U Lyonu će se do 2026. godine izgraditi stambena zgrada koja će zahvaljujući suvremenoj gradnji tijekom cijele godine održavati ugodnu temperaturu između 22 i 26 stupnjeva. I sve to bez grijanja i klimatizacije, prenosi Ekovjesnik.hr.

U novoj lyonskoj četvrti Confluence, omeđenoj rijekama Saône i Rhône, u dvije faze izgradit će se mješoviti niz stambenih i obrazovnih objekata i to prema visokim zahtjevima gradnje koji omogućuju očuvanje resursa, zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Ovdje bi se, također, prvi put u Francuskoj trebao realizirati projekt stambene zgrade koja omogućuje održavanje ugodne unutarnje temperature bez pomoći radijatora ili klima-uređaja. Nova stambena zgrada „Essentiel 22-26“ bit će izgrađena prema „principu 22-26“ do 2026. godine te će prema riječima predsjednika Métropole de Lyon, Bruna Bernarda, predstavljati „simbol klimatski neutralnog grada“.

Prema projektu austrijske arhitektonske tvrtke Baumschlager Eberle Architekten, ova šesterokatnica, koja je trenutačno u izgradnji, moći će tijekom cijele godine održavati unutarnju temperaturu između 22 i 26 stupnjeva „bez upotrebe konvencionalnog grijanja i klimatizacije“, navodi jedan od vodećih francuskih developera nekretnina Nexity.

Ušteda energije i prirodno svjetlo

„S vanjskim zidovima od šuplje opeke i debljine 60 cm, kao i trostrukim ostakljenim prozorima na oko 28 posto površine pročelja, omogućuje se izvrsna izolacija i zadržavanje topline zgrade između 22 i 26 stupnjeva. S druge strane, ventilacijski sustav osigurava prirodnu ventilaciju zahvaljujući automatskim, ali i individualno kontroliranim ventilacijskim klapnama, te sprječava hlađenje zgrade. Ugradnja radijatora, koja je obavezna u Francuskoj, ovdje služi kao rezerva te se očekuje da će biti potrebna samo nekoliko sati godišnje. Opsežne simulacije stambene zgrade jasno ukazuju kako će potrošnja energije za grijanje i ventilaciju iznositi između dva i devet kWh/m² godišnje.“ – navode u tvrtki Baumschlager Eberle Architekten.

Time je ova zgrada četiri do pet puta ekonomičnija od tradicionalne zgrade, a osim toga maksimizira korištenje prirodnog svjetla, dok fotonaponski paneli na krovu doprinose opskrbi električnom energijom.

U zimskoj sezoni interijeri nove stambene zgrade zagrijavat će se, primjerice, „toplinom tijela stanara i toplinom koju oslobađaju rasvjeta i kućanski uređaji“, uvjerava arhitekt Mathias Bernhardt iz ove austrijske arhitektonske tvrtke. „U toplijem dijelu godine, hlađenje će omogućiti prirodna ventilacija zgrade upravljana softverom koji putem mreže senzora mjeri temperaturu, vlagu i kvalitetu zraka u zgradi te regulira otvaranje prozora i grilja“, dodaje Bernhardt.

Održivi materijali i ozelenjena dvorišta

Korištenje materijala također će doprinijeti ekološkoj kvaliteti cjeline pa će tako i beton biti nadopunjen uporabom lokalnog drva. Bogato zasađene i pretežno otvorene unutarnje površine između zgrada u kompleks će unijeti svježinu i biološku raznolikost te će se, između ostalog, zasaditi drvoredi i urediti vrtovi za stanare.

Već testiran u Austriji i Švicarskoj od 2013. godine, ovaj princip koristit će se za izgradnju niza od jedanaest zgrada namijenjenih stanovanju, trgovini i obrazovanju, a koje se trebaju izgraditi između početka 2026. i kraja 2027. godine.

Ukupno 23 stana u novoj stambenoj zgradi ponudit će se za otkup po umjerenim cijenama od 3000 eura po m², a zemljište će ostati u vlasništvu Foncière Solidaire du Grand Lyon. Druga zgrada ovog tipa planirana je za 2028. u Garenne-Colombesu u departamnu Hauts-de-Seine u regiji Île-de-France.

/Desk/

Objava U Lyonu se gradi prva zgrada bez grijanja i klimatizacije pojavila se prvi puta na Republika.

Kako bi se zadržalo ili unaprijedilo stanje u prostoru, negativni trendovi traže brze odgovore, a upravo s tom namjerom ovaj tjedan u Puli održana je prva konferencija ‘Klimatske promjene i vodoopskrba Istre’. Konferenciju su organizirali Hrvatski inženjerski savez, Slovenske inženirske zveze (Slovenski inženjerski savez) i Istarska županija.

Cilj konferencije bio je na jednom mjestu okupiti vodeće znanstvenike, stručnjake i predstavnike realnog sektora kako bi iznijeli problematiku vodoopskrbe istarskog poluotoka koja predstavlja problem izvan granica Hrvatske i time zahvaća Sloveniju i Italiju, izvijestila je Istarska županija, a prenosi Energetika-net.com.

