U prvo vrijeme, aplikacija za provjeru dobi testirat će se u pet zemalja, Danskoj, Grčkoj, Španjolskoj, Francuskoj i Italiji. Te će zemlje prve surađivati s Komisijom na tehničkom rješenju s ciljem pokretanja nacionalnih aplikacija za provjeru dobi. Ovaj prototip može se integrirati u nacionalnu aplikaciju ili ostati samostojeća aplikacija, navodi Komisija.

Cilj je da svaka država članica EU-a razvije vlastitu aplikaciju, budući da zemlje imaju različita pravila o pristupu određenom sadržaju na internetu. To bi im omogućilo prilagodbu dobnih ograničenja za različite usluge – od web stranica s pornografijom ili kockanjem do društvenih platformi poput Instagrama ili TikToka.

Aplikacija će korisnicima omogućiti da jednostavno dokažu da imaju više od 18 godina prilikom pristupa ograničenom sadržaju na internetu. Istovremeno će imati potpunu kontrolu nad svim ostalim osobnim podacima, poput točne dobi i identiteta.

Nakon što aplikacija bude spremna, korisnici će je moći preuzeti i koristiti kako bi provjerili mogu li pristupiti određenim web stranicama i platformama s obzirom na svoju dob.

Smjernice koje je predstavila Komisija uključuju preporuke za rješavanje problema online nasilja, štetnog sadržaja i neželjenih kontakata između mladih i stranaca. Cilj im je smanjiti rizike s kojima se mladi suočavaju na internetu, kao i zaštititi njihovu privatnost, prenosi HINA.

EK je priopćila da zemlje članice mogu implementirati vlastite nacionalne zabrane za maloljetnike na društvenim mrežama, u novim smjernicama u okviru svog moćnog Zakona o digitalnim uslugama.

Kako prenosi FENA, Izvršna vlast EU je posljednjih mjeseci bila pod pritiskom da uvede mjere za zaštitu maloljetnika na inteinetu. Nacionalne vlade u Francuskoj, Danskoj, Španjolsko i drugim zemljama pozvale su na ograničenja društvenih mreža, a neke su kritizirale EU jer ne djeluje dovoljno brzo.

Francuska i Nizozemska podržale su potpunu zabranu društvenih mreža za maloljetnike mlađe od 15 godina. Grčka je priopćila kako smatra da bi za djecu mlađu od određene dobi trebao biti potreban roditeljski pristanak. Danska, koja trenutno predvodi rad u Vijeću EU, zalaže se za snažnije akcije na rzini EU.

Tehnološki gigant Meta također je predložio zakonska ograničenja koja bi zahtijevala od roditelja pristanak na korištenje svoje djece na društvenim mrežama ispod određene dobi.

“Provjera dobi nije nešto lijepo. Apsolutno je nužna”, rekla je danska ministrica za digitalnu politiku Caroline Stage Olsen, koja je predstavila smjernice zajedno sa šeficom Komisije za tehnologiju Hennom Virkkunen.

Nove smjernice Komisije za zaštitu maloljetnika na internetu imaju za cilj osigurati da se platforme suočavaju sa sličnim skupom pravila diljem Europe u okviru Zakona o digitalnim uslugama (DSA), prekretničke regulative bloka o društvenim mrežama. Smjernice nisu obvezujuće i postavljaju mjerilo za tvrtke za tumačenje zahtjeva prema DSA.

Komisija je u ponedjeljak također objavila tehničke specifikacije za aplikaciju za provjeru dobi koja bi mogla pomoći u provjeri jesu li korisnici stariji od 18 godina korištenjem identifikacijskih dokumenata, pa čak i prepoznavanja lica. Aplikacija će biti testirana u Francuskoj, Grčkoj, Španjolskoj, Italiji i Danskoj, pet zemalja koje također zagovaraju ograničenja i rade na vlastitim rješenjima za provjeru dobi.

/Desk/

Objava EU namjerava maloljetnicima zabraniti pristup društvenim mrežama – EK predstavila prototip aplikacije za provjeru dobi internetskih korisnika pojavila se prvi puta na Republika.

Ovim se prijedlogom uvodi pravna mogućnost za vraćanje migranata koji nelegalno borave u EU-u i koji su dobili konačnu odluku o vraćanju u treću zemlju na temelju sporazuma ili dogovora sklopljenog bilateralno ili na razini EU-a.

Takav sporazum ili dogovor može se sklopiti s trećom zemljom koja poštuje međunarodne standarde i načela ljudskih prava u skladu s međunarodnim pravom.

U takve centre ne bi se smjele slati obitelji s maloljetnicima te maloljetnici bez pratnje, a provedba takvih sporazuma mora uključivati nadzor, navodi Komisija.

