U petak,  22. travnja u 10 sati u galeriji Hrvatskog doma Herceg Stjepan Kosača sudjelovati će na  tribini ne temu odnosa međunarodne zajednice i naroda u BiH. Rezultat je ovo diplomatske inicijative HRS-a koja ima za cilj izmijeniti sarajevocentričnu političku percepciju međunarodne zajednice i usmjeriti je ka objektivnijim i realnijim pogledima na odnose u BiH, priopćeno je iz ove stranke.

Povod za dolazak izaslanstva EU Parlamenta je definiranje teksta najnovije Rezolucije o BiH koja će biti usvojena u Europskom parlamentu.

-Tekst Nacrta Rezolucije zorno pokazuje koliko je subjektivan pogled međunarodne zajednice na odnose u BiH. Potencira se izborni proces po svaku cijenu, iako do izmjena Ustava i izbornog zakona nije došlo. Kao opasnost za BiH se spominje destruktivna politika Milorada Dodika, izričito se govori o protivljenju bilo kakvom teritorijalnom preustroju te se spominje „zloćudno uplitanje Rusije u odnose na Zapadnom Balkanu“. O opasnostima sarajevskog unitarizma niti riječi, a osobito nema riječi o tome kako je baš političko Sarajevo, na čelu s Bakirom Izetbegovićem, odgovorno za neprovedbu ustavno izborne reforme, izvijestili su iz HRS-a.

“Republikanci” u priopćenju za javnost kažu da se kao „uspjeh“ hrvatske diplomacije veliča izmišljanje tople vode, odnosno spominjanje konstitutivnih naroda, što je ustavna kategorija i predmet presuda Ustavnog suda kao jedinog tumača Ustava.

-Međunarodna zajednica mora shvatiti kako će potenciranje izbora po svaku cijenu, bez usvojenih izmjena Ustava i izbornog zakona, koji će sustavno riješiti problem nametanja predstavnika u vlasti, generirati postizbornu krizu ogromnih razmjera. Uz to, BiH je zemlja koja ruši negativne rekorde kada je korupcija u pitanju, a glavni temelj i izvor korupcije je ogroman birokratski aparat. S toga, govoriti o administrativnom preustroju, koji će racionalizirati birokraciju i netransparentnosti proračunskog trošenja svesti na minimum, je obveza, a ne nacionalistički hir. To je jasno svakome tko iskreno razmišlja o BiH. Na kraju, uz Dodikovu destruktivnu politiku, ne može se ignorirati sva politička sarajevska licemjernost utjelovljena u unitarističkom pogledu na BiH, ističu “Republikanci”.

“HRS je na sebe preuzeo odgovornost stvaranja objektivnijeg i iskrenijeg pogleda međunarodne zajednice prema BiH. Pogleda koji će ići izvan granica glavnog grada BiH i koji neće biti subjektivno uvjetovan mišljenjem sarajevske čaršije. Pogleda koji će biti usmjeren ka BiH po mjeri sva tri konstitutivna naroda i po mjeri čovjeka”, ističu iz HRS-a.

Tribina u “Kosači” će biti u potpunosti otvorena za javnost, trajat će dva sata i svi prisutni će imati mogućnost interakcije s govornicima iz EU Parlamenta.

/Republika/

Objava Izaslanstvo EP stiže u Mostar na poziv HRS-a – Tema: Odnosi međunarodne zajednice i naroda u BiH pojavila se prvi puta na Republika.

– Mi smo u misiji utvrđivanja čitavog konteksta aktualne situacije u BiH, dokle se stiglo s izmjenama Izbornog zakona i što je ono što mi kao predstavnici HDZ-a Republike Hrvatske i kao zastupnici u Europskom parlamentu možemo učiniti kako bismo čitavu ovu situaciju, koja poprima zabrinjavajuće razmjere, razjasnili našim kolegama u Europskom parlamentu, ali tu smo i da odgovorimo na pitanja bh. javnosti što je to što se čini u Europskom parlamentu kako bi se BiH stabilizirala i postala kandidat za pridruživanje – kazala je novinarima Željana Zovko, prenosi FENA.

