Pravni timovi američkih država iskoristili su strategiju kojom je devedesetih godina srušena duhanska industrija — tretirajući gumbe za “lajkanje”, samostalno pokretanje videa (autoplay) i neprestano osvježavanje sadržaja kao digitalni nikotin.

Ukidanje besprekidnog skrolanja i uvođenje noćnog mira

Iako je financijski iznos monumentalan, stvarni udarac za Metu leži u obvezi korjenitog preoblikovanja njezinih platformi na američkom tržištu. Odredbe nagodbe nalažu gasenje mehanizama koji izravno potiču ovisnost:

• Kraj beskonačnog skrolanja: Isključuje se automatsko i neprekidno učitavanje novog sadržaja.
• Dnevni limiti: Uvodi se obvezno ograničenje od maksimalno dva sata dnevno na Instagramu i Facebooku.
• Noćne blokade i tišina: Ograničava se korištenje platformi u razdoblju od ponoći do 6 sati ujutro, dok se slanje notifikacija potpuno obustavlja između 22 i 7 sati.
• Uklanjanje filtara i “lajkova”: Obuzdavaju se filtari za uljepšavanje i javni prikazi broja lajkova, koje psiholozi izravno povezuju s negativnim društvenim usporedbama i anksioznošću kod mladih.

Europski pristup: Milijunske kazne i zakonski izgon s mreža

Zadržavajući znatno oštriji stav od američkog pravosuđa — koje naplaćene odštete preusmjerava u državne blagajne — Europska unija problem rješava izravnim zakonskim zabranama. Europska komisija zaključila je da adiktivni dizajn Facebooka i Instagrama krši Akt o digitalnim uslugama (DSA), a Meti prijeti kazna do 6 posto ukupnog globalnog godišnjeg prometa, što se mjeri u milijardama eura i ne ostavlja prostor za sudske nagodbe.

Ujedno, Europski parlament većinskom je odlukom zatražio uvođenje jedinstvene europske digitalne dobi od 16 godina za pristup društvenim mrežama i AI chatbotovima. Djeca između 13 i 16 godina platformama bi mogla pristupati isključivo uz explicitnu privolu roditelja. Pojedine države krenule su i samostalno:

• Francuska i Danska: Pripremaju zabrane i ograničenja za mlađe od 15 godina.
• Španjolska i Velika Britanija: Planiraju blokade za sve mlađe od 16 godina.
• Poljska: Zatražila je od EK hitno kažnjavanje Mete sa 250 milijuna eura zbog izostanka borbe protiv lažnih oglasa i prijevara.

Australija kao upozorenje: Najveći izazov ostaje provjera dobi

Iskustvo Australije, koja je prva uvela potpunu zakonsku zabranu mreža za mlađe od 16 godina uz kazne do 50 milijuna australskih dolara, pokazuje da zakonska regulativa nije čarobni štapić. Tri mjeseca nakon stupanja zakona na snagu, podaci pokazuju da više od 80 posto tinejdžera i dalje neometano koristi mreže jer pouzdan i siguran mehanizam za provjeru stvarne dobi korisnika još uvijek ne postoji.

Usprkos provedbenim preprekama, znanstveni podaci opravdavaju drastične korake. Analize pokazuju da adolescenti koji na mrežama provode pet ili više sati dnevno imaju dvostruko veći rizik od razvoja kliničke depresije, pri čemu su najranjivija skupina djevojčice u dobi između 11 i 13 godina. Stručnjaci procjenjuju da bi sustavno smanjenje izloženosti društvenim mrežama moglo srezati stopu depresije među mladima za čak jednu trećinu.

Objava Meta pristala na povijesne restrikcije i milijarde kazne, dok Europa sprema još rigornije mjere pojavila se prvi puta na Republika.

