električna vozila – Republika

Scholz se nada da će kaznene carine na kineska električna vozila u EU biti spriječene

republika — Mon, 17 Jun 2024 12:09:14 +0000

Njemački kancelar Olaf Scholz nada se kako se privremene kompenzacijske pristojbe (‘kaznene carine’) na kineska električna vozila kojima Europska unija prijeti ipak mogu spriječiti u pregovorima s Pekingom. Spor s Pekingom bi mogao biti riješen do kraja mjeseca, ako sve bude u redu, kaže njemački kancelar

Scholz je rekao da mu je “čvrsto obećano” da će se razgovori EU-a s Pekingom odvijati s tim ciljem na umu i da je to “pravi put“. Rekao je kako bi spor mogao biti riješen do kraja mjeseca, ako sve bude u redu, prenosi Energetika.

Europska komisija zaprijetila je u proteklu srijedu da će uvesti uvozne carine na kineska električna vozila do 38,1 posto, nakon što je istraga pronašla dokaze o nezakonitoj potpori.

Više uvozne carine primjenjivat će se samo ako EU i Kina ne mogu pronaći rješenje za to pitanje, a stupile bi na snagu 4. srpnja.

Prema Komisiji, kineski električni automobili obično su oko 20 posto jeftiniji od modela proizvedenih u EU-u, izvijestila je njemačka novinska agencija DPA.

Njemačka automobilska industrija istupila je protiv viših carina. Strahuje se da bi vlada u Kini, ključnom tržištu, mogla uvesti uzvratne pristojbe na električne automobile uvezene iz Europe.

/Desk/

Objava Scholz se nada da će kaznene carine na kineska električna vozila u EU biti spriječene pojavila se prvi puta na Republika.

Trgovinski rat – Trump počeo, Biden nastavlja – SAD uvela drastične carine na kineska e-vozila od 100%, koje će plaćati – Amerikanci

republika — Wed, 15 May 2024 13:05:24 +0000

Na kineske e-autombile plaćat će se carina od 100 posto, nešto bolje su prošle solarne ćelije, odnosno paneli, i poluvodiči na koje se dosad također plaćala carina od 25 posto. Carina za te proizvode iznosit će 50 posto. Ako je dosad službeno neproglašeni trgovinski rat između SAD-a tinjao, nova odluka američke administracije zasigurno će doliti ulja na vatru za rasplamsavanje sukoba. Ovi vrlo visoki nameti služe za eliminiranje konkurencije i pitanje je kakav će biti kineski odgovor.

Naime, američki predsjednik Joe Biden je danas donio uredbu kojim će se drastično cariniti kineske sirovine i proizvodi u cilju – kako se ističe u objavi Bidenove administracije – „zaštitili američki radnici i poslovi od nepoštenih kineskih trgovinskih praksi“, prenosi Novi list.

Najteže su u ovoj akciji predsjednika „stradali“ kineski električni automobili na čiji se uvoz i dosad plaćala carina od 25 posto. Na njihovu cijenu, naime, plaćat će se 100 posto carine. Nešto bolje su prošle solarne ćelije, odnosno paneli, i poluvodiči na koje se također dosad plaćala carina od 25 posto. Po Bidenovoj uredbi sad će carina za njih iznositi 50 posto. Na kineske litijumske baterije plaćat će se carina od 25 posto (dosad je bilo 7,5 %), a isto vrijedi i za čelik, aluminij i zaštitnu radnu opremu.

Za uvoz strateški važnih minerala iz Kine nije bilo carine, sad iznosi 25 posto.

Sve u svemu, vrijednost dosadašnjeg godišnjeg uvoza ovih sirovina i proizvoda iznosila je na godišnjoj razini 18 milijardi dolara.

U medijima bliskim američkoj administraciji može se pročitati da su ove mjere plod dugotrajnog, četverogodišnjeg analiziranja situacije na tržištu, a ne predizborni potez u godini kad će Biden pokušati dobiti još jedan predsjednički mandat.

