Vlada Federacije BiH podržava prijedlog da se izvrši emisija euroobveznica Federacije BiH u iznosu do 800.000.000 eura na Londonskoj burzi.

Proračunom Federacije BiH za 2026. godinu planirani su primici od dugoročnog zaduživanja u iznosu od 1.976.952.480 KM, od čega se na izravno vanjsko zaduživanje odnosi 1.564.664.000 KM (ekvivalent od 800 milijuna eura).

U skladu sa Zakonom o dugu, zaduživanju i jamstvima u Federaciji BiH, te nedavnom Presudom Ustavnog suda Federacije BiH kojom je u potpunosti potvrđena ustavnost predmetnog Zakona, stvoreni su svi pravni preduvjeti za nesmetanu realizaciju emisije na međunarodnom tržištu kapitala.

Podsjetimo, FBiH je krenula u zaduživanje emisijom euroobveznica na Londonskoj burzi u srpnju 2025. godine, ponudivši obilje premija u svom debiju euroobveznica u četvrtak, dok su narudžbe premašile milijardu eura prije nego što su se uključili američki investitori.

Federacija BiH (kreditni rejting B3/B+) ponudila je razgovor o početnoj cijeni u području prinosa od 6% za obveznicu koja će dospjeti u srpnju 2030. Prema dostupnim informacijama, iznos bi trebao biti između 300 i 350 milijuna eura.

Federacija BiH je u lipnju 2024. godine dobila prvu kreditnu ocjenu od bonitetne agencije S&P Global Ratings. Entitet je dobio dugoročnu i kratkoročnu kreditnu ocjenu B+/B, sa stabilnim izgledima. Ovaj potez bio je signal da se sprema izlazak na međunarodno tržište kapitala.

Jednom prigodom je, pri susretu s izaslanstvom Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), premijer FBiH Nermin Nikšić rekao da Federaciji BiH nije potreban novi kreditni aranžman s ovom institucijom.

Zaduživanje kod MMF-a je puno jeftinije, ali uključuje obvezu na reforme, što aktualnoj Vladi FBiH, koja se istaknula po rastrošnosti, ne odgovara, pa se odlučila na skuplje zaduživanje euroobveznicama.

Što je euroobveznica? Euroobveznica je međunarodna obveznica izdana u valuti koja je različita od domaće valute zemlje u kojoj se izdaje. Suprotno čestom mišljenju, prefiks “euro“ ovdje ne označava europsku valutu (euro), već označava da je obveznica “izvan dosega“ lokalnih regulatora valute u kojoj je izražena.

Objava Novo rekordno zaduženje Federacije BiH na stranim tržištima pojavila se prvi puta na Republika.

U uvodu informacije, koja će biti na današnjem dnevnom redu posebne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske, navedeno je da je Republika Srpska od zaključenja Daytonskog sporazuma, pa sve do danas bila konstruktivan faktor i u nastojanju da se očuva i doprinese napretku dejtonske BiH.

“Predstavnici Republike Srpske trpe nezamislive pritiske i posljedice”

“Zbog vođenja državotvorne i suverene politike i ispunjavanja ustavnih i zakonskih obveza koje imaju za cilj izgradnju i napredak Republike Srpske i daytonske BiH, predstavnici Republike Srpske trpe nezamislive pritiske i posljedice”, dodaje se u uvodu informacije. U ovom dokumentu se naglašava kako je evidentan kontinuitet antidaytonskog djelovanja koje za cilj ima razvlašćivanje Republike Srpske i urušavanje daytonske BiH, odnosno stvaranje nove unitarističke BiH.

Daytonski sporazum, garant mira i stabilnosti u BiH konstantno je izložen pritiscima pojedinih institucija čija uloga bi trebala biti zaštita i nedvosmislena primjena ovog sporazuma, a najvažniji njegov dio je Aneks četiri odnosno Ustav BiH. U tekstu se napominje da su Ustavom BiH utvrđene nadležnosti i odnosi institucija BiH i entiteta, te da su u nadležnosti institucija BiH vanjska, vanjskotrgovinska, carinska i monetarna politika, zatim financiranje institucija i međunarodnih obveza BiH, politika i propisi za useljavanje, izbjeglice i azil, provođenje krivičnih zakona na međunarodnom planu i između entiteta, uključujući odnose sa Interpolom, uspostavljanje i funkcioniranje zajedničkih i međunarodnih komunikacija, reguliranje prometa između entiteta i kontrola zračnog prometa.

“Sve funkcije i ovlaštenja koja daytonskim Ustavom nisu izričito dodijeljena institucijama BiH pripadaju entitetima, a eventualni prijenos nadležnosti uvjetovan je dogovorom entiteta”, naglašava se u informaciji.

U tekstu se dodaje da su regulirane i “dodatne nadležnosti” u smislu da BiH može preuzeti nadležnosti entiteta u onim stvarima o kojima entiteti postignu suglasnost, stvarima koje su predviđene u aneksima pet – osam Daytonskog sporazuma ili koje su potrebne za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke neovisnosti i međunarodnog subjektiviteta BiH.

Dana je i mogućnost osnivanja dodatnih institucija za potrebe vršenja dodatnih nadležnosti. Ustavom BiH propisane su i nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH, te je između ostalog, navedeno da je ona nadležna za donošenje zakona potrebnih za provođenje odluka Predsjedništva BiH i ostala pitanja potrebna za izvršavanje njenih dužnosti ili onih obaveza koje su joj uzajamnim sporazumom dodijelili entiteti. Ustav BiH propisuje da će Predsjedništvo BiH imenovati predsjedavajućeg Vijeća ministara koji će preuzeti dužnost po odobrenju Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i koji će imenovati ministre.

