Bugarska bi 1. siječnja iduće godine trebala ući u eurozonu, a predvodnice prosvjeda – nacionalističke i proruske stranke – tvrde da će zemlja time izgubiti monetarni suverenitet.

U parlamentu su pokrenule postupak opoziva vlade dok se za ulazak u eurozonu očekuje završno zeleno svjetlo Europskog parlamenta i Vijeća ministara financija.

– Ovdje sam kako bih se borio za našu slobodu, da ostanemo Bugari i da očuvamo našu valutu. To mi je prioritet. Ulazak u eurozonu put je bez povratka jer ne postoji formalni postupak za izlazak iz eurozone, rekao je Bojko Kolarov, prosvjednik.

– Bugarski lev ključni je dio našeg nacionalnog suvereniteta. Zabrinuta sam zbog ulaska u eurozonu gdje se financijske odluke često donose bez transparentnosti i ne želim da naši financijski resursi služe za financiranje ratova, rekla je Rosalina Gjobeklieva, prosvjednica

Objava Tisuće prosvjedovale u Bugarskoj: Traže referendum i odgodu uvođenja eura pojavila se prvi puta na Republika.

Čelnici, okupljeni na summitu EU-a u Bruxellesu, podržali su prijedlog Europske komisije kojim se Bugarskoj dopušta da postane 21. članica eurozone i zamijeni bugarsku valutu lev europskim eurom, nakon što je to već namjeravala 2024., ali bila odbijena. Ta balkanska zemlja članica je EU-a od 2007. i prva je zemlja koja bi mogla uvesti euro nakon Hrvatske 2023. godine.

Europski parlament i Europska središnja banka (ESB) još se moraju konzultirati prije potrebnih zakonskih promjena prije nego što Bugari mogu plaćati eurom, no ti se koraci smatraju formalnostima. Bugarska, jedna od siromašnijih zemalja EU-a, još uvijek je na dnu skupine od 27 članica prema bruto domaćem proizvodu (BDP) po glavi stanovnika, iako su stope rasta bile veće nego drugdje.

Uz relativno niske i stabilne stope inflacije, kriteriji za pridruživanje uključuju stabilnost cijena, zdrave javne financije i stabilne tečajeve. Komisija je nedavno priopćila da očekuje stopu inflacije od 3,6 posto za Bugarsku u tekućoj godini i 1,8 posto u 2026. godini, što je potaknulo pozitivnu ocjenu za Sofiju.

Više od polovice svih odraslih protivi se euru

U Bugarskoj je uvođenje eura popraćeno žestokim prosvjedima. U veljači su nacionalisti zapalili vatru ispred ulaza u predstavništvo EU-a u Sofiji i izlili crvenu boju na staklenu fasadu zgrade. Bacali su Molotovljeve koktele i jaja.

Prošli mjesec pristaše proruskih i nacionalističkih stranaka demonstrirale su u glavnom gradu Sofiji i drugim gradovima pozivajući na zadržavanje leva zbog straha da će euro potaknuti rast cijena. Protivnici eura prikupili su 604.000 potpisa u korist referenduma o uvođenju zajedničke valute, ali bugarski parlament dva puta je odbacio referendum 2023. i u svibnju 2025.

Prema anketi koju je sredinom svibnja proveo bugarski institut Mjara, više od polovice svih odraslih (54,9 posto) protivi se uvođenju zajedničke valute 2026. godine, dok je stabilna trećina (34,4 posto) za ulazak u eurozonu sljedeće godine.

/Desk/

Objava Bugarska uvodi euro od 1. siječnja 2026. pojavila se prvi puta na Republika.

Pitanja će članovima Vlade Andreja Plenkovića postaviti 39 zastupnika, a ždrijebom je odlučeno da će prva to učiniti SDSS-ova Dragana Jeckov, dok će posljednji biti SDP-ov Arsen Bauk.

Plenković je dan ranije tijekom predstavljanja kandidata za nove ministre na saborskim odborima u više navrata spominjao današnji aktualac i gorljivo spominjao da će na njemu o dosta toga biti riječi, pa je neprestano oporbi, koju je nazvao ”karijesovim mališanima” na gotovo svako pitanje spominjao i spočitavao to što nisu glasali za obuku ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj. Čini to često i u izjavama za medije, baš kao što je i odmah najavio nakon propalog glasanja, a u tom je tonu nastavio i jutros.