Sunčani dani

“Kad govorimo o vodoopskrbi u Istarskoj županiji, možemo biti zadovoljni s postotkom vodoficiranosti, gdje smo pri samom vrhu na razini Europe. Kad govorimo, pak, o samoj vodovodnoj mreži u Istarskoj županiji, onda su gubitci opet primjeri dobre prakse kad se uspoređujemo s ostalima u Europi, jer su oni dosta niski. Međutim, držim da se već desetljećima ako ne i dulje, čovjek neodgovorno ponaša prema prirodnim resursima, a klimatske promjene su itekako uzele maha. Klima ne poznaje ljudske granice, kao ni priroda i zato moramo svi zajedno djelovati. U zadnjih 20-ak godina dvaput smo se susreli s problematikom vodoopskrbe, 2014. i 2022. godine kada smo bili primorani uvesti mjere redukcije vode 1. stupnja. U tim se situacijama čovjek začudi koliko pitke vode trošimo za zalijevanje zelenih površina ili pranje prometnica, a da ne govorimo o poljoprivredi. Pitka voda je resurs, koji je ograničen”, istaknuo je Boris Miletić, župan Istarske županije, podsjetivši na dva velika projekta koje je provodio županijski Upravni odjel za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodno gospodarstvo, odnosno izgradnju sustava javnog navodnjavanja nadomak Pule i na području Poreštine.

“U Istarskoj županiji radimo na izmjenama županijskog Prostornog plana kako bismo omogućili puno veće korištenje obnovljivih izvora i tu ponajprije mislim na Sunčevu energiju jer imamo dobru klimu i puno sunčanih dana, a želja nam je ispitati i potencijal ‘offshore’ vjetroenergije na moru”, dodao je.

Horizontalni okvir

“Uprava na čijem sam čelu je još 2016. pokrenula postupak izrade Nacionalne strategije prilagodbe klimatskim promjenama jer smo već tada vidjeli da nam treba jedan horizontalni okvir koji će usmjeriti sve naše napore u jačanju Hrvatske na klimatske promjene. Strategija usvojena u Saboru temelji se na detaljnoj analizi utjecaja klimatskih promjena te predviđa kako će se klima za Hrvatsku mijenjati za razdoblje do 2040. i do 2070. godine. Rezultati su pokazali da u sektorima vodnog gospodarstva, energetike, poljoprivrede, zdravstva, šumarstva, ribarstva i dr. ima puno mjera koje se mogu pokrenuti i poduzeti s ciljem jačanja otpornosti na klimatske promjene”, istaknula je ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Branka Pivčević Novak.

“Klimatske promjene su već dulje vrijeme tema stručnih javnih rasprava članica Hrvatskog inženjerskog saveza, tema prisutna i u široj javnosti, ali koja sigurno od nas inženjera traži odgovore kako dalje. Nadam se da ćemo svi surađivati ne samo po pitanju klimatskih promjena, već i drugih tema na opći boljitak Slovenije, Italije i Hrvatske”, kazao je predsjednik Hrvatskog inženjerskog saveza Zdravko Jurčec.

O važnosti konferencije i zajedničkog djelovanja govorili su i predsjednik Slovenskog inženjerskog saveza Andrej Kryžanowski, regionalni ministar zaštite okoliša, energije i održivog razvoja Autonomne regije Furlanije i Julijske krajine Fabio Scoccimarro i župan Općine Koper Aleš Bržan.

/Desk/

Objava U Hrvatskoj Istarska županija mijenja prostorni plan zbog boljeg korištenja obnovljivih izvora pojavila se prvi puta na Republika.

Ekološki dizajn postavlja zajedničke minimalne standarde za cijelu EU kako bi se s tržišta eliminirali proizvodi s najlošijim performansama. Energetske oznake pružaju jasnu i jednostavnu indikaciju energetske učinkovitosti i drugih ključnih značajki proizvoda na mjestu kupnje. To potrošačima olakšava uštedu novca na računima za energiju kućanstava i pridonosi smanjenju emisija stakleničkih plinova diljem EU-a.

Procjenjuje se da će zakonodavstvo EU-a za energetske oznake i ekodizajn donijeti uštedu energije od približno 230 milijuna tona ekvivalenta nafte (Mtoe) do 2030. Za potrošače to znači prosječnu uštedu do 285 € godišnje na računima za energiju njihovih kućanstava. Štoviše, mjere energetske učinkovitosti stvorit će 66 milijardi eura dodatnih prihoda za europske tvrtke.

Energetske oznake

Prvi put uvedena za niz kućanskih aparata 1994. i naknadno proširena 2004. – s usporednom ljestvicom od A (najučinkovitiji) do G (najmanje učinkovit) – energetska oznaka EU bila je ključni pokretač za pomoć potrošačima u odabiru proizvoda koji su više energetski učinkovit. Istodobno, također potiče proizvođače na poticanje inovacija korištenjem energetski učinkovitijih tehnologija.

U 2019. energetsku oznaku prepoznalo je 93% potrošača, a 79% ju je uzelo u obzir pri kupnji energetski učinkovitih proizvoda, pokazuje Specijalni Eurobarometar 492.

Proizvođači žele vidjeti svoje proizvode s oznakom energetske učinkovitosti u najvišoj dostupnoj kategoriji u usporedbi s konkurencijom. Stoga je vjerojatno da proizvođači koji prodaju uređaje u manje učinkovitim klasama imaju za cilj poboljšati svoju ocjenu kako bi svoje proizvode pozicionirali unutar najviše kategorije. Na primjer, otprilike dvije trećine hladnjaka i perilica rublja prodanih 2006. godine imale su oznaku klase A, dok je više od 90% onih prodanih 2017. godine imalo oznaku A+, A++ ili A+++.