‘Visoki predstavnici i međunarodni dužnosnici suspendirali Ustav BiH, Schmidt nelegalan’

“Iz navedenih ustavnih nadležnosti zajedničkih institucija BiH i stvarnosti u kojoj se danas nalazi BiH nedvosmisleno proizlazi da se odstupilo od dosljedne primjene i poštovanja Ustava BiH, kao najvišeg pravnog akta jedne države, sadržanog u Aneksu četiri Daytonskog sporazuma koji su potpisali entiteti Republika Srpska i FBiH”, naglašava se u informaciji.

U ovom dokumentu se dodaje da se može konstatirati da je Ustav BiH intervencionizmom visokih predstavnika, utjecajem međunarodnih dužnosnika i odlukama Ustavnog suda BiH suspendiran, ako se ima u vidu da se Ustavom načelno određuje društveno, ekonomsko i političko uređenje jedne države, propisuju prava i dužnosti građana, određuju najviši organi vlasti, njihovi međusobni odnosi, te odnosi prema nižim organima vlasti i građanima.

“Posebno je zabrinjavajuća činjenica da se formiranje neustavnih institucija na razini BiH vršilo na neustavan način. Ustav BiH je dao mogućnost ‘dodatnih nadležnosti’ institucijama BiH, ali uz isključivu suglasnost entiteta, koja je uspostavljanjem izvanustavnih institucija na razini BiH izostala od Republike Srpske, što ukazuje da su iste formirane suprotno ustavnoj proceduri i na štetu entiteta, oduzimajući im ustavne nadležnosti bez njihove suglasnosti”, piše u tekstu. U informaciji se dodaje da su Republici Srpskoj otimane nadležnosti utvrđene Ustavom BiH. Antidaytonskim i bespravnim nasiljem koje su vršili visoki predstavnici nametanjima zakona, pritiscima za izglasavanje takvih i ostalih zakona koje su predlagali razni međunarodni predstavnici i posrednici, umanjili su, piše u informaciji, ustavna prava Republike Srpske, dovodeći srpski narod u diskriminirani položaj.

U tekstu se podsjeća da neustavne promjene ustavnopravne strukture daytonske BiH nisu ni naknadno legalizirane pokušajima ustavnih promjena poznatih kao “aprilski” i “butmirski paket”, što znači da su neustavne sve nadležnosti nametnute ili prenesene na razinu BiH, a koje nisu izričito navedene u Ustavu BiH.

Republika Srpska i FBiH obavezale su se na trajni prekid neprijateljstava, te je propisano da nijedan entitet ne smije prijetiti ili upotrijebiti silu protiv drugog entiteta, a ni pod kakvim okolnostima oružane snage jednog entiteta ne smiju ulaziti na teritorij drugog entiteta ili boraviti na njemu bez suglasnosti vlade tog drugog entiteta i Predsjedništva BiH, navedeno je u informaciji.

Ustavom Republike Srpske, koji je usklađen s Ustavom BiH, između ostalog utvrđeno je da Republika Srpska samostalno obavlja svoje ustavotvorne, zakonodavne, izvršne i sudske funkcije, da je teritorija Republike Srpske jedinstvena, nedjeljiva i neotuđiva, da Republici Srpskoj pripadaju sve državne funkcije i nadležnosti osim onih koje su Ustavom BiH izričito prenesene na njene institucije, uređuje i osigurava integritet, ustavni poredak i teritorijalnu cjelokupnost Republike, ustavnost i zakonitost, svojinske i obligacijske odnose i zaštitu svih oblika svojine.

U informaciji se navodi da je urušavanje i prekrajanje pravnog sustava u BiH u proteklih 29 godina vršeno na razne načine – odlukama visokog predstavnika za BiH, Ustavnog suda BiH i uvjetovanjem od međunarodnih organizacija i subjekata i organa Europske unije.

Od zaključenja Daytonskog sporazuma, određeni međunarodni faktori su, postupajući neustavno i nezakonito, nametali zakone, dakle ne donoseći ih po predviđenoj ustavnoj proceduri, a sve u nastojanju da konfederalnu-federalnu državu, kakva je i dogovorena i potpisana u Daytonu, zamijene unitarnom državom, piše u dokumentu. U tekstu se dodaje da su isti pritiscima i nametanjem odluka uspostavili mnoštvo novih institucija na razini BiH, suprotno podjeli nadležnosti utvrđenoj Ustavom BiH.

“Visoki predstavnici, nelegalni i nelegitimni njemački diplomata Christian Schmidt, Ustavni sud BiH, Sud i Tužiteljstvo BiH kroz nametanje zakonskih rješenja, utjecajem na pravosudne institucije, sankcioniranjem najviših predstavnika vlasti Republike Srpske, kao i ostalih građana, vođenjem nezakonitih postupaka, prisvajajući za sebe nadležnosti koje im nisu Daytonom ili ustavima date od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma aktivno rade na onesposobljavanju i urušavanju stabilnosti institucija Republike Srpske da bi ugrozili i onemogućili njeno postojanje u punom daytonskom kapacitetu”, zaključuje se u uvodu informacije.

Visoki predstavnici su se u kontinuitetu grubim intervencionizmom miješali u pravni i politički život Republike Srpske i BiH, te su donošenjem novih i izmjenama postojećih pravnih akata bitno mijenjali ustavom utvrđene principe podjele nadležnosti, navodi se u informaciji o rušenju Ustava BiH, mjerama i zadacima u cilju zaštite Ustava BiH. Dodaje se kako je u Republici Srpskoj nametnuto oko 260 odluka kojima su visoki predstavnici donosili ili mijenjali/dopunjavali zakone, Ustav, smjenjivali izabrane dužnosnike i ostalo.