Meta, krovna kompanija koja u vlasništvu ima Facebook, Instagram i WhatsApp, započela je prilično kontroverzni eksperiment. On, kako se može vidjeti po screenshotima nekih od korisnika, ograničava broj vanjskih poveznica koje se smiju podijeliti na profilima. Prema svjedočanstvima koja su se pojavila ovih dana, testiranjem su obuhvaćeni korisnici koji koriste “profesionalni način rada” (Professional Mode) te Facebook stranice, dok obični privatni profili i medijski izdavači (za sada) nisu pogođeni ovim promjenama.
Još uvijek eksperiment

Korisnici uključeni u test dobili su obavijesti da će, počevši od 16. prosinca, moći objaviti samo dvije organske objave s vanjskim poveznicama mjesečno. Za slučaj da ipak žele putem svojih profila dijeliti više od dvije poveznice na mjesec, moraju se pretplatiti na uslugu Meta Verified, odnosno platiti verifikacijsku “plavu kvačicu”. Cijena pretplate za taj nevjerojatno koristan dodatak iznosi 14,99 eura mjesečno, a osim uklanjanja limita na poveznice, korisnicima donosi i bolju korisničku podršku.

Iz Mete su potvrdili da je riječ o ograničenom testu kojim žele provjeriti donosi li mogućnost dijeljenja objava s linkovima veću vrijednost pretplatnicima. Drugim riječima, žele vidjeti jesu li korisnici spremni plaćati pretplatu kako bi mogli objavljivati što i koliko žele. Iz kompanije ne otkrivaju koliko je korisnika zahvaćeno testom niti koliko će dugo eksperiment trajati.

Iako je ograničenje unutar testa strogo, postoje određene iznimke unutar pravila. Restrikcija na linkove se odnosi isključivo na organske objave na zidu vlastitog profila, dok dijeljenje poveznica u komentarima i dalje ostaje neograničeno i besplatno. Također, affiliate linkovi (poveznice za partnersku prodaju) i dijeljenje linkova između Metinih platformi, poput Instagrama i WhatsAppa, izuzeti su iz ovog limita od dvije poveznice mjesečno.

S pravne strane, nije sasvim jasno niti kako bi ova odluka prošla kod europskih regulatora. Naime, oni su već prigovarali Meti za njihov program plaćene verifikacije i pretplate kojom se ukida prikaz oglasa, a nedavno su i kaznili konkurentski X upravo zbog prodaje verifikacijske plave kvačice svima, čime se korisnike dovodi u zabunu.

(Izvor:Bug.hr)

Objava Tko ne bude plaćao Facebook, moći će na njemu podijeliti samo dva linka – mjesečno pojavila se prvi puta na Republika.

Sada su objavljeni novi detalji vezani uz ovo istraživanje i njegov utjecaj koji potvrđuju tvrdnje zviždačice Haugen od prije nekoliko godina. Ona se tada obrušila na Zuckerberga i njegovu kompaniju i optužila ih je da profit stavljaju ispred sigurnosti svojih korisnika – uključujući i mlade.

Instagram je poput droge, a oni su kao dileri

U sudskim dokumentima koji su postali javni u Kaliforniji gdje je podignuta tužba protiv Mete, YouTubea i TikToka, otkriveno je kako su sami zaposlenici Mete upozoravali da Instagram potiče ovisnost kod djece, dok je tvrtka sve te dolaze skrivala.

Tijekom studije Metini istraživači došli su do zabrinjavajućih pa čak i šokantnih spoznaja, a to je da je Instagram dizajniran kako bi izazvao dopaminsku ovisnost, što se pogotovo odnosi na djecu i tinejdžere. Na temelju tih podataka sami istraživači zaključili su kako je Instagram kao droga. Mi smo u biti dileri, komentirao je jedan drugi Metin zaposlenik.

Ove su informacije, naravno, došle i do prvog čovjeka ove platforme Adama Mosserija, no on nije bio oduševljen s onim što je čuo – “poludio je” kada su mu priopćili te rezultate te je rekao da za njih ne želi čuti.

Upravo je to u centru tužbe protiv ove tvrtke. Zuckerbergova kompanija je minimizirala, odnosno prikrivala rezultate vlastitih istraživanja te su ignorirali podatke o anksioznosti, depresiji i ovisnosti. Također, pokazalo se kako su ljudi, nakon što su prestali koristiti Facebook pokazali manje znakova depresije, anksioznosti i usamljenosti te su se manje uspoređivali s drugim. Ukratko – kada su prestali koristiti Facebook, bolje su se osjećali. Takvi rezultati, naravno, nisu im odgovarali te su ih odbacili tvrdeći da su kompromitirani postojećim negativnim imidžom kompanije.