Pod spomenutim nepoštenim trgovinskim praksama Kine, u objašnjenju se ističe „kineski prisilni prijenos tehnologije“ što god to značilo i direktna optužba da je njihovo tehnološko carstvo izgrađeno na krađi intelektualnog vlasništva. Sve je to dovelo do toga da „70, 80 ili čak 90 posto globalne proizvodnje ključnih inputa za potrebe američke tehnologije, infrastrukture, energiju i zdravstvenu skrb ostvaruje Kina stvarajući tako neprihvatljive rizike za američke lance opskrbne i njenu ekonomsku sigurnost“.

Dakako, argumenti su nategnuti, jer je sadašnja situacija, između ostalog, posljedica zapadnjačke kapitalističke pohlepe. Transfer tehnologija, prijenos znanje, ulaganja u pogone u Kini su ponajviše američkih tehnoloških divova djelo, odnosna njihova želja da maksimiziraju profit na jeftinoj proizvodnji, jeftinom kineskom radniku i jeftinim kineskim sirovinama. Sad kad su i sami Kinezi uz jaki „poguranac“ Zapada ovladali visokom tehnologijom i k tome još stvorili društveno čudovište superiorno zapadnim demokracijama u kombinaciji političke diktature i kapitalizma pod strogom državnom kontrolom (i subvencijama), SAD-u više ni ne preostaje ništa negoli da se maši protekcionističkih, da ne kažemo merkantilističkih mjera.

U objašnjenju odluke, Bidenova se administracija diči činjenicom da su uložili veliki novac (860 milijardi dolara) u razvoj tehnološko-energetskog sektora s naglaskom na čistu energiju. Rezultiralo je to s 800 tisuća novih radnih mjesta, ali i činjenicom da je trgovinski deficit SAD-a s Kinom danas niži negoli u bilo kojem trenutku u vrijeme Trumpove administracije.

Gledajući iz perspektive predizborne predsjedničke kampanje očito je da i Donald Trump i Joe Biden imaju isti stav prema uvozu kineskih proizvoda iz Kine (Appleovi mobiteli i drugi zapadnjački proizvodi proizvedeni tamo su druga stvar), samo što je retorika malo drukčija. I dok je Trump u oporbi poslovično i očekivano vehementan, pa javno prijeti da kineski automobili u SAD mogu samo preko njega mrtvog i da će uvesti carinu od 60 posto za sve kineske proizvode, Joe Biden se izražava nešto diplomatskije, pa svoje oštre mjere opravdava riječima da je on „za konkurenciju, ali poštenu konkurenciju“.

Uredba Joea Bidena o novim carinama za kinesku robu stupa na snagu za 90 dana, i nije pitanje hoće li nego kada će i koje kontra mjere Kina poduzeti u naredna tri mjeseca.

Kako analizira Jutarnji list, Amerikancima Biden sada identično kao Trump nekada poručuje da će ih tarifama zaštiti od Kineza, ali pokušava prikriti da de facto drakonski oporezuje investiranje u zelenu budućnost, što je pak kroz niz velikih zelenih planova prethodno lansirao kao neku vrstu nove američke nacionalne ideologije/religije. Biden mirno govori Amerikancima da e-automobil – kao najbolje moguće rješenje za sigurnu zelenu budućnost – mora koštati dvostruko više ako dolazi iz Kine, te je jasno da je zelena agenda u aktualnoj američkoj izbornoj utrci drastično izgubila na cijeni. Biden se svjesno trumpizirao te se i po tom stvarne pozicije američkih demokrata i republikanaca približavaju, iako hine duboki i sve žešći ideološki rat.

Još je uvijek nejasno kakav će biti kineski odgovor na produbljivanje trgovinskog rata, ali može se pretpostaviti da će biti strateški odnosno žestok. Uz tarife od 25-50-100 posto Sjedinjene Države prestaju biti zanimljive kao tržište te će Kinezi vjerojatno mijenjati pristup u skladu s tom činjenicom.

Pomalo je neugodno pratiti u kojoj mjeri Joe Biden upravo trumpizira politički izričaj, iako se se radi o čovjeku koji je do prije samo nekoliko godina dobro razumio da je trumpistički pristup zaštiti američke nacionalne ekonomije disfunkcionalan.

