U tom dokumentu iscrpno se objašnjava hrvatsko stajalište prema procesu pristupanja Crne Gore i osam već dobro poznatih zahtjeva koje bi Podgorica trebala ispuniti za zeleno svjetlo Zagreba, izvješćuje HRT.

Ti zahtjevi su ograničeni, jasno definirani i ostvarivi, kaže se u dokumentu i ističe da ih Hrvatska nastoji riješiti kroz konstruktivan dijalog.

Hrvatska nastoji olakšati pristupanje Crne Gore, a ne ga opstruirati, kaže se u tekstu i ističe da bi opipljiv napredak u rješavanju tih zahtjeva omogućio Hrvatskoj da podrži uspješno zaključivanje crnogorskih pristupnih pregovora te, u konačnici, ratifikaciju njezina Ugovora o pristupanju.

Navodi se da je potrebno riješiti nekoliko neriješenih pitanja koja proizlaze iz sudjelovanja Crne Gore u vojnoj agresiji na Hrvatsku.

Hrvatska iskreno želi okrenuti stranicu tog bolnog poglavlja zajedničke povijesti i izgraditi odnose s Crnom Gorom okrenute budućnosti. Ipak, uzajamno povjerenje te istinska i trajna pomirba ne mogu se izgraditi bez rješavanja tih pitanja.

U dokumentu se kaže da su neki neočekivani jednostrani potezi crnogorskih vlasti ponovno raspirili povijesne napetosti i nepotrebno zategnuli bilateralne odnose, dovodeći u opasnost slabljenje široke političke potpore pristupanju Crne Gore u Hrvatskoj.

Hrvatska je u dokumentu navela osam otvorenih pitanja u odnosima s Crnom Gorom, kojoj je još krajem 2023. poslala sveobuhvatni neslužbeni dokument u kojem su identificirana neriješena pitanja. Taj je dokument poslan svim članicama EU-a i Europskoj komisiji.

Uslijedio je, na hrvatsku inicijativu, intenzivan diplomatski angažman, ali unatoč tome nijedno od tih pitanja do danas još nije riješeno.

Šest zahtjeva odnosi se na poglavlje 23, Pravosuđe i temeljna prava, a dva su povezana s poglavljem 31, Vanjska, sigurnosna i obrambena politika.

Morinj, odšteta, bazen, imovina

U prvom zahtjevu traži se naknada štete za hrvatske državljane zatočene u logoru Morinj, u kojem je više od 300 hrvatskih državljana, civila i ratnih zarobljenika, bilo zatočeno od listopada 1991. do kolovoza 1992.

Hrvatska u drugom zahtjevu traži da se spomen-ploča postavljena u bivšem logoru Morinj, u znak sjećanja na hrvatske civile i ratne zarobljenike koji su tamo bili zatočeni i izloženi zlostavljanju, očuva i ostane trajno vidljiva.

Naime, oko spomen-ploče postavljen je veći metalni okvir koji omogućava postavljanje pomičnog panoa kojim se ploča može prekriti, a za vrijeme službenih komemoracija može se otkriti.

Takvo bi prikrivanje narušilo ovaj zajednički čin sjećanja i pomirenja, kao i crnogorsko priznanje povijesne odgovornosti za zločine počinjene u Morinju, kaže se u dokumentu.

Ploča je postavljena 2022. godine, a nedugo nakon toga smijenjena su dva crnogorska ministra uključena u inicijativu vezanu uz Morinj, što je potaknulo trećeg ministra da u znak prosvjeda podnese ostavku.

Hrvatska traži i preimenovanje općinskog bazena u Kotoru, koji nosi ime po Zoranu Gopčeviću, bivšem međunarodno poznatom vaterpolistu koji je bio stražar u logoru Morinj.

Zbog tog imena hrvatski klubovi odbijaju igrati na tom bazenu, a hrvatska reprezentaciju je zaprijetila bojkotom Superfinala Svjetskog kupa u vaterpolu 2025. godine. Bojkot je naposljetku izbjegnut premještanjem hrvatskih utakmica u Budvu.

U četvrtom zahtjevu Hrvatska traži punu suradnju crnogorskih tijela u nastojanjima da se utvrdi sudbina 14 hrvatskih državljana nestalih tijekom agresije na Hrvatsku početkom 1990-ih, koja je uključivala okupaciju dijelova hrvatskog teritorija.

U dokumentu se kaže da bi ta suradnja posebno trebala uključivati razmjenu informacija, nastavak rada nadležnih povjerenstava te pristup svim arhivima i dokumentima koji bi mogli pomoći u lociranju nestalih osoba i utvrđivanju njihove sudbine.

Hrvatska u petom zahtjevu očekuje od Crne Gore da procesuira odgovorne za ratne zločine počinjene tijekom Domovinskog rata, uključujući i one koji mogu snositi kaznenu odgovornost po zapovjednoj odgovornosti, te da osigura da svi počinitelji odgovaraju. Do danas nije donesena nijedna osuda po zapovjednoj odgovornosti.

U slučaju Morinj, četvorica pripadnika Jugoslavenske narodne armije (JNA) pravomoćno su osuđena za ratne zločine i dobili su kazne od ukupno dvanaest godina zatvora, ali te osude nisu obuhvatile zločine počinjene nad civilima zatočenim u logoru.

U šestom zahtjevu od Crne Gore se očekuje da riješi dugotrajne imovinske sporove koji datiraju s početka 1990-ih, a koji se odnose na hrvatske obitelji nezakonito lišene svoje imovine uključujući 51 obitelj iz Tivta i druge iz Boke kotorske čiji zahtjevi ostaju neriješeni unatoč pravomoćnim sudskim presudama ili dugotrajnim sudskim postupcima.

U međuvremenu je nekim bivšim vlasnicima, uglavnom pripadnicima albanske manjine, vraćena imovina, što izaziva zabrinutost zbog nejednakog tretmana u usporedivim slučajevima.

Hrvatska poziva na konkretan i mjerljiv napredak u rješavanju pojedinačnih slučajeva, uz sustavan pristup osiguravanju povrata imovine ili pravične naknade prema tržišnoj vrijednosti, bez diskriminacije, stoji u dokumentu.

“Jadran” i granica

Sedmi i osmi zahtjev spadaju pod poglavlje 31, Vanjska, sigurnosna i obrambena politika. U sedmom se traži povratak školskog broda Jadran, koji je prije raspada Jugoslavije bio stacioniran u Splitu, a u Crnoj Gori se nalazio isključivo radi remonta u trenutku izbijanja rata 1991. godine. Stoga Hrvatska smatra da brod s pravom pripada Hrvatskoj sukladno Sporazumu o pitanjima sukcesije iz 2001. godine.

U dokumentu se navodi da pitanje broda Jadran šireg pitanja raspodjele vojne imovine bivše Jugoslavije, što potvrđuje i činjenica da Crna Gora nezakonito zadržava vojnu opremu bivše jugoslavenske federacije oduzetu Hrvatskoj, čija se vrijednost procjenjuje na 2,7 milijardi USD. Hrvatska očekuje da Crna Gora ispuni svoje pravne obveze povratom Jadrana, simbola hrvatske pomorske baštine.

U osmom zahtjevu Hrvatska poziva na nastavak i intenziviranje dijaloga o razgraničenju granice između dviju zemalja.

Hrvatska posebice očekuje da Crna Gora potvrdi kako poštuje nekadašnju međurepubličku kopnenu granicu između Socijalističke Republike Hrvatske i Socijalističke Republike Crne Gore, u skladu s načelom ‘uti possidetis juris’, koje je potvrdila Arbitražna komisija Konferencije o Jugoslaviji (Badinterova komisija).

Prema tom načelu, granice između bivših konstitutivnih republika postale su međunarodne granice trenutkom stjecanja neovisnosti te se mogu mijenjati isključivo sporazumom dotičnih država.

U dokumentu se navodi da su stručnjaci utvrdili da odstupanja na terenu ne prelaze 220 metara te da se mogu riješiti tijekom procesa demarkacije, nakon što se potpiše ugovor o kopnenoj granici.

Takav ugovor također bi formalno potvrdio da Crna Gora nema teritorijalnih pretenzija prema Hrvatskoj te da bi nakon rješavanja pitanja kopnene granice, Hrvatska bila spremna sazvati redovite sastanke stručnih i međuvladinih povjerenstava zaduženih za razgraničenje na moru, bez određivanja konkretnih rokova.

/Desk/

Objava Osam uvjeta Hrvatske za ulazak Crne Gore u EU koji ne bi trebali biti problematični pojavila se prvi puta na Republika.