Ovim se prijedlogom ne predviđa da EU uspostavlja svoje povratničke centre, nego se to prepušta državama članicama pri čemu one moraju poštovati međunarodno pravo. Uvijek ćemo u potpunosti poštovati temeljna prava i međunarodno pravo, ali oni koji nemaju pravo na ostanak moraju biti brzo vraćeni i moraju biti jasne posljedice za one koji ne surađuju, izjavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

S takvom ocjenom ne slaže se Amnesty International (AI). Sama Komisija je 2018. odbacila koncept povratničkih centara i duboko je svjesna da će ovi prijedlozi dovesti do kršenja ljudskih prava, rasipanja milijuna eura i otuđivanja saveznika u vrijeme kada EU treba prijatelje, priopćila je ta organizacija za zaštitu ljudskih prava.

Direktorica ureda AI-a pri europskim institucijama Eve Geddie, kaže da je današnjim prijedlogom Komisija dotaknula novo dno, da se njime postavlja temelj državama da šalju ljude u zemlje s kojima nemaju nikakve veze, da čame u pritvorskim centrima, s malo vjerodostojnih jamstava da će njihova prava biti poštovana.

Izvršna potpredsjednica Komisije Henna Virkkunen kaže da bez učinkovite politike vraćanja EU ne može imati pouzdan sustav upravljanja migracijama.

Trenutačno samo 20 posto onih koji su dobili rješenje da nemaju pravo boravka u EU-a doista i napusti teritorij Unije.

S novim sustavom vraćanja osigurat ćemo da oni koji nemaju pravo na ostanak u EU-u budu doista i vraćeni. To će znatno pojačati povjerenje u naš zajednički sustav azila i migracija, rekao je povjerenik za unutarnje poslove i migracije Magnus Brunner.

Prijedlogom se predviđa Europski nalog za vraćanje, umjesto sadašnjih 27 različitih sustava, zatim uzajamno priznanje odluka o vraćanju, što znači da će odluka o vraćanju iz jedne države članice biti priznata u svim članicama bez potrebe da se iznova pokreće nova procedura. Do 1. srpnja 2027. godinu dana nakon početka primjene pakta o migracijama i azilu, Komisija će provjeriti jesu li sve države članice uspostavile sve što je potrebno za izdavanje europskog naloga za vraćanje.

Predviđa se i prisilno vraćanje migranata koji nelegalno borave i koji odbijaju surađivati s vlastima, planiraju bijeg u drugu zemlju članicu, ne napuštaju EU do roka koji im je ostavljen za dobrovoljan povratak ili predstavljaju sigurnosni rizik. Tim se pristupom potiče dobrovoljni povratak unutar roka koji su dobili, navodi Komisija.

Prijedlog predviđa eksplicitnu obvezu suradnje migranata s nacionalnim vlastima tijekom čitavog procesa vraćanja, a u slučaju izostanka suradnje predviđa se smanjenje ili ukidanje naknada ili oduzimanje putnih dokumenata. Države članice moći će po novom prijedlogu tražiti od migranata financijska jamstva, zatim da se redovito javljaju nadležnim tijelima i da borave u mjestu koje su im vlasti odredile. Ako postoji opasnost od bijega, države članice moći će ih zatvoriti.

Pritvaranje migranata može trajati do 24 mjeseca umjesto sadašnjih 18.

Posebna pravila vrijedit će za osobe koje predstavljaju sigurnosni rizik. Kada države identificiraju da je riječ o osobi koja predstavlja sigurnosni rizik te se osobe podvrgavaju striktnim pravilima, koja uključuju obavezno prisilno vraćanje, zabranu ulaska na dulje razdoblje, a pritvaranje može biti i dulje od 24 mjeseca ako to zatraži sud.

Više država članica vršilo je snažan pritisak za stroži režim za vraćanje nelegalnih migranata jer smatraju da bez toga ne može biti vjerodostojnog upravljanja migracijama. S druge strane, Španjolska u kojoj su na vlasti socijalisti, od početka je protiv tvrdeći da se u povratničkim centrima neće poštivati ljudska prava.

Da bi prijedlog uredbe stupio na snagu moraju ga odobriti zemlje članice i Europski parlament.

– U raspravi o prijedlogu uredbe održanoj u utorak u Europskom parlamentu u Strasbourgu hrvatski eurozastupnik Karlo Ressler (HDZ/EPP) podsjetio je da pola milijuna ljudi svake godine dobije odluku da napusti teritorij EU-a no samo svaki peti to i učini. “Bez učinkovitih povrataka, dobrovoljnih ali i prisilnih cijeli, sustav migracija i azila gubi svaki smisao, rekao je Ressler koji je u prethodnom sazivu EP-a bio član pregovaračkog tima europskih pučana o Paktu o migracijama.