Činjenica je da je Trump možda pokrenuo nove trgovinske ratove, ali je Joe Biden za svojeg mandata naplatio daleko više tarifa nego Donald Trump; 89 milijardi Trump, Biden 144,2 milijarde. Biden se prometnuo u globalnog šampiona nazadnog i brutalnog trgovinskog protekcionizma.

Takvo ponašanje aktualnog šefa Bijele kuće teško je opisati postojećom terminologijom; pojmovima kakvi se primjenjuju u politologiji ili ekonomiji, ali bi se možda mogao skovati uvjetni pojam shizofrene političke ekonomije, onakve koja izaziva više nekontrolabilnih i opasnih ishoda.

Ono što je zastrašujuće jest da se demokracija u Sjedinjenim Državama počinje svoditi na plasman narativa, a ne zdravorazumskih politika. Biden uz silni tim savjetnika sigurno dobro zna da tarifna politika Trumpa nije dala rezultata, niti ga je mogla dati. Biden je bio žestoki kritičar Trumpovih politikantskih tarifnih politika. Trump je tvrdio da će zaustaviti uništavanje američke proizvodnje uvozom jeftinijih proizvoda iz Kine te je obmanuo birače tezom da će tarifama vratiti nagomilane dugove. Od uvođenja tarifa od danas američki uvoz iz Kine je nabujao, a putanja američkih dugova izašla je iz okvira održivosti. Biden je 2019. vrlo logično upozoravao kako Trump vodi glupe politike:

“Kada je riječ o carinskom ratu predsjednika Trumpa s Kinom, jedno je jasno: američki farmeri i proizvođači bivaju slomljeni – nitko to ne zna bolje od Iowe. Za Trumpa su ljudi koji su povrijeđeni samo pijuni u njegovoj igri. On misli da je grub. Pa, lako je biti težak kada netko drugi osjeća bol. Koliko se poljoprivrednika diljem Iowe i cijele ove nacije suočava s mogućnošću gubitka posla, gubitka svoje farme zbog Trumpovih carina?”, Joe Biden, sredina 2019.

“Trump ne razumije osnove. On misli da njegove carine plaća Kina. Svaki student brucoš ekonomije mogao bi vam reći da američki narod plaća njegove tarife. Blagajnice u Targetu vide što se događa – znaju više o ekonomiji od Trumpa”, Joe Biden, sredina 2019.

Ako se netko pita radi li se možda o tome da se Biden od 2019. do danas opametio, treba jasno reći kako je bila i ostala činjenica da nije Kina ta koja plaća tarife na uvoz vlastite robe u Kinu, nego Amerikanci, te je jasno da su tarife bile i ostale lažni alat sprečavanja uvoza koji će dati doprinos inflaciji, ili ih održati na razini višoj od onih kakve bi trebale biti. I Trump i Biden namete vlastitim građanima i biznisama proglašavaju zaštitom iako ne štite sve, nego samo određene skupine.

Otkako se vremešni Biden trumpizirao kako bi povećao izborne šanse postalo je kristalno jasno da Sjedinjene Države više nisu nacija koja je promovirala slobodnu trgovinu i gospodarski rast baziran na ideji slobodne trgovine. Zapravo je uvođenje novih disfunkcionalnih tarifa prava prilika za buđenje razumijevanja u EU da SAD nikada zapravo i nisu bile svjetionik slobodne trgovine, osim deklarativno, i to isključivo i jedino onda kad su procijenili da im i politički i interesno odgovara. Jeste li, primjerice, znali da Sjedinjene Države nemaju (!) ugovor o slobodnoj trgovini s 29 od 30 članica Nato saveza? Obratite pažnju da govorimo o članicama Nato saveza, zemljama koje bi se bok uz bok s Amerikom zajedno trebale suprotstaviti autokratskim režimima, ali Amerika s njima nema potrebu slobodno trgovati. Sveobuhvatne sporazume o slobodnoj trgovini Sjedinjene Države imaju sa samo 20 nacija – Kostarikom, Dominikanskom republikom, El Salvadorom, Gvatemalom, Hondurasom, Izraelom, Jordanom, Korejom, Meksikom, Marokom, Nikaragvom, Omanom, Panamom, Peurom i Singapurom. Ova lista govori puno o statusu tobožnjeg propagatora slobodne trgovine u realnoj globalnoj slobodnoj trgovini.

