Ilegalna distribucija IPTV sadržaja nije samo narušavanje tržišnih pravila — to je ozbiljno kazneno djelo povezano s organiziranim kriminalom, nezakonitom dobiti i ogromnim financijskim štetama za državni proračun, vlasnike autorskih prava i legalne emitere TV sadržaja.

Europske institucije, kroz koordinaciju Europol i Eurojust, sustavno provode operacije protiv ilegalnih IPTV mreža. U više zemalja članica provedene su međunarodne istrage koje su završile uhićenjima, gašenjem servera i podizanjem optužnica protiv odgovornih osoba.

Hrvatska: konkretni rezultati i optužnice

USKOK podigao optužnicu protiv 24 hrvatska državljana zbog organiziranog uklanjanja zaštitnih mjera i distribucije televizijskih i filmskih sadržaja putem interneta, uz naplatu pretplata od 10–15 eura mjesečno i nezakonitu dobit od gotovo milijun eura.

Istovremeno je u veljači 2026. policija uhitila 31-godišnjaka iz Splita zbog sumnje na Ilegalni prijenos sportskih utakmica i naplaćivanja pristupa korisnicima, čime je tvrtka koje posjeduje prava oštećena za više od 1,6 milijuna eura kroz neovlaštenu distribuciju sadržaja.

Ovi slučajevi pokazuju da se i u praksi sustavno procesuiraju organizatori ilegalne distribucije, uz primjenu zakona o kaznenim djelima protiv intelektualnog vlasništva i računalnih sustava.

Kazne i sankcije za organizatore i korisnike

U Hrvatskoj, po važećem Kaznenom zakonu, osobe koje neovlašteno distribuiraju ili emitiraju sadržaje suočavaju se s kaznom zatvora, oduzimanjem imovinske koristi i opreme korištene za kazneno djelo, kao i obvezom naknade štete koja može dostići milijunske iznose.

Osim kazni za osobe koje neovlašteno distribuiraju ili emitiraju sadržaje, neke Europske zemlje poput Italije, Grčke i Njemačke počele su uvoditi novčane kazne i za krajnje korisnike koji svjesno koriste ilegalne IPTV usluge, čime se proširuje raspon sankcija i na one koji takve usluge aktivno konzumiraju. U Italiji te kazne mogu doseći značajne iznose, dok se i u drugim EU državama razmatraju slične odredbe.

Zašto je ovo važno za BiH?

Za razliku od prakse u Europskoj uniji, Bosna i Hercegovina još uvijek nema sustavan i koordiniran odgovor na rastući problem ilegalne distribucije IPTV sadržaja. Problem nije samo gospodarski — on je i pravno i sigurnosno pitanje.

Nelegalna IPTV distribucija:
• oštećuje državni proračun i porezne prihode;
• oštećuje vlasnike autorskih prava te onemogućava razvoj domaće produkcije;
• posredno utječe i na smanjenje izdvajanja za sport i kulturu;
• korisnike izlaže krađi identiteta, zlonamjernim softverima i drugim kibernetičkim prijetnjama;
• narušava zakonitost tržišta i smanjuje prihode legalnih emitera TV sadržaja;

Poziv nadležnim institucijama u BiH

Legalni kablovski operateri i distributeri mrežnih usluga pozivaju se nadležna tijela — tužiteljstva, policijske agencije, regulatorna tijela i zakonodavce — da:
• uspostave učinkovit, koordiniran model suradnje između tijela u BiH;
• unaprijede pravni okvir za sankcioniranje distribuiranja i korištenja ilegalnih IPTV usluga;
• ostvare suradnju s Europolom i Eurojustom;
• aktivno identificiraju i procesuiraju organizatore ilegalnih IPTV servisa;
• uvedu preventivne mehanizme i obrazovne kampanje o pravnim posljedicama.

Borba protiv ilegalne distribucije sadržaja u Europskoj uniji pokazuje da odlučno djelovanje donosi konkretne rezultate. Vrijeme je da Bosna i Hercegovina uskladi svoje prakse s najboljim europskim standardima kako bi zaštitila zakon, tržište i javni interes.

RAK i AKOP BiH razgovarali o problemu ilegalnih IPTV servisa u BiH

Podsjetimo kako je Regulatorna agencija za komunikacije (RAK), početkom veljače ove godine, održala sastanak s predstavnicima Asocijacije kablovskih operatera i distributera mrežnih usluga BiH (AKOP BiH), na kojem su razmotrena aktualna pitanja u svezi s primjenom važećeg regulatornog okvira u oblasti distribucije medijskih usluga, kao i izazovi prisutni na tržištu distribucije u Bosni i Hercegovini.

Iz RAK-a su priopćili kako je na tom sastanku potvrđeno da Agencija posjeduje jasan i adekvatan regulatorni okvir za rad pružatelja usluga distribucije medijskih sadržaja, koji omogućava razvoj sigurnog i naprednog tržišta distribucije medijskih usluga u BiH.