– Odluka o protjerivanu, neodobravanju azila mora imati konkretne posljedice kako bi se Europu i njezine granice ozbiljno shvaćalo, upozorio je i ocijenio da će Pakt o migracijama i azilu, uvođenjem strožih pravila pa i deportacijskih centara izvan Europe, “uvesti više reda na europske granice”.

– Njegova implementacija mora biti prioritet jer bez učinkovite migracijske politike, uključujući i učinkovitu politiku povrataka, nema vjerodostojne Europe, zaključio je Ressler svoje obraćanje.

/Desk/

Objava H0ĆE LI BIH POSTATI MIGRANTSKI HOT SPOT? EK predlaže “povratničke centre” za brže vraćanje nelegalnih migranata pojavila se prvi puta na Republika.

Tijekom konferencije za medije, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je kazala: “BiH je poduzela cijeli niz koraka, brzo fomiranje Vijeća ministara u siječnju 2023. godine, zatim predanost svih političkih stranaka cilju, a to je pristupanje EU i to je dovelo do napretka. Međutim, primjećujemo da je entitet RS donio niz protuustavnih zakona. Komisija će preporučiti pristupanje pregovorima kada se postigne usklađenost s kriterijima. Komisija će izvijestiti o napretku u ožujku 2024. godine”, kazala je von der Leyen.

“Proširenje i kompletiranje Europske unije, naša je povijesna zadaća. Građani zemalja koje žele pristupiti Europskoj uniji jesu Europljani. Vežu nas zemljopisne, povijesne i vrijednosne veze. Dovršavanje naše Unije prati čvrstu ekonomsku i geopolitičku logiku jer su dosadašnja proširenja donijela velike prednosti. Svi smo mi u tome pobjednici”, zaključila je.

Podsjećamo, kolegij komesara razmatrao je danas izvješća o napretku brojnih zemalja, a jedan od izvješća je i onaj vezan za Bosnu i Hercegovinu. Izvješće će danas biti uručen predsjedavajućoj Vijeća ministara BiH, Borjani Krišto, prenosi agencija FENA.

Драго ми је да ЕУ опет није пропустила шансу да пропусти шансу.

Прије свега, очекивали смо безусловну препоруку за отварање преговора и зелено свјетло да, без обзира на све несигурности у вези са будућности ЕУ и проширењем, кренемо с правим послом организовања и вођења…

— Милорад Додик (@MiloradDodik) November 8, 2023

Predsjednik RS-a Milorad Dodik, entiteta koji je izravno naveden kao razlog uvjetovanja za otvaranje pristupnih pregovora, na svom službenomproilu cinično je komentirao:

“Drago mi je da EU opet nije propustila šansu da propusti šansu. Prije svega, očekivali smo bezuvjetnu preporuku za otvaranje pregovora i zeleno svjetlo da, bez obzira na sve nesigurnosti u svezi s budućnosti EU i proširenjem, krenemo s pravim poslom organiziranja i vođenja pregovora. Ali razumijem i Europsku komisiju, koja se posljednjih tjedana našla pod takvim pritiskom i udarom od strane onih koji su protiv daytonske BiH i svega što mi radimo. Oni sada od nas traže dodatni napredak.
Vidjet ćemo što točno, ali i Republika Srpska i ja smo spremni i voljni da do toga dođe. Mi razumijemo da Europska komisija zalaganjem za vladavinu prava smatra da, u skladu s jednim od 14 prioriteta, ove mjere znače automatski prestanak međunarodnog intervencionizma, odlazak OHR-a i lažnog visokog predstavnika i odlazak stranih sudaca u Ustavnom sudu BiH.

Ako je ovo cilj Evropske komisije, onda smo na istom putu. Ako nije, onda su jasne spekulacije i tako visokog tijela i potvrda lažnog zalaganja za suverenitet BiH”, Dodikovo je tumačenje.

“Suvereniteta nema tamo gdje stranci uprvljaju. Pozdravljam usvajanje Plana za rast, u interesu je i EU da rastom podrži financijski i na svaki drugi način. I tu očekujemo detalje, naročito u svezi s uvjetovanjem koje se spominje u tom dokumentu, ali i tu smo spremni raditi i razgovarati. Vratite suverenitet BiH, povucite lažnog Schmidta i sudce strance u Ustavnom sudu BiH. Onda ćemo vjerovati”, napisao je Dodik koji očito nije svjestan svoga položaja te je kroz ovakav komentar odbacio i svoju odgovornost.

/Republika/

Objava Zbog Republike Srpske – Bosni i Hercegovini uvjetno otvaranje pristupnih pregovora, Dodik iznio svoje “uvjete” pojavila se prvi puta na Republika.