Plenković Grbinu: ”Vaš doprinos možemo svesti na nulu”

”Znam da imate puno prioriteta, koju uglavnom nisu danas u Hrvatskoj. Najviše se to vidi na odnosu prema Baniji”, kazao je SDP-ov Peđa Grbin koji je Plenkovića pitao koji arsenal ima sprema s obzirom na porast cijena.

”Što se tiče vašeg doprinosa, možemo ga svesti na nulu. Uništavate SDP, to ovako za uvod”, kazao je Grbinu te podsjetio na Zakon o euru i krizu u Ukrajini te poručio da su svi koji nisu glasali za pomoć Ukrajini Hrvatskoj učinili veliku sramotu.

”Naplaćeno je 234.000 eura kazni zbog nepoštenog dizanja cijena”

Opetovao je da je Vlada imala tri paketa pomoći građanima i gospodarstvu: ”To je naš doprinos. Vaš je nula”.

Inspektorat je napisao 151 kaznu koje su ukupno teške 234.000 eura, istaknuo je Plenković i poručio: ”Tri su arsenala: ukidanje subvencija, dodatni porezi i vraćanje cijena. Vidjet ćemo”.

”Dosadili ste Bogu i vragu time da smo ruski igrači”

”Dosadili ste već bogu i vragu time da smo mi ruski igrači”, poručio je Marijan Pavliček iz Suverenista Plenkoviću i dobio opomenu, a odmah potom čak tri je zaradio Željko Sačić iz Suverenista koji je upozorio također da Plenković vrijeđa zastupnike i kazao: ”Hrvatsku gura u rat, a da nije osigurao elementarnu vojnu sigurnost Republici Hrvatskoj”.

On je kasnije i izbačen, a opomenu je dobio i Mostov Nikola Grmoja koji je Plenkoviću poručio: ”Vi ste s krive strane obnove”. Dvije opomene zaradio je i Nino Raspudić, koji je podsjetio da nekadašnju bliskost s ruskim predsjednikom, a svi su opomene zaradili jer su umjesto da postavljaju pitanja krivo koristili Poslovnik Sabora.

Javio se i Hrvoje Zekanović kazavši da je zanimljivo tko sve brani Grbina na što je Marko Milanović Litre podsjetio da je Zekanović govorio da je ”Plenković hodajuća sotona, a sada ga brani”.

Opomene lete sabornicom, Grbin pitao Plenkovića: ”Jeste li vi glupi?”

”Znali smo do sada o vašoj Vladi da je korumpirana, nesposobna, a danas smo od vas saznali da je i naivna jer vi meni sada ovdje govorite da ste postupali u dobroj vjeri očekujući da trgovci prilikom konverzije neće dizati cijene. Sad ću vas pitati nešto – jeste li vi glupi?”, pitao je Grbin Plenkovića.

”U svakoj državi je uvođenjem eura došlo do porasta cijena i zaokruživanja na gore. Manje u onima koji su napravili adekvatne pripreme. Uvođenje eura za Hrvatsku je trebalo biti dobro i da se naš standard digne. Majstore, i to ste uprskali. Da se ne radi o standardu građana, bilo bi smiješno, ovako je tragično. Ta količina nesposobnosti je dirljiva. Predsjedniče Vlade, znam da vaši interesi leže izvan Hrvatske, ali – čovječe, dajte se koncentrirajte na ono što je ljudima bitno”, poručio je Grbin.

”Nije primjereno da postavljate to pitanje jer bi netko to pitanje mogao uputiti i vama”, poručio je Jandroković.

Marijana Petir upozorila je da se dio trgovaca nije ponašao fer u pitanju upućenom minstarstvu gospodarstva i održivog razvoja Davoru Filipoviću o tome kako će kazniti trgovce koji su iskoristili uvođenje eura za poskupljenja.

”Kao najbolje pedagoške mjere pokazale su se posjeti inspektora. Nalazi inspektorata su pokazali da je oko 30 posto tvrtki neopravdano podiglo cijene, a nakon posjeta inspektora oni ih vraćaju”, kazao je.