Kao da se ništa nije dogodilo…

Te informacije Zuckerberg i ekipa iz kompanije svakako nisu htjeli čuti te su se našli pred dilemom – objaviti ove rezultate i krenuti u daljnja istraživanja, kako bi pomogli ljudima, ali i naštetiti svojoj kompaniji i njenom poslovnom modelu ili se ponašati kao da se ništa nije dogodilo.

Svi dobro znamo za koji su se smjer odlučili, usprkos upozorenjima zaposlenika koji su sudjelovali u istraživanju i koji su njihovu situaciju uspoređivali s duhanskom industrijom. Naime, oni su znali da su cigarete štetne, ali su te podatke skrivali.

Sada kada su se našli na udaru tužbe, tvrde kako ti podaci daju zavaravajući sliku cijele situacije te da su u tužbama korišteni “izvrnuti citati”, naglašavajući da uvijek rade na zaštiti tinejdžera. S time se, naravno, malo tko slaže, a kakav je stav prema Meti najbolje možemo vidjeti po komentaru izvršne direktorice Tech Oversight Projecta Sache Haworth: Zuckerberg ima krv na svojim rukama. Nakon što su objavljene ove informacije, u razgovoru za NY Post komentirala je kako je on više od desetljeća znao da na njegovim platformama pedofili vrebaju djecu i, umjesto da je riješio taj problem, on je isključio sigurnosne opcije, sakrio interno istraživanje i još je lagao Kongresu.

Bit će zanimljivo pratiti kako će se ova situacija dalje razvijati te hoće li Meta na kraju imati neke ozbiljnije posljedice zbog svog nemara i ignoriranja upozorenja, piše dnevnik.hr.

Objava “Zuckerberg ima krv na rukama”, a djelatnici Instagrama ponašali se “kao dileri droge” pojavila se prvi puta na Republika.

U istraživanju iz 2020. godine pod kodnim nazivom “Project Mercury”, znanstvenici Mete surađivali su s istraživačkom tvrtkom Nielsen kako bi procijenili učinak „deaktiviranja” Facebooka i Instagrama, proizlazi iz dokumenata Mete pribavljenih tijekom sudskog postupka, prenosi Reuters.

Na razočaranje tvrtke, “osobe koje su tjedan dana prestale koristiti Facebook prijavile su manji osjećaj depresije, tjeskobe, usamljenosti i društvene usporedbe”, navodi se u internim dokumentima.

Umjesto da objavi te rezultate ili nastavi s dodatnim istraživanjima u podnesku se navodi da je Meta prekinula daljnji rad i interno proglasila da su negativni rezultati istraživanja kompromitirani “postojećim medijskim narativom” o tvrtki.

Unatoč tome, zaposlenici su privatno uvjeravali Nicka Clegga, tadašnjeg šefa globalne javne politike Mete, da su zaključci istraživanja valjani.

“Nielsenovo istraživanje doista pokazuje uzročni utjecaj na društvenu usporedbu”, napisao je navodno jedan neimenovani istraživač (uz emoji nezadovoljnog lica). Drugi zaposlenik izrazio je zabrinutost da bi prikrivanje negativnih rezultata bilo poput postupaka duhanske industrije koja je “provodila istraživanja, znala da su cigarete štetne, a informacije zadržala za sebe”.

Unatoč vlastitim dokazima o uzročnoj vezi između proizvoda i negativnih učinaka na mentalno zdravlje, u podnesku se tvrdi da je Meta američkom Kongresu rekla kako nema mogućnosti kvantificirati štetnost svojih proizvoda za tinejdžerice.

U priopćenju objavljenom u subotu, glasnogovornik Mete Andy Stone izjavio je da je istraživanje zaustavljeno jer mu je metodologija bila manjkava te da tvrtka marljivo radi na poboljšanju sigurnosti svojih proizvoda.

“Cjelokupni zapis pokazat će da više od desetljeća slušamo roditelje, istražujemo teme koje su najvažnije i provodimo stvarne promjene kako bismo zaštitili tinejdžere”, rekao je glasnogovornik Mete, prenosi Reuters.

Objava Znali su sve, a nisu učinili ništa: Mračna tajna jedne od najmoćnijih kompanija pojavila se prvi puta na Republika.