Prema dogovoru, koji je Trump objavio na društvenim mrežama, Moskva će na američko i svjetsko tržište odmah plasirati 300.000 tona dizela. U studenom bi trebala slijediti isporuka od 500.000 tona, a nakon toga još milijun. Kako bi to omogućio, Washington je uveo široko izuzeće od sankcija za ruski dizel koje vrijedi do travnja 2027., što je izazvalo zabrinutost u Ukrajini i među njezinim saveznicima, piše Euronews.

Kallas: Jedini put je jači pritisak na Rusiju

“SAD je naš najveći saveznik, ali naša je poruka jasna: ako želimo okončati ovaj rat, jedini način je jači pritisak na Rusiju”, izjavila je visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas jutros na okupljanju ministara u Luxembourgu. “Ne smijemo zaboraviti da je Rusija započela ovaj rat”, dodala je.

Kallas je pozvala Bijelu kuću da primijeni zakon koji je predložio pokojni senator Lindsey Graham, a koji predviđa opsežne sankcije i carine za Moskvu. Ipak, taj zakon prepušta konačnu odluku predsjedniku. “Kada bi proveli Grahamov zakon, doista bismo mogli pritisnuti Rusiju da završi ovaj rat”, rekla je Kallas.

“Zabrinjavajuće i nije europski način”

Irska ministrica vanjskih poslova Helen McEntee ocijenila je dogovor Trumpa i Putina zabrinjavajućim, ali je istaknula da će Unija ustrajati na svojoj strategiji. EU je danas usvojila dosad najveće proširenje sankcijskog popisa koji sada obuhvaća više od 1.600 pojedinaca i subjekata optuženih za pomaganje ruskim ratnim naporima. Više od polovice ih je povezano s proizvodnjom balističkih projektila.

“Moramo se ponovno usredotočiti i udvostručiti napore kako bismo održali pritisak na Rusiju”, rekla je McEntee. “Taj pritisak mora nam biti prioritet, ali moramo održavati i kanale komunikacije sa SAD-om, jer bez njihove podrške to nećemo moći postići”, najavila je.

Švedska ministrica Maria Malmer Stenergard također je kritizirala dogovor i pozvala europske kolege da iskoriste zamrznutu rusku imovinu za jačanje vojne i financijske pomoći Ukrajini. “Žalim zbog ovog dogovora. Nadam se da neće stupiti na snagu. Zemlje članice EU, bez obzira na to što se događa sa SAD-om, moraju ostati mirne, nastaviti s planom, povećati potporu korištenjem zamrznute imovine te pojačati pritisak na Rusiju”, poručila je.

Dogovor uoči američkih izbora

Estonski ministar Margus Tsahkna sporazum je povezao s unutarnjom situacijom u SAD-u uoči kongresnih izbora sljedeći mjesec, na kojima Trumpovi republikanci zaostaju za demokratima. On predviđa da će stvarni učinak dogovora biti ograničen.

Trump se suočava s oštrim kritikama zbog rata protiv Irana, koji se smatra glavnim uzrokom naglog rasta cijena goriva. Tsahkna je dodao i da “energetsko primirje”, koje je Trump jučer iznenada najavio ne funkcionira. Ukazao je i na neprestane ruske zračne napade na Ukrajinu.

Prema dostupnim informacijama, primirje je zamišljeno tako da u prvoj fazi obuhvati samo rafinerije nafte, što bi bilo izrazito jednostrano. Ukrajina ima samo jedno takvo postrojenje, dok Rusija ima 32 velika pogona. Kijev sustavno napada rusku naftnu industriju kako bi oslabio financiranje rata i osigurao bolju pregovaračku poziciju. Ti su napadi, međutim, razljutili Trumpa i na kraju doveli do dogovora s Putinom.

“Energija je iznimno važna jer će zima biti hladna. Važno je da se primirje ne odnosi samo na rafinerije. Ukrajina ima jednu, a Rusija mnogo. To definitivno ide u korist Rusima”, poručila je Kallas, piše index.

Objava EU protiv dogovora Trumpa i Putina o uvozu dizela – Nastavljaju sa sankcijama protiv Rusije pojavila se prvi puta na Republika.

Odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da ublaži sankcije i odobri uvoz ruskog dizela izazvala je oštre podjele i potpuno suprotstavljena stajališta na globalnoj političkoj i ekonomskoj sceni. Trumpov dogovor s Putinom dolazi uoči djelomičnih izbora za Kongres, 3. studenoga kada će se odlučivati hoće li zadržati tijesnu kontrolu nad Kongresom. Također, Putinu i Rusiji donosi financijsku injekciju u vremenu kada je pritisnuta europskim i međunarodnim sankcijama.

Sukob trenutne američke i EU geopolitičke strategije

S jedne strane, Trumpov potez se objašnjava prvenstveno ekonomskim pragmatizmom i unutarnjopolitičkim ciljevima. S obzirom na visoke cijene goriva na američkom tržištu i nadolazeće izbore na sredini mandata (midterms), administracija u Washingtonu ovaj korak vidi kao nužnu mjeru za brzu stabilizaciju cijena dizela, smanjenje inflatornog pritiska i zaštitu standarda američkih građana. Iz ove perspektive, osiguravanje stabilne i jeftinije energije smatra se ključnim nacionalnim interesom koji kratkoročno nadilazi geopolitičke napetosti.

S druge strane, ovaj je potez naišao na oštre kritike Ukrajine i europskih saveznika, prvenstveno francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i vrha Europske unije. Kritičari ističu da ublažavanje sankcija izravno financira ruski proračun i njezine vojne operacije, čime se slabi zajednički pritisak Zapada na Moskvu.

Također, europski lideri smatraju da unilateralni potezi SAD-a narušavaju transatlantsko jedinstvo te da se stabilnost tržišta trebala rješavati koordiniranim puštanjem nafte iz strateških rezervi G7, a ne kompromisima s Rusijom.

U konačnici, ovaj potez zorno prikazuje stalni sukob između kratkoročnih ekonomskih interesa pojedinih država i dugoročnih geopolitičkih strategija međunarodne zajednice.

Presedan u suvremenoj geopolitici

Ovaj potez predstavlja ogroman presedan u suvremenoj geopolitici i energetskoj politici, jer pokazuje da ekonomska realnost na domaćem terenu može u vrlo kratkom roku nadvladati dugogodišnje međunarodne strategije i režime sankcija.
Gledano iz analitičke perspektive, situacija savršeno oslikava sukob dvaju suprotstavljenih koncepata vođenja države: Koncept ekonomskog nacionalizma i pragmatizma i Koncept kolektivne sigurnosti i transatlantskog savezništva.

Koncept ekonomskog nacionalizma i pragmatizma: Trumpova administracija se vodi logikom da je primarna dužnost vlade zaštititi vlastite građane od inflacije i ekonomskog sloma. Iz te pozicije, ako rat na Bliskom istoku ugrozi opskrbu, opravdano je privremeno zaobići geopolitičke prepreke i uvesti ruski dizel kako bi se spasilo domaće gospodarstvo, poljoprivreda i transportni sektor.

Koncept kolektivne sigurnosti i transatlantskog savezništva: S druge strane, kritike Macrona i Europske unije drže se načela da se dugoročni mir i stabilnost ne mogu graditi na kompromisima s Moskvom. Iz njihove perspektive, ovaj potez šalje signal slabosti, narušava jedinstvo Zapada i dugoročno može produljiti sukob u Ukrajini jer Rusiji otvara prijeko potreban izvor prihoda u trenucima kada su i njezine rafinerije pod pritiskom.

Ono što ovaj razvoj događaja čini fascinantnim jest činjenica da su obje strane, unutar svojih postavljenih ciljeva, u pravu: Trump će vjerojatno uspjeti brzo spustiti cijene na američkim crpkama što će mu donijeti podršku u predstojećim izborima za kongres, a što mu je potrebno s obzirom na dramatičan pad podrške javnosti, dok su europski lideri u pravu kada kažu da to iz temelja mijenja i kompromitira dosadašnju strategiju pritiska na Rusiju.

Kallas: “Dodatni prihodi Moskvi za nastavak ratovanja”

Šefica europske diplomacije Kaja Kallas ocijenila je da ukidanje sankcija za ruski dizel pomaže Kremlju u ratu koji vodi protiv Ukrajine, nakon što su Washington i Moskva objavili da su postigli dogovor o izvozu ruskog goriva.

“Suspendiranje sankcija za ruski dizel Moskvi pruža dodatne prihode za ratovanje. Sada nije vrijeme za ublažavanje pritiska na Rusiju i Europa to neće učiniti”, napisala je Kallas na društvenim mrežama.