Tomislav Sokol kazao je kako je Europska unija jako heterogena s vladama 27 zemalja različitih političkih opcija koje imaju različite poglede na situaciju u BiH.

– Što se tiče razlika u pogledima, ja bih rekao da je jako dugo vladala kriva percepcija o stanju u BiH. Oni koji su zagovarali unitarnu priču, lažnu priču građanske BiH, što je po meni samo maska uspostave hegemonije jednog naroda, ta je priča jako uhvatila korijene unutar europskih institucija. Mi možemo iskoristiti činjenicu da je Hrvatska članica Europske unije kako bi prenijeli pravu istinu o onome što se ovdje zapravo događa – ustvrdio je Sokol.

Po njegovim riječima, puno je mitova, a jedan od glavnih je da je samo građanska BiH europska BiH:

– Stanje je upravo suprotno. Jedno od temeljnih načela EU je načelo supsidijarnosti, a to znači da se svi problemi koji se mogu rješavati lokalno, na nižoj razini, tamo i trebaju rješavati. To je suprotno od ideje jedan čovjek jedan glas, gdje onda brojčano nadmoćniji o svemu odlučuju u glavnom gradu Sarajevu.

Sokol je naveo i primjer Belgije u kojoj, kako je rekao, nikome ne pada na pamet da Flamanci, koji su brojniji, biraju političke predstavnike Valoncima.

Dodao je kako je Belgija bila centralizirana država koja je opstala zahvaljujući tome što je najveći dio ovlasti prenijela na niže razine regija, odnosno političkih zajednica Flamanaca i Valonaca.

– Da to nisu napravili, da se nisu decentralizirali, Belgije danas sigurno ne bi bilo – kazao je Sokol.

Karlo Ressler naglasio je kako je 2022. prijelomna godina za BiH.

– Mi ne vidimo da je pravo svakoga pojedinca u suprotnosti s nekakvim pravom etničke zajednice, u ovom slučaju tri konstitutivna naroda kako je uspostavljeno Ustavom BiH. Ključna poruka koju mi pokušavamo prenijeti u Europskom parlamentu je ili će se uvažavati konstitutivna prava sva tri naroda, pa tako i Hrvata kao najmalobrojnijeg, ili neće biti mirne i stabilne BiH koju svi želimo – poručio je Ressler.

Ono što hrvatski eurozastupnici stalno naglašavaju u svojim istupima u Europskom parlamentu, kazala je Sunčana Glavak, je to da u BiH žive Hrvati koji su građani Europske unije.

– Ono što je važno naglasiti je da je dijalog jedino moguće rješenje. Bez dijaloga nećemo doći do konačnog rješenja, a to je da Hrvati imaju osigurana svoja prava. Europski put BiH jasan je, kao i naša snažna potpora BiH na tom putu – kazala je Glavak, izvješćuje FENA.

Na novinarsko pitanje hoće li Europska unija poput SAD-a uvesti sankcije prema Miloradu Dodiku, hrvatski europarlamentarci podsjetili su kako se vanjskopolitičke odluke u Europskoj uniji donose konsenzusom te su ocijenili kako u ovom trenutku nije realno očekivati da će se to dogoditi.

– Ne bih želio da se uvijek cijela priča svede na Dodika. Temeljni problemi BiH su strukturni. Nije glavni problem BiH osoba Milorada Dodika, mada tako ispada u medijskoj recepciji. Temeljni problem je obespravljivanje jednog od konstitutivnih naroda, negiranje temeljnih europskih načela što se treba ispraviti kroz izmjene Izbornog zakona BiH – poručio je Sokol.

/Republika/

Objava EU parlamentarci HDZ-a u “misiji” u Mostaru: “Lažna priča o građanskoj BiH uhvatila korijenje u europskim institucijama” pojavila se prvi puta na Republika.