Inače, tarifna politika Sjedinjenih Država prema ostatku svijeta na mjestima je bizarna. Ako se samo pogleda raspon tarifa koje imaju za uvoz madraca iz različitih država, može se uočiti da imaju carinu na uvoz madraca iz Slovenije od 744,81 posto. Obratite pažnju na onih 0,81 na 744 postotna poena, nije li to zapravo zabavno?

“Ministarstvo trgovine je u svibnju 2021. uvelo visoke carine na uvoz madraca iz Turske (20,03 posto), Tajlanda (37,48 posto), Malezije (42,92 posto), Kambodže (52,41 posto), Srbije (112,11 posto) i Vijetnama (668,38 posto). Cijene madraca nakon toga su skočile. Video na TikToku nedavno je postao viralan kupac madraca koji tvrdi da su cijene porasle za 40 posto u nešto više od dvije godine. Ipak, domaći proizvođači žele da Uprava proširi carine na više zemalja. Ministarstvo trgovine je u veljači predložio antidampinške carine za desetak zemalja uključujući Meksiko (41,2 posto), Bosnu i Hercegovinu (217,3 posto posto), Italiju (257,06 posto), Poljsku (330,71 posto), Filipine (538,23 posto), Tajvan (624,50 posto) i Slovenija (744,81 posto),” bilježi Wall Street Journal.

Obratite pažnju da je posljedica šume tarifa na uvozne madrace rast cijena madraca na američkom tržištu za 40 posto.

Primjera tragikomičnih posljedica “mudre” tarifne politike Sjedinjenih Država ima na pretek. Kad je, primjerice, Trump pompozno uveo tarife na drvnu građu, cijene su brzo narasle više od 30 posto te su izazvale dramatične troškove za građevinare i njihove kupce.

Što će se dogoditi sada? Je li moguće da Amerika uvede nove ili poveća postojeće tarife bez negativnih domaćih i internacionalnih posljedica? Nije.

Kineske vlasti najavile su odgovor. Ne treba očekivati previše žestoku trenutačnu reakciju NR Kine jer se ne radi o državi koja je ikada propagirala principe slobodne trgovine, pogotovo ne na domaćem tržištu. No, nekako će odgovoriti na novi kurs Amerike koja im poručuje da visoku razinu uvoza iz Kine doživljavaju kao stratešku nacionalnu ugrozu.

Bilo kako bilo, New York Times donosi još neke detalje o američkoj odlučnosti da promjene odnose s Kinom: “Biden će također povećati tarife na neku medicinsku opremu koju dužnosnici nazivaju ključnom za odgovor na pandemiju, uključujući maske za lice i kirurške rukavice. Administrativni dužnosnici smatraju ta povećanja prikladnim suprotstavljanjem ‘nepoštenoj, netržišnoj praksi‘ kineske vlade, uključujući državne subvencije tvornicama i ono što dužnosnici nazivaju krađom inovativnih ideja od stranih konkurenata. ‘Kineski prisilni prijenos tehnologije i krađa intelektualnog vlasništva pridonijeli su njezinoj kontroli nad 70, 80 pa čak i 90 posto globalne proizvodnje za ključne inpute potrebne za naše tehnologije, infrastrukturu, energiju i zdravstvenu skrb – stvarajući neprihvatljive rizike za američke opskrbne lance i gospodarsku sigurnosti‘, rekli su dužnosnici uprave u informativnom listu koji je podijeljen prije objave.”

Ako su Sjedinjene Države iznenada u situaciji da se moraju obraniti od uvoza jeftinih zaštitnih maski iz Kine, Houston, we have a problem!