Američki predsjednik Donald Trump u petak je izjavio kako je Rusija pristala opskrbljivati američko i svjetska tržišta dizelom u nastojanju da se snize cijene goriva, što znači i američko ukidanje sankcija Rusiji.

Trump je rekao kako je njegova administracija privremeno ukinula američke sankcije na rusko gorivo, uvedene kako bi se Moskvi uskratili prihodi za rat u Ukrajini.

Američko Ministarstvo financija (OFAC) izdalo je privremenu generalnu licencu (Generalna licenca 135) kojom se do 7. travnja 2027. godine izuzimaju sankcije za transakcije vezane uz ruski dizel.

Prema priopćenju Kremlja, ruski predsjednik Vladimir Putin je rekao da je njegova zemlja spremna slati naftu i naftne proizvode SAD-u i globalnim tržištima i ocijenio da bi to pomoglo globalnoj ekonomiji u cijelosti.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski iste je večeri osudio odluku kao “sramotnu” i “znak slabosti”. Istaknuo je da će ona omogućiti Moskvi da nastavi financirati svoju invaziju na Ukrajinu.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski oštro je kritizirao dogovor američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina o isporukama ruskog dizela na američko i svjetsko tržište. Upozorio je da ublažavanje sankcija Rusiji omogućuje nastavak rata protiv Ukrajine.

“Mir se nikada ne postiže slabošću”, poručio je Zelenski u objavi na društvenim mrežama nakon što je Trump objavio da je s Putinom postigao dogovor o isporuci milijuna tona dizela.

“Svako ublažavanje sankcija protiv Rusije bez jasnog i trajnog sporazuma o deeskalaciji očita je slabost. To ide Rusiji na ruku, omogućuje joj da ubija više, dulje vodi rat, još manje poštuje Ameriku i nanosi još veće gubitke i štetu svijetu”, napisao je ukrajinski predsjednik.

Njemačka ne ukida sankcije Rusiji

Njemačka je objavila da će zadržati sankcije protiv Rusije zbog njezina rata u Ukrajini, unatoč objavi američkog predsjednika Donalda Trumpa po kojoj je njegova administracija privremeno ukinula američke sankcije na rusko gorivo.

Njemački kancelar Friedrich Merz, koji je prošli vikend posjetio Kijev, više je puta ponovio da Njemačka, najveći europski donator Ukrajini, neće smanjiti potporu ukrajinskoj vladi.

“Savezna vlada primila je na znanje odluku Sjedinjenih Američkih Država koja se odnosi na isporuke ruskog dizela”, izjavio je glasnogovornik njemačke savezne vlade Stefan Kornelius.

Istaknuo je kako stajalište Njemačke ostaje jasno:”Savezna vlada ostaje pri odluci o sankcijama protiv Rusije i s europskim partnerima radi na daljnjim sankcijama”, rekao je.

Dodao je da je potpora Njemačke Ukrajini nepromijenjena i da će se nastaviti diplomatski napori čiji je cilj postići rješenje.

Američki predsjednik Donald rump u petak je izjavio da je Rusija pristala opskrbljivati svjetska tržišta dizelom u nastojanju da se snize cijene goriva. Rekao je da je njegova administracija privremeno ukinula američke sankcije na rusko gorivo, uvedene kako bi se Moskvi uskratili prihodi za rat u Ukrajini.

Cijene dizela, koji se koristi u poljoprivredi, grijanju kućanstava i cestovnom prijevozu tereta, porasle su na razine blizu rekordnih, što predstavlja rizik za Trumpove kolege republikance uoči djelomičnih izbora za Kongres, 3. studenoga kada će se odlučivati hoće li zadržati tijesnu kontrolu nad Kongresom.

Macron izravno kritizirao Trumpa

Francuski predsjednik Emmanuel Macron i ostali lideri G7 skupine prethodno su dogovorili koordinirano puštanje do 100 milijuna barela nafte i dizela iz strateških rezervi pod vodstvom Međunarodne agencije za energiju (IEA) kako bi se stabilizirala opskrba nakon poremećaja uzrokovanih sukobima na Bliskom istoku i napadima na rafinerije.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron se oštro usprotivio i izrazio duboko neslaganje s energetskom politikom i potezima koji vode ka ublažavanju pritiska na Moskvu. Iako je sama Europska unija preko visoke predstavnice Kaje Kallas službeno osudila sporazum porukom da “nije vrijeme za popuštanje Rusiji”, Macron je svoje stavove i pritisak usmjerio izravne kritike prema Donaldu Trumpu.

Macron je potvrdio da je na marginama Opće skupštine UN-a izravno razgovarao s američkim predsjednikom i otvoreno mu poručio da su njegove ideje o uplitanju u tržište dizela i unilateralni potezi “loša odluka” koja bi mogla izazvati destabilizaciju i rast cijena.

Prije nego što je Trump postigao dogovor s Putinom, Washington je razmatrao uvođenje 90-dnevne zabrane izvoza američkog dizela kako bi spustio domaće cijene. Macron je tada javno upozorio da bi takav potez bio poguban za europsko, ali i samo američko gospodarstvo.

Umjesto oslanjanja na ruski energetski sektor, Macron je inicirao i najavio zajednički odgovor skupine G7. Prema njegovim riječima, lideri G7 su dogovorili hitno puštanje do 100 milijuna barela nafte i dizela iz vlastitih strateških rezervi kako bi stabilizirali globalno tržište bez kršenja sankcija Moskvi.

Macron je naglasio da se nikakva sudbina Ukrajine niti rješenja koja utječu na njezinu sigurnost ne mogu donositi na relaciji Washington–Moskva bez sudjelovanja samih Ukrajinaca i Europljana.

Francuska je, prema Macronovim riječima, u potpunosti obnovila svoje zalihe plina i nafte te čini sve kako bi kroz G7 mehanizme spriječila nestašice goriva, odbijajući pritom politiku ublažavanja sankcija Rusiji.

Reakcija burzi

Objava dogovora između Donalda Trumpa i Vladimira Putina te trenutačno izdavanje Generalne licence 135 od strane američkog Ministarstva financija (OFAC) izazvali su trenutačnu i oštru reakciju na financijskim i robnim burzama. Tržišta su na ovaj geopolitički zaokret reagirala naglim padom cijena energetskih terminskih ugovora, prenose agencije.

Objava sporazuma i Generalne licence 135 izazvala je trenutačno olakšanje na burzama i pad cijena energenata, jer je tržište preplavljeno očekivanjem novih količina goriva.
Projekcija reakcije financijskih tržišta i burzi svodi se na tri ključna efekta:

Pad cijena sirove nafte i dizela: Cijene Brent i WTI nafte te terminskih ugovora za dizel odmah su zabilježile pad, jer je najava o uvozu preko 4,8 milijuna tona ruskog dizela (uz koordinirano puštanje 100 milijuna barela iz rezervi G7) uklonila strah od akutne nestašice uzrokovane sukobima na Bliskom istoku.

Smanjenje “premije na rizik”: Trgovci naftom su smanjili spekulativne cijene koje su ranije ugradili zbog blokada i napada u Hormuškom tjesnacu, budući da su Trumpove najave o kontroli tjesnaca i uvozu iz Rusije unijele privremenu sigurnost na tržište.

Oprez i volatilnost, brzinu, učestalost i intenzitet promjene cijene zbog logistike: Dugoročnija reakcija burzi ostaje oprezna. Analitičari i investitori na Wall Streetu i europskim burzama (ICE) ne očekuju linearan pad, već visoku volatilnost (nagle skokove i padove) sve dok se ne vidi hoće li Rusija fizički moći isporučiti obećane količine s obzirom na oštećenja njezinih vlastitih rafinerija.

/Republika/

Objava Trumpovo ukidanje sankcija Rusiji i kupnja ruskog dizela presedan u suvremenoj geopolitici – Kritike iz EU-a i potvrda podrške Ukrajini pojavila se prvi puta na Republika.

Na 13. summitu skupine MED9, neformalne skupine koja okuplja devet južnih članica EU-a raspravljalo se o ključnim europskim temama – migracijama, proračunu i sigurnosti. Usvojena je Splitska deklaracija u kojoj devet članica MED9-a poziva na solidarnost među državama u borbi protiv ilegalnih migracija, kroz snažniju pripremljenost, rana upozorenja, pravovremenu političku, operativnu i financijsku pomoć EU-a i učinkovitu zaštitu granica, izvješćuje HRT.