“Visoki predstavnik, odnosno njegov Ured, djeluje kao poseban aparat širokih i neprecizno definiranih ovlasti, a pritom ne snosi nikakvu pravnu odgovornost. Stoga se može reći da je uzurpacijom ovlaštenja postao posebna, suverena institucija u BiH, a ne institucija međunarodne zajednice koja je dužna da u BiH olakša primjenu civilnog dijela Općeg okvirnog sporazuma za mir”, navodi se u ovom dokumentu. Posljedica uzurpacije ovlaštenja je činjenica da su u organu visokog predstavnika tri vrste vlasti ujedinjene.

“Visoki predstavnik sam tumači svoje norme o svojim ovlaštenjima, a podsjetit ćemo da prvobitno, prilikom obrazlaganja svojih odluka, nije čak ni navodio pravnu osnovu za svoje djelovanje. Ambijent pravnog nasilja neizabranih osoba kroz nametanje odluka i korištenje bonskih ovlasti neminovno znači propadanje vladavine prava u BiH i apsolutno udaljavanje od europskih vrijednosti kojima BiH treba da teži”, ističe se u informaciji.

Podsjeća se da je funkcija visokog predstavnika za BiH uspostavljena 1995. godine Aneksom 10. Daytonskog sporazuma koji se odnosi na civilnu primjenu sporazuma, te je propisano da će se imenovati visoki predstavnik u skladu s relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN. Svi visoki predstavnici za BiH imenovani su relevantnom odlukom ili rezolucijom Vijeća sigurnosti UN, što nije slučaj sa Christianom Schmidtom, koji nije dobio suglasnost Vijeća sigurnosti.

“Daytonski sporazum kao međunarodni mirovni ugovor je predvidio proceduru imenovanja visokih predstavnika u BiH, iz čega slijedi da priznanje Christiana Schmidta kao visokog predstavnika u BiH od određenih domaćih i međunarodnih subjekata predstavlja grubo kršenje međunarodnog mirovnog ugovora”, ističe se u informaciji. Dodaje se da su posredstvom takozvanih bonskih ovlasti visoki predstavnici nametali zakone, mijenjali ustave, smjenjivali izabrane funkcionere i osobe koje obavljaju javnu službu.

Napomenuto je da, iako su ovlasti visokog predstavnika taksativno navedena u Aneksu 10, zaključcima ad hoc tijela Vijeća za provedbu mira, koji nije daytonska kategorija, i njihovim pogrešnim tumačenjem visoki predstavnik prisvaja dodatne ovlasti što je apsolutno nelegalno i predstavlja grubo kršenje Daytonskog mirovnog sporazuma.

“Na taj način, koričenjem ovlasti koje nemaju pravni osnov, doneseno je mnoštvo amandmana na Ustav Republike Srpske čime je visoki predstavnik, praktično, na sebe preuzeo i vršenje ustavotvorne vlasti. Time je postao pojedinac koji je u svojoj ličnosti sjedinio izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast, što je neviđeno i nezapamćeno u svijetu moderne demokracije i vladavine prava”, naglašava se u informaciji. U ovom dokumentu se ističe da su na osnovu bonskih ovlasti, iako pravno nepostojećih, visoki predstavnici postali kreatori ustavnog poretka i zakonodavci koji oblikuju i državno uređenje BiH.

Sporni i sudci u Ustavnom sudu BiH

Ustavni sud BiH, umjesto da štiti Ustav BiH od povrjeda, pod kontrolom dvoje bošnjačkih i troje stranih sudaca pruža podršku svim destruktivnim faktorima i koristi svaku priliku kako bi oslabio ustavom zajamčenu autonomiju entiteta i konstitutivnost naroda unutar daytonske BiH.

“Ustavni sud BiH kao institucija uspostavljena Daytonskim mirovnim sporazumom, čija je nadležnost odlučivanje o suglasnosti općih akata s Ustavom BiH, potpuno je nedosljedan u vlastitoj praksi i nema jedinstven stav, odnosno mišljenja sudaca su nerijetko suprotstavljena i različita, te politički determinirana”, ističe se.

Ustavom BiH propisan je sastav Ustavnog suda BiH, odnosno da se sastoji od devet članova, da četiri člana bira Zastupnički dom FBiH, a dva člana Narodna skupština Republike Srpske, te da preostala tri člana bira predsjednik Europskog suda za ljudska prava nakon konsultacija s Predsjedništvom BiH.

“Propisano je da je mandat sudaca imenovanih u prvom sazivu pet godina, izuzev ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razriješeni na osnovu konsenzusa ostalih sudaca, da će suci koje će biti imenovani nakon prvog saziva služiti do navršenih 70 godina života, izuzev ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razriješeni na osnovu konsenzusa ostalih sudaca”, podsjeća se u informaciji, koju će danas posebnoj sjednici razmatrati Narodna skupština.

Ustavom BiH je propisano da za imenovanja koja se budu vršila nakon isteka perioda od pet godina od prvih imenovanja, Parlamentarna skupština BiH može zakonom predvidjeti drugačiji način izbora troje sudaca koje bira predsjednik Europskog suda za ljudska prava.

Za razliku od gotovo svakog ustavnog suda u svijetu, postupak u Ustavnom sudu BiH nije uređen zakonom o Ustavnom sudu, niti drugim zakonom koji donosi zakonodavni organ, nego Pravilima o radu Ustavnog suda BiH koja je sam donio i sam po potrebi mijenja. “Činjenica da jedna institucija funkcionira i djeluje primjenom pravila koja sama donosi, bez ikakvog vida kontrole ili barem suglasnosti ili obveze pribavljanja nečijeg, bilo čijeg, mišljenja, u vrijeme parlamentarne demokratije, se čini kao zaostavština srednjeg vijeka, kao nepostojeća pojava”, naglašava se u informaciji.