/Desk/

Objava Trgovinski rat – Trump počeo, Biden nastavlja – SAD uvela drastične carine na kineska e-vozila od 100%, koje će plaćati – Amerikanci pojavila se prvi puta na Republika.

EU mora uvesti visoke carine za uvoz kineskih električnih vozila kako bi zaštitila konkurentnost

republika — Thu, 02 May 2024 12:17:12 +0000

Prema novoj analizi Rhodium Groupa, Europska unija morat će uvesti carine veće od očekivanih, čak do 55 posto na kineska električna vozila kako bi ograničila njihov uvoz u Uniju.

Ipak, vjerojatnije da će carine biti u rasponu od 15 do 30 posto na kineska električna vozila, ali iz Rhodium Groupa smatraju kako to neće biti dovoljno da se spriječi sve jača konkurencija iz Kine, analizira Lider-hr.

– Čak i ako carine budu na višoj granici ovog raspona, neki proizvođači sa sjedištem u Kini i dalje će moći ostvariti udobne profitne marže na automobilima koje izvoze u Europu zbog značajnih troškovnih prednosti koje uživaju – piše u izvješću.

Kineske tvrtke poput BYD-a, koja je prošle godine nadmašila Teslu i postala najveći svjetski proizvođač električnih vozila, mogu prodavati automobile po mnogo višim cijenama i profitnim maržama u regijama kao što je EU u usporedbi s domaćim tržištem, unatoč plaćanju carine od 10 posto. Kineski proizvođači električnih vozila uhvaćeni su u intenzivnom ratu cijena na svom domaćem tržištu, nastavlja izvješće.

BYD-ov model Seal U, koji se prodaje za 20.500 eura u Kini i 42.000 eura u EU, ostvaruje procijenjenu dobit od 1.300 eura na svom domaćem tržištu naspram 14.300 eura po automobilu u Europi, piše Rhodium. Čak i nakon 30 posto carina, tvrtka poput BYD-a ostvarit će veću dobit u EU.

U izvješću se navodi da će BYD vjerojatno morati smanjiti cijene kako bi ispunio svoje ciljeve stjecanja većeg tržišnog udjela u EU. Carinska stopa od 30 posto još uvijek bi ostavila dovoljno prostora za to.

– Puno veće carine od oko 45 od 55 posto za žestoke konkurente poput BYD-a su potrebne kako bi se izvoz na europsko tržište učinio neprivlačnim kineskim kompanijama – navodi se u izvješću.

EU istraga

Sve se ovo događa u vrijeme kada je Europska komisija, izvršni ogranak EU-a, pokrenula istragu o kineskim električnim vozilima i subvencijama zbog, kako kažu, poplave kineskih jeftinih ‘električatra‘ koji prijete domaćim europskim proizvođačima. Prema nekim stručnjacima, poticaji uvedeni u Kini početkom 2010-ih doveli su do porasta startupa i povećanja kapaciteta baterijskih ćelija u zemlji, otvarajući put globalno konkurentnim i pristupačnim električnim vozilima. Kineski proizvođači električnih vozila već su se suočili s otporom iz SAD-a zbog visokih carina i političkog protivljenja, zbog čega je europsko tržište postalo važnije za tvrtke poput BYD-a koje teže globalnom širenju.

Očekuje se da će električna vozila kineskih tvrtki činiti 11 posto tržišta EU-a 2024. godine i mogla bi dosegnuti 20 posto do 2027. godine, prema analizi Europske federacije za promet i okoliš.

Kada se računaju vozila proizvedena u Kini od kompanija koje nisu iz Kine, očekuje se da će brojka premašiti 25 posto ove godine.

Uvoz električnih vozila od tvrtki koje nisu iz Kine također bi mogao biti predmet istrage o subvencijama EU, a Rhodium procjenjuje da bi carine na razini od 15 do 30 posto mogle uništiti poslovanje stranih igrača kao što su BMW ili Tesla koji isporučuju automobile iz Kine.

Kao odgovor na političke rizike, proizvođači električnih vozila rade na premještanju proizvodnje u Europu pa je BYD već najavio gradnju tvornice u Mađarskoj.