“Komisija je izrazila zabrinutost da bi predviđene izmjene srpskog zakona o državljanstvu mogle predstavljati rizik za javnu politiku ili sigurnost EU, s obzirom da građani Srbije uživaju bezvizni pristup u EU”, navodi se u pisanoj izjavi iz Europske komisije koju su dostavili RSE-u.

Dodaje se da, kroz pojednostavljene procedure, državljani trećih zemalja kojima bi inače bila potrebna viza za putovanje u EU, mogli bi to uraditi bez vize.

S tim u svezi se potvrđuje da je EK svjesna velikog broja preseljenih ruskih državljana u Srbiju nakon ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine.

“Europska komisija pomno prati situaciju i redovito se raspituje kod srpskih vlasti o prisustvu ruskih državljana u Srbiji. EK je zatražila od Srbije da uzme u obzir njenu zabrinutost”, ističe se u pisanoj izjavi.

Dužnosnici ove institucije podsjećaju Srbiju da kao zemlja kandidatkinja za puopravno člantsvo u EU, od nje se očekuje postupno usklađivanje s politikama i odlukama EU.

U godini ruske invazije na Ukrajinu privremeno ili trajno boravište u Srbiji potražilo je više stotina tisuća Rusa. U sedam mjeseci 2023. gotovo isti broj kao u cijeloj 2022. godini. U 2022. broj državljana Rusije koji su dobili srpsku putovnicu utrostručio se u odnosu na godinu prije invazije. Ovaj trend se nastavio u 2023.

Zakon o državljanstvima omogućava Vladi da pod određenim uvjetima odobri državljanstvo po posebnoj proceduri. Kako je definirano u zakonu, državljanstvo se po toj proceduri daje ako bi “prijem u državljanstvo predstavljao interes” za Srbiju.

Kako pokazuju rješenja Vlade Srbije objavljivana u “Službenom glasniku”, do 21. kolovoza državljanstvo Srbije dobilo je 76 građana drugih nacionalnosti. Najviše njih dolazi iz Rusije.

I ranije tijekom ove godine, EK je upozorila da Srbija riskira bezvizni režim zbog pojednostavljenih procedura dobivanja srpskog državljanstva. Srbija, je među rijetkim državama u Europi koja nije uvela sankcije Rusiji i ima izravne letove s Moskvom odkako je počela ruska invazija na Ukrajinu, podsjeća RSE.

Objava Upozorenje Srbiji: Izmjene zakona o državljanstvu rizik za sigurnost EU – stotine tisuća Rusa doselilo u Srbiju pojavila se prvi puta na Republika.

U svom govoru u Domu Oružanih snaga BiH, ispred političkih predstavnika i čelništva Grada Sarajeva, veleposlanicima EU-a, kao i predstavnicima civilnog društva i mladima, Von der Leyen se osvrnula kako je BIH “u povijesnom trenutku”, a osvrćući se na rad mladog umjetnika iz Sarajeva, Rikarda Druškića, kazala je kako “BiH ima svoje mjesto u srcu EU-a”.

“Poštovani novoizabrani članovi Predsjedništva, uvaženi članovi Zajedničkog kolegijuma, poštovani budući članovi Parlamenta, poštovani gospodarstvenici i predstavnici civilnog društva i veleposlanici EU, iznimno mi je zadovoljstvo boraviti u Sarajevu u ovom povijesnom trenutku za BiH.Ali prije nego kažem nešto o ovom prelijepom gradu i zemlji, dozvolite mi da vas na trenutak odvedem u grad u kojem sam rođena i u kojem živim. Grad Bruxelles. U srcu Bruxellesa je i djelić Bosne i Hercegovine. Riječ je o ogromnom, živopisnom muralu mladog umjetnika iz Sarajeva – Rikarda Druškića. Rikardo je unio svjetlost i radost sa Balkana u sivilo briselskog vremena. Ali osim ljepote, mural šalje jasnu poruku: Da BiH ima svoje mjesto u srcu EU-a. Vi ste dio Europe. Pripadate našoj Uniji”, kazala je Von der Leyen.

“Naša zastava će biti i vaša zastava”

“I bilo je zaista dirljivo vidjeti europsku zastavu na tri znamenitosti u Sarajevu, Banja Luci i Mostaru – u čast našeg prijedloga da BiH učinimo kandidatom za članstvo u EU. Jer, naša zastava će biti i vaša zastava. Mjesto joj je u ovoj zemlji. I zato sam ja ovdje danas. To moja poruka svim građanima BiH. Vaša budućnost je Europa”, poručila je.

Naglasila je kako to nije primarno zbog prijedloga da se BiH dodijeli kandidatski status već iz razloga jer građani BiH duboko vjeruju u Europu.