Pri tome pravila koja Ustavni sud mijenja ne odnose se na pitanja organizacije rada, nego na suštinska pitanja funkcioniranja i odlučivanja kojima se Sud upustio u izmjenu odredbi Ustava BiH. Izmjenama pravila, koja Ustavni sud samostalno i proizvoljno mijenja, bez predstavnika jednog od konstitutivnih naroda u BiH, propisano je da se mandat za rad sudaca može produžiti, iako je Ustavom BiH utvrđena dobna granica za rad do navršene 70 godine.

Također, kvorum za odlučivanje je ustavna kategorija, a ista je izmjenama pravila Ustavnog suda BiH promijenjena, što je poraz vladavine prava i jasna antidaytonska i antiustavna poruka Venecijanske komisije.

“Upravo navedeni paradoksi, suprotni principima vladavine prava, jedan su od ključnih argumenata da se u BiH, zakonodavnom procedurom u Parlamentarnoj skupštini BiH, usvoji zakon o Ustavnom sudu BiH. Ova ideja nailazi na opstrukcije svih kojima ide u prilog postojeće stanje i rad Ustavnog suda BiH”, piše u informaciji.

U Ustavu BiH postoji osnov za donošenje zakona o ustavnom sudu, koji predviđa da pet godina nakon njegovog stupanja na snagu strani suci u Ustavnom sud BiH budu zamijenjene državljanima BiH, a time bi i ispunila standarde EU, odnosno jedan od 14 ključnih prioriteta evropskih integracija “rješavanje pitanja međunarodnih sudaca”.

Zamjena stranih sudaca domaćim sucima jedan je od ključnih prioriteta za europske integracije BiH stoga Republika Srpska snažno podržava aktivnosti na rješavanju ovog pitanja i uspostavljanje potpunog suvereniteta BiH, što uključuje zatvaranje OHR-a i okončanje krajnje štetne uloge stranih sudaca u Ustavnom sudu BiH. Istinski funkcionalno pravosuđe u BiH u skladu sa standardima EU ne može biti uspostavljeno bez rješavanja ovog pitanja, odnosno bez usvajanja zakona o Ustavnom sudu BiH, niti se napredak BiH na evropskom putu može očekivati u punom kapacitetu bez rješavanja ova dva prioritetna pitanja.

“Odlukama Ustavnog suda BiH narušen je princip vladavine prava, te u BiH više ne postoji zajednički ustavni sustav, već parcijalan, zavisan od podnesenih zahtjeva ili stavova ovlaštenih podnositelja zahtjeva i njihove političke uloge”, navodi se u informaciji o kojoj će raspravljati izaslanici Narodne Skupštine RS-a.

/Desk/

Objava Kako će zbog Dodika NSRS rušiti Ustav BiH pojavila se prvi puta na Republika.

Podsjetimo, riječ je o jednokratnoj pomoći za novorođeno dijete u visini od 1.000 KM po djetetu. Federalna vlada je ovaj model pronatalitetne politike usmjerila ka osiguranju dugoročnog socijalno-ekonomskog osnaživanja obitelji s djecom, a samim tim, kako je obrazloženo iz resornog ministarstva, i na povećanje šansi za ublažavanje posljedica negativnih demografskih trendova.

Procijenjeni broj korisnika je 16.000, a iznos od 16 milijuna KM za isplatu pomoći za novorođeno dijete osiguran je u Proračunu FBiH za 2024. godinu, na poziciji Tekućeg transfera pojedincima – Jednokratna novčana pomoć za novorođeno dijete.

Po uvjetima koji se propisuju u danas donesenoj Uredbi, ovu novčanu pomoć može ostvariti rodilja koja je ostvarila potomstvo u periodu od 1. siječnja do 31. prosinca u kalendarskoj godini u kojoj se iz proračuna Federacije za tu godinu vrši isplata na osnovu ove uredbe.

Precizirano je da novčanu pomoć za novorođeno dijete može ostvariti rodilja i u slučaju mrtvorođenog djeteta ili ukoliko dijete premine tijekom trajanja perioda unutar kojega se podnose zahtjevi za novčanu pomoć na osnovu ove uredbe. U slučaju smrti majke djeteta ili privremene spriječenosti majke da zbog bolesti ili izdržavanja kazne zatvora brine o djetetu, ili u slučaju da je majci oduzeto roditeljsko pravo, ovu pomoć može ostvariti otac djeteta rođenog u pomenutom periodu.

Kako se navodi u Uredbi, pomoć ne mogu ostvariti roditelji djeteta kojima je oduzeto roditeljsko pravo ili djeteta koje je odlukom nadležnog centra za socijalni rad ili općinske službe socijalne zaštite smješteno u hraniteljsku obitelj ili ustanovu socijalne zaštite tijekom trajanja perioda unutar kojeg se podnose zahtjevi za odobrenje novčane pomoći na osnovu ove uredbe.

U tom pogledu, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike će kroz službene evidencije nadležnih centara i općinskih službi provjeriti činjenice. Ukoliko se utvrdi da je tijekom trajanja perioda unutar kojeg se podnose zahtjevi za odobrenje novčane pomoći na osnovu ove uredbe roditeljima oduzeto roditeljsko pravo ili da je došlo do smještaja djeteta u hraniteljsku obitelj ili ustanovu socijalne zaštite, roditelj djeteta kojem je isplaćena novčana pomoć za novorođeno dijete dužan je izvršiti povrat sredstava.