Međutim, Rhodium dodaje da bi Bruxelles mogao upotrijebiti druga sredstva za zaštitu europske industrije električnih vozila, kao što je ograničavanje kineskog uvoza iz razloga nacionalne sigurnosti ili povećanje potrošačkih subvencija za vozila proizvedena u EU.

Kineska vlada kritizirala je istragu o subvencijama EU kao ‘očigledni protekcionizam‘, tvrdeći da su njezine tvrtke jednostavno konkurentnije od svojih zapadnih kolega.

A to vjerojatno nije ni daleko od istine.

Naime, nedavno su analitičari UBS Researcha uspoređivali najnoviji model BYD Seal s europskim vozilima iste kategorije te su zaključili kako je u usporedbi s električnim vozilima tradicionalnih proizvođača, BYD Seal bolji i puno jeftiniji automobil, zahvaljujući visokoj vertikalnoj integraciji koja iskorištava BYD-ove baterijske ćelije, integraciju vozila, pogonskog sklopa i elektroničkih modula dok su povezivost i napredni sustavi pomoći u vožnji također najsuvremeniji u novom BYD Sealu.

/Desk/

Objava EU mora uvesti visoke carine za uvoz kineskih električnih vozila kako bi zaštitila konkurentnost pojavila se prvi puta na Republika.

Sljedećih desetak godina jača potražnja za bakrom – Srbija će biti najveći proizvođač u Europi

republika — Mon, 29 Apr 2024 21:20:46 +0000

Predsjednik Upravnog odbora kineske tvrtke Zijin Mininga, Chen Jinghe izjavio je ovih dana da je plan te kompanije povećati godišnji kapacitet srpskog projekta na 450.000 tona bakra i deset tona zlata, čime će Srbija postati najveći proizvođač bakra u Europi. Tijekom posjeta novinarskih ekipa iz Srbije Kini rekao je da je investicija te kompanije u bivši RTB Bor četiri puta veća od planiranih 1,26 milijardi dolara te da je proizvodnja premašila očekivanja i obveze iz ugovora potpisanog 2018.

Prošle godine Zijin je u Srbiji proizveo 240.000 tona bakra i 7,5 tona zlata, čime je ispunjena prva faza izgradnje, rekao je Chen Jinghe, a prenosi agencija Beta.

Kineska tvrtka Zijin Mining uvjerljivo vodi na listi najvećih izvoznika iz Srbije na kojoj su tri od prvih pet kineske kompanije. Vrijednost izvoza zlata i bakra kompanije, u čijem je vlasništvu rudnik Čukaru Peki kod Bora, za deset mjeseci prošle godine dosegla je gotovo milijardu eura. Toliko je u svojim najboljim danima iz Srbije izvozio svojedobno talijanski Fiat, koji se ozbiljno sprema obnoviti proizvodnju u Kragujevcu, ovoga puta električnih automobila.

Najavio je da će buduća ulaganja Zijina biti usmjerena na razvoj podzemnih rudnika bakra i zlata, s procijenjenim rezervama bakra od oko 20 milijuna tona i zlata između 700 i 800 tona. Rekao je da će tvrtka uložiti više novca nego što je predviđeno temeljem memoranduma o razumijevanju potpisanog u rujnu 2023. s Ministarstvom rudarstva i energetike.

Trenutno smo u fazi definiranja petogodišnjeg plana s ciljem smanjenja emisije ugljika u svim rudnicima, odnosno stvaranja zelenih rudnika, rekao je Jinghe.

Prema njegovim riječima, daljnji razvoj rudnika u Boru i Majdanpeku koči loša infrastruktura, nedovoljna podrška lokalnih vlasti i sporo dobivanje dozvola od Vlade Srbije.

Dodao je da su u svojim rudnicima u Kini započeli testiranje električnih kamiona, a ako se testiranja pokažu uspješnima, iste će kamione koristiti i u borskim rudnicima.

Prema podacima Ministarstva rudarstva i energetike, primijenjena geološka istraživanja zlata i srodnih metala na području Srbije trenutno obavlja 31 tvrtka. To je gotovo dvostruko više tragača za ovim plemenitim metalom nego prije godinu dana.