Osim informacija o potrošnji energije proizvoda, naljepnice također mogu pružiti specifične podatke o drugim relevantnim značajkama uporabe, kao što su emisije buke proizvoda ili potrošnja vode.

Nova generacija etiketa

Kao rezultat razvoja sve više energetski učinkovitih proizvoda i budući da je razlika između A++ i A+++ potrošaču manje očigledna, kategorije energetskih oznaka EU-a postupno će se prilagođavati kako bi se ponovno uvela jednostavnija ljestvica od A do G. Na primjer, proizvod koji pokazuje klasu energetske učinkovitosti A+++ mogao bi postati klasa B ili niža nakon preračunavanja bez ikakve promjene u potrošnji energije. Klasa A će u početku biti prazna kako bi se ostavio prostor za razvoj energetski učinkovitijih modela.

To će potrošačima omogućiti jasnije razlikovanje energetski najučinkovitijih proizvoda. U isto vrijeme, namijenjen je poticanju proizvođača da nastave s istraživanjem i inovacijama u energetski učinkovitije tehnologije. Članak koji dodatno objašnjava novu generaciju EU energetskih oznaka objavljen je 16. veljače 2021.

Sljedećih 5 grupa proizvoda ‘ponovno je skalirano’ 2021. Ostale grupe proizvoda koje nose EU energetske oznake slijedit će u narednim godinama.

Hladnjaci i zamrzivači
Perilice posuđa
Perilice i perilice-sušilice rublja
Elektronički zasloni uključujući televizore
Rasvjeta

Komisija je 11. ožujka 2019. donijela konačni format i vizualni identitet novih oznaka za gore navedene skupine proizvoda i za „rashladne uređaje s funkcijom izravne prodaje”.

Zemlje Europske unije će, uz potporu Europske komisije, kroz namjenske komunikacijske kampanje informirati građane o promjenama koje donose nove EU energetske oznake. Osim toga, 2 projekta financirana iz programa Horizon 2020, LABEL2020 i Boost Energy Label Take up (BELT), promovirat će i podržati nesmetan prijelaz na tržište novih energetskih oznaka.

Smjernice za proizvođače i trgovce

Smjernice o promjeni veličine naljepnica i prijelaznim razdobljima dostupne su od lipnja 2020.

Osim toga, od 1. siječnja 2019. dobavljači (proizvođači, uvoznici ili ovlašteni zastupnici) moraju učitati podatke o svojim proizvodima u Europski registar proizvoda za energetsko označavanje (EPREL) prije nego što te proizvode stave na europsko tržište. Potrošači su od ožujka 2021. u bazi podataka mogli pretraživati energetske oznake i tablice s informacijama o proizvodima za prve kategorije proizvoda koje su preumjerene.
Ekološki dizajn

U cijelom svijetu postoji potražnja za učinkovitijim proizvodima za smanjenje potrošnje energije i drugih prirodnih resursa u skladu s poboljšanjem ukupne održivosti.

Zakonodavstvo EU-a o ekološkom dizajnu učinkovit je alat za poboljšanje ekološke učinkovitosti proizvoda postavljanjem obveznih minimalnih standarda za njihovu energetsku učinkovitost. Time se s tržišta eliminiraju proizvodi s najlošijim učinkom, značajno pridonoseći energetskim i klimatskim ciljevima EU-a. Ekodizajn također podržava industrijsku konkurentnost i inovacije promicanjem bolje ekološke učinkovitosti proizvoda na cijelom unutarnjem tržištu.

Dana 1. listopada 2019. Komisija je donijela 10 mjera za kategorije proizvoda navedene u nastavku:

perilice i perilice-sušilice rublja
perilice posuđa
elektronički zasloni
kućni hladnjaci
izvora svjetlosti
hladnjaci s funkcijom izravne prodaje
vanjski izvori napajanja
elektromotori
energetski transformatori
oprema za zavarivanje

8 od ovih mjera revidiraju postojeće zahtjeve, dok su hladnjaci s funkcijom izravne prodaje i oprema za zavarivanje regulirani po prvi put.

Popravljivost i mogućnost recikliranja

Važna promjena u gore navedenim pravilima o ekološkom dizajnu, koja su se u potpunosti počela primjenjivati 2021., uključivanje je elemenata za daljnje poboljšanje mogućnosti popravka i recikliranja uređaja.

Nekoliko novih mjera uključuje zahtjeve, poput lakše zamjenjivosti rezervnih dijelova i osiguravanja da su ključni dijelovi i informacije o popravku i održavanju dostupni krajnjim korisnicima i profesionalnim serviserima prema potrebi, u minimalnom trajanju od 7-10 godina, ovisno o proizvod. Promijenjena pravila ekodizajna za perilice rublja, perilice posuđa, hladnjake i zamrzivače te elektroničke zaslone stupila su na snagu 1. ožujka 2021.
Ekološki dizajn za održive proizvode

Dana 30. ožujka 2022. Komisija je predložila novu Uredbu o ekodizajnu za održive proizvode za ekološki održivije i kružnije proizvode. Objavljen je zajedno s radnim planom za ekodizajn i energetsko označavanje 2022. – 2024., koji obuhvaća nove proizvode povezane s energijom te ažurira i povećava ambiciju za proizvode koji su već regulirani, kao prijelaznu mjeru dok nova uredba ne stupi na snagu.