Interni dokumenti Mete otkrivaju uznemirujuću poslovnu praksu koja traje godinama – tvrtka je projicirala da će zaraditi milijarde dolara od oglasa koji promoviraju prijevare i zabranjenu robu, dok istovremeno nije uspijevala zaustaviti takve sheme koje ciljaju njezine korisnike. Prema izvještaju Reutersa, unatoč internim upozorenjima, Meta uklanja oglašivače tek kada je 95% sigurna da se radi o prijevari, a sumnjivim oglašivačima često naplaćuje veće cijene umjesto da ih blokira.
Milijarde dolara od sumnjivih oglasa

Prema internim projekcijama s kraja prošle godine, Meta je očekivala da će oko 10% svog ukupnog godišnjeg prihoda, odnosno otprilike 16 milijardi dolara, zaraditi od oglasa za prijevare i zabranjene proizvode. Dokumenti, koji obuhvaćaju razdoblje od 2021. do danas, pokazuju kako se tehnološki div godinama borio s lavinom lažnih oglasa za e-trgovinu, investicijske prijevare, ilegalne online kockarnice i prodaju zabranjenih medicinskih proizvoda na svojim platformama Facebook, Instagram i WhatsApp.

Jedan dokument navodi da se korisnicima dnevno prikaže prosječno 15 milijardi “visokorizičnih” oglasa, onih koji pokazuju jasne znakove prijevare. Samo od te kategorije, Meta godišnje zaradi oko 7 milijardi dolara. Paradoksalno, korisnici koji kliknu na takav oglas vjerojatno će ih vidjeti još više zbog Metinog sustava za personalizaciju, koji im servira sadržaj temeljen na prethodnim interakcijama.
Sustav koji tolerira prevarante

Velik dio prijevara dolazi od oglašivača koje su Metini interni sustavi označili kao sumnjive. Međutim, tvrtka ih blokira tek ako automatizirani sustavi procijene da postoji najmanje 95% vjerojatnosti da se radi o prijevari. Ako je sustav manje siguran, ali i dalje sumnja na prijevaru, Meta takvim oglašivačima naplaćuje više stope za oglase kao svojevrsnu “kaznu”, s idejom da ih se time obeshrabri.

Kao odgovor na ove navode, glasnogovornik Mete, Andy Stone, izjavio je da dokumenti “prikazuju selektivnu sliku koja iskrivljuje Metin pristup prijevarama”. Ustvrdio je da je interna procjena o zaradi od 10,1% bila “gruba i preopćenita” te da je stvarni broj manji.

“Agresivno se borimo protiv prijevara jer ih ljudi na našim platformama ne žele, legitimni oglašivači ih ne žele, a ne želimo ih ni mi”, dodao je Stone.
Unatoč tome, dokumenti pokazuju da je Metino vlastito istraživanje zaključilo kako je “lakše oglašavati prijevare na Metinim platformama nego na Googleu”, što ukazuje na sustavne propuste.
Regulatorni pritisak i stvarni trošak

Naime, ova otkrića dolaze u vrijeme kada regulatori diljem svijeta vrše pritisak na Metu da bolje zaštiti svoje korisnike. Američka Komisija za vrijednosne papire i burzu (SEC) istražuje tvrtku zbog oglasa za financijske prijevare, dok je britanski regulator utvrdio da su Metini proizvodi bili uključeni u 54% svih gubitaka povezanih s prijevarama u plaćanju tijekom 2023. godine.

Interni dokumenti otkrivaju da je Meta svjesna neizbježnosti regulatornih kazni te predviđa penale do jedne milijarde dolara. Međutim, drugi dokument navodi da je ta brojka zanemariva u usporedbi s prihodima. Samo od dijela oglasa koji predstavljaju “veći pravni rizik”, Meta svakih šest mjeseci zaradi 3,5 milijardi dolara. Čini se da je vodstvo tvrtke odlučilo djelovati samo kao odgovor na neposrednu prijetnju regulatornih mjera, umjesto proaktivnog rješavanja problema.
Problem je dublji

Dok se tvrtka bavi proračunima, stvarni ljudi trpe štetu. U jednom od opisanih slučajeva, Facebook račun regruterke Kraljevskog kanadskog ratnog zrakoplovstva je hakiran. Prevaranti su putem njezinog profila promovirali kripto prijevaru, a unatoč desecima prijava od strane nje i njezinih prijatelja, Meti je trebalo više od mjesec dana da reagira. Do tada je jedan od njezinih bivših kolega već izgubio 40.000 kanadskih dolara, vjerujući da ulaže na preporuku pouzdane prijateljice.