U uvjetima za odobrenje novčane pomoći za novorođeno dijete istaknuto je da majka mora biti državljanka BiH i FBiH s prijavljenim prebivalištem na području Federacije u trajanju od najmanje devet mjeseci prije dana rođenja djeteta. Dijete mora biti rođeno u BiH u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca u kalendarskoj godini u kojoj se iz federalnog proračuna za tu godinu vrši isplata na osnovu ove uredbe.

Ukoliko je otac djeteta državljanin BiH i FBiH s prijavljenim prebivalištem na području Federacije u trajanju od najmanje devet mjeseci prije dana rođenja djeteta, onda se majci koja nije državljanka BiH može odobriti ova pomoć. Također, majci djeteta koje nije rođeno u BiH može se odobriti ova pomoć ukoliko je zbog zdravstvenih razloga u vrijeme poroda boravila u drugoj zemlji.

Uredbom je utvrđeno da se zahtjev za odobrenje pomoći podnosi putem elektronske aplikacije koja će biti dostupna na službenoj web stranici Federalnog ministarstva rada i socijalne politike. Nakon okončanog postupka registracije i podnošenja zahtjeva za novčanu pomoć kroz elektronsku aplikaciju, Ministarstvo će izvršiti provjere unesenih podataka putem službene baze Agencije za identifikacijske isprave, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA).

Kako je priopćeno iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FBiH, period za podnošenje zahtjeva za odobrenje novčane pomoći za novorođeno dijete, uključujući i njegovu eventualnu dopunu, odvija se od 1. siječnja kalendarske godine u kojoj se iz proračuna Federacije za tu godinu vrši isplata na osnovu ove uredbe pa do 15. siječnja sljedeće kalendarske godine.

/Republika/

Objava Rodiljama u Federaciji za svako novorođenče 1.000 KM pojavila se prvi puta na Republika.

Ukupan broj noćenja turista u veljači 2024. godine iznosio je 119.644 što je za 1,7 posto više u odnosu na veljaču 2023. godine, a u odnosu na siječanj 2024. godine manji je za 11,4 posto. Sudjelovanje domaćih turista u ukupnom broju noćenja bilo je 37,3 posto, a stranih turista 62,7 posto.

Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja je ostvaren u okviru vrste Hoteli i sličan smještaj sa sudjelovanjem od 96,1 posto.

U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz: Hrvatske (30,5 posto), Srbije (12,4 posto), Turske (7,7 posto), Slovenije (5,3 posto) i Njemačke (3,8 posto) što je ukupno 59,7 posto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 40,3 posto noćenja.

Broj raspoloživih kreveta u veljači 2024. godine iznosio je 28.123 što je za 0,4 posto manje u odnosu na veljaču 2023. godine. Neto stopa iskorištenosti kreveta za vrstu Hoteli i sličan smještaj na području Federacije BiH iznosila je 16,1 posto.

/Desk/

Objava Ove veljače Federaciju je posjetilo skoro 10% više turista nego prošle godine pojavila se prvi puta na Republika.

Južna Interkonekcija Bosne i Hercegovine s Republikom Hrvatskom, koja bi se protezala od Zagvozda do Posušja s odvojkom za Mostar, postaje sve važniji projekt za osiguranje energetske sigurnosti i diverzifikaciju opskrbe plinom u Bosni i Hercegovini. Usprkos izazovima i nedostatku političkog dogovora oko imenovanja nositelja projekta, projekt Južne interkonekcije zahtijeva hitnu provedbu zakona kako bi se osigurala podrška Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i omogućilo njegovo daljnje napredovanje, navodi se,

“BH Gas mora biti nositelj projekta Južne interkonekcije i pozivamo Hrvatsku demokratsku zajednicu BiH (HDZ BiH) da se napravi dogovor o novim imenovanjima u BH Gasu”, rekao je zapadni dužnosnik u razgovoru za Bloomberg Adriju. Južna interkonekcija mora biti prioritet Federacije Bosne i Hercegovine te se ne smije odgađati usvajanje zakona potrebnih za realizaciju ovog projekta, dodao je.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine (VM BiH) je 11. svibnja 2023. usvojilo Nacrt osnova za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma između BiH i Republike Hrvatske o izgradnji plinovoda ‘Južna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske’ na pravcu Zagvozd – Posušje – Novi Travnik/Travnik s odvojkom za Mostar.

“Zakon o Južnoj interkonekciji s Hrvatskom je fokus i Parlament Federacije Bosne i Hercegovine bi trebao žurno i bez odgađanja razmatrati te usvojiti ovaj zakon”, rekao je izvor za Bloomberg Adriu čiji identitet je zaštićen zbog osjetljivosti informacija.

Sličnu poruku poslala je i predsjedateljica VM BiH Borjana Krišto poručivši da su pozvali Parlament Federacije BiH da što žurnije donese zakon (Zakon o Južnoj interkonekciji) kako bi se krenulo u implementaciju ovog projekta.

Pitanje je mjeseci prije nego što se projekt Južne interkonekcije zauvijek izgubi, ističe izvor. Svijet oko BiH je drukčiji, Europska unija (EU) je drukčija nego što je bila prije ruske invazije na Ukrajinu, dodao je.

“Postoji sve veća suglasnost da BiH mora diverzificirati svoje tržište plina i smanjiti svoju ovisnost o Rusiji.”

“Nema puno zemalja u svijetu koje imaju takvu potporu za projekt fosilnih goriva”, rekao je ovaj izvor. Nositelj projekta mora biti BH Gas i vlasti trebaju raditi na njegovom osnaživanju, dodao je. “BH Gas se mora reorganizirati kako bi bolje predstavljao populaciju Federacije Bosne i Hercegovine.”

Još uvijek nema političkog dogovora o tome koja kompanija za transport prirodnog plina će predvoditi projekt Južne interkonekcije.