”Ministarstvo je prošli tjedan uputilo dopis maloprodajnim lancima da dostave podatke za 80 proizvoda kako su se kretale cijene. Samo su dva lanca rekla da će dostaviti sve podatke, zahvaljujem im. Drugi to nisu napravili, kakva je to poruka”, zapitao je Filipović.

”Generaliziranjem se pokušava baciti ljaga na uvođenje eura”

Ministar financija Marko Primorac govorio je o prilagodbi sustava u prelasku na novu valutu: “Koristi od uvođenja eura su značajne i trajne. Koristi će biti osjetne i u Hrvatskoj. Ne može se zanemariti da je u nekoliko dana nakon Nove godine došlo do slučajeva neopravdanog dizanja cijena”.

”Generaliziranjem se pokušava baciti ljaga na uvođenje eura. Pojavile su se i teze da je hrana skuplja nego u Sloveniji, da su plaće niže. Sve negativno se pripisuje uvođenju eura. Vlada ima instrumente za sve to”, poručio je Primorac odgovarajući na pitanje HDZ-ova Mira Totgergelija.

”Jeste li svjesni da će vaša odluka osiromašiti hrvatske građane”, pitao je Plenkovića Stjepo Bartulica iz Domovinskog pokreta, a Plenković odvratio: ”Vaša euroskeptičnost je poslovična, ali to da ste došli iz SAD- postali netko tko daje podršku Rusiji, to mene prilično iznenađuje”.

”Za razliku od nekih aktera koji nemaju veze sa strateškim projektima, imate neki element identifikacije, radili ste u Ministarstvu vanjskih poslova. Trebali biste znati čemu Hrvatska teži, ali vi 2023. u izboru Ukrajina / Rusija glasate za Rusiju, u izboru eurozona u odnosu na izolaciju, glasate za izolaciju. To je velik problem”, kazao je Plenković i poručio: ”Za razliku od vas mi jako dobro znamo gdje idemo: među najrazvijenije zemlje, s najviše koristi za hrvatsko gospodarstvo. Gle čuda, nikad većih plaća, nikad većeg rasta mirovine, nikad manje nezaposlenosti”.

”Neće biti povećanja cijena telekoma. Ako bude, Vlada će reagirati”

”Neće biti povećanja cijena telekoma”, kazao je Plenković kazavši da je to doznao potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković u razgovoru s teleoperaterima.

“I oni imaju element korporativne i društvene odgovornosti”, rekao je Plenković odgovarajući na pitanje Vesne Nađ iz Socijaldemokrata oko poskupljenja cijena usluga telekoma. ”Ako bude povećanja, Vlada će reagirati”, dodao je.

Domagoj Hajduković iz Socijaldemokrata podsjetio je premijera na nestanak blokirane jahte ruskog oligarha Alishera Usmanova: ”Riječ je o scenariju dostojnom Alana Forda i Dubravka Matakovića. Ovo je za rubriku vjerovali ili ne”.

”Djelim nezadovoljstvo, očekujemo izvješće. Tko bude odgovoran za te propuste, odgovarat će”, kazao je Plenković.
Povjerenje Bačiću i Erliću

Zastupnici će u komadu zasjedati 11 tjedana, do 31. ožujka, potom će imati tjedan stanke za Veliki tjedan, a novu će sjednicu započeti nakon Uskrsa. Do konca ožujka čeka ih opsežan posao, ukupno 199 točaka, od kojih je glavnina naslijeđena s prošlih sjednica.

Opsežan ih posao čeka i u utorak nakon aktualnog prijepodneva, koje će potrajati nekoliko sati. Zastupnici će glasati o povjerenju novim ministrima Branku Bačiću i Šimi Erliću, koji su prethodno saslušani na nadležnim odborima.

Bačić, koji će biti i potpredsjednik Vlade, preuzet će od Ivana Paladine Ministarstvo graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine, a Šime Erlić od Nataše Tramišak Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a.

Kako bi Sabor potvrdio Bačića i Erlića, moraju dobiti glasove 76 zastupnika.

Potpredsjednik Sabora, akademik Željko Reiner vodit će Klub zastupnika HDZ-a, nakon što je Bačić predložen za potpredsjednika Vlade i ministra.

Bačića će u saborskim klupama zamijeniti Danica Baričević, zastupnica iz 10. izborne jedinice, koja već bila u Saboru kada je mijenjala zastupnika Andra Krstulovića Oparu.