Ova situacija naglašava dublji problem. Čak i kada korisnici prijave prijevaru, sustav ih često ignorira. Jedan dokument iz 2023. godine procjenjuje da je Meta ignorirala ili netočno odbacila čak 96% valjanih prijava korisnika o prijevarama.

(Izvor:www.Bug.hr)

Objava Meta zarađuje oglašavajući prijevare pojavila se prvi puta na Republika.

Dvije stvari koje će gotovo pa sigurno obilježiti budućnost tehnološkog tržišta su umjetna inteligencija i robotika. Iako mnogi već danas bez AI-a ne mogu zamisliti svoje živote, jednom kada se pojavi opća umjetna inteligencija, odnosno superinteligencija, naša bi ovisnost o toj tehnologiji mogla postati puno veća.

Što se robotike tiče, još smo na početku razvoja, no kako velike tehnološke kompanije ulažu milijarde u napredne humanoidne robote, jasno je kakva su njihova očekivanja na tom tržištu. Tesla je daleko dogurala sa svojim robotom Optimus, veliki napredak ostvarile su i kineske kompanije, a poznato je da je ovo tržište zanimljivo i Appleu. Ipak, dok je većina fokusirana na hardver, Meta ima malo drukčije planove.

Android za robotiku
Iako Zuckerbergova kompanija također razvija vlastitog humanoidnog robota (njegovo kodno ime je Metabot) koji će moći obavljati kućanske poslove, veći fokus stavili su na softver, odnosno softversku platformu za robote. Takvu platformu planiraju licencirati drugim kompanijama koje bi razvijale vlastiti hardver, no umjesto da razvijaju i vlastiti softver, koristit će Metinu platformu.

Njihov plan najbolje je opisati kao Android za robotiku jer, kao što Android pokreće hardver različitih mobilnih proizvođača, tako bi i Metina platforma mogla pokretati robote drugih kompanija.

Kako je to objasnio izvršni tehnološki direktor tvrtke Andrew Bosworth, on vjeruje kako će Metin robotski tim kojeg predvodi bivši CEO Cruisea Marc Whitten u suradnji s njihovim laboratorijem za superinteligenciju, pronaći učinkovito rješenje. Na Engadgetu kažu kako je prvi korak za takvu platformu razvoj tzv. “modela svijeta” koji robotima može pomoći u izvršavanju softverskih simulacija koje su potrebne za animiranje i pokretanje robotske ruke, dok daljnji koraci uključuju širenje na složenije pokrete i zadatke.

Što se kućanskog robota tiče, nije poznato kakav je napredak do sada postignut, no jasno je kako će proći još dosta vremena dok se pojavi na tržištu, osim ako iz nekog razloga kompanija ne prekine taj projekt i orijentira se samo na softver.

Objava Zuckerberg sljedeći korak je “Androida za robote” pojavila se prvi puta na Republika.

Facebook, nekoć zamišljen kao digitalni trg, danas sve više nalikuje zgarištu neke tehnološke katastrofe. Sumanuta količina lažnih vijesti i deepfake sadržaja, pažljivo dizajniranih prema vašim interesima i strahovima, ispunjava feed. Mlađe generacije već su godinama odsutne s te platforme. X (bivši Twitter) nije prošao mnogo bolje: odavno se pretvorio u platformu za ispuštanje bijesa i frustracija ili arenu za političke okršaje, čime se dodatno pospješuje širenje dezinformacija. Pogotovo je to došlo do izražaja otkako je novi vlasnik Elon Musk ukinuo veći dio mehanizama za provjeru točnosti sadržaja.

Znanstveni podaci potvrđuju ono što mnogi korisnici već intuitivno osjećaju. Prema rezultatima studije objavljene 2024. godine u časopisu Nature Communications Psychology, korištenje X-a povezano je sa značajnim padom subjektivne dobrobiti i porastom osjećaja političke polarizacije i bijesa. Autori bilježe povećanje dosade i usamljenosti među redovnim korisnicima platforme.

Što nakon društvenih mreža?