“Više od tri četvrtine vaših građana podržava članstvo u EU. Za to postoji solidna većina u svim dijelovima zemlje. A ta vjera u Europu je još i izraženija među mladima. Za mlade u ovoj zemlji, Europa znači ekonomski napredak, i slobodu kretanja. I ne samo to. Put ka našoj Uniji je također put ka boljoj BiH. Napraviti od ove zemlje zemlju kakvu priželjkuju. Nakon rata je rođena cijela jedna generacija Bosanaca i Hercegovaca. Oni ne žele da im zemlja bude podijeljena i definirana tragičnom prošlošću. Žele zemlju koja je ujedinjena zajedničkim osjećajem svrhe. A članstvo u Europskoj uniji jest dio te svrhe”, kazala je predsjednica EK.

Obraćajući se novoizabranoj vlasti i dužnosnicima, kazala je kako su “oni ti koji mogu ispuniti njihove snove”.

“Uz vaše političko djelovanje, zemlja ima jedinstvenu priliku u ovoj generaciji krenuti naprijed. Ovo je trenutak za Bih, i želim ohrabriti sve vas da ga iskoristite. To je i smisao naše preporuke da se Bih dodijeli status kandidata”, rekla je.

Osvrćući se na protekle četiri godine kazala je kako nisu bile jednostavne zbog pandemije, rata u Ukrajini i dubokih političkih podjela ali kako je, unatoč i teškim okolnostima, u BiH ostvaren napredak i to kod javnih nabavki, postizanju članstva u Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu kao i na suradnji sa EUROPOL-om.

“Iz toga svi možemo izvući vrlo jednostavnu pouku – Gdje ima volje, uvijek ima i načina. Sada je trenutak da se ponovo udruže snage u zemlji i ostvari napredak na putu u našu Uniju. Neću detaljno o osam reformskih koraka koje smo jasno naznačili u svojoj preporuci. Svi smo svjesni da provedba ovih reformi neće biti jednostavna. Ali vas pozivam da nikada ne gubite iz vida ono što je na kraju ovog puta. BiH će biti zemlja gdje su svi jednaki pred zakonom. Zemlja gdje će mladi svoj talent i naporan rad pretočiti u uspjeh. Oni vole svoju zemlju. Žele perspektivu ovdje. Zemlja koja je privlačna za investitore. Zemlja gdje se svi osjećaju zastupljeno – oni koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci, Srbi i Hrvati, kao i oni koji sebe vide kao građane ove zemlje. Nisu reforme bitne samo iz razloga što vas vode u našu Uniju. Bitne su jer će vašu zemlju učiniti boljim mjestom, za sve koji u njoj žive”, poručila je, kazavši kako se radi o povijesnoj odgovornosti novoizabranih lidera u BiH.

“Naš prijedlog za kandidatski status je jasan politički istup. Mi ćemo podržati vaše reforme i biti uz vas cijelim putem. Spremni smo ići i korak dalje u integraciji naših gospodarstava, bez odlaganja. Već je dosta toga dobroga u tijeku. Prije godinu dana, tijekom moje posljednje posjete, prešla sam preko mosta između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, financiranog sredstvima EU-a. Danas ću otvoriti tunel Ivan, koji će dodatno olakšati vezu od Mostara do Sarajeva i dalje, s Budimpeštom na sjeveru. BiH je smještena u samom srcu Europe, a vi bi trebali isto tako biti u samom srcu naše trgovinske i ekonomske razmjene. Ovakva suradnja je još i važnija u vrijeme kada Putinov energetski rat pogađa obitelji i gospodarstva diljem našeg kontinenta”, naglasila je Von der Leyen

Paket energetske podrške za zapadni Balkan – 71 milijun za BiH

“Danas želim najaviti da EU priprema paket energetske podrške za Zapadni Balkan. Paketom se kratkoročno predviđa 71 milijun eura za saniranje posljedica većih cijena energenata za gospodarstvo i ugrožena kućanstva upravo ovdje u BiH. Srednjoročno će ubrzati prelazak na pouzdanije izvore energije. Tu govorim o solarnim, vjetroelektranama i elektranama na biomasu koje se mogu izgraditi za manje od godinu dana, ali i o novim interkonekcijama između BiH i vaših susjeda”, kazala je ona.

Osvrćući se na rusku agresiju i rat u Ukrajini, kazala je kako zna da su mnogi z BiH zabrinuti.

“Putin nije samo napao osnovna međunarodna pravila koja su u ovoj zemlji garant mira još od 1995. godine. Putinov rat ima izravne ekonomske posljedice na sve koji žive u BiH. Najbolje rješenje za to je još tješnja suradnja sa EU. To je u vašem izravnom interesu i isto tako će vas približiti našem jedinstvenom tržištu i članstvu u Uniji”, poručila je.