Tramišak se vraća u saborske klupe. Mijenjao ju je Goran Ivanović, no odlučeno je da će osječki gradonačelnik Ivan Radić prepustiti svoj mandat Ivanoviću, prenosi HINA.

/Desk/

Objava U Hrvatskom saboru oporba ‘rešeta’ Plenkovića – čini se da im je jako krivo što oni nisu uveli euro i Hrvatsku u Schengen pojavila se prvi puta na Republika.

Sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, novčani iznosi koji se moraju platiti ili obračunati preračunavaju se uz primjenu fiksnog tečaja konverzije sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje, a fiksni tečaj konverzije određen je na razini 1 euro = 7,53450 kuna.

Za one kojima treba dodatna pomoć u preračunavanju, dobro će doći i tablica koja se širi društvenim mrežama, a na kojoj su navedeni iznosi od 1 do 10.000 kuna i njihova protuvrijednost u euru te iznosi od 10 centi do 500 eura i njihova protuvrijednost u kunama.

/Desk/

Objava ‘Šalabahter’ za lakšu konverziju kuna u euro pojavila se prvi puta na Republika.

Također, od 1. siječnja 2023. Republika Hrvatska postaje dvadeseta država članica europodručja, a euro postaje službena novčana jedinica i zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj.

Ovime je Hrvatske ušla u elitni krug 15 zemalja koje su članice četiri najveće asocijacije: NATO-a, Europske Unije, Euro područja te Schengenske zone slobodnog kretanja.

/Desk/

Objava HRVATSKA PIŠE POVIJEST Točno u ponoć Hrvatska ulazi u Schengen, a euro postaje službena valuta pojavila se prvi puta na Republika.

Prosinac

Od 1.12. građani će moći za 100 kuna dobiti paketić od 13,27 eura (kovanica) u bankama, poslovnicama FINA-e i Hrvatske pošte, a moći će se podići sve do kraja godine.

Najkasnije 18.12. banke će korisnicima kredita poslati obavijest s informacijom o preračunavanju, parametru, marži i visini kamatne stope, uključujući, ako je primjenjivo, novi otplatni plan u euru.

Također, štediše (deponenti) će dobiti obavijest s informacijom o preračunavanju, parametru i visini kamatne stope na depozit.

Najranije pet dana prije uvođenja eura (od 27.12.), mikro poduzetnici moći će dobiti do 10.000 eura u postupku pojednostavljene predopskrbe (za što će morati potpisati ugovor s bankom i dati određeno jamstvo).

Siječanj

Euro postaje službena valuta u Hrvatskoj 1.1.2023. u 00:00 sati.

Dva tjedna nakon uvođenja eura, dakle od 1.1. do 14.1.2023. godine (u ponoć) počinje razdoblje dvojmpg optjecaja. To znači da ćete, ako plaćate u gotovini, svugdje moći platiti u kunama, a eventualni ostatak ćete dobiti u eurima. U ovome slučaju moći ćete dati najviše 50 kovanica kuna.

Najkasnije do 31.1.2023. korisnici financijskih usluga dobit će individualnu obavijest o provedbi preračunavanja.

Tijekom cijele 2023. godine (od 1.1. do 31.12.2023.) banke, FINA i Hrvatska pošta će (bez naknade) svim građanima po tečaju od 1 euro = 7,53450 kuna na šalterima zamijeniti 100 novčanica i 100 kovanica kuna po transakciji.

Veljača

Do kraja mjeseca – Ako prije dana uvođenja eura u kreditnoj instituciji, kreditnoj uniji, instituciji za platni promet i instituciji za elektronički novac imatelj računa ima račun i u kuni i u euru, u roku od 60 dana od dana uvođenja eura ima pravo bez naknade zatvoriti jedan ili više računa i prenijeti sredstva evidentirana na tim računima na račun po njegovu izboru u istoj instituciji.

Travanj

Hrvatska narodna banka od 1.4. prestaje određivati apoensku strukturu za isplatu euronovčanica na bankomatima.