Uz čelnike država i vlada članica MED9, u Split su stigli predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, predsjednik Europskog vijeća António Costa, jordanski prijestolonasljednik Al Hussein bin Abdullah II. te monegaški knez Albert II.

MED9 najveći je regionalni format unutar Europske unije. Okuplja trećinu država članica, oko 40 posto teritorija Unije, 41 posto njezina BDP-a i 45 posto stanovništva. Među glavnim temama summita bili su i odnosi EU-a s južnim susjedstvom te rat u Ukrajini i kriza na Bliskom istoku.

Uz Hrvatsku, MED9 čine Cipar, Francuska, Grčka, Italija, Malta, Portugal, Slovenija i Španjolska. Summitom u Splitu završava jednogodišnje hrvatsko predsjedanje skupinom MED9. Sljedeći sastanak čelnika trebao bi se održati iduće godine u Portugalu.

Susret čelnika mediteranskih zemalja dolazi uoči sastanka Europskog vijeća, a glavni fokus bio je višegodišnji okvir Europske unije za razdoblje od 2028. do 2034., koji iznosi čak 2 bilijuna eura.

Hrvatska se u tom proračunu zalaže za jačanje kohezijske i poljoprivredne politike, dok Europa istovremeno želi više ulagati u sigurnost i obranu. Jedno od pitanja bilo je i kako uskladiti te prioritete i hoće li se Europska unija nečega morati odreći.

Zajednički stav o proračunu, migracijama i energetskoj krizi

Koordinacija i zajednički stav mediteranskih zemalja o europskom proračunu, borbi protiv ilegalnih migracija i energetskoj krizi među najkonkretnijim su rezultatima summita MED9 u Splitu, izvijestio je novinar Gordan Žvanović. Okupljeni čelnici pohvalili su organizaciju sastanka na vrhu, a slovenski premijer Janez Janša ocijenio je da je riječ o jednom od najbolje organiziranih i najkonkretnijih summita na kojima je sudjelovao.

Talijanska premijerka Giorgia Meloni istaknula je da su pod hrvatskim predsjedanjem na pametan način koordinirana ključna pitanja i izazovi vezani uz Mediteran. Portugalski premijer Luis Montenegro kao jedan od prvih izazova izdvojio je krizu izazvanu rastom cijena energenata, uz klimatske i demografske izazove. Prema njegovim riječima, vrata trebaju ostati otvorena migrantima koji pridonose europskom društvu i načinu života, dok se istodobno treba odlučno boriti protiv ilegalnih migracija.

Kao dominantnu temu splitskog summita hrvatski premijer Andrej Plenković izdvojio je inflaciju uzrokovanu energetskom krizom. Založio se za pronalaženje zajedničkog europskog rješenja kojim bi se ograničile cijene energenata. U aktualnim geopolitičkim okolnostima, istaknuo je Plenković, Mediteran je dobio strateški značaj unutar Europske unije. Hrvatska se, kako je naveo, profilirala kao vrata Sredozemlja za srednju Europu.

Plenković: Ključno pitanje bit će ukupni europski proračun

Jedno od središnjih pitanja summita MED9 bilo je kako u budućem europskom proračunu raspodijeliti novac između novih prioriteta i tradicionalnih politika. O Višegodišnjem financijskom okviru raspravljat će se već sljedeći tjedan na Europskom vijeću.

Premijer Andrej Plenković istaknuo je potrebu pronalaženja ravnoteže između sredstava namijenjenih nacionalnim i regionalnim partnerstvima te ulaganja u konkurentnost europskog gospodarstva.

“Kompromis između 17 zemalja, hvala Giorgiji na zajedničkom pismu i zajedničkom naporu da se taj prvi stup nacionalnih i regionalnih partnerstava ne smanjuje u odnosu na drugi stup, a to je konkurentnost, koji omogućuje našim gospodarskim subjektima da budu globalno konkurentni, da tu bude jedan dobar balans. Ključno pitanje bit će ukupni europski proračun”, rekao je Plenković.

Države koje zagovaraju snažnu kohezijsku politiku strahuju da bi u novom proračunu moglo biti manje novca za razvoj siromašnijih regija, dok bi se dio sredstava preusmjerio na nove prioritete poput obrane. Nezadovoljstvo izaziva i novi način raspodjele sredstava, prema kojem bi države imale manje kontrole nad njihovim trošenjem.

Abela: Kohezija nije politika prošlosti

Malteški premijer Robert Abela odbacio je ocjene da je kohezijska politika izgubila važnost. Uz konkurentnost, istaknuo je važnost poljoprivrede i ribarstva.

“Mi smo otočna država, najmanja članica na periferiji Sredozemlja. Naravno da neki misle da je kohezija politika prošlosti, ali oni griješe. Naravno da je konkurentnost važna i nama, kao i svima nama koji smo prijatelji kohezije. Jednako tako su nam važne i poljoprivreda i ribarstvo. Zato ćemo inzistirati na jačanju ovih triju omotnica, a ne na njihovom slabljenju”, poručio je Abela.

Grčka i Italija također traže ambiciozan europski proračun i protive se smanjivanju sredstava za tradicionalne politike radi financiranja novih prioriteta. Talijanska premijerka Giorgia Meloni traži i da se pri primjeni europskih proračunskih pravila uzme u obzir rast cijena te da članice dodatne prihode mogu koristiti za smanjenje troškova energije.

Montenegro: Sigurnost vanjskih granica odgovornost je svih

Luis Montenegro, premijer Portugala koji od Hrvatske preuzima predsjedanje formatom, upozorio je da sigurnost vanjskih granica mora biti odgovornost cijelog saveza te da se stoga sve članice moraju pridružiti s najvećim kapacitetima. Italija, članica MED9-a, u srpnju je suspendirala schengenski sustav prema Španjolskoj, drugoj članici tog formata, nakon što su deseci tisuća Marokanaca preplavili španjolsku enklavu Ceutu.

Montenegro je naglasio da se mora poboljšati komunikacija s južnim europskim susjedstvom, jačati gospodarstva tih zemalja i time obeshrabriti ilegalni prelasci. Pozvao je i na snažniju borbu protiv ilegalnih krijumčara te na učinkovitije vraćanje u matične države onih koji ne poštuju europska pravila.

Plenković: Mediteranska dimenzija ključna je za EU

Na 13. sastanku na vrhu skupine MED9, kojim je predsjedala Hrvatska, usvojena je Splitska deklaracija, objavio je premijer Andrej Plenković na društvenoj mreži X.

“U trenutku pojačane strateške neizvjesnosti za Europsku uniju i Mediteran, ključno je osigurati snažnu mediteransku dimenziju u strateškim odlukama Unije”, poručio je.

Dodao je da su čelnici MED9 ponovno potvrdili predanost snažnijoj, sigurnijoj, konkurentnijoj, prosperitetnijoj, kohezivnijoj i otpornijoj Europskoj uniji.

Janša pozdravio početak primjene novog pakta o migracijama i azilu

Slovenski premijer Janez Janša pozdravio je početak primjene novog pakta o migracijama i azilu ovog ljeta, kazavši da on pokazuje rezultate jer brojevi ilegalnih migracija padaju, iako su i dalje značajni. To ipak nije slučaj na balkanskoj ruti, gdje statistike stagniraju, kazao je.

Jedan od glavnih faktora za to je što ilegalni migranti stižu u Sarajevo i Beograd zahvaljujući bezviznom režimu koje BiH i Srbija imaju s trećim zemljama čiji državljani pri dolasku lako nastavljaju put prema EU-u.

Slovenski premijer naglasio je da u svi spremni pomoći državama na vanjskim granicama sa svim svojim resursima. Naša je želja da imamo snažnu kontrolu nad vanjskim, a manje kontrole na našim unutarnjim granicama EU-a, naglasio je Janša.

Slovenski konzervativni predsjednik vlade naglasio je da je u tom kontekstu ključno i pitanje demografije jer povijest uči da se mogu graditi zidovi na granicama, no da oni ne pomažu ako su teritoriji prazni. Zato predlažem da demografija postane jedna od glavnih tema unutar EU-a, rekao je Janša.

Meloni: Ne smijemo zaboraviti da je i jug jednako važan

Talijanska premijerka Giorgia Meloni istaknula je važnost južnog susjedstva Europske unije u trenutku kada je velik dio europske pozornosti usmjeren prema istoku.

– Teme o kojima smo razgovarali pokazuju koliko je za Europu važno da se posebno posvetimo njezinim južnim obalama, osobito u trenucima kada nam je pozornost usmjerena prema istoku. Ne smijemo zaboraviti da je, unatoč usredotočenosti na istok, i jug jednako važan, poručila je Meloni.