(Republika/R.B)

Objava Kako energetskim označavanjem i ekološkim dizajnom EU poboljšava energetsku učinkovitost proizvoda pojavila se prvi puta na Republika.

Smanjenje potrošnje energije i emisije stakleničkih plinova

Primjena mjera energetske učinkovitosti, kao što su toplotna izolacija, ugradnja toplotnih crpki, solarnih panela, peći na pelet, učinkovitih prozora i vrata, dovodi do smanjenja potrošnje energije i emisije stakleničkih plinova, čime se ispunjavaju koraci na putu zacrtanom u EU Zelenom planu.

Također, što je najvažnije, omogućava značajne uštede novca na godišnjoj razini. Primjerice, ugradnjom toplotne crpke u kombinaciji s dobrom toplotnom izolacijom vanjskih zidova i energetski učinkovitim prozorima na obiteljskoj kuči kući moguće je uštedjeti okvirno do 2.500 KM godišnje, te smanjiti emisiju CO2 do 15 tona godišnje. Primjenom istih mjera u stanu moguće je potencijalno smanjenje troškova do 1.200 KM godišnje, te smanjenje emisije CO2 za 7 tona godišnje.

Pretvorite svoj dom u energetski učinkovit prostor uz program EBRD-GEFF i EU poticaj do 20%

GEFF (Green Economy Financing Facility) za Zapadni Balkan je program koji implementira Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) sa ciljem dekarbonizacije i ozelenjavanja stambenog sektora na Zapadnom Balkanu, uključujući i BiH, pružanjem poticaja stanovništvu.

“GEFF program omogućava povrat dijela sredstava kroz grantove Europske unije, a u ovisnosti od broja uvedenih mjera energetske učinkovitosti poticaji rastu i do 20%. Ukupna vrijednost investicija u zelene tehnologije kroz GEFF program na Zapadnom Balkanu je 135 milijuna eura, od čega je za BiH namijenjeno više od 30 milijuna eura.

Danas su kućanstva puno svjesnija mogućnosti koje donosi unaprijeđenje energetske učinkovitosti domova, a izravan pokazatelj toga je veliko zanimanje javnosti i broj realiziranih projekata“, rekla je Dragana Tanasić, menadžerica projekta GEFF za Zapadni Balkan.

Za samo četiri godine, od kada je program GEFF aktivan na Zapadnom Balkanu, više od 12.000 kućanstava u regiji poboljšalo je energetsku učinkovitost svojih domova, uključujući više od 4.000 obitelji iz BiH.

Europska unija je do sada donirala ukupno 10 milijuna eura stanovnicima regije za ulaganja u zelene tehnologije, od čega su 2 milijuna eura donirana kućanstvima u BiH. Energetski učinkoviti prozori i vrata, kotlovi na biomasu i toplotna izolacija su najtraženiji proizvodi kada je u pitanju ulaganje u zelene tehnologije.

Zahvaljujući primjeni energetski učinkovitih tehnologija, kućabstava na Zapadnom Balkanu su smanjila emisiju CO2 za 15.000 tona godišnje, što je ekvivalent uklanjanju 9.500 automobila sa ulica.

Kako odabrati najbolje energetski učinkovite tehnologije za vaš dom?

Program EBRD-GEFF uspostavio je suradnju s više od 4.000 najboljih u klasi proizvođača i prodavača energetski učinkovitih tehnologija, opreme i materijala iz cijele regije. Svi oni su dostupni u online katalogu GEFF Tehnološkom selektoru i ispunjavaju visoke standarde učinkovitosti koje je definirala EBRD, čime se jamči kvaliteta.

Za okvirnu procjenu potencijalnih ušteda koje se mogu ostvariti instaliranjem energetski učinkovitih tehnologija u vašem domu, EBRD-GEFF program je razvio online Kalkulator uštede energije. Osim ušteda, Kalkulator nudi informacije o tome kako određene aktivnosti utječu na emisije stakleničkih plinova.

Energetsku učinkovitost svog doma možete poboljšati apliciranjem za EBRD-GEFF kredite preko jedne od sljedećih partnerskih financijskih institucija koje djeluju u BiH: Partner MKF, UniCredit banka Mostar, UniCredit banka Banja Luka, Intesa Sanpaolo banka, Sparkasse banka, ProCredit banka i Mikrofin.

GEFF se implementira na cijelom Zapadnom Balkanu kroz Regionalni program energetske učinkovitosti za Zapadni Balkan (REEP Plus), koji financira Europska unija, a provodi se u suradnji sa Tajništvom Energetske zajednice. Program tehničke podrške koji je dostupan putem ove kreditne linije osiguravaju Savezno ministarstvo financija Republike Austrije i Investicijski okvir za Zapadni Balkan.

O GEFF-u

GEFF na Zapadnom Balkanu je dio međunarodnog EBRD GEFF programa. Predstavljajući tehnološke mogućnosti i koristi, EBRD Instrumenti financiranja u domenu zelene ekonomije (GEFF) pokazuju poslovne prilike za ulaganja u visoko učinkovite tehnologije, usluge i prakse.

Ovo znanje pomaže mreži od preko 130 lokalnih financijskih institucija koje potiču rast svojih klijenata kroz zelenu ekonomiju, pretvarajući je iz mogućnosti u kvalitetne investicije.

