Vlada Federacije BiH je na današnjoj sjednici, a na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, dala prethodnu saglasnost Skupštini privrednog društva JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar za imenovanje Ružice Mikulić za vršiteljicu dužnosti člana Nadzornog odbora ovog privrednog društva u ime državnog kapitala do okončanja natječajne procedure, a najduže do tri mjeseca.

Prethodno je dana suglasnost ovoj skupštini za razrješenje Ive Vincetića, člana Nadzornog odbora, na osobni zahtjev.

Na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, dana je prethodna suglasnost Nadzornom odboru Privrednog društva JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar za imenovanje vršitelja dužnosti članova Uprave ovog privrednog društva do okončanja natječajne procedure, a najduže na vremenski period do dvanaest mjeseci.

Za v.d. generalnog direktora imenovan je Drago Bago, za v.d. izvršnog direktora za pravne poslove Robert Lesko, za v.d. izvršnog direktora za ekonomske poslove Anabela Brekalo, potom v.d. izvršnog direktora za proizvodnju električne energije Dražen Zelenika, za v.d. izvršnog direktora za distribuciju električne energije Ilija Bakalar i za v.d. izvršnog direktora za opskrbu električnom energijom Ivica Prskalo.

Prethodno je dana suglasnost ovom nadzornom odboru za razrješenje članova Uprave zbog podnesene ostavke.

Inače, sudeći po životopisu Doktorskog studija elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, v.d. direktor Drago Bago u JP Elektroprivreda HZ HB radi već 23 godine, od 2000. godine, kada je i diplomirao na Sveučilištu u Zagrebu na Fakultetu elektrotehnike i računarstva.

Dr.sc. Drago Bago, dipl.ing.el., novi v.d. generalnog direktora, rođen je u 1975. u Širokom Brijegu. Diplomirao je 2000. na Sveučilištu u Zagrebu na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER), na kojem je 2008. obranio magistarski rad, a 2016. i disertaciju.

Od 2000. zaposlen je u JP Elektroprivreda HZ HB d. d. Mostar u organizacijskim jedinicama Distribucija električne energije i Razvoj, a trenutačno obnaša dužnost člana Uprave i izvršnoga direktora za Razvoj. Završio je stručni studij Energetska učinkovitost u organizaciji Instituta za energetske tehnologije iz Kjellera (Oslo) u Kraljevini Norveškoj i FER–a. Autor je ili koautor više znanstvenih i stručnih radova iz područja prenaponske zaštite SN vodova, korelacije podataka o događajima u EES–u i podataka dobivenih iz sustava za lociranje munja, energetske učinkovitosti i iz područja upravljanja, vođenja i nadziranja EES–a.

Ovo je, za sada, epilog kolektivne ostavke koju je dao Upravni odbor JP Elektroprivreda HZ HB prije dva dana, što znači da je Robert Lesko ostao na svojoj prijašnjoj dužnosti izvršnog direktora za pravne poslove, kao i Ivica Prskalo na dužnosti izvršnog direktora za opskrbu električnom energijom, dok je Drago Bago, kao bivši direktor za razvoj, sada preuzeo dužnost v.d. direktora.

Kako se može zamijetiti, sve se dogodilo zbog smjene generalnog direktora Marinka Gilje i još dva člana Uprave, izvršnih direktora Ante Tutiša i Zorana Tabaka.

Inače, podsjetimo da je cjelokupna Uprava, zajedno s generalnim direktorom Marinkom Giljom podnijela ostavke: izvršni direktor za pravne poslove Robert Lesko, izvršni direktor za ekonomske poslove Ante Tutiš, izvršni direktor za proizvodnju električne energije Zoran Tabak, izvršni direktor za distribuciju električne energije Ilija Bakalar, izvršni direktor za opskrbu električnom energijom Ivica Prskalo i izvršni direktor za razvoj Drago Bago.

Inače, predsjednik HDZ BiH Dragan Čović najavio je slične promjene u “pomlađivanju” i u HT Eronetu i Elektroprijenosu BiH i Vladi HNŽ-a.

/Desk/

Objava Vlada FBiH imenovala nove v.d. direktore u JP Elektroprivredi HZ HB – Drago Bago zamijenio Marinka Gilju pojavila se prvi puta na Republika.

U Republici Srpskoj do sada nije izgrađen nijedan vjetropark, ali kako su Feni potvrdili iz Elektroprivrede Republike Srpske, u tijeku su pripremni radovi za izgradnju vjetroparka Hrgud u općini Berkovići, piše agencija FENA.

EP HZ HB razvija više projekata u domeni obnovljivih izvora energije

Elektroprivreda HZ HB trenutno u svom portfelju raspolaže vjetroelektranom Mesihovina, koja je puštena u pogon u ožujku 2018. godine.

– Ukupna instalirana snaga 22 vjetroagregata VE Mesihovina je 50,6 MW, s planiranom godišnjom proizvodnjom od 165,17 GWh električne energije – pojasnili su iz EP HZ HB.

Dodali su kako Elektroprivreda HZ HB trenutno razvija više projekata u domeni obnovljivih izvora energije i to u različitim fazama, od početne do visoke pripremljenosti za izgradnju.

– U kontekstu vjetroelektrana, možemo spomenuti VE Poklečani u općini Posušje, ukupne instalirane snage 132 MW, te planirane godišnje proizvodnje od 437 GWh – istaknuli su. Prema ranijim informacijama, ova vjetroelektrana trebala bi biti završena za nekoliko godina.

Iako je izgradnja vjetroelektrana dug i skup projekt jer su, na primjer, ukupni procijenjeni investicijski troškovi za VE Poklečani približno 255 milijuna maraka, iz Elektroprivrede HZ HB smatraju kako tehnologija napreduje pa se time povećava i učinkovitost vjetroagregata.