Meloni je naglasila da osim Poljske, suočene s priljevom ilegalnih migranata iz Bjelorusije, većina nezakonitih ulazaka u EU događa se kroz države članice MED9-a koji okuplja trećinu članica europskog saveza. Naglasila je da je važnost konvergencije, odnosno politike ujednačenog razvoja Europe, u interesu cijele EU.

Plenković: Zajednički odgovor na rastuće cijene energenata

Čelnici MED9 dio rasprave posvetili su i pripremama za sastanak Europskog vijeća idućeg tjedna.

“Prvi dio naše rasprave vodili smo o temama koje su vezane za pripremu Europskoga vijeća idućeg tjedna, gdje su teme i višegodišnji financijski okvir i pitanja proširenja, pitanja sigurnosti Ukrajine, situacije na Bliskom istoku, energetske suradnje i načina kako da zajedno odgovorimo na rastuće cijene energenata”, kazao je premijer Andrej Plenković.

Rasprava je održana bez španjolskog premijera Pedra Sáncheza, koji je u posljednji trenutak otkazao dolazak nakon što je raspisao prijevremene parlamentarne izbore. Španjolska je jedna od mediteranskih članica koje su posljednjih godina među najizloženijima migracijskim pritiscima.

Plenković na početku skupa MED9: Mediteran postao strateški ključno područje EU-a

Sredozemlje je zbog globalnih nestabilnosti postalo ključno strateško područje Europske unije, rekao je u srijedu premijer Andrej Plenković na otvaranju sastanka na vrhu MED9 u Splitu.

Sastanak u Splitu događa se šest mjeseci nakon što je Hrvatska u Dubrovniku bila domaćin i Inicijative triju mora, formata koji okuplja članice EU-a smještene između Crnog, Jadranskog i Baltičkog mora.

“Ova dva summita reflektiraju jedinstven položaj Hrvatske kao sredozemnih vrata prema srednjoj Europi”, rekao je Plenković na otvaranju skupa.

Premijer je naglasio da strukturne promjene u globalnom okruženju pokazuju da je stabilnost EU-a neodvojiva od šire mediteranske regije, a da svjetske turbulencije stvaraju veliki pritisak na energetsku sigurnost, opskrbne lance i migracijske tokove kontinenta.

Sredozemlje je postalo ključno područje gdje se konvergiraju mnogi europski strateški izazovi, kazao je Plenković i dodao da to naglašava potrebu integriranja mediteranske perspektive u šire europske odluke.

Nakon premijerovog uvoda čelnici će razgovarati iza zatvorenih vrata u tri sesije. Na jednoj od njih gostuje monegaški knez Albert II. zbog svoje ekspertize o održivosti i očuvanju mora, a na drugoj jordanski prijestolonasljednik koji će govoriti o situaciji na Bliskom istoku, izvješćuje HRT.

/Desk/

Objava Summit skupine MED9: Usvojena Splitska deklaracija – za snažniju i sigurniju EU pojavila se prvi puta na Republika.

Razgovori o scenariju napada iz noćne more odvijali su se posljednjih tjedana među veleposlanicima EU-a iz svih 27 zemalja koji su se okupili u “ograničenom formatu”, što znači bez telefona ili asistenata. Rasprave su se pojačale od otkrića drona natovarenog eksplozivom u zračnoj luci Leipzig u kolovozu, rekli su diplomati i dužnosnici, kojima je zajamčena anonimnost kako bi raspravljali o povjerljivim razmjenama, piše POLITICO, a prenosi N1.

Dok EU godinama raspravlja o takvim scenarijima – otkrivajući “hibridni set alata” usmjeren na koordinaciju odgovora na kibernetičke napade, miješanje u izbore i sabotaže – najnoviji razgovori usredotočili su se na rizik od ozbiljnijih napada koji uzrokuju žrtve velikih razmjera. Dva diplomata rekla su da se sastanak veleposlanika EU-a prošle srijede posebno usredotočio na takve primjere.

Od ruske invazije na Ukrajinu, EU tvrdi da je Moskva pojačala kampanju kibernetičkih napada, sabotaža i drugih tajnih operacija diljem bloka.

„Europske demokracije suočavaju se s rastućim brojem prijetnji“, rekao je za POLITICO europski povjerenik za pravosuđe Michael McGrath. „Jačamo našu sposobnost predviđanja i otkrivanja prijetnji, poboljšavamo rano upozoravanje i osiguravamo da Europa može brzo i kolektivno reagirati kada se testira naša demokratska otpornost.“

Razgovori među diplomatima i ministrima EU-a usredotočili su se na raspoređivanje timova za hitne intervencije, oslobađanje džepova novca EU-a za pomoć pogođenoj državi i kako bi čelnici institucija EU-a trebali komunicirati, rekao je jedan dužnosnik EU-a.

„Moramo biti spremni na nešto ozbiljno“, rekao je visoki diplomat EU-a. „Nažalost, Leipzig nam je pokazao da vrlo ozbiljan incident, nešto što uzrokuje više žrtava, nije isključen.“

Drugi dužnosnik EU-a dodao je: „S obzirom na opseg i razmjere ruskog djelovanja, žrtve će sigurno biti prije nego kasnije. Čista je sreća što ih još nije bilo.“

„Vrlo zbunjujuće“

Unija se suočava s gotovo svakodnevnim izvješćima o takozvanim hibridnim napadima – oznakom koju EU i NATO koriste za opisivanje subverzivne aktivnosti koja pada ispod praga izravnog ratnog čina. U utorak je nekoliko mornara proglašeno nestalim nakon što su im dronovi potopili brod u Crnom moru, prema bugarskim dužnosnicima.

To je uslijedilo nakon incidenta u zračnoj luci Leipzig, sumnjivog požara na poljskoj zemaljskoj stanici koja rukuje Starlink komunikacijama i plana postavljanja zapaljivih naprava u komercijalna prometna čvorišta diljem EU-a i Ujedinjenog Kraljevstva, uz redovita kršenja zračnog prostora.

„Sasvim je očito da će, kada Rusija koristi sve više smrtonosnih alata kako bi testirala našu spremnost i volju za poduzimanje protumjera, u nekom trenutku biti žrtava“, rekla je Teija Tiilikainen, direktorica Europskog centra izvrsnosti za suzbijanje hibridnih prijetnji. „U nekom trenutku, namjerno ili nenamjerno, to se događa.“

Ako nekoliko građana članica EU-a ili NATO-a bude ubijeno u onome što se čini kao napad, pritisak na djelovanje bit će ogroman na obje institucije.

„Jako se bojimo da će u nekom trenutku biti oduzet saveznički život“, rekao je jedan NATO diplomat, što će „vrlo povećati pritisak“ za djelovanje.

Ipak, rasprave na razini EU-a izazivaju kritike iz nekih prijestolnica da EU prekoračuje svoju sigurnosnu ulogu i potencijalno duplicira ključne funkcije NATO-a, transatlantskog saveza koji je temelj europske sigurnosti već 80 godina.

„To riskira da bude vrlo zbunjujuće za donositelje odluka na svim razinama“, rekla je Oana Lungescu, ugledna suradnica u RUSI-ju i bivša glasnogovornica NATO-a.

„Ako postoji zbrka ili dupliciranje, to riskira usporavanje donošenja odluka, što ima implikacije jer je vrijeme uvijek ključno.“

Još jedan problem je nedostatak sigurne komunikacije EU-a i sumnja da osjetljive informacije koje se dijele tijekom okupljanja veleposlanika mogu procuriti, reklo je nekoliko diplomata. Izvješća da je bivši mađarski ministar vanjskih poslova podijelio sadržaj razgovora na razini čelnika sa svojim ruskim kolegom samo su produbila te zabrinutosti, navodeći prijestolnice da ograniče doista osjetljive informacije na NATO formate.

„Moja vlada je vrlo sumnjičava prema dijeljenju osjetljivih obavještajnih podataka u Coreperu ili čak u sobi čelnika“, rekao je diplomat iz jedne od država istočnog krila. „Ili se pojavi u medijima ili ide ravno u Moskvu.“

Preklapajući protokoli

Ovaj otpor podudara se s naporima predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen da ojača sigurnosne akreditive bloka.

U svom najnovijem govoru o stanju Europske unije u Strasbourgu, bivša njemačka ministrica obrane predložila je „sigurnosni protokol za hitne slučajeve” kako bi se državama članicama EU-a pomoglo u koordinaciji upravo u onakvim scenarijima o kakvima se raspravlja. Očekuje se da će taj protokol, uz prijedlog Ursule von der Leyen o osnivanju „Europskog vijeća za sigurnost”, biti sastavni dio ključne „Europske sigurnosne strategije” koja bi trebala biti objavljena početkom studenoga, navode dva diplomata.