U tom se kontekstu sve češće postavlja pitanje što dolazi nakon privatnih društvenih mreža. Je li moguće zamisliti platforme koje bi funkcionirale u javnom interesu, možda bez algoritama koji manipuliraju nama, bez tržišnog pritiska i bez monetizacije našeg ponašanja?

Pitanje je to koje se otvorilo u nedavnom tekstu objavljenom u španjolskom El Paísu gdje se istražuje koncept javnih, neprofitnih društvenih mreža koje financiraju države ili javne institucije, nešto poput europskog “Twittera” bez reklama. Neki političari, poput španjolskog premijera Pedra Sáncheza, već su iznijeli konkretne prijedloge, a teoretičari poput Jamesa Muldoona govore o platformama koje bi služile građanima, a ne algoritmima i koje bi time vratila povjerenje u digitalni prostor.

Prije samo desetak godina društvene su mreže reklamirale sebe kao prostor slobodnog izražavanja, političke participacije i kulturne razmjene. Danas su, kako navodi El País, “kvazimonopoli” koji svoj poslovni model temelje na komercijalizaciji privatnosti, a istodobno su ukinuli mehanizme moderacije, zaštite od uznemiravanja i provjere činjenica. Sve to rezultira digitalnim prostorom u kojemu lažna informacija ima prednost nad istinom, a algoritmi prednost nad ljudskim iskustvom.

Algoritamsko poticanje ovisnosti

Odgovor koji stiže iz Europe zvuči dosta jednostavno: platforma koju financira javni sektor ne bi imala potrebu za algoritamskim poticanjem ovisnosti, niti bi prodavala korisničke podatke oglašivačima. Takva bi mreža mogla funkcionirati kao neutralan, ali moderiran prostor javne rasprave gdje bi se građani mogli izražavati bez straha od zloupotrebe ili manipulacije.

O tome govori i britanski znanstvenik James Muldoon, autor knjige “Platform Socialism”, koji u razgovoru za El País tvrdi da države imaju obvezu svojim građanima osigurati digitalni prostor za informiranu i civiliziranu političku raspravu. On naglašava da takve mreže ne bi morale biti “mainstream”, nego je dovoljno je da budu alternativa za one koji žele drugačiji pristup, bez dominacije algoritama i oglašivača.

Ipak, autori članka priznaju da se takvi prijedlozi često susreću s otporom i strahom da će država “čitati privatne poruke” ili koristiti platforme za nadzor građana. Aktivist i pisac Cory Doctorow slikovito upozorava da iako se privatne mreže ponašaju problematično, ne smijemo zaboraviti povijest državne kontrole nad komunikacijom te navodi španjolskog diktatora Francisca Franca kao primjer “zašto društvene mreže ne bi smjele biti pod punim nadzorom države”.

Zato rješenje možda ne leži u potpuno državnim mrežama, nego u javnim ulaganjima u decentralizirane, otvorene platforme poput Mastodona ili Blueskya, koje omogućuju korisnicima veću kontrolu nad podacima i sadržajem. Takve platforme ne teže masovnosti, nego kvaliteti i pluralizmu i više bi nalikovale digitalnim knjižnicama nego trgovačkim centrima, kako slikovito ističe novinarka Marta G. Franco.

Problem s digitalnim optimizmom

Pitanje koje se postavlja jest postoji li zainteresiranost publike da se takvi modeli razviju izvan margina i ponude stvarnu alternativu digitalnom kaosu u kojemu danas živimo.

Tomislav Pletenac, redoviti profesor kulturne antropologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, koji je ujedno završio i studij elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, tvrdi kako je digitalni optimizam otpočetka pogrešno pretpostavio da će društvene mreže postati prostor slobodne i ravnopravne javne rasprave. Umjesto da uklone stare ideološke okvire, društvene su mreže, kako kaže, “vrlo brzo proizvele istu onu dinamiku sumnje: tko što skriva, tko kontrolira informacije, tko laže”. Umjesto demokracije, dobili smo beskrajnu potragu za skrivenim neprijateljem. “Stari protivnik je ostao protivnik i u novom dobu, dapače sama ga je debata pretvorila u neku sveopću i podmuklu silu”, napominje.