“Vrijeme ubrzanih promjena za Zapadnom Balkanu i Europi”

“Ovo su vremena ubrzanih promjena na Zapadnom Balkanu i u Europi. Otvorili smo pregovore s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Dodijelili smo kandidatski status Ukrajini i Moldaviji, i prepoznali europsku perspektivu Gruzije. Tu je i novi zamah da se bliže okupi europska obitelj. A sada, i BiH pravi iskorake. Budimo iskreni. Ovo se činilo nemogućim još unazad koji mjesec. A opet, tu sam, u Sarajevu, proslavljajući s vama novu stranicu u našoj zajedničkoj povijesti. A ukoliko BiH pronađe jedinstvo oko svrhe, ne postoji ništa što će vas zaustaviti”, poručila je ona ponovivši da “gdje ima volje, ima i načina”.

Ursula von der Leyen govor je završila osvrtom na uspjehe mlade bh plivačice, Mostarke Lane Pudar.

“Ovog ljeta, priča o uspjehu mlade Mostarke doslovno je uzburkala svijet. Šesnaestogodišnja plivačica Lana Pudar osvojila je europsko zlato u disciplini 200 metara leptir za žene, i oborila sve bh. rekorde. Njena priča je priča ove zemlje. Nije joj bilo lako trenirati u gradu u kojem nema olimpijskog bazena. Ali je Lana uspjela, usprkos svemu. I sada, zahvaljujući njenom uspjehu, Mostar će dobiti novi olimpijski bazen. Lana je postala simbol, ne samo u njenom rodnom gradu, ne samo u njenoj zajednici, već diljem zemlje. Njenu pobjedu su proslavljali svi u BiH, u svim entitetima i bez obzira na granice. To je san vaših mladih. San o zemlji ujedinjenoj u različitosti, ujedinjenoj sa svojim susjedima u jedinstvenoj europskoj obitelji. A taj je san dostižan. Radimo na njemu – zajednički”, poručila je na koncu svog obraćanja predsjednica EK-a Ursula von der Leyen.

/Desk/

Objava Ursula von der Leyen u BiH: “Dio ste Europe. Pripadate našoj Uniji, vaša budućnost je Europa” pojavila se prvi puta na Republika.

Europska unija je suočena s opasnošću daljnjeg smanjenje dotoka plina iz Rusije, koji Kremlj koristi kao oružje, a gotovo polovica država članica već je pogođena smanjenim isporukama plina iz Rusije.

Stoga Komisija ističe da treba djelovati na vrijeme, poduzeti korake odmah sada kako bi se znatno smanjio rizik i trošak za Europu u slučaju daljnjih poremećaja u isporuci plina, prenosi HINA.

Plan za smanjenje potrošnje plina predviđa da na dobrovoljnoj osnovi svi potrošači, kućanstva, javna uprava, vlasnici javnih zgrada, proizvođači energije i industrija poduzme mjere u tom smislu.

Komisija predlaže novu uredbu o koordiniranom smanjenju potražnje za plinom, u kojoj će se zacrtati ciljevi za sve države članice da smanje potražnju za plinom za 15 posto od 1. kolovoza ove do 31. ožujka sljedeće godine.

Prijedlog uredbe daje Komisiji mogućnost da nakon konzultacija s državama članicama proglasi upozorenje na razini Unije čime bi se nametnulo obvezujuće smanjenje potrošnje plina za sve države članice. Takvo izvanredno stanje moglo bi se proglasiti u slučaju velike opasnosti od nestašice plina ili iznimno velike potražnje za plinom.

Komisija je također pozvala države članice da pokrenu javnu kampanju za podizanje svijesti o potrebi smanjenja grijanja i hlađenja. Države članice, mogle bi, primjerice, odrediti da se javne zgrade griju za nekoliko stupnjeva manje ili da se smanji intenzitet hlađenja tijekom ljetnih mjeseci.

Koje će zemlje najviše pogoditi gubitak ruskog plina?

Obustava isporuka ruskog plina teško bi pogodila gospodarstva u srednjoj i istočnoj Europi, a alternativni izvori nabave i ukapljeni plin ublažili bi udarac, pokazalo je istraživanje Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Smanjene isporuke ruskog plina već utječu na gospodarski rast u Europi, ali posljedice potpunog zatvaranja pipe mogle bi biti znatno teže, smatraju autori istraživanja, objavljenog u utorak na MMF-ovom službenom blogu.