– Pozivam Komisiju da osigura da ove neprihvatljive radnje dobiju svoje financijske posljedice – navodi u svom obraćanju parlamentarka Strik. – Kao izvjestitelji u sjeni u Europskom parlamentu za izvještaj o napretku zemlje za 2020. godinu, pišemo vam da izrazimo našu duboku zabrinutost zbog trenutne situacije i najnovijih događanja u Bosni i Hercegovini, posebno u pogledu bojkota svih važnih državnih institucija od člana Predsjedništva BiH iz entiteta Republika Srpska, ali i od strane drugih političkih predstavnika iz Republike Srpske – navodi se u pismu adresiranom na komesara Varhelyija.

Dodikove prijetnje – prijetnje demokraciji i miru

Strik navodi da ako BiH želi da ispuni bilo koje od koraka u implementaciji 14 ključnih prioriteta koje je utvrdila Europska komisija za otvaranje pregovora o pristupanju EU, potrebne su ozbiljne reforme. Da bi ovaj proces bio uspješan, suradnja i povjerenje među glavnim političkim akterima u zemlji od vitalnog su značaja.

– Stoga izražavamo našu najveću zabrinutost zbog odluke političkog rukovodstva Republike Srpske da bojkotiraju cjelokupan rad u glavnim državnim institucijama sve dok se ne povuče zakon o zabrani poricanja genocida koji je proglasio bivši visoki predstavnik – navodi se u pismu.

Nespremnošću da sudjeluju u bilo kakvom radu državnih institucija i nepriznavanjem legitimne odluke visokog predstavnika, političko rukovodstvo Republike Srpske podriva demokratske državne strukture BiH i njen ustav sadržan u Dayonskom sporazumu, čime je ugrožena ukupna stabilnost zemlje i cijele regije.

– Prijetnje člana Predsjedništva BiH odcjepljenjem RS-a, formiranjem vojske RS-a, jačanjem policijskih snaga RS-a vojnom opremom i ukidanje institucija na državnom nivou izravna su i neupitna prijetnja demokraciji i miru u Bosni i Hercegovini. Osim što izražavamo duboku zabrinutost, željeli bismo istaknuti i konkretnu mjeru koju bi Europska komisija mogla poduzeti kao odgovor na bojkot – navodi se u pismu.

Razmotriti obustavu svih sredstava kroz IPA III programe

Pojašnjavaju da Uredba (COD) o uspostavi Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III) predviđa odredbe o uvjetovanosti financiranja povezane s učinkom zemlje u oblasti reformi u području vladavine prava, temeljnih prava i demokratskih institucija, navodeći da u slučaju značajne regresije ili stalnog nedostatka napretka u područjima obuhvaćenim pristupom “osnove prije svega”, opseg i intenzitet pomoći treba shodno tome i prilagoditi. Praktična implikacija trenutnog bojkota je da su sve značajne reforme ili napredak u procesu pristupanja BiH onemogućeni, a zapravo znače blokadu reformi i pogoršanje u temeljnim oblastima.

– Budući da entitet Republika Srpska također ima koristi od financiranja kroz IPA III fondove, mišljenja smo da bi ovaj bojkot trebao pokrenuti relevantne odredbe navedene Uredbe – smatraju. Kako Uredba (COD) ne predviđa nikakvu konkretnu proceduru kojom bi Europski parlament mogao pokrenuti takvu obustavu sredstava, apeliramo na vas da ovim dopisom razmotrite obustavu svih sredstava kroz IPA III i programa kojih je Republika Srpska direktan i jedini korisnik, dok se ne prestane sa bojkotom državnih institucija.

Važan politički signal

– Obustava sredstava mogla bi poslužiti kao važan politički signal Europske komisije u ovoj političkoj krizi. Vjerujemo da je u interesu stanovnika BiH, kao i europske budućnosti zemlje, da naša Unija pošalje snažan signal političkom vodstvu Republike Srpske kao odgovor na njihove nedemokratske i neopravdane poteze – navodi se u pismu EU parlamentaraca Tineke Strik (Zeleni/EFA), Dietmar Koestera (S&D) i Klemena Grošelja (Renew Europe).

/Republikainfo.com/

Objava Europarlamentarci traže sankcije za RS i Dodika – financijske pojavila se prvi puta na Republika.