Novoosnovana kompanija, koja nosi naziv po projektu “ne može biti nositelj jer nema proračun, nije isplativa ni u jednom smislu. “Nije prihvatljivo da s novom kompanijom dolazi do fragmentacije tržišta u Federaciji BiH”, dodao je izvor.

Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH) je i ranije podržavala ovaj projekt. “Podržavamo i pozivamo HDZ BiH da dođe za stol sa svojim partnerima iz FBiH kako bi se raspravljalo i riješila pitanja u BH Gasu onako kako bi to njima služilo”, istaknuo je izvor dodajući da je Rusija nepouzdan energetski partner.

Jedan od ključnih čimbenika je tajming. Vrata banaka se zatvaraju. Preostala je jedna banka, Europska banka za razvoj (EBRD), koja je spremna financirati projekte fosilnih goriva kao što su plinovodi. Međutim, EBRD je najavio da će se ove godine u potpunosti povući iz projekata fosilnih goriva.

“Ne zna se točno kada će se to dogoditi ove godine, ali vrata se sa sigurnošću zatvaraju”, rekao je sugovornik.

Protuargument za Južnu interkonekciju je nedostatak potražnje za plinom u Hercegovini. No, kako izvor za Bloomberg Adria ističe, postoji cijela gospodarska komponenta koja je spremna priključiti se na odvojak za Mostar i prijeći na plin.

“Industrija, u ovom slučaju Aluminij je spreman i ima kapacitete trošiti jednake količine plina kao što je to trenutno slučaj u FBiH.”

VM BiH je 11. svibnja usvojilo i Nacrt osnova za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma između BiH i Republike Srbije o izgradnji plinovoda ‘Nova istočna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Srbije’ na pravcu granica Republika Srbija – Bosna i Hercegovina – Bijeljina – Banja Luka – Prijedor – Novi Grad.

Nova istočna interkonekcija je manje-više isto što i trenutna Istočna interkonekcija, rekao je naš izvor, 100 posto je ovisna o Rusiji i ruskom plinu. Prednost ovog projekta mogla bi biti plinifikacija dijela Republike Srpske. “Ali, ne postoje javno objavljeni dokumenti, studije isplativosti i održivosti, kao ni studije vezane za okoliš. Južna interkonekcija ima sve te dokumente i javni su”, napominje zapadni dužnosnik.

Blok 7 i Brod

Pitanje koje je palo u sjenku posljednjih pola godine je izgradnja Bloka 7 termoelektrane u Tuzli. Radovi su započeli krajem 2019. godine. Do sada su obavljeni samo pripremni radovi u koje je Elektroprivreda BiH (EP BiH) uložila skoro 19 milijuna KM u pripremu terena za izgradnju budućeg Bloka 7. Obavljena je i uplata avansa u iznosu 214 milijuna KM.

Blok 7 je planiran kao zamjenski blok za postojeće kapacitete u TE Tuzla i njegovim ulaskom u pogon 2025. godine, prestat će raditi blokovi 3, 4 i 5, navedeno je na stranici Elektroprivrede BiH.

“Nažalost, naš partner, kojeg smo odabrali u ovom projektu, izgubio je tu poslovnu sposobnost, odnosno sposobnost realizirati ugovor onako kako je on ugovoren”, kazao je Admir Andelija, direktor Elektroprivrede BiH (EP BiH).

Ugovor o izgradnji Bloka 7 potpisan je 2014. godine s konzorcijem kineskih državnih kompanija “China Gezhouba Group Company” i “Guandong Electrical Power Design Institute”, koje su izabrane za izvođače radova.

Ugalj je gorivo prošlosti, a nikako budućnosti. Blok 7 je propali projekt, smatra sugovornik.

“Sjedinjene Američke Države ne podržavaju gradnju novih termoelektrana.”

Vlada Federacije BiH dala je u studenom 2019. godine garanciju EP BiH da se zaduži kod kineske uvozno-izvozne banke (EXIM) kako bi izgradila Blok 7 vrijedan 700 milijuna eura.

Rafinerija nafte Brod jedina je domaća kompanija za preradu nafte i proizvodnju naftnih derivata u Bosni i Hercegovini. Rafinerija nafte Brod jedna je od četiri kompanije koje posluju pod brendom NESTRO u BiH. Većinski vlasnik (19,9 posto) je ruski Neftegazinkor s adresom u Moskvi.

“Zabrinuti smo za Rafineriju Brod, troškovi i gubici se gomilaju. U isto vrijeme, uvoz i prodaja kompresovanog prirodnog plina (CNG) raste”, rekao je sugovornik za Bloomberg Adriu.

/Desk/

Objava Južna interkonekcija kao prioritet sigurnosti i smanjenja ovisnosti o Rusiji – Poziv HDZ-u da surađuje s partnerima iz FBiH oko BH Gasa pojavila se prvi puta na Republika.

“Neću se odazvati pozivu. Lendo ima svoju predsjednicu Federacije. Na koju osnovu bih ja kao predsjednik HDZ-a trebao pričati s dopredsjednikom. Ne vidim nikakvog smisla u tom sastanku”, rekao je Čović nakon sastanka Predsjedništva HNS-a u petak u Mostaru, pojašnjavajući kako je taj poziv proslijedio predsjednici FBiH Lidiji Bradari.

Kao što je govorio o uvjerenosti skorašnjeg formiranja federalne vlasttiČović protekli tjedan, tako i Nikšić ističe isto.

“Uvjeren sam da će građani vrlo brzo dobiti novu Vladu Federacije BiH. Ustav Federacije BiH jasno propisuje proceduru za imenovanje Vlade. Uloga potpredsjednika FBiH isključivo je davanje suglasnosti na sastav Vlade, koju imenuje predsjednik Federacije nakon konsultacija s kandidatom za premijera, a u konačnici imenovanje potvrđuje Zastupnički dom Parlamenta FBiH.