Europska infrastruktura i globalna tržišta zasada uspijevaju ‘pokriti’ 60-postotno smanjenje ruskih pošiljki od lipnja prošle godine, uz smanjenu ukupnu potrošnju za devet posto u prvom tromjesečju u odnosu na isto razdoblje 2021. i zamjenske izvore nabave, posebno LNG-a.

I 70 posto manje isporuke iz Rusije bile bi podnošljive, u kratkoročnoj perspektivi, kroz alternative izvore nabave i energije i smanjenu potrošnju pod utjecajem visokih cijena.

Diversifikacija bi bila puno teža ako Rusija potpuno obustavi isporuke jer bi uska grla otežala preusmjeravanje plina u Europi, s obzirom na nedostatne uvozne kapacitete i ograničenja u transportu.

“Ti faktori mogli bi izazvati gubitak 15 do 40 posto godišnje potrošnje u nekim zemljama srednje i istočne Europe”, zaključuju MMF-ovi stručnjaci.

Ako Rusija obustavi isporuke, MMF-ov model rascjepkanog tržišta koji polazi od pretpostavke da plin ne bi stizao tamo gdje je najpotrebniji koliko god cijene porasle, najteže posljedice pretrpjela bi gospodarstva srednje Europe i Italije.

Mađarsko gospodarstvo moglo bi se smanjiti i više od šest posto, a snažan pad aktivnosti zabilježile bi i Češka, Slovačka i Italija, za više od pet posto.

Na razini EU-a BDP bi se prema tom modelu mogao smanjiti od 1,8 do 2,7 posto.

Hrvatska ne bi trebala pretrpjeti negativne ekonomske posljedice u slučaju fragmentacije tržišta, kao ni Belgija, Portugal, Irska, Britanija, Daska i Švedska, prema izračunima MMF-ovih stručnjaka.

Integrirana tržišta plina na razini Europe i svijeta ublažila bi pak udarac koji bi gospodarstvu zadao gubitak ruskog plina, pa bi BDP EU-a pao od 0,3 do 1,4 posto.

Mađarska bi i prema tom modelu zabilježila najveći pad BDP-a, za nešto više od tri posto, a slijedi Slovačka s procijenjenim padom aktivnosti za nešto više od dva posto. Sličan pad zabilježila bi i Italija.

Njemačko gospodarstvo palo bi u tom slučaju od 0,4 do 1,3 posto.

Hrvatska bi pak u slučaju gubitka ruskog plina, prema scenariju koji se bazira na pretpostavci o integriranim tržištima, zabilježila pad aktivnosti u rasponu od 0,7 do 2,2 posto, pokazuje istraživanje.

Ako tržišta ostanu integrirana, na razini EU-a i u svijetu, tržište LNG-a trebalo bi ublažiti ekonomske posljedice gubitka ruskog plina budući da bi se smanjena potrošnja rasporedila na sve zemlje s pristupom globalnom tržištu, objašnjavaju u MMF-u.

Bez potpore LNG-a ekonomske posljedice bile bi daleko veće, a skok cijena smanjio bi potrošnju samo u EU, dodaju, prenosi HINA.

/Desk/

Objava EK predstavlja plan za uštedu plina – smanjenje potrošnje za 15% već od 1. kolovoza – koje zemlje su najviše pogođene pojavila se prvi puta na Republika.

“Predlažemo da se Ukrajini da status kandidatkinje. Ukrajina je jasno pokazala predanost životu prema europskim vrijednostima i standardima i uputila se, prije rata, na put prema Europskoj uniji”, napisala je na Twitteru predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen, dodavši da zemlja mora provesti brojne važne reforme.

Ona je u Bruxellesu izjavila da “Ukrajini i Moldaviji treba dati europsku perspektivu”.

Status zemlje kandidatkinje za prijem u EU tako bi imale Ukrajina i Moldavija, a Gruzija, koja je takođe podnijela zahtjev, je potencijalni kandidat.

Komisija je time stvorila osnovu za moguću odluku država članica EU-a. Šefovi država i vlada članica EU će to razmatrati na summitu 23. lipnja.

Rat pokazuje da su „ljudi voljni ginuti za europske vrijednosti”

Ursula von der Leyen je rekla kako je “Ukrajina jasno pokazala kako poštuje europske vrijednosti i želi živjeti u skladu s njenim standardima”.

“Rat pokazuje da su ljudi voljni ginuti za europske vrijednosti. Ukrajina zaslužuje status kandidata. Proces pristupanja je vođen zaslugama. Sada je u rukama Ukrajine oblikovanje njene budućnost”, rekla je ona, pri tom pohvalivši “snažnu demokraciju u Ukrajini i učinovitu administraciju, koja je funkcionirala i pod stres testom ruskog napada.

Posljednjih godina Ukrajina je već usvojila 70 posto pravila EU-a.