No, nekoliko se diplomata usprotivilo toj ideji, ističući da bi za uspostavu takvih mjera bili potrebni mjeseci te da bi one mogle dovesti do dupliciranja funkcija koje već postoje unutar EU-a.

Umjesto stvaranja novih formata koji unose dodatnu složenost, jedan visoki nacionalni diplomat izjavio je da bi se EU trebao usredotočiti na jačanje postojećih alata za odgovor na krize.

„Osjećamo veliku nelagodu zbog tog sigurnosnog protokola za hitne slučajeve”, rekao je diplomat. „Već imamo uspostavljene mehanizme. U slučaju krize, na raspolaganju nam je Integrirani politički odgovor na krize (IPCR), koji se pokazao vrlo učinkovitim tijekom pandemije i drugih kriza.”

Putina nije briga

Mehanizam IPCR, uspostavljen u okviru Lisabonskog ugovora, omogućuje zemlji koja predsjeda EU-om da, na zahtjev pogođene države, sazove hitne sastanke na kojima sudjeluju stručnjaci iz NATO-a, UN-a ili drugih međunarodnih tijela.

U slučaju velikog hibridnog napada, odgovornost za odluku o najboljem daljnjem postupanju ostaje na pogođenoj zemlji. Francuska je aktivirala članak 42.7 Ugovora o EU-u nakon terorističkih napada u dvorani Bataclan 2015. godine; bio je to jedini slučaj pozivanja na klauzulu o uzajamnoj pomoći. Ipak, Lungescu je napomenula da je riječ o „političkoj odluci” Pariza koja nije dovela do značajnijih oblika uzajamne pomoći, osim koordinacije istraga terorističkih napada između Francuske i Belgije.

Kako bi se izbjegla zabuna oko podjele nadležnosti tijekom događaja s velikim brojem žrtava, Lungescu je predložila podjelu poslova: NATO bi se bavio razmjenom obavještajnih podataka i vojnim odvraćanjem, dok bi se EU usredotočio na civilni odgovor.

Za Tiilikainen su napori EU-a usmjereni na koordinaciju odgovora na hibridne napade korisni – ali unutar određenih granica. Ipak, istaknula je da oni „nisu usporedivi s mjerama otpornosti na nacionalnoj razini”, poput finskog pristupa „sveobuhvatne sigurnosti”. Lungescu je također naglasila da Moskva ne pravi razliku između tih dviju organizacija. „Iskreno govoreći, ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu nije važno donosi li odluke Coreper 2 ili NAC”, dodala je, misleći pritom na sastanke veleposlanika pri EU-u ili na tijelo NATO-a zaduženo za donošenje odluka. „Moskva ne razmišlja na taj način.”

/Desk/

Objava Europski gradovi pripremaju se za hibridne napade i moguće žrtve pojavila se prvi puta na Republika.

Istaknuo je kako je proširenje rijetko kada bilo tako visoko na listi političkih prioriteta Europske unije kao što je to danas.

“U eri pojačane geopolitičke nestabilnosti, proširenje ostaje najbolja strateška investicija u dugoročni mir, stabilnost i napredak našeg kontinenta”, naveo je Soreca.

Ipak, dodao je, EU je više od zajednice zajedničkih vrijednosti – ona je funkcionalna Unija zasnovana na zajedničkim standardima i međusobnom povjerenju.

“Da bi se pridružile ovoj Uniji, zemlje kandidatkinje moraju provesti sveobuhvatne reforme kako bi naše integrirano tržište i demokratske institucije mogli nesmetano funkcionirati za sve. Neophodne reforme donose višestruke koristi građanima: snažnije gospodarstvo, funkcionalnije demokratske institucije i javnu upravu te više standarde u osnovnim potrebama, poput kvalitete vode i sigurnosti hrane”, kazao je, uz opasku kako “EU mora prilagoditi svoje upravljanje kako bi donošenje odluka bilo brže i učinkovitije”.

“Kao što zemlje kandidatkinje moraju provesti promjene, tako Komisija predlaže i reformu upravljanja EU kako bi proširena Unija ostala snažna, učinkovita i sposobna odlučno djelovati. Također je jasno da zemlje kandidatkinje ne bi trebale čekati punopravno članstvo kako bi osjetile konkretne koristi europskog puta”, istaknuo je te dodao:

“Kroz postupnu integraciju, kako BiH bude provodila ključne reforme, njezini građani i gospodarstvo mogu postupno dobivati pristup ključnim dijelovima jedinstvenog tržišta EU, programima suradnje i investicijama na tom putu”, naveo je.

Naglasio je da će partneri koji su pokazali kontinuiranu političku volju i usklađenost s europskim standardima uskoro dobiti indikativne putokaze s okvirnim rokovima za pristupanje.

Dugotrajni politički zastoj u BiH

Kazao je kako “zbog dugotrajnog političkog zastoja Bosna i Hercegovina, nažalost, nije među njima”.

“Ali vrata za članstvo BiH u EU ostaju širom otvorena. Nakon nedavnih izbora, formiranje novih vlasti predstavlja novu priliku. Ostvarivanje konkretnog napretka prema europskim integracijama trebalo bi biti ključni prioritet novoformiranih vlasti”, naglasio je.

Napomenuo je da više od dvije trećine trgovinske razmjene BiH ostvaruje sa zemljama EU.

“Naši građani povezani su dubokim kulturnim, obiteljskim i ekonomskim vezama. Geografski i povijesno, Bosna i Hercegovina nalazi se u srcu Europe. Njezina budućnost pripada Europskoj uniji”, zaključio je.

/Desk/

Objava Zbog dugotrajnog političkog zastoja BiH ostala bez ‘putokaza’ za pristupanje EU pojavila se prvi puta na Republika.

Nakon više od deset godina, već zaboravljeni Brexit ponovno je top tema u britanskim medijima, ali i široj javnosti. Naime, premijer Andy Burnham više je puta proteklih dana izjavio da bi Velika Britanija trebala razmotriti mogućnosti budućeg odnosa s Europskom unijom, uključujući svoj povratak.

Podsjetimo, Velika Britanija je 2016. na referendumu odlučila izaći iz Europske unije.

“Bit ću vrlo jasan i reći ću ovo bez ustručavanja: Brexit je prouzročio više štete nego koristi. Mislim da se oko 60% britanske javnosti s tim slaže. Dakle, sada je jedino nejasno što ćemo učiniti u vezi s tim. To nije samo obična politička floskula. Iskreno se suočavam s tim i dajem ljudima mogućnosti koje mogu sagledati i prosuditi”, ustvrdio je britanski premijer.

U intervjuu za BBC naglasio je da bi Britanija sada trebala procijeniti različite modele, od ostanka u sadašnjem odnosu s EU-om, preko carinske unije i povratka na jedinstveno tržište, pa do ponovnog – punog članstva u Europskoj uniji.

S druge strane La Manchea, pojedini europski čelnici zasad nimalo ne kriju zadovoljstvo najavama britanskog premijera o povratku Ujedinjenog Kraljevstva u Uniju. Francuski predsjednik Emmanuel Macron poručio je da je to “odlična vijest” i “dobra odluka”.

“Dobro došli natrag! Ako nam se Britanci žele vratiti, mislim da su to vrlo dobre vijesti i za njih i za nas Europljane. I mislim da su nam Britanci uvijek bili korisni i pomagali da pojednostavnimo stvari, kao zahtjevni partneri, s kojima i dalje surađujemo u pitanjima poput obrane, sigurnosti, imigracija i mnogih strateških odluka”, kazao je Macron.

Španjolski premijer Pedro Sanchez smatra da je Brexit bio potpuni promašaj te da se Britanci trebaju vratiti u Uniju.

“Vjerujem da je Brexit bio golem gubitak i za britanski narod i za europski projekt u cjelini. Stoga, ako bi Ujedinjeno Kraljevstvo donijelo odluku u smjeru koji njihov premijer predlaže, Španjolska bi sigurno pozdravila povratak i ponovno raširila ruke bratskoj naciji s kojom je uvijek imala dobre odnose u svim područjima”, poručio je Sanchez.

Britanska desnica protiv povratka uUniji

Za razliku od Europljana, britanska oporba nimalo ne krije ogorčenost zbog izjava Andya Burnhama. Vođa stranke Reform UK Nigel Farage poručio je da bi svako približavanje ili pokušaj ponovnog ulaska u Uniju značio “izdaju Brexita” te da bi izazvao golemo nezadovoljstvo radničke klase.