Koalicija stranaka, koje stoje iza sporazuma, koji smo potpisali Dragan Čović i ja, dokazala je da ima većinu u parlamentu FBiH. Stoga pozivam predsjednicu i potpredsjednike Federacije da ispune svoju obvezu kako bi parlament mogao potvrditi Vladu, da bismo što prije mogli krenuti s rješavanjem nagomilanih problema”, napisao je predsjednik SDP-a Nermin Nikšić.

“SDA i DF kupuju izaslanike i izigravaju volju birača”

On je također istaknuo da ukoliko bilo koja druga stranka ili koalicija dokažu da imaju većinu, SDP BiH neće blokirati proces, kao što to, napisao je, sada rade SDA i DF.

“To smo pokazali nakon izbora 2014. kada je SDP imala mogućnost blokirati formiranje vlasti, ali smo prihvatili volju građana. Posebno je poražavajuće gledati kako SDA i DF “kupovinom” izaslanika nastoje izigrati volju birača i opet se pokušavaju spasiti stvaranjem nacionalnih tenzija. Mi ćemo učiniti sve što je u našoj moći da građani dobiju novu Vladu koja će izvršavati svoje zadatke. Odlučni smo suočiti se s brojnim reformskim procesima koji su pred nama i na koje smo se obvezali.

Da ostvarujemo svoja obećanja pokazali smo u Kantonu Sarajevo, ali i na razini BiH gdje su naši ministri i dužnosnici za nekoliko mjeseci, otkad su imenovani, uradili više nego prethodna vlast za osam godina. Zukan Helez, Dino Konaković, Edin Forto, Sevlid Hurtić, ali i njihove kolege u Vijeću ministara imali su čitav niz službenih sastanaka s važnim državnicima i diplomatama, što do sada nije bio slučaj jer smo očito bili pod prešutnim sankcijama međunarodne zajednice. Polako vraćamo poljuljani imidž naše države i postajemo ozbiljan partner za razgovore na svjetskoj razini. Građanima ćemo dati Vladu koja rezultate neće morati fabricirati lažiranjem statistike, već će građani i sami osjetiti rezultate našeg rada”, poručio je Nikšić.

Također, i predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine Lidija Bradara izjavila je za agenicju FENA da se neće prisustvovati današnjem sastanku koji je sazvao potpredsjednik FBiH Refik Lendo. Istaknula je da je ona ispunila obveze u vezi formiranja Vlade FBiH te da još jednom poziva i potpredsjednika Lendu da i on ispuni svoju ustavnu obvezu.

/Republika/

Objava Lendinom pozivu na sastanak neće se odazvati nit Čović, ni Nikšić, a ni Bradara pojavila se prvi puta na Republika.

Nakon sastanka su Bradara, Stojanović i Lendo izašli pred novinare te kazali kako nije postignut dogovor. To znači da će o novom predsjedniku odlučivati Predstavnički dom Parlamenta FBiH, prenosi Klix.ba.

“Mi smo se dogovorili da se nismo dogovorili”, rekao je Lendo navodeći da će imenovanje predsjednika i potpredsjednika biti odlučeno u Parlamentu.

Bradara je navela kako joj je žao zbog usporavanja procesa jer će biti potrebno još nekoliko dana da Zastupnički dom odlučuje o predsjedniku za kojeg vjeruje da će biti kako su dogovorili Osmorka i HDZ.

“Mislim da je krajnje vrijeme da preuzmemo svoje obveze i nadležnosti”, rekla je Bradara.

Stojanović je iskazao žaljenje zbog toga što se “ne poštuje građanska većina koja postoji u oba doma parlamenta” te je nepostizanje dogovora nazvao kršenjem demokracije te je pozvao “na vraćanje demokraciji”.

Kako izvješćuje FTV, predsjedavajuća Zastupničkog doma Parlamenta FBiH Mirjana Marinković Lepić (NS), nakon radnog sastanka članova rukovodstva ovog Doma, kako su se stekli uvjet da Zastupnički dom odlučuje o tome tko će biti predsjednik i potpredsjednik FBiH, a sjednica tog doma je zakazana u utorak u 12 sati.

– Vidimo da nije postignut dogovor, odnosno od Bradare i Stojanovića smo obaviješteni da nema dogovora pa su se stekli uslovi da Predstavnički dom odlučuje o tome ko će biti predsjednik i potpredsjednik FBiH – navela je nakon sastanka Marinkovic Lepić.

Nakon sastanka tri člana rukovodstva Federacije BiH koji je pismom sazvao Refik Lendo (SDA) poručena je u bh. društvu otrcana i isprazna fraza: “Dogovorili smo se da se ništa dogovorili nismo”.

Kandidati za predsjednika odnosno potpredsjednika Federacije BiH Refik Lendo, Lidija Bradara i Igor Stojanović nisu postigli dogovor o tome tko će biti predsjednik, a tko potpredsjednici Federacije BiH.

Izborni zakon BiH propisuje proceduru po kojoj tri kandidata odlučuju između sebe koji od njih će obavljati funkciju predsjednika. Ukoliko se dogovor ne postigne, o tome će odlučivati Zastupnički dom Parlamenta FBiH.

Objava TKO ĆE BITI PREDSJEDNIK FEDERACIJE Lendo kaže da je dogovoreno – da se nisu dogovorili – odlučuje Zastupnički dom pojavila se prvi puta na Republika.

