentirao je i nedavne izjave predsjednika RS-a Milorada Dodika o prekidu suradnje s NATO savezom i napuštanju institucija BiH.

“Gospodina Dodika odlično znam i dugo surađujemo. Postoji uvažavanje u tome političkom djelovanju, ljudsko i političko. On često izađe s takvim idejama. Moram priznati da o tome nikada nismo razgovarali. Niti ikada razgovaramo o trećem. Izjave su apsolutno povezane sa situacijom u našem okruženju, daleko više od stanja u BiH. To nikada ne bih rekao na takav način. Posebice zbog čvrstog partnerstva s međunarodnim predstavnicima u BiH. Nastojim uvijek pronaći pristojnu riječ čak i za one koji prema meni nisu blagonakloni. Samo tako možemo graditi ambijent u kojem ćemo moći zajedno ići naprijed”, kazao je Čović.

Dodao je i “kako ima osjećaj da rješenje problema u našem okruženju pomalo utječe na lokalne politike”.

“Svi govorimo kako ćemo napraviti iskorak prema EU. Ja osobno, ali i gospodin Dodik, gospodin Nikšić, gospodin Konaković. Nastavljamo tim putem. Imamo osjećaj da rješenje problema u našem okruženju pomalo utječe na lokalne politike. Mislim da ćemo iz toga brzo izaći”, rekao je Čović u intervjuu za Večernji list BiH.

Objava Čović je i dalje optimističan da će F BiH u travnju imati novu vladu, ali nije siguran jer spominje ‘prijelazno rješenje’ pojavila se prvi puta na Republika.

Predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara (HDZ BiH), govoreći za emisuju ‘Kompas’ RTV HB potvrdila j pisanje Dnevnog lista o svojevrsnoj zamci od strane SDA prema političkim predstavnicima bh Hrvata.

Bradara je kazala kako bi trajna odluka visokog predstavnika oko izbora federalne vlade samo uz potpis predsjednika/ce Federacije i jednog potpredsjednika bila pogubna za hrvatski narod.

Bradara: Za hrvatski narod pogubno trajno rješenje izbora federalne vlade bez sva tri potpisa

Podsjetimo na pisanje Dnevnog lista kako bi se HDZ BiH, već sljedećih izbora, mogao naći u sadašnjoj poziciji SDA i potpunom izbacivanju iz vlasti. Te, svojevrsne najave, prvenstveno su zbog inzistiranja SDA na intervenciji visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta oko promjena izbornih pravila gdje se u izboru čelništva i formiranju federalne vlade može zaobići jedan od tri kandidata za predsjednika i dva potpredsjednika Federacije. Za sada, nema najava da će Schmidt posezati za bonskim ovlastima oko ovog pitanja.

No, „kvaka“ je u tome da SDA traži od Schmidta da takva odluka bude trajna, a ne samo privremena. Predstavnici SDA su u već nekoliko navrata istaknuli kako će prihvatiti samo trajnu odluku. Ovo je svojevrsna zamka za HDZ BiH jer bi, SDA i DF, već naon sljedećih izbora mogli izabrati i hrvatskog i srpskog i bošnjačkog kandidata i imati većinu u nacionalnim klubovima kao i u Zastupničkom domu. Takav, izgledan scenarij, uklonio bi vodeće predstavnike bh Hrvata iz rukovodstva federalne vlasti i ‘strpao’ ih na političku marginu.

Na pitanje koliko je opasan scenarij da Schmidt donese odluku da se može izabrati vlada uz potpis predsjednice Federacije i jednog potpredsjednika i da to bude trajna odluka, Bradara je kazala:

„To je za hrvatski narod pogubno, to odgovorno tvrdim. Bilo kakvo trajno rješenje ne bi bilo dobro“.

Bradara je navela kako to nikad nije niti spomenuto na Hrvatskom narodnom saboru(HNS), te da se za takav model rješenja ne zalažu, a ponovila je i stav kako bi se sami politički akteri trebali dogovoriti oko ovog pitanja, pri tom potvrdivši riječi voditelja emisije kako se radi o „zamci za Hrvate“.

Izetbegović: “HDZ sljedeći na redu”

Iz ovoga je razvidno kako se radi o svojevrsnoj ‘pat-poziciji’, prvenstveno za HDZ BiH koji će, kako stvari stoje, na sve načine nastojati izbjeći upravo ovaj scenarij – izbor vlade bez potpisa jednog potpredsjednika.

U ovom slučaju SDA-ova Refika Lende koji je također kazao kako neće potpisati federalnu vladu bez da u njoj sudjeluje SDA, kao i da će njegova stranka prihvatiti samo stalnu odluku Schmidta po pitanju njenog izbora.

Podsjećamo i na znakovitu izjavu predsjednika SDA Bakira Izetbegovića koji je rekao: “To HDZ neće prihvatiti jer znaju da je to klatno pokrenuto i da će oni sljedeći put biti na redu. Što se nas tiče, neka sve ono što su namjerili sada urade kako bi došli na vlast, ali neka to bude trajno. Neka promijene Ustav, Izborni zakon, neka Zastupnički dom većina – mi ćemo im pomoći u tome”.

Što sada?

Iako to sada ne izgleda, očito je da je upravo HDZ BiH sada u, do sada, jednoj od najizazovnijih političkih pozicija. S jedne strane, naravno da bi rado prihvatili Schmidtovu „privremenu“ oduku o izboru vlade uz potpisepredsjednice FBiH i jednog potpredsjednika, ali to neće prihvatiti SDA i čini s da su u tome u ovoj stranci više nego odlučni, pa čak i po cijenu sankcija o kojima se sve više nagađa.

Također, sve veći je sukob između SDA i stranaka ‘Osmorke’, predvođene SDP-om Nermina Nikšića i Narodom i Pravdom Elmedina Konakovića koj se sve više profilira. Došlo je do te razine da se u obranu SDA uključio i poglavar Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović, a najnovije je da je federalni premijer Fadil Novalić, prvooptuženi u aferi ‘Respiratori’, u završnim riječima na suđenju optužio upravo NiP za sudjelovanje u montiranju političke optužnice protiv njega, a imao je i oštre kritike prema Tužiteljstvu BiH.

Međutim, da ponovimo, u najtežoj situaciji je HDZ BiH koji sada ima izglednu opciju privoljeti partnere ‘Osmorke’, prvenstveno SDP, ali i NiP, da prepuste neke od pozicija u vlasti SDA-u. Ovo se čini kako nevjerojatan i nerealan scenarij, ali upravo ovo bi, takoreći, spasilo HDZ od trajnog političkog sunovrata koje im „priprema“ SDA, a iz koje stalno ponavljaju kako su stranka s najvećim brojem bošnjačkih glasova.

To je poruka prvenstveno HDZ-u, a toga su u toj stranci, kako je potvrdila Bradara, itekako svjesni. Kako će se ovaj scenarij odraziti na koaliciju HDZ- stranke ‘Osmorke’?

Vrlo teško je zaključiti što je summa summarum svega uz brojne mogućnosti scenarija i raspleta cijele situacije. Sve je moguće, pogotovo kada se radi o BiH, piše Dnevni list.

/Desk/

Objava Pat pozicija u formiranju federalne vlasti – Hoće li HDZ u federalnu vlast uvesti SDA? pojavila se prvi puta na Republika.