Predstavnici AKOP-a posebno su ukazali na problem prisustva ilegalnih pružatelja usluga distribucije, pretežito OTT servisa, koji se putem interneta nude izravno pretplatnicima, kao i na pojavu tzv. card sharinga, odnosno neovlaštene aktivacije kartičnog pristupa za ilegalnu IPTV distribuciju. Kako je istaknuto, ove pojave negativno utječu na legalne operatere i tržište u cjelini.

RAK je podsjetio da distribucija putem interneta nije regulirana i ne zahtijeva odobrenje Agencije, dok aktivnosti nelegalnih IPTV usluga predstavljaju kazneno djelo čije je procesuiranje u nadležnosti drugih institucija. Posebno je istaknuto, a po uzoru na prakse u zemljama Europske unije, potreba da Bosna i Hercegovina poduzme učinkovite mjere za suzbijanje nezakonitih aktivnosti u ovom području, zbog zaštite pružatelja usluga i krajnjih korisnika.

Što je IPTV?

PTV (Internet Protocol Television) ili internetska televizija omogućuje prijem televizijskih sadržaja putem internetskog protokola. Pojednostavljeno, to je mogućnost gledanja televizije putem interneta. Za gledanje potrebna vam je internetska veza i podržani uređaj.

IPTV se razlikuje od poznatijih oblika televizijskog emitiranja, poput zemaljskog prijema, kabelske ili satelitske televizije, po broju ponuđenih funkcija, dostupnosti i praktičnosti uz koju gledatelji mogu gledati prijenose svojih omiljenih TV kanala uživo ili gledati filmove i serije online.

/Desk/

Objava EU u borbi protiv ilegalnog IPTV – vrijeme je za konkretne korake i u BiH pojavila se prvi puta na Republika.

“Ne mislim da će imati toliko hrabrosti i da neće za tri javna servisa produžiti dozvolu. Oni uporno forsiraju MUX C, koji su dodijelili mrežnom operatoru. Ukoliko puste MUX C, to bi bio kolaps u emitiranju. Federalne TV, recimo, ne bi bilo u Unsko-sanskom kantonu, BHT-a u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, a RTRS ne bi bilo u Kneževu, Mrkonjić Gradu, Novom Gradu, Šekovićima, Vlasenici, Milićima”, rekao je za Nezavisne novine Zdravko Šavija, pomoćnik direktora RTRS za tehniku i razvoj.

Za razliku od Šavije, koji smatra da RAK “neće imati hrabrosti da ne produži dozvolu”, u ovoj Agenciji kažu da BiH neće biti u “medijskom mraku” te da se aktiviranjem MUX C očekuje da svi raspoloživi resursi budu adekvatno iskorišteni.

“Javni RTV servisi, kao i sve druge TV stanice, imaju mogućnost ući u Multipleks C”, kažu u RAK-u, dodajući da mogućnost za produženje roka dozvola za analogno emitiranje ne postoji.

Također, naglašavaju da je BiH, kao i sve druge zemlje članice Međunarodne unije za telekomunikacije (ITU), imala obvezu poštovati međunarodno postavljene rokove. “Međutim, kao što vidimo, rok za prelazak na digitalno zemaljsko emitiranje odavno je produžen, te je u ovom periodu emitiranje putem analognog zemaljskog signala nezaštićeno, odnosno zone pokrivanja nekih TV stanica su znatno smanjene”, kažu u RAK-u.

Inače, javnim servisima u BiH dodijeljen je MUX A i MUX B, i njihova obveza bila je pripremiti infrastrukturu za prijem nove digitalne opreme i taj dio posla je, izgradnjom stubova, antenskih igala itd. urađen, ali je problem u Ministarstvu prometa i komunikacija BiH i njihovim procedurama.

“Mi smo spremni, predali smo čak i tendersku dokumentaciju za završetak kompletnog procesa digitalizacije, ali njih čekamo pet-šest mjeseci da se raspiše tender za nabavku opreme i da završimo kompletnu digitalizaciju. Od travnja 2018. godine nema apsolutno nikakvog tendera, nitko ne reagira i zato smo dovedeni u poziciju u kojoj se nalazimo danas”, rekao je Šavija.

S druge strane, u RAK-u kažu da je glavna zapreka za realizaciju procesa digitalizacije to što se djelimično ne poštuju odluke Vijeća ministara BiH te da Agencija nema utjecaj na rješavanje ovog pitanja.

Još jedan od problema je i taj što će u ovoj godini Hrvatska prijeći na emitiranje sa DVB-T na novi DVB-T2 sustav, što također može dovesti do problema u BiH, posebno u nekim njenim dijelovima gdje signal koji BiH emitiraju bude predstavljao problem za Hrvatsku.
“Točno je da administracija Hrvatske može u slučaju smetnji koje uzrokuju analogno zemaljsko emitiranje javnih RTV servisa tražiti od Agencije nalaganje gašenja tih predajničkih lokacija, što je, prema međunarodnim obvezama, BiH dužna uraditi”, rekli su u RAK-u demantirajući pojedine navode da je BiH u “radiodifuznom kamenom dobu”.

/Republikainfo.com/

Objava BHT, RTRS i FTV neće moći gledati u 45 gradova? pojavila se prvi puta na Republika.