“Usprkos pozivu na sastanak u petak, kojeg su moje kolege predsjednici/potpredsjednici FBiH Lidija Bradara i Igor Stojanović prvobitno prihvatili, danas su održali sastanak bez upućenog formalnog poziva, a samim tim i bez mog prisustva. Na tom su sastanku kolege Bradara i Stojanović, bez konsultacija i bez dogovora sa mnom, donijeli odluku da kolegica Bradara bude imenovana za predsjednicu FBiH. Radi se o protiuustavnoj i neprovodivoj odluci, jer dva kandidata za predsjednika/potpredsjednika FBiH ne mogu donijeti odluku o imenovanju predsjednika bez dogovora s trećim, s obzirom da se u Ustavu FBiH jasno navodi da se ta odluka donosi dogovorom sva tri izabrana kandidata”, izjavio je Lendo.

On je pozvao da se, kako je rekao “prestane s iracionalnim i neproduktivnim ponašanjem”, ali i ponovno predsjednike stranaka koje su ponudile kandidate, SDA, HDZ i SDP, da hitno sjednu za pregovarački stol i postignu politički dogovor kako bi se formiranje nove strukture vlasti u FBiH što prije okončalo.

/Desk/

Objava Lendo: Odluka Bradare i Stojanović krši volju Bošnjaka pojavila se prvi puta na Republika.

U pismu se navodi da blokada implementacije izbornih rezultata iz 2018. godine, koja je trajala duže od četiri godine i dovela do toga da Vlada Federacije Bosne i Hercegovine funkcionira u reduciranom sastavu bez ministara za braniteljska pitanja, obrazovanja i zdravstva, s pravom iritira javnost i opterećuje političke odnose.

“Najavama da se blokada može nastaviti ukoliko se ne izađe u susret nerelanim zahtjevima da se iz vlasti izbaci pobjednik izbora i zanemari volja Kluba Bošnjaka u Domu naroda Parlamenta FBiH, ili da se Vlada Federacije pokuša formirati političkim i pravnim nasiljem, suprotno Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, samo bi dodatno usložnila postojeće stanje”, navodi predsjednik SDA u pismu upućenom Nikšiću i Čoviću.

Dodaje da predsjednici/potpredsjednici iz redova SDA, HDZ-a i SDP-a čine vrh izvršne vlasti u Federaciji BiH i “to je činjenica koja se ničim ne može promijeniti”.

“Zbog toga ove tri stranke imaju pravo, ali i obvezu da formiraju kompletnu vlast u Federaciji BiH, koji uključuje izbor predsjednika i dvoje potpredsjednika Federacije, te kompletne Vlade Federacije. Očekivanja i pokušaji da ovo pravo i ustavna obveza oduzme bilo kojoj od tri navedene sranke naivna su iluzija. Takvi pokušaji će voditi u nastavak blokade za koju će biti odgovorni oni koji odbijaju politički dogovor u skladu s Ustavom Federacije BiH. Kao što znate sastanak izabranog rukovodstva Federacije Bosne i Hercegovine zakazan je za petak 24. veljače 2023. godine u 10 sati u zgradi Parlamenta Federacije BiH.

“Predlažem Vam da prije tog sastanka predsjednici SDA, HDZ-a i SDP-a održe sastanak kako bi bio postignut cjelovit politički dogovor koji će omogućiti formiranje Vlade Federacije. Spreman sam prilagoditi svoje obveze i prihvatiti bilo koji termin, a za mjesto sastanka predlažem zgradu „Energoinvesta” u kojoj je smještena Vlada Federacije BiH”, poziva Izetbegović u pismu upućenom Čoviću i Nikšiću.

/Desk/

Objava Izetbegović traži sastanak s Čovićem i Nikšićem da se dogovore oko vlasti u Federaciji, u suprotnom najavljuje nastavak blokade pojavila se prvi puta na Republika.

Članovi rukovodstva Federacije Bosne i Hercegovine Lidija Bradara (HDZ BiH) i Igor Stojanović (SDP), dogovorili su se danas bez trećeg člana – Refika Lende, da Bradara bude predsjednica, a Stojanović i Lendo potpredsjednici FBiH. Ovaj dogovor je postignut nakon što se Lendo ni danas nije odazvao na treći uzastopni sastanak i dogovor oko izbora rukovodstva tog entiteta.

Kako prenosi FENA, Bradara je naglasila kako su ona i Stojanović “shvatili da se Lendo ne želi dogovarati”.

“Lendo se ni danas nije pojavio, te smo iskoristili svoje ustavne ovlasti i nadležnosti, te proveli proceduru izbora predsjednika i potpredsjednika Federacije. Odluku smo proslijedili Zastupničkom domu na daljnje odlučivanje. Smatramo da ovaj proces treba završiti sukladno Ustavu u što skorijem periodu”, izjavila je Bradara.

Naglašava da će nova Vlada FBiH biti uspostavljena nakon glasanja u Zastupničkom domu i čim dođe potvrda od Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP).

Stojanović ističe da su obaviještene sve instance, uključujući SIP, OHR i oba doma Parlamenta FBiH, te da je Nermin Nikšić i dalje po dogovoru kandidat za premijera.

Kako je kazao, Stojanovi želi da se Vlada FBiH konačno formira nakon četiri i pol godine, a rekao je kako mu uopće nije bitno koju će on dužnost obnašati.

“Nije mi bitno jesam li predsjednik ili potpredsjednik, već da se otkoče procesi koje trenutno koči isključivo Lendo”, kazao je Stojanović.

Dodao je da u slučaju da Lendo nastavi kočiti procese, onda bi se trebao uključiti visoki predstavnik i neke druge instance, prenosi FENA.

/Desk/

Objava Bradara i Stojanović bez Lende postigli dogovor i izabrali rukovodstvo FBiH pojavila se prvi puta na Republika.