Prema bilanci mineralnih sirovina, koju je izradio Geološki zavod Srbije, ukupne dokazane rezerve rude bakra, zlata i srodnih metala iznose oko 1,7 milijardi tona. Ekonomski vrlo značajne količine zlata koje se eksploatiraju nalaze se u nalazištima bakra uistočnoj Srbiji, među kojima su najveća Majdanpek i Bor, kao i novootkriveno nalazište velikih razmjera Čukaru Peki.

Sve je ovo dodatno pozitivno zbog rastućih cijena bakra na svjetskom tržištu. Očekuje se da će uzlazni zamah koji je podigao cijene bakra unutar psihološke granice od 10.000 dolara po metričkoj toni biti održan zbog nestašica tijekom sljedećih mjeseci.

Cijene bakra nedavno su porasle zbog očekivanja o ograničenoj opskrbi i optimizma u vezi s izgledima potražnje za aplikacijama energetske tranzicije kao što su električna vozila i nove tehnologije kao što su umjetna inteligencija i automatizacija.

Porast proizvodnih aktivnosti, posebno u najvećem potrošaču Kini, gdje su ankete menadžera nabave počele pokazivati ekspanziju, također je pridonio entuzijazmu za bakar koji je ovaj tjedan dosegao dvogodišnji vrhunac od 9.988 USD po toni uz rast od 25% od početkom listopada, piše Poslovni dnevnik.

Trećina potražnje za sektor električnih vozila

Potražnja za bakrom snažno će porasti u sljedećih deset godina zahvaljujući električnim vozilima, energetskoj infrastrukturi, umjetnoj inteligenciji i automatizaciji, procjenjuje trgovačka kuća Trafigura Energetska tranzicija i nove tehnologije poput umjetne inteligencije i automatizacije već su poboljšali izglede potražnje za metalom koji odlično provodi električnu energiju, prenosi Energypress.

U sljedećih 10 godina bit će izvor najmanje 10 milijuna metričkih tona dodatne potrošnje, izračunali su u Trafiguri. Otprilike trećinu nove potražnje generirat će sektor električnih vozila, napominje voditelj analize metala u švicarskoj kompaniji Graeme Train.

Poticaj potražnji za bakrom bit će i industrijalizacija i urbanizacija u zemljama u razvoju, posebice u Indiji gdje potrošnja po stanovniku trenutno iznosi samo pola kilograma, ističe voditelj analize u Trafiguri. U Kini i razvijenim gospodarstvima iznosi 10 odnosno sedam kilograma, napominje.

Ubrzana proizvodnja električnih vozila, solarnih panela i ulaganja u mrežu u Kini i oporavak kineske industrije već su potaknuli potražnju za bakrom koji se najviše koristi u energetskoj i građevinskoj industriji.

Ti su faktori u kombinaciji s tijesnom opskrbom pročišćenim bakrom i i koncentratom bakra podigli cijene tog metala na londonskoj burzi LME na najvišu razinu u posljednje dvije godine, blizu 10.000 dolara po toni.

Izvori u industriji bakra kažu da je poskupljenje dijelom rezultat pada zaliha u skladištima registriranim na LME-u, za čak 35 posto u odnosu na listopad prošle godine, na 121.200 tona.

Dodatni poticaj cijenama bila je i tijesna opskrba koncentratom bakra nakon zatvaranja rudnika Cobre u Panami u vlasništvu kompanije First Quantum’s Minerals i procjene rudarskog diva Anglo Americana o smanjenoj proizvodnji.

U takvim uvjetima neki analitičari sada očekuju značajnu nestašicu na tržištu, od oko 26 milijuna tona u ovoj godini.

/Desk/

Objava Sljedećih desetak godina jača potražnja za bakrom – Srbija će biti najveći proizvođač u Europi pojavila se prvi puta na Republika.