GEFF-ovi alati i konsultanti kreditne linije pomažu u donošenju zdravih financijskih odluka za zelene investicije i tržišne prakse u 24 zemlje – podržavanjem njihove tranzicije ka zelenoj ekonomiji.

EBRD je osigurala sredstva u iznosu od skoro 4,2 milijarde eura i ovaj program je do sada omogućio da više od 129.000 klijenata realizira svoja ulaganja u oblasti zelene ekonomije, zajednički smanjujući emisiju CO2 za više od sedam milijuna tona na godišnjoj razini.

/Republika/

Objava Energetska učinkovitost: 4.000 kućanstava koristi manje energije, ali s boljim učinkom pojavila se prvi puta na Republika.

Od uvođenja Direktive o obnovljivoj energiji (2009/28/EZ) 2009., korištenje obnovljivih izvora energije nastavilo je rasti svake godine, dosegnuvši 21,8% 2021.

Švedska s najvećim udjelom obnovljivih izvora energije

Švedska je imala najveći udio obnovljivih izvora energije u potrošnji 2021. (62,6%), ispred Finske (43,1%) i Latvije (42,1%), prema podacima Eurostata. Studija iz 2022. „Globalno vodstvo EU-a u obnovljivim izvorima energije” potvrđuje da je EU već na vodećoj poziciji u razvoju i implementaciji tehnologije obnovljivih izvora energije, ali sugerira da bi se njegova konkurentska pozicija na globalnim tržištima obnovljive energije mogla dodatno ojačati.

Direktiva o obnovljivoj energiji revidirana je 2018. i pravno je obvezujuća od lipnja 2021. Postojeća direktiva postavlja sveobuhvatni europski cilj za obnovljivu energiju i uključuje pravila za osiguravanje primjene obnovljivih izvora energije u prometnom sektoru te u grijanju i hlađenju, kao i zajedničko načela i pravila za programe potpore obnovljivim izvorima energije, prava na proizvodnju i potrošnju obnovljive energije i osnivanje zajednica obnovljivih izvora energije te kriterije održivosti za biomasu.

Direktiva također uspostavlja pravila za uklanjanje prepreka, poticanje ulaganja i smanjenje troškova u tehnologijama obnovljive energije te osnažuje građane, potrošače i poduzeća da sudjeluju u transformaciji čiste energije.

U srpnju 2021. Komisija je predložila još jednu reviziju kako bi se ubrzalo korištenje obnovljivih izvora energije u EU-u i pomoglo u postizanju energetskih i klimatskih ciljeva za 2030. Direktiva postavlja zajednički cilj – trenutačno 32 % – za količinu obnovljive energije u potrošnji energije u EU do 2030. Predložena revizija i plan REPowerEU, predstavljen u svibnju 2022., predlažu daljnji razvoj cilja kako bi se ubrzalo preuzimanje obnovljivih izvora energije u EU-u, uključujući ubrzavanje procesa izdavanja dozvola za uvođenje obnovljivih izvora energije.

Revizija direktive

Ambicije i mjere u Direktivi preispitane su nekoliko puta kako bi se postiglo hitno smanjenje emisija (najmanje 55% do 2030.) koje je potrebno za postizanje povećanih klimatskih ambicija EU-a. U srpnju 2021. Komisija je predložila reviziju direktive (COM/2021/557 final) s povećanjem cilja od 40 % kao dio paketa za postizanje Europskog zelenog plana. U svibnju 2022. Komisija je u svojoj Komunikaciji o planu REPowerEU (COM/2022/230 final) predložila daljnje povećanje ovog cilja na 45 % do 2030.

Revizijom direktive uvode se i nove mjere kojima se nadopunjuju već postojeći sastavni dijelovi uspostavljeni direktivama iz 2009. i 2018. kako bi se osiguralo optimalno iskorištavanje svih potencijala za razvoj obnovljive energije, što je nužan uvjet za postizanje cilja EU-a o klimi. neutralnost do 2050.

To uključuje osobito pojačane mjere za potporu preuzimanja obnovljivih izvora energije u prometu, grijanju i hlađenju, nastojeći pretvoriti u zakone EU-a neke od koncepata navedenih u integraciji energetskog sustava i strategijama vodika, objavljenim 2020.

Ovi koncepti imaju za cilj stvaranje energetski učinkovit i kružni energetski sustav temeljen na obnovljivoj energiji koji olakšava elektrifikaciju temeljenu na obnovljivim izvorima energije i promiče korištenje obnovljivih goriva s niskim udjelom ugljika, uključujući vodik, u sektorima u kojima elektrifikacija još nije izvediva opcija, poput prometa.

/Republika/

Objava Čista energija za sve – EU Direktiva o obnovljivoj energiji pojavila se prvi puta na Republika.

Koje su potrebe za poboljšanjem energetske učinnkovitosti, kakve su prakse i iskustva takvih projekata u BiH i na koji način Europska unija podržava tvrtke, građane i institucije u BiH, bila su pitanja o kojima se razgovaralo tijekom stručne rasprave ‘Mjere, koraci i podticaji za poboljšanje energetske učinkovitosti tvrtki i kućanstava’ koju je organizao Ured Europske unije u BiH u Intera tehnološkom parku u Mostaru, 15. ožujka 2023. godine.