Taj novi diskurs, temeljen na emocionalnom bijesu, brzo su prepoznali i kapitalizirali vlasnici platformi. “Kako je borba protiv neprijatelja emotivna i isključiva, tako su to odmah iskoristili vlasnici društvenih mreža te dodatno potpirivali takvo stanje da bi stvorili impulzivne potrošače”, pojašnjava Pletenac.

Ipak, temelj za opisani europski plan je postavljen. Europski nadzornik za zaštitu podataka (EDPS) pokrenuo je pilot-projekte EU Voice, temeljen na Mastodonu, i EU Video, temeljen na PeerTubeu, za decentraliziranu komunikaciju institucija s građanima. Projekt je trajao od 2022. do 2024. godine i ocijenjen je uspješnim, ali nije dobio stalnu podršku. U Njemačkoj javni servisi ARD i ZDF koriste vlastite Mastodon instance, primjerice ard.social, dok francuske institucije komuniciraju putem servera kao što je mamot.fr, ističući podatkovni suverenitet.

Gradovi poput Amsterdama i Barcelone te brojne europske i američke organizacije razvijaju vlastite servere unutar Fediversea – mreže interoperabilnih, otvorenih platformi koje omogućuju digitalno građanstvo bez algoritamske manipulacije i komercijalizacije.

Ipak, niti jedna država još nije pokušala izgraditi potpuno nacionaliziranu društvenu mrežu za sve građane, dijelom zbog opravdanih strahova od državnog nadzora, zloupotrebe i političke instrumentalizacije.

Duh se ne može vratiti u bocu

Pletenac je prema takvim idejama skeptičan, ali ne i ciničan. Prepoznaje važnost borbe protiv korporativnog utjecaja, no ističe da je kampanja za regulaciju digitalnog prostora zapravo pokušaj da se duh vrati u bocu, što smatra nemogućim.

“Nakon što su teorije zavjere postale sigurnosni problem, jer se posredstvom društvenih mreža može stvoriti podloga za upravljanje izborom političkih vodstava pojedinih država, naglo je pokrenuta kampanja za regulaciju tog prostora”, kaže. Međutim, “povratak na staro stanje nije moguć. Potrebno nam je ograničenje korporativnog utjecaja na našu svakodnevicu, a mreže onda pustimo na miru.”

Što se tiče prenamjene mreža iz ruku korporacija u ruke države, Pletenac naglašava da “ni država više nije doživljena kao neutralni akter”. U eri populizma i društvenog nepovjerenja “i država je postala jedan od neprijatelja, do te mjere da se stvaraju antisistemske stranke s navodno revolucionarnim programima, a zapravo pristaju na to da država postoji”. Takve stranke, kaže, nude “povratak nekoj biti politike”, ali iza svega ipak stoji “interes za moći, utjecajem i novcem”. Američkog predsjednika Donalda Trumpa navodi kao primjer: “Obećavao je svašta, a na kraju neće ostvariti ništa, osim što će bogati biti još bogatiji”.

“Država se ne bi smjela ponašati kao korporacija jer njoj profit nije jedini kriterij uspješnosti, nego održavanje društvene ravnoteže. Međutim, u današnjem svijetu dominira “logika mjerljivosti” koja ne ostavlja prostor za ono što je društveno važno, ali se ne može kvantificirati. Kada živimo u svijetu u kojem se sve želi mjeriti i ne postoji ništa izvan mjerljivosti, onda zapravo imamo društveni neuspjeh”, ističe Pletenac.

Kineski primjer

U kontrastu s europskim modelima decentralizacije znakovit je primjer Kine koja ima najrazrađeniji sustav državne kontrole digitalne komunikacije na svijetu. Platforme kao što su WeChat, Weibo, Douyin i Toutiao kombiniraju društvenu mrežu, plaćanja, identifikaciju i medijski sadržaj, no uz potpuni nadzor nad korisnicima.

Pitanje koje sve više zaokuplja antropologe, filozofe i sociologe jest i ritualna dimenzija stvarnosti. Možemo li reći da su platforme poput TikToka, Facebooka ili X-a stvorile svojevrsna digitalna plemena u kojima se algoritmi ponašaju kao mitološke sile, a “engagement” zamjenjuje smisao? “Ako se podržava fantomski neprijatelj koji prijeti iza svakog ugla, onda su ritualne prakse za borbu protiv takve prijetnje mogući ishod.”