“Premijer Andy Burnham gura ideju o referendumu o povratku u Europsku uniju i tvrdi da će to donijeti jedinstvo nacije. Ne, neće, dogodit će se upravo suprotno. Doći će do potpune podjele u društvu i politici. Dakle, sve to smatram licemjernim”, kazao je Farage.

Podsjetimo, oko 52% Britanaca 23. lipnja 2016. glasalo je za izlazak iz Europske unije. Ujedinjeno Kraljevstvo službeno je napustilo Uniju 31. siječnja 2020., a prijelazno razdoblje završilo je 31. prosinca 2020., kada su na snagu stupila nova trgovinska i pravna pravila, prenosi HINA.

/Desk/

Objava Brexit je ponovno tema u Britaniji – vraća li se ‘odbjegla’ članica u EU? pojavila se prvi puta na Republika.

Ursula von der Leyen je na zajedničkoj konferenciji za novinare s crnogorskim premijerom Milojkom Spajićem pohvalila napredak u reformama, naročito u području vladavine prava.

“Moja prva poruka je da mi vjerujemo u Crnu Goru kao u 28. članicu do 2028. godine i pružit ćemo vam podršku cijelim putem. Možete računati na nas”, kazala je von der Leyen.

Ona je, odgovarajući na pitanje može li politička kriza, koja je prouzročena činjenicom da je oporba prekinula suradnju s parlamentarnom većinom dok se ne omogući rasprava o eventualnoj smjeni predsjednika Skupštine Andrije Mandića jer je izjavio sućut povodom smrti osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, ugroziti plan da do kraja godine zatvori preostala pregovaračka poglavlja, poručila da je Crnoj Gori sada neophodna široka unutarnja podrška.

“Crna Gora jest predvodnica u procesu pristupanja u regiji i zaista vjerujemo da možete zatvoriti sva poglavlja do kraja godine i da možemo ući u pregovore o ugovoru o pristupanju. Da bismo došli dotle, treba nam široka podrška stranaka za europski put. Znam da su građani u Crnoj Gori jako europski orijentirani i računam na taj kontinuitet. Treba zadržati fokus i držati oči na lopti jer ima mnogo toga što se može dobiti, navela je von der Leyen.

Spajić: Ostajemo fokusirani na rezultat

Crnogorski premijer Milojko Spajić rekao je da je za sve stranke bitno da razumiju trenutak u kojem se država nalazi.

“Mislim da je sada trenutak da vidimo da smo došli do samog kraja. Zašto bismo sada napravili potez koji bi imao za efekt da to odgodimo? Optimist sam i mislim da su sve stranke svjesne toga i da nema razloga da svi zajednički ne izguramo ovu zemlju u EU”, rekao je Spajić.

On je rekao da se Crna Gora nalazi na posljednjoj dionici svojeg europskog puta, ali da opuštanja sada nema.

“Ostajemo fokusirani na rezultat. Mislim da je preostalih nekoliko milja veliki izazov, ali spremni smo. Većinu poglavlja već smo poslali EK-u na reviziju, spremni smo na ocjene i na kritike, to je u našem interesu”, rekao je crnogorski premijer, istaknuvši da i dalje vjeruje da će njegova zemlja do 2028. godine postati članica EU.

Pripreme na granici za pristup Uniji

Tijekom posjeta Crnoj Gori predsjednica Europske komisije u petak će prisustvovati otvaranju Nacionalnog koordinacijskog centra (NCC) Granične policije.

Najavljujući taj događaj, istaknula je da je to prekretnica na crnogorskom putu ka europskoj budućnosti.

“To daje vašoj graničnoj policiji sredstva da prati i koordinira rad s Europskom unijom. Mi se, drugim riječima, pripremamo da granice Crne Gore postanu granice EU. To ne znači samo sigurnije granice za Crnu Goru nego i EU u cjelini”, navela je von der Leyen.

Von der Leyen boravi na turneji po zemljama Zapadnog Balkana, koju je započela u srijedu u Tirani, nakon čega je posjetila Prištinu i Podgoricu, a turneju će u petak završiti u Skoplju. Predsjednica Europske komisije tijekom posjeta razgovara s čelnicima zemalja regije o napretku na europskom putu, postupnoj integraciji u EU i Planu rasta za Zapadni Balkan vrijednom šest milijardi eura. Srbiju i Bosnu i Hercegovinu posjetit će naknadno, nakon izbora u tim zemljama.

Crna Gora je u pregovorima s Europskom unijom otvorila sva 33 pregovaračka poglavlja, od kojih je do sada privremeno zatvorila 18, pa joj je preostalo zatvoriti još 15. Europska povjerenica za proširenje Marta Kos izjavila je u četvrtak da se Crna Gora nalazi u završnoj fazi pregovora te da se na sljedećoj međuvladinoj konferenciji, koja bi trebala biti održana sredinom listopada, očekuje zatvaranje još nekoliko poglavlja. Podgorica planira sva preostala poglavlja zatvoriti do kraja ove godine.

/Desk/

Objava Von der Leyen: Vjerujemo u Crnu Goru kao 28. članicu EU-a pojavila se prvi puta na Republika.

Kako piše Politico, državama kandidatima, od kojih neke već desetljećima čekaju članstvo u EU, bit će ponuđen dosad nezabilježen oblik „postupne integracije“ u jedinstveno tržište, uključujući trgovinu bez zapreka i pristup istraživačkim programima, dok se njihove pristupne prijave budu obrađivale, navodi se u nacrtu plana.

Jedinstveno tržište prvi je prioritet za ekonomsku konvergenciju – navodi se u analizi pogodnosti koje bi kandidatima trebale biti ponuđene prije proširenja.

Ranija integracija otvorila bi mogućnosti za tvrtke iz Unije, ojačala europske lance vrijednosti i smanjila strateške ovisnosti. Komisija će utvrditi gdje potvrđena regulatorna usklađenost i sposobnost provedbe pravila omogućuju dublje sudjelovanje u istraživanju, inovacijama i industrijskoj suradnji, kao i širi pristup tržištu. Kako se navodi, prioritet treba dati mogućnostima koje unapređuju pripreme za pristupanje i odgovaraju zajedničkim ekonomskim i strateškim potrebama.

Analiza, koju nadzire Alexandre Adam, jedan od glavnih savjetnika Ursule von der Leyen i bivši suradnik francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, radikalno bi promijenila pristup EU zemljama u njegovu susjedstvu.

Trenutačno su gotovo sve ekonomske koristi bliže suradnje rezervirane za članice EU, a ni jedna nova država nije pristupila Uniji od primanja u članstvo Republike Hrvatske 2013. godine.

U okviru Adamova paketa mjera, Ukrajini, Moldaviji, Albaniji i Crnoj Gori bit će ponuđene mape puta čiji je cilj ubrzavanje procesa pristupanja EU tijekom sljedećih godina.

Kod drugih zemalja, poput Sjeverne Makedonije, Kosova, Bosne i Hercegovine, Srbije i Turske, proces traje znatno dulje, a raste zabrinutost da bi mogle izgubiti interes za članstvo ili se više približiti Rusiji ili Kini.

Prema planu Komisije, ekonomske koristi ponuđene kandidatima ovisit će i o njihovoj podršci vanjskopolitičkim ciljevima EU, dok će pristup jedinstvenom tržištu biti uvjetovan time da ključne tehnologije ne dijele s neprijateljskim državama i trgovinskim konkurentima.

Kako se industrijska i tržišna integracija produbljuje, sudjelovanje u osjetljivim sektorima mora biti praćeno suradnjom u provjeri ulaganja, kontroli izvoza, provedbi sankcija i zaštiti osjetljivih tehnologija – navodi se u dokumentu.

Procjena pristupa trebala bi uzeti u obzir stratešku usklađenost, kritične ovisnosti i sposobnost upravljanja rizicima za infrastrukturu i lance opskrbe. Tamo gdje ti uvjeti nisu ispunjeni, opseg sudjelovanja treba prilagoditi u skladu s odgovarajućim instrumentom – istaknuto je.

Von der Leyen danas stiže u Albaniju na razgovore u okviru turneje po zapadnom Balkanu.

Posjetit će i Kosovo i Sjevernu Makedoniju, koje prema novom planu neće dobiti ubrzani put prema članstvu u EU, a tijekom posjeta promovirat će ekonomske koristi bližeg usklađivanja s Unijom.

“Postupna integracija mora biti opipljiva za naše građane i kompanije”, rekao je za Politico kosovski premijer Albin Kurti.