– Primjera radi, pojedinačna instalirana snaga vjetroagregata u VE Mesihovina je 2,3 MW, dok se za VE Poklečane planiraju vjetroagregati pojedinačne snage 6,6 MW, dakle, gotovo trostruko veće snage. Samim tim se ujedno skraćuje i razdoblje povrata investicije, dok se, uz trenutne uvjete na tržištu električne energije, slobodno može reći da je višestruko isplativa svaka investicija u postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Uz činjenicu da proizvodite „čistu“ energiju, ujedno ste u skladu sa suvremenim stečevinama te dijelom šireg pokreta za ublažavanje klimatskih promjena – smatraju u EP HZ HB.

Proizvodni portfelj Elektroprivrede HZ HB u potpunosti je, kako navode, zasnovan na obnovljivim izvorima energije (7 hidroelektrana i jednoj vjetroelektrani), dok su u svojim planovima orijentirani na kontinuirani razvoj proizvodnih postrojenja i sustava distribucije električne energije, kao i sveukupnog poslovanja Društva, prema načelima održivog razvoja što, između ostaloga, podrazumijeva razvoj, izgradnju i korištenje obnovljivih izvora energije.

Proces – težak i složen

Proces ishođenja svih potrebnih dozvola u Bosni i Hercegovini je izuzetno težak i složen, napomenuli su iz Elektroprivrede HZ HB.

– Stoga je jako teško, zapravo nemoguće, pobrojati sve dozvole, uvjete i dokumente koje je potrebno ishoditi i ispuniti kako biste jedan ovako veliki projekt mogli dovesti do završetka i vjetroelektranu konačno pustiti u pogon. Upravo na studiji slučaja VE Mesihovina, u sklopu USAID EIA projekta je prikazano koliko je ovaj projekt kompliciran i zahtjevan u administrativnom smislu, odnosno koliko je nevjerojatno veliki broj koraka potrebno napraviti da bi se došlo do cilja – ustvrdili su.

Kao rezultat ove suradnje nastao je i Vodič za investiranje u sektor energije USAID-a pod nazivom „Vodič za investitore“, što je ustvari priručnik od gotovo 200 stranica s pobrojanim koracima koji vas očekuju ukoliko se odlučite investirati u obnovljive izvore energije u Bosni i Hercegovini.

– Pitanje je koliko će bilo tko biti zainteresiran za ulaganje u OIE u BiH kada države u okolini poput Srbije oformljuju one-stop-shop servise i u kojima je značajno lakše poslovanje i ishođenje svih potrebnih dozvola i dokumenata – istaknuli su.

Iz EP HZ HB dodaju kako je u razdoblju od 2006. do 2017. godine za izgradnju VE Mesihovina pribavljeno toliko različitih dozvola i suglasnosti te projektne dokumentacije da je jedna cijela prostorija u upravnoj zgradi VE Mesihovina u Tomislavgradu bila potrebna za pohranu, što samo po sebi govori o količini dokumentacije.

– Naravno, nije pomoglo nepostojanje prostornih planova kao ni nedorečenost pojedinih zakonskih akata, te njihova neusklađenost s podzakonskim aktima zbog čega nerijetko dolazi do preklapanja i sukoba ovlasti različitih razina vlasti, odnosno nejasnoća u definicijama nadležnosti i obveza subjekata u elektroenergetskom sektoru BiH – ističu.

S obzirom na to da je prepoznato kako je sustav izuzetno kompliciran, iz EP HZ HB napominju kako se ipak čine određeni koraci u olakšavanju procedura za ishođenje potrebnih dozvola i investiranje u sektor energije.

– U tijeku je izmjena zakonske regulative, konkretno, Zakona o električnoj energiji FBiH i Zakona o korištenju OIEiUK, pri čemu izmjene koje će biti sadržane u novim Zakonima podrazumijevaju značajna pojednostavljenja sadašnjih procedura, što bi u konačnici trebalo doprinijeti povećanju investicija u OIE i boljoj integraciji obnovljivih izvora u BiH – zaključili su.

Ostali vjetroparkovi u BiH

Vjetroelektrana “Podveležje 1” prva je u vlasništvu Elektroprivrede BiH, zahvaljujući instaliranoj snazi značajno povećava udio proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora u sustavu Elektroprivrede BiH. Nalazi se na području Hercegovačko-neretvanske županije (Podveležje-Mostar), a sastoji se od 15 proizvodnih vjetroagregata čija pojedinačna instalirana snaga iznosi 3,2 MW, a ukupna instalirana snaga objekta je 48 MW. Planirana godišnja proizvodnja objekta VE “Podveležje 1” je 130 GWh.

U Bosni i Hercegovini još stoji vjetroelektrana Jelovača koja se nalazi na području općine Tomislavgrada. U probni pogon puštena je krajem 2018. godine. Investitor je firma F.L. Wind sa sjedištem u Tomislavgradu. Instalirana snaga je 36 MW (18×2 MW), a planirana godišnja proizvodnja od 85,68 GWh.

Na području općine Nevesinje u tijeku je izgradnja vjetroelektrane Grebak u koju će biti uloženo 130 milijuna maraka i koja je, kako su investitori iz Njemačke ranije kazali, najveća na području BiH.

Pored toga, kineski investitori ulažu 130 milijuna eura u vjetroelektranu „Ivovik“ na području Tomislavgrada i Livna, što će biti prva vjetroelektrana u BiH koja je u javnosti najavljena kao kineska investicija, prenosi FENA.

/Desk/

Objava Kako i koliko se ulaže u obnovljive izvore energije u BiH pojavila se prvi puta na Republika.