Sattler: BiH je  jedna od energetski najneučinkovitijih zemalja u Europi

Najmanje 4.000 stambenih objekata i najmanje 400 mikro, malih i srednjih poduzeća u BiH uskoro će dobiti financijsku podršku iz Paketa energetske podrške Europske unije kako bi unaprijedili svoju energetsku učinkovitost.

“BiH je, nažalost, jedna od energetski najneučinkovitijih zemalja u Europi. Jedna studija je pokazala da je količina energije koja se koristi za proizvodnju jednog eura BDP-a ili ono što nazivamo „energetski intenzitet“, oko 4 puta veća u BiH od prosjeka EU27, što je rasipno i potpuno nepotrebno. Potrebno je ostvariti značajan napredak koji bi poboljšao ne samo životnu sredinu, već i ekonomsku konkurentnost. Paket energetske podrške EU pomoći će poboljšanju energetske učinkovitosti, ali podrška EU sama po sebi neće riješiti izazov energetske neučinkovitosti u BiH. Naime, tu su važne mjere i reforme koje ova zemlja treba usvojiti”, naglasio je veleposlanik Sattler.

Jasmina Kafedžić, voditeljica Odjela za energetsku učinkovitost Fonda za okoliš FBiH kazala je kako su dvije komponente iz Energetskog paketa podrške EU usmjerene za energetsku učinkovitost, a kako će dva entetska Fonda plasirati sredstva kroz javne pozive.

“Na poziv koji ćemo uskoro objaviti ispred Fonda za zaštitu okoliša FBiH moći će se aplicirati za sve mjere na vanjskoj ovojnici poput fasade, prozora ili krova, ili grijnih sustava. Ono što će se tražiti od korisnika su određeni kriteriji koji pokazuju kako investicija ostvaruje energetsku učinkovitost. Kriteriji za dodjelu sredstava će biti da postoji ponuda za mjeru koju korisnik želi ostvariti, da su dostavljeni dokumenti i plasman sredstava će biti po principu dodjele najranije pristiglim aplikacijama,” rekla je Kafedžić i dodala kako je rok za implemetaciju svih sredstava do kraja ove godine.

50 milijuna eura za ugrožene obitelji

Nenad Vukoje, direktor poduzeća ‘Mljekara Pađeni’, koja je ranije dobila podršku za unaprijeđenje energetske učinkovitosti kroz projekt EU4Agri, podijelio je svoja iskustva i naglasio uštede i druge benefite koje su zabilježili nakon instaliranja solarnih panela kao obnovljivog izvora energije, a Leonida Hadžimuratović kao stručnjakinja za energijsku učinkovitost govorila je o važnosti ovakvih projekata.

Ona je naglasila kako je potrebno još puno ulaganja ali da će u budućnosti energetska učinkovitost biti prepoznata kao način za uštedu energije i ostvarivanje većeg komfora stanovanja i poslovanja.

Paket energetske podrške EU za Zapadni Balkan najavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen tijekom svoje posjete zemljama regije u listopadu 2022. godine.

Od 70 milijuna eura u paketu izravne podrške za Bosnu i Hercegovinu, 50 milijuna je izdvojeno za ugrožene obitelji kako bi se ublažili učinci visokih cijena izazvani ruskom agresijom u Ukrajini.

Izdvojeno je 20 milijuna eura za podršku energetskoj učinkovitosti kao svojevrsno ulaganje u budućnost BiH. Od toga će 10 milijuna eura biti na raspolaganju kao podrška kućanstvima za poboljšanje energetske učinkovitosti, a dodatnih 10 milijuna eura kao podrška mikro, malim i srednjim poduzećima za istu namjenu. Očekuje se da će sredstva biti plasirana u sljedećim tjednima.

Strateški prioritet EU-a: Cilj smanjenje potrošnje energije za najmanje 32,5 % do 2030.

Inače, smanjenje potrošnje energije i stvaranja otpada sve je važnije za EU. Čelnici EU-a postavili su 2007. godine cilj smanjenja godišnje potrošnje energije u Uniji za 20 % do 2020. godine. U okviru paketa „Čista energija za sve Europljane” 2018. godine postavljen je novi cilj smanjenja potrošnje energije za najmanje 32,5 % do 2030. godine.

Nakon ruske invazije na Ukrajinu i nastale energetske krize, Unija je postigla dogovor o brzom smanjenju svoje ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima znatno prije 2030. ubrzanom štednjom energije. Mjere energetske učinkovitosti sve se češće prepoznaju kao instrument za postizanje održive opskrbe energijom, smanjenje emisija stakleničkih plinova, poboljšanje sigurnosti opskrbe i smanjenje troškova uvoza, ali i za promicanje konkurentnosti EU-a.

Stoga je energetska učinkovitost strateški prioritet energetske unije te EU promiče načelo energetske učinkovitosti na prvom mjestu. Trenutačno se raspravlja o budućem okviru politike za 2030. godinu i razdoblje nakon toga.

„Čista energija za sve Europljane” – načelo koje je preneseno u nacionalna zakonodavstva

Načelo energetske učinkovitosti na prvome mjestu jedno je od ključnih načela energetske unije, s ciljem da se osigura sigurna, održiva, konkurentna i cjenovno pristupačna opskrba energijom u EU-u. U revidiranoj Direktivi Komisija predlaže ambiciozan cilj energetske učinkovitosti od 30 % do 2030. godine. U siječnju 2018. Parlament je izmijenio prijedlog Komisije o revidiranoj Direktivi o energetskoj učinkovitosti kako bi u cjelini bio ambiciozniji.