U budućnosti, upozorava, kada strojevi za dubinsko učenje počnu prepoznavati obrasce koje mi ne možemo, njihove bi odluke mogle djelovati kao “božanska providnost”. No, ipak ostaje oprezan: “Algoritmi za dubinsko učenje ponašaju se stalno na isti način i s vremenom postaju dosadni. Moramo ih stalno hraniti da bismo dobili nešto novo.”

Neotkriveni sustavi na internetu

Postoji li antropološki model zajednice koji bi mogao poslužiti kao inspiracija za digitalne prostore budućnosti? Pletenac odgovara primjerom polinezijskih društava u kojima ne postoji ni riječ za pojedinca, ni koncept individue. “Britanska antropologinja Marilyn Strathern uvela je pojam dividualizam kako bi približila takva društva zapadnim čitateljima.” Ljudska vrsta, kaže, sposobna je za takav sustav, ali to bi zahtijevalo radikalnu promjenu svega što danas smatramo prirodnim.

“U povijesti su postojali raznovrsni društveni organizacijski sustavi”, dodaje pozivajući se na knjigu “Zora svega” Davida Graebera i Davida Wengrowa. Neki su zaboravljeni, prešućeni ili marginalizirani. “Vjerojatno negdje u bespućima interneta postoje i takvi sustavi za koje ne znamo – dok se u budućnosti ne pojave neki novi digitalni antropolozi i arheolozi koji će pokazati kakvi su sve oblici udruživanja postojali uz ove dominantne.”

Objava Zgarište tehnološke katastrofe: Kraj ere privatnih društvenih mreža, stiže li nam ‘EU Twitter‘ iz Bruxellesa? pojavila se prvi puta na Republika.

Meta je u petak objavila da povlači neka ograničenja koja su se primjenjivala na Facebook i Instagram račune bivšeg predsjednika SAD-a i republikanskog kandidata za tu dužnost Donalda Trumpa.

Društvena medijska tvrtka na neodređeno vrijeme suspendirala je Trumpove račune, jer je hvalio ljude koji su upali na američki Kapitol 6. siječnja 2021. nakon što je izgubio predsjedničke izbore.

Tvrtka je zatim vratila njegove račune početkom 2023., rekavši da će nadzirati Trumpove postove zbog daljnjih kršenja koja bi mogla rezultirati još jednom suspenzijom između jednog mjeseca i dvije godine.

Trump, koji se natječe protiv aktualnog predsjednika SAD-a Joea Bidena, više neće biti predmet dodatnog nadzora, objavila je Meta.

U proocjeni naše odgovornosti da omogućimo političko izražavanje, vjerujemo da američki narod treba imati priliku čuti predsjedničke kandidate pod jednakim uvjetima, dodaje Meta.

Neki stručnjaci za društvene medije dugo su kritizirali Metu i druge platforme zbog neuspjeha u moderiranju političkog sadržaja, uključujući objave političkih kandidata.

Trumpu je također zabranjen pristup Twitteru, koji se sada zove X, 2021. Milijarder Elon Musk vratio je račun nedugo nakon što je kupio tvrtku 2022., iako je Trump od tada imao samo jednu objavu.

(izvor: dnevnik.hr)

Objava Meta Donaldu Trumpu ukida dio ograničenja na Facebooku i Instagramu, više neće biti posebno nadziran pojavila se prvi puta na Republika.

Europska komisija je u utorak pokrenula istragu protiv društvenih mreža Facebook i Instagram u vlasništvu tehnološkog diva Meta zbog sumnji da ne poštuju obveze u borbi protiv dezinformacija. Te obveze proizlaze iz Akta o digitalnim uslugama.

Objava Europska komisija otvorila istragu protiv Facebooka i Instagrama zbog dezinformacija pojavila se prvi puta na Republika.

Srbiju potresa afera koja je uzdrmala političku scenu na čelu s predsjednikom Aleksandrom Vučićem. Naime, nedavno je na internetu procurio popis od 14.310 profila povezanih s vladajućom Srpskom naprednom strankom (SNS) na društvenim mrežama Facebooku, Instagramu, Twitteru i TikToku.

Objava NIJE JEDINI Afera ‘botovi’ u Srbiji: Više od 14 tisuća pro Vučićevih ‘internet ratnika’ pojavila se prvi puta na Republika.