Tesla prekida razvoj jeftinog električnog automobila – kineski su daleko jeftiniji i preplavili su tržište

republika — Fri, 12 Apr 2024 21:55:21 +0000

Tesla je otkazao razvoj dugoobećavanog jeftinog automobila na struju, za koji su ulagači računali da će potaknuti njegovu preobrazbu u proizvođača automobila za masovno tržište, doznaje Reuters iz triju upućenih izvora.

Taj oštar zaokret dolazi u vrijeme kada se Tesla suočava sa žestokom konkurencijom kineskih proizvođača električnih vozila, koji preplavljuju tržište automobilima čija je cijena samo deset tisuća dolara. Tesla će, kako se doznaje, nastaviti razvijati autonomni robotaksi, prenijela je agencija HINA.

Takva poslovna odluka predstavlja odustajanje od dugogodišnjeg Teslinog cilja razvoja pristupačnog električnog automobila, što je osnivač tvrtke Elon Musk često karakterizirao kao svoju osnovnu misiju.

Prema ciljevima objavljenima još 2006. godine, dobit ostvarena od prodaje luksuznih modela upotrijebila bi se za financiranje niskobudžetnog obiteljskog električnog automobila.

Musk je od tada više puta obećao takvo vozilo investitorima i potrošačima.

Još u siječnju ove godine Musk je poručio ulagačima da Tesla u drugoj polovici 2025. godine planira pokrenuti proizvodnju pristupačnog modela.

Očekivalo se da početna cijena sada već nepostojećeg osnovnog vozila, Modela 2, iznositi oko 25.000 dolara.

Trenutačni najjeftiniji Teslin model, Model 3 sedan, prodaje se u SAD-u za oko 39.000 dolara.

Musk tvrdi da Reuters “laže”

Tesla nije odgovorio na zahtjeve za komentar. Nakon što je priča objavljena, Musk je na društvenoj mreži X objavio da Reuters opet laže”, ali nije naveo na što se to točno odnosi.

Nakon Reutersove vijesti dionice Tesle pale su više od šest posto, ali su povratile dio gubitka nakon Muskove objave.

Otkazivanje projekta pristupačnih automobila dolazi u trenutku kada su Tesla i drugi etablirani proizvođači automobila uzdrmani usporavanjem rasta potražnje za električnim vozilima u Sjedinjenim Državama i Europi te oštrom konkurencijom u Kini.

Da je Tesla nastavio s razvojem jeftinog automobila, prema procjeni tvrtke on ne bi stigao na tržište prije druge polovice 2025. godine, ali ta tržišna niša već je dobrano ispunjena kvalitetnim modelima BYD-a i mnogih drugih kineskih marki.

Analitičari ocjenjuju da Tesla kasni djelomično zbog ključne Muskove odluke iz 2020. godine, nakon što je lansirao svoj hit crossover, Model Y, da se usredotoči na vrlo eksperimentalni Cybertruck umjesto na pristupačan automobil.

Musk je, naime, 2019. predstavio prototip električnog kamiona i predvidio početnu cijenu od oko 40.000 dolara. Vozilo je konačno stiglo prošle godine, ali verzija kamiona s najnižom cijenom neće biti dostupna do 2025., po cijeni od oko 61.000 dolara.

Tvrtka se također borila s problemima u proizvodnji, posebice s pionirskom tehnologijom baterija za kamione.

Kasnije je Musk priznao da si je tvrtka s Cybertruckom “iskopala vlastiti grob”.

U međuvremenu, BYD je ostvario porast prodaje električnih vozila u Kini, s oko 130.000 na više od 1,5 milijuna, ne uključujući njegov uspješan posao u plug-in hibridima i njegov brzorastući izvoz.

BYD već nudi mnoštvo modela niske i srednje klase, uključujući Seagull hatchback za manje od 10.000 dolara.

Kineski proizvođač automobila planira izvoziti taj automobil za više nego dvostruko veću cijenu, ali još uvijek nižu od cilja za jeftini automobil koji je Tesla planirao proizvesti.

/Desk/

Objava Tesla prekida razvoj jeftinog električnog automobila – kineski su daleko jeftiniji i preplavili su tržište pojavila se prvi puta na Republika.