Nakon pregovora s Vijećem u studenome 2018. postignut je dogovor kojim se utvrđuje cilj smanjenja potrošnje primarne i konačne energije za 32,5 % do 2030. na razini EU-a (u odnosu na predviđanja o potrošnji energije za 2030.). U apsolutnim brojkama, potrošnja energije u EU-u do 2030. ne bi iznosila više od 1128 odnosno 846 milijuna tona ekvivalenta nafte za primarnu i konačnu energiju, u usporedbi s ažuriranim polaznim predviđanjima iz 2007.

Direktivom se od država članica EU-a isto tako zahtijeva da uspostave mjere za smanjenje svoje godišnje potrošnje energije u prosjeku za 4,4 % do 2030. Za razdoblje od 2021. do 2030. svaka država članica EU-a mora izraditi desetogodišnji integrirani nacionalni energetski i klimatski plan (NECP) u kojem će navesti kako namjerava ostvariti svoje ciljeve energetske učinkovitosti za 2030.

Nova Direktiva o energetskoj učinkovitosti ((EU) 2018/2002) stupila je na snagu u prosincu 2018. kao dio paketa „Čista energija za sve Europljane” te su je države članice prenijele u nacionalna zakonodavstva do 25. lipnja 2020., osim odredaba o mjerenju i obračunu za koje su imale drugi rok (25. listopada 2020.).

/Republika/

Objava Od EU-a 70 milijuna eura izravne podrške za energetsku učinkovitost BiH koja je jedna on najneučinkovitijih u Europi pojavila se prvi puta na Republika.

Za prvu tranšu dodijeljenih sredstava od oko 63 milijuna eura potrebno je usvajanje i potpis Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. Prije nego što sredstva budu isplaćena, očekuje se da BiH dobije pozitivnu ocjenu Europske komisije o napretku u implementaciji Akcijskog plana kojeg je Vijeće ministara BiH usvojilo 22. prosinca 2022. godine. U ovom Akcijskom planu navedene su mjere koje će domaće vlasti primijeniti kako bi iskoristile sredstva iz Paketa energetske podrške i omogućile energetsku tranziciju zemlje.

„Agresorski rat Rusije na Ukrajinu doveo je do značajnog povećanja cijena za kućanstva, uključujući račune za energente. Europska unija je odani prijatelj i partner Bosne i Hercegovine, a Paket energetske podrške osmišljen je u cilju pomoći zemlji u suočavanju s trenutnim izazovima. Najugroženije obitelji će dobiti više od dvije trećine svih sredstava dodijeljenih BiH. Ostatak će ići na poboljšanje energetske učinkovitosti u kućanstvima i privatnom sektoru, što predstavlja investiciju u budućnost i donosi dodatne uštede“, naglasio je šef Izaslanstva EU i specijalni predstavnik EU u Bosni i Hercegovini, veleposlanik Johann Sattler.

Paket energetske podrške Zapadnom Balkanu najavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen tijekom svoje posjete regiji u llistopadu 2022. godine. Njime se za zemlje ove regije izdvaja ukupno milijardu eura i to pola milijarde eura trenutne pomoći i pola milijarde srednjoročne i dugoročne podrške.

Od 70 milijuna eura trenutne pomoći dodijeljenih Bosni i Hercegovini, 50 milijuna eura je namijenjeno za ublažavanje posljedica visokih cijena. Najugroženije obitelji trebale bi dobiti novčanu isplatu putem institucija socijalne zaštite u FBiH, RS i Brčko distriktu. Dodatnih 10 milijuna eura bit će isplaćeno za poboljšanje energetske učinkovitosti 4.000 stambenih zgrada, dok je još 10 milijuna eura namijenjeno za oko 400 mikro, malih i srednjih poduzeća koja se suočavaju s izazovima uslijed energetske krize.

Srednjoročna i dugoročna podrška bit će dostupna kroz grantove u okviru Ekonomskog i investicijskog plana (EIP) EU za Zapadni Balkan. Ovi grantovi će podržati energetsku tranziciju kroz podršku izgradnji projekata obnovljivih izvora energije i nadogradnju sustava za prijenos električne energije, centralnog grijanja i shema energetske učinkovitosti za stare stambene zgrade.

Također će podržati energetsku sigurnost, kroz unaprijđenje infrastrukture za plin i električnu energiju, uključujući interkonektore. Paket energetske podrške može biti polazna točka za energetsku tranziciju u BiH i domaće vlasti bi trebale iskoristiti naredni period za osmišljavanje projekata kako bi u potpunosti iskoristili raspoloživa sredstva, priopćili su iz Izaslanstva EU u BiH.

/Desk/

Objava EU potpisala Sporazum o financiranju Paketa energetske podrške za BiH vrijedan 70 milijuna eura, ali ima “ali”… pojavila se prvi puta na Republika.

“Ovo Izvješće simbol je zajedničkih napora za unaprjeđenjem kvalitete života u lokalnoj zajednici, ali i u cijeloj državi”, ističe dr.sc.Nevenko Herceg, predsjednik Vlade HNŽ-a.