Lipanj

Do kraja mjeseca – Nalog za plaćanje (uplatnica) na kojem je iznos plaćanja naveden u kuni i koji je primatelj plaćanja pripremio, tiskao i unaprijed dostavio platitelju, a koji je platitelj podnio na izvršenje banci nakon dana uvođenja eura, banka je dužna izvršiti u euru u iznosu koji odgovara iznosu kuna navedenom na nalogu za plaćanje uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje.
Prosinac

Do 31.12. traje razdoblje dvojnog iskazivanja cijena. Građani će moći, bez naknade, u bankama, poslovnicama FINA-e i Hrvatske pošte promijeniti kune u eure.

2024. godina

Od 1.1.2024. HNB preuzima zamjenu kuna za eure i to novčanice kune, bez vremenskog ograničenja, i kovanice kune, do proteka tri godine od dana uvođenja eura, dakle do 1.1.2026 godine.

/Desk/

Objava Hrvatska kuna odlazi u povijest – euro je službena valuta u Hrvatskoj od 1. siječnja 2023. pojavila se prvi puta na Republika.

Definitivni tečaj je jednak onome po kojem je kuna prije dvije godine uključena u Europski tečajni mehanizam (ERM II), prenosi HINA.

Uz uredbu kojom se utvrdio definitivni tečaj konverzije kune u euro, Ecofin je usvojio još dva pravna akta – odluku o prihvaćanju eura u Hrvatskoj te dopunu uredbe u kojoj će se popisu 19 članica europodručja dodati Hrvatska kao 20. članica.

Današnjim odlukama dovršen je postupak donošenja odluka u Vijeću i Hrvatska od 1. siječnja 2023. postaje 20. članica europodručja.

“Želio bih čestitati svojem kolegi Zdravku Mariću i cijeloj Hrvatskoj na tome što su postali 20. zemlja koja se pridružila europodručju. Uvođenje eura nije utrka, već odgovorna politička odluka. Hrvatska je uspješno ispunila sve potrebne gospodarske kriterije te će od 1. siječnja 2023. plaćati u eurima”, izavio je češki ministar financija Zbynek Stanjura, koji predsjeda Ecofinom.

“Od ulaska Hrvatske u europodručje naši će građani i poduzetnici imati konkretne, izravne i trajne koristi. U najvećoj mjeri nestat će valutni rizik, Hrvatska će biti investicijski atraktivnija i sigurnija u vremenima kriza. Euro je, također, ključna vrijednost europskog zajedništva i omogućit će nam još aktivniju ulogu u europskom projektu. Istinski sam ponosan na ovaj veliki hrvatski uspjeh”, istaknuo je Boris Vujčić, guverner HNB-a.

“Ostvarili smo strateški cilj – Hrvatska postaje članica europodručja s 1. siječnja 2023.! Uvođenje eura učinit će naše gospodarstvo otpornijim i dugoročno povećati standard naših građana. Biti dio europodručja Hrvatskoj i našim sugrađanima donosi veću sigurnost u krizi. Naporno smo i dugo radili na ovom projektu jer čvrsto vjerujemo da je pridruživanje europodručju u nacionalnom interesu Hrvatske!” poručio je tom prilikom predsjednik Vlade Andrej Plenković.

“Ovo je veliki, povijesni dan za Hrvatsku. Sve ove odluke koje su napravljene označavaju sjajan trenutak u našoj povijesti. Ovo je veliki dan i za europsku monetarnu uniju. Europska integracija traje unatoč svim izazovima s kojima smo suočeni. Vrlo sam zahvalan svim današnjim govornicima i institucijama koje predstavljaju. Posebno bih zahvalio Europskoj središnjoj banci i Europskoj komisiji. Također bih posebno zahvalio cijelom hrvatskom timu – Nacionalnom vijeću za euro. Zahvaljujem i svim članovima gospodarskog i socijalnog vijeća i svojim suradnicima u Ministarstvu financija. Dopustite da zahvalim i hrvatskim građanima”, rekao je Zdravko Marić.

Hrvatska je ovime ispunila jedan od dva preostala strateška cilja o pristupanju dubljim integracijama unutar EU. Drugi je ulazak u šengensko područje o čemu će se, vrlo izgledno, odluka donijeti najesen i Hrvatska bi u desetoj godini članstva istodobno mogla ući i u europodručje i u Schengen.

Ključni dokumenti za odluku o ulasku u europodručje bila su konvergencijska izvješća Komisije i Europske središnje banke (ESB), koja su objavljena 1. lipnja.