“Želimo veći pristup jedinstvenom tržištu EU, europskim fondovima i financijskim programima, kao i zajedničkim programima u područjima poput energetike, digitalizacije, istraživanja, obrazovanja i infrastrukture. Podržavamo postupnu integraciju, ali ona mora biti put prema punopravnom članstvu u EU, a ne paralelan proces ili zamjena za njega. Kosovo je spremno učiniti svoj dio”, poručio je Kurti.

Prema analizi, krajnji cilj država kandidatkinja treba ostati punopravno članstvo u EU.

Pristupanje, međutim, zahtijeva vrijeme, države kandidatkinje moraju završiti rigorozan proces utemeljen na zaslugama i provesti dalekosežne i trajne reforme – navodi se.

Ipak, koristi će ovisiti i o tome hoće li države ispuniti svoje obveze.

Tamo gdje te obveze nisu ispunjene, sudjelovanje mora ostati reverzibilno. Pristup treba suspendirati ili povući kada za to postoje opravdani razlozi – upozorava se u prijedlogu.

Sadašnje članice EU izrazile su zabrinutost zbog mogućnosti da Unija primi nove države koje bi nakon članstva mogle odustati od preuzetih obveza i poremetiti ključne europske politike.

Za vrijeme bivšeg premijera Viktora Orbána, Mađarska je koristila veto kako bi blokirala sankcije Rusiji i potporu Ukrajini.

Adamova analiza, koja bi trebala biti predstavljena najvišim dužnosnicima 6. listopada, nakon povratka von der Leyen sa zapadnog Balkana, predložit će nove uvjete za države koje pristupe EU kako bi se spriječilo nazadovanje u području demokracije i vladavine prava.

/Desk/

Objava EU državama kandidatkinjama otvara jedinstveno tržište – za Sj. Makedoniju, Kosovo, BiH, Srbiju i Tursku zabrinutost da bi mogle izgubiti interes za članstvo i približiti se Rusiji ili Kini pojavila se prvi puta na Republika.

Francuska međuresorna agencija za digitalne poslove (DINUM) u travnju je objavila direktivu kojom se svako ministarstvo i njegova tijela obvezuju do jeseni 2026. predati plan izlaska iz izvaneuropskih digitalnih ovisnosti u osam kategorija: radne stanice i operativni sustavi, alati za suradnju, antivirusni softver, umjetna inteligencija, baze podataka, virtualizacija, cloud infrastruktura i mrežna oprema.

DINUM, agencija koordinira digitalnu politiku cijele državne uprave, od kibernetičke sigurnosti do javne nabave softvera, sam je poslužio kao pilot projekt i njegovi su zaposlenici prvi prešli s Windowsa na Linux.

Sve je krenulo od trenutka kad je Microsoft, slijedeći izvršnu uredbu predsjednika Trumpa iz veljače 2025., onemogućio pristup e-mailu glavnom tužitelju Međunarodnog kaznenog suda Karimu Khanu, koji je potom prešao na švicarski Proton Mail.

Taj je incident europskim vladama pretvorio apstraktnu pravnu brigu – američki CLOUD Act, koji Washingtonu omogućava pristup podacima američkih kompanija bez obzira gdje se fizički nalaze – u opipljivu prijetnju.

Francuska je odgovorila najavom selidbe 2,5 milijuna radnih stanica s Windowsa na Linux, uz paralelni prelazak s Teamsa, Zooma i Webexa na domaću platformu Visio do 2027. godine

Ministar zadužen za javnu upravu David Amiel sažeo je motivaciju bez diplomatskog ublažavanja: “Ne možemo više prihvaćati da naši podaci, naša infrastruktura i naše strateške odluke ovise o rješenjima čija pravila, cijene i rizike ne kontroliramo”.

Europa troši milijarde na američke servere

Od travnja se slika znatno proširila.

Europska komisija je tijekom proljeća predstavila takozvani Tehnološki suverenistički paket, koji objedinjuje predloženi zakon o cloudu i umjetnoj inteligenciji, drugu generaciju zakona o čipovima i strategiju otvorenog koda.

Povjerenica Henna Virkkunen, zadužena za tehnološku suverenost, sigurnost i demokraciju, opisala je pozadinu paketa ocjenom da je “tehnološka moć postala geopolitička” te da razvoj europskih tehnologija više nije samo pitanje konkurentnosti, nego i sigurnosti i demokracije.

U travnju je Komisija dodijelila i šestogodišnji okvirni ugovor vrijedan do 180 milijuna eura europskim pružateljima cloud usluga, ocjenjujući ih prema novom sustavu takozvanih SEAL razina – od SEAL-0, koji ne podrazumijeva nikakvu stvarnu suverenost, do SEAL-4, koji zahtijeva potpuno europski lanac opskrbe, od čipova do softvera.

Prema podacima Cigrefa, francuskog udruženja IT direktora, čak 83 posto europske potrošnje na cloud i softver (oko 264 milijarde eura) i dalje odlazi američkim tvrtkama, dok Gartner procjenjuje da će globalna potrošnja na suvereni cloud 2026. skočiti za 35,6 posto, na 80 milijardi dolara.

Uštede

Konkretni brojevi počinju stizati i iz samih migracija, uključujući i starije, dobro dokumentirane primjere na koje se Pariz sada poziva.

Toulouse je nakon prelaska s Microsoft Officea na LibreOffice 2012., u prve tri godine uštedio oko milijun eura, uz trošak migracije od 800.000 eura naspram 1,8 milijuna eura koliko je dotad plaćao za licence svake tri godine.

Talijansko ministarstvo obrane projicira uštedu od 29 milijuna eura na svojih 150.000 računala.

Njemačka pokrajina Schleswig-Holstein, koju Pariz redovito citira kao dokaz izvedivosti, uštedjet će 2026. više od 15 milijuna eura na licencama uz jednokratno ulaganje od 9 milijuna, a ministar za digitalnu transformaciju Dirk Schrödter usporedio je ovisnost o Microsoftu s europskom ovisnošću o ruskom plinu.

“Digitalna suverenost jednako je važna kao energetska suverenost”, rekao je.

Francuska žandarmerija je, s druge strane, primjer da se to već jednom uspješno napravilo: njezinih 103.164 radne stanice rade na GendBuntuu, vlastitoj Linux distribuciji koju je služba uvela još 2008., uz godišnju uštedu od oko dva milijuna eura na licencama i sniženje ukupnog troška vlasništva za oko 40 posto.

DINUM je u veljači 2026. upravo žandarmeriju javno istaknuo kao model upravljanja za ostatak državne uprave, ali kritičari upozoravaju da se ono za što je njoj trebalo gotovo dva desetljeća postupnog uvođenja teško može ponoviti u preostalim ministarstvima u svega nekoliko mjeseci.

Microsoftov odgovor

Microsoft na sve to više ne šuti kao u travnju.

Kompanija je u Bruxellesu najavila pravno osporiti svaki nalog za obustavu cloud usluga europskim vladinim korisnicima te uspostavu europskog odbora direktora, sastavljenog isključivo od europskih državljana, koji nadzire poslovanje podatkovnih centara u skladu s europskim pravom.

No analitičari upozoravaju da ništa od toga ne mijenja pravnu srž problema: CLOUD Act je i dalje na snazi, Microsoft ostaje kompanija sa sjedištem u SAD-u, a apsolutna garancija da europski podaci nikad neće biti predani američkim vlastima naprosto ne postoji.

Ne slažu se svi ni oko toga je li francuski potez uopće racionalan.

Daniel Castro, analitičar washingtonskog Centra za inovacije u podacima (Center for Data Innovation), ocijenio je da DINUM-ova direktiva stavlja suverenost ispred svakodnevne produktivnosti bez ijedne objavljene analize troškova i koristi što, prema njemu, nije slučajno, nego namjeran izbor.

Ono što ostaje nepromijenjeno jest smjer. Danska, čiji Kopenhagen i Aarhus provode fazni izlazak iz Microsoftova ekosustava, Italija, Austrija i sada već više od 800.000 državnih radnih stanica diljem Europe idu istim putem kojim je u travnju krenula Francuska.

Razlika je u tome što se ono što je prije pet mjeseci bilo najava, ovog rujna pretvara u rokove, brojke i, sve češće, u priznanja da lakog izlaza iz američke tehnološke infrastrukture nema.

/Desk/

Objava Francuzi predvodnici europskog napuštanja američke digitalne infrastrukture – Može li Europa bez Microsofta, Amazona i Googlea? pojavila se prvi puta na Republika.