Kako piše Deutsche Welle prema preporuci Komisije EU-a, Gruzija bi trebala dobiti status kandidata tek nakon što ispuni određene uvjete. Ova zemlja će, kao i Bosna i Hercegovina i Kosovo, u početku biti samo potencijalni kandidat za pristupanje, piše DW.

Ukrajina, koja ima više od 40 milijuna stanovnika, podnijela je zahtjev za članstvo u EU prije oko tri i pol mjeseca, ubrzo nakon početka ruske invazije. Nedugo nakon toga, Moldavija i Gruzija također su podnijele prijave za članstvo. Moldavija ima oko 2,6 milijuna stanovnika, Gruzija oko 3,7 milijuna.

Ukrajina i Moldavija brže od BiH i Kosova?

Status kandidata za koji se očekuje da Ukrajina i Moldavija dobiju na summitu EU 23. lipnja znači da EU ima ozbiljne planove za početak pregovora o 35 pregovaračkih poglavlja – da ih jednog dana i primi.

Taj proces traje vrlo različito. Finska je najbrže prošla kroz proces pristupanja  – za samo tri godine. Kandidat Turska je zatražila prijem u EU – prije 35 godina! Do sada nije zatvoreno ni jedno poglavlje, pa su pristupni pregovori ‘de facto’ zamrznuti.

Ukrajina i Moldavija bi dobivanjem statusa kandidata – prestigle Bosnu i Hercegovinu i Kosovo. Iako je Bosna i Hercegovina podnijela zahtjev za članstvo 2016. – još nije dobila status kandidata jer državne institucije ne funkcioniraju. A Kosovo, koje nisu priznale sve države EU, nije se ni moglo prijaviti za članstvo.

Pregovori bi trebali – ali nikako da počnu – s kandidatima Albanijom i Sjevernom Makedonijom. U ovom trenutku, međutim, članica EU Bugarska blokira ovaj korak. Srbija i Crna Gora pregovaraju o pristupanju, uz spor napredak. Ministar vanjskih poslova Austrije Alexsander Schalenberg je u jednom intervjuu zahtijevao da se – istovremeno sa odlukom o Ukrajini da novi zamah pregovorima sa zemljama Balkana. Te zemlje se ne smiju zaboraviti.

EU već ima problam sa uvezenim sukobima

Iskustvo pokazuje da proces pridruživanja koji bi mogao početi za Ukrajinu i Moldaviju nije zabetoniran. U ovisnosti od podnositelja zahtjeva, EU je fleksibilna u pogledu kriterija. Pošto sve države članice moraju pristati na svaki pregovarački korak, s godinama se mogu pojaviti razne zapreke i brige.

Međutim, EU ne želi ponoviti pogrešku: 2004. je primila Cipar, iako je Turska okupirala sjever države kršeći međunarodno pravo. Ponovno ujedinjenje je propalo zbog odbijanja ciparskih Grka na jugu. Ovaj sukob je uvezen u EU i do danas nije riješen.

Pošto i Ukrajina i Moldavija imaju teritorijalne sukobe s Rusijom ili sa separatistima koje podržava Rusija, stvarno pristupanje je još uvijek daleko. Prema sadašnjim pravilima igre, ovi sukobi oko Donbasa i Krima (Ukrajina), kao i Pridnjestrovlja (Moldavija) ​​morali bi prethodno biti riješeni.

Dužnosnici EU su se također bavili i financijskim izazovima. Pristupanje Ukrajine, koja je danas siromašna u usporedbi s EU, preusmjerilo bi subvencije – s dalekosežnim posljedicama po današnje primatelje u središnjoj Europi. Sustav poljoprivrednih subvencija morao bi se potpuno promijeniti jer bi Ukrajina, koja bi bila po površini najveća zemlja EU – sa sobom donijela ogromne obradive površine. Ali to je budućnost koja će biti relevantna tek za nekoliko desetljeća.

Nisu svi u EU istog mišljenja

Na osnovu ove preporuke Komisije, države EU sada moraju odlučiti kako dalje. Do sada su se stavovi članica EU na ovu temu vrlo razlikovali.

Francuski predsjednik Emmaneul Macron je još prije nekolo tjedana istaknuo da bi pregovori s Ukrajinom mogli trajati godinama ili čak desetljećima. Ni njemački diplomati u EU-u nisu ljubitelji brzog pristupanja.

Prema riječima diplomata, zemlje poput Portugala i Nizozemske smatraju da je davanje statusa kandidata tim državama u istočnoj Europi preuranjeno i čisto simbolično, piše DW.

/desk/

Objava EK podržala ideju Ukrajine i Gruzije kao kandidatkinje za EU. Von der Leyen kaže: Zaslužuju jer ginu za europske