U njima je potvrđeno da Hrvatska ispunjava sva četiri nominalna konvergencijska kriterija i da je njezino zakonodavstvo u potpunosti usklađeno sa zahtjevima iz Ugovora o EU i Statutom Europskog sustava središnjih banaka/Europske središnje banke, prenosi N1 Hrvatska.

Odlukama Ecofina Hrvatska se pridružuje europodručju, koje danas broj više od 340 milijuna stanovnika i drugo je najveće gospodarstvo na svijetu, na koje otpada 15 posto svjetskog BDP-a.

/Desk/

Objava Hrvatska u eurozoni, 1 euro = 7,53450 kuna pojavila se prvi puta na Republika.

Preporukom se predlaže da Hrvatska uvede euro 1. siječnja 2023. godine. To je prvi korak u procesu usvajanja zakonskih akata koji će omogućiti Hrvatskoj da postane članica eurozone i da od sljedeće godine ima koristi od korištenja zajedničke valute, eura.

“S velikim zadovoljstvom mogu objaviti da se Euroskupina danas složila da Hrvatska ispunjava sve potrebne uvjete za uvođenje eura. Ovo je ključni korak na putu Hrvatske da postane 20. članica našeg europodručja i snažan signal za europske integracije. Želim odati priznanje hrvatskoj Vladi za njezinu predanost i naporan rad na postizanju ovog rezultata tijekom proteklih nekoliko godina, u posebno izazovnim okolnostima”, poručio je Paschal Donohoe, predsjednik Euroskupine.
Sljedeći koraci

Ovu preporuku treba usvojiti Vijeće Ecofin na sastanku koji će se održati u petak, 17. lipnja. Očekuje se da će Vijeće također podržati pismo predsjednika Ecofin vijeća upućenom Europskom vijeću, a o tome će se raspravljati na sastanku 23.-24. lipnja.

Proces će se zaključiti usvajanjem tri pravna akta koja su nužna kako bi se Hrvatskoj omogućilo uvođenje eura 1. siječnja 2023. godine. prenosi N1 Hrvatska.

/desk/

Objava Hrvatska ispunjava sve potrebne uvjete za uvođenje eura pojavila se prvi puta na Republika.

Poruka njegovog izvješća kojeg će za predstaviti europarlamentarcima je kratka i jasna. Hrvatska ispunjava sve kriterije da iduće godine kunu zamijeni eurom i postane dvadeseta članica eurozone.

– Sljedeći je korak mišljenje Europskog parlamenta. Ja sam zadužen za davanje tog mišljenja, i nakon ovih razgovora danas u Hrvatskoj, moj je zaključak da je Hrvatska spremna pridružiti se europodručju 1. siječnja 2023. Sutra ću u Europskom parlamentu predstaviti svoje izvješće specijaliziranom Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku i moja će preporuka biti da Europski parlament da zeleno svjetlo pridruživanju Hrvatske europodručju, rekao je Siegfried Muresan, izvjestitelj Europskog parlamenta za ulazak Hrvatske u europodručje., prenosi HRT.

/desk/

Objava ‘Hrvatska ispunjava sve kriterije da iduće godine kunu zamijeni eurom’ pojavila se prvi puta na Republika.

“Tako ćemo ispuniti jedan od dva strateška cilja dublje integracije Hrvatske u EU, a drugi je Schengen gdje smo ispunili sve kriterije. Naš je cilj da članstvo u eurpodručju i Schengenu budu realizirani 1. siječnja 2023. i drago mi je da u tom pogledu imamo kontinuiranu podršku Njemačke, osobito kancelara Scholza”, rekao je hrvatski premijer.

Komentirajući uvođenje eura u Hrvatskoj on je kazao: “Što se tiče europodručja, sve je spremno – i za konverziju, zamjenu kuna u euro. Stvorili smo temeljnu zakonsku podlogu. Od 5. rujna imat ćemo dvostruko isticanje cijena i 1. siječnja imat ćemo dovoljno eura, dva tjedna ćemo iamti tranzicijsko razdoblje, a nakon 15. siječnja 2023. koristit ćemo samo euro. Stvar je u visokoj fazi spremnosti.”

/desk/

Objava Ovo je posljednja godina za kunu – Plenković: Od 15. siječnja sljedeće godine koristiti samo euro pojavila se prvi puta na Republika.