Kako se može vidjeti, između ostaloga, poseban naglasak je na provedbi projekata projekti energetske učinkovitosti, održivog razvitka i ekologiju.

Energetska učinkovitost

“S ciljem ostvarivanja energetske uštede i educiranja stanovništva o bitnosti energetski učinkovitog ponašanja, BiH je pokrenula BEEP – „Projekt energetske učinkovitosti za BiH“, koji u FBiH implementira Federalno ministarstvo prostornog uređenja, uz kreditna zaduženja Svjetske banke. Projekt je posvećen građevinskim radovima utopljavanja i obnove javnih zgrada, ali i educiranju šire javnosti o bitnosti energetski učinkovitog ponašanja. Projekt se implementira od 2016. godine, a do sada je ukupno obnovljeno 48 objekata, od čega je 35 obrazovnih i 8 zdravstvenih institucija, te 5 drugih javnih objekata. U im-plementiranje energetski učinkovitih mjera investirano je 22.405.791,68 KM, a kao rezultat se očekuju uštede u ukupnom iznosu od 2.766.716 KM na godišnjoj razini. Emisija CO2 smanjena je za 3.714 t/god.”, ističe premijer Herceg.

Pored uštede energije, cilj projekta je i unaprjeđenje udobnosti, smanjenje emisije CO2, te povećanje svijesti o energetskoj učinkovitosti. Projekt BEEP izravno utječe na razvitak Hercegovačko-neretvanske županije.

Od početka implementiranja projekta 2016. godine do danas, uspješno su implementirane mjere energetske učinkovitosti poput: poboljšanja termičkih svojstava vanjskih i unutarnjih zidova i krovova, izolacije tavanica, zamjene unutarnjih i vanjskih otvora, zamjene postojeće LED rasvjete i slično. Vrijednost investiranja za radove u HNŽ iznosila je 8.828.141,77 KM, a očekuje se da će ovo investiranje rezultirati uštedama u ukupnom iznosu od 1.173.276 KM na razini godine.

Kako stoji u Izvješću, obnovljeno je ukupno 15 javnih objekata, od čega devet osnovnih škola: „fra Didaka Buntića“ u Čitluku, „IV Osnovna škola“, „VI Osnovna škola“, „Drežnica“, „Antuna Branka Šimića“, „Ivana Gundulića“ i „Silvija Strahimi-ra Kranjčevića“ u Mostaru, „Crnići“ u Stocu, „Kardinala Stepinca“ u Neumu; četiri srednje škole: „Srednja građevinska škola Jurja Dal-matinca“ u Mostaru, „Čapljina“ u Čapljini, „Srednja škola Konjic“ u Konjicu, „Jablanica“ u Jablanici; jedan dom zdravlja: „Dom zdravlja Jablanica“ u Jablanici; te „Klinika za psihijatriju“ SKB Mostar, a u 2020. niz se nastavlja s pet novih objekata.

Zeleni ekonomski razvitak

Implementiranje UNDP projekta Zeleni ekonomski razvitak, kojeg financira Vlada Švedske, počelo je 2013. godine. Projekt, pored infrastrukturnih mjera povećanja ener-getske učinkovitosti javnih objekata, radi na uspostavi sustava upravljanja energijom na svim razinama vlasti u Bosni i Hercegovini, jačanju kapaciteta institucija mjerodavnih za energetsku učinkovitost, kreiranju održivih financijskih mehanizama i podizanju svijesti kod šire javnosti o značaju energetske učin-kovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije.

Do sada je kroz projekt diljem BiH ob-novljeno 196 javnih objekata i 9 sustava javne rasvjete. Ostvarene su značajne financijske uštede u proračunima, više od 5 milijuna KM na godišnjoj razini, a povećanjem energetske učinkovitosti smanjena je emisija stakleničkih plinova i zagađujućih materija u zrak.

U sklopu zajedničke suradnje Vlade Her-cegovačko-neretvanske županije i drugih partnera, kroz projekt „Zeleni ekonomski razvitak“ provedene su mjere povećanja energetske učinkovitosti na 12 javnih objekata.

Od 2015. godine, u HNŽ-u kroz projekt „Zeleni ekonomski razvitak“ koji implementira UNDP, zajedničkim sufinanciranjem Vlade Vlade HNŽ-a, Vlade Švedske, Fonda za zaštitu okoliša FBiH, Grada Mostara, Grada Čapljine i Općine Konjic, obnovljeni su sljedeći objekti: Centar za stare i iznemogle osobe u Mostaru, Vrtić „Radobolja u Mostaru, Centar za djecu i omladinu s posebnim potrebama “Los Rosales” u Mostaru, Centar za preveniranje ovisnosti i izvanbolničko liječenje u Mostaru, Dom za socijalno i zdravstveno zbrinjavanje osoba s invaliditetom u Stocu, Dom zdravlja Mostar, Osnovna škola „Lipanjske zore“ u Čapljini, područna škola „Domanovići“, OŠ „Ilići“ u Mosataru, OŠ „Bijelo Polje“, OŠ „Suljo Čilić“ u Jablanici, OŠ „Čelebići“ u Konjicu i Vrtić „Zulejha Begeta” također u Konjicu.

Iscrpnije o Izvješću Vlade HNŽ-a, možete pogledati OVDJE.

/Repulikainfo.com/

Objava Kako je i u što ulagala Vlada HNŽ-a pojavila se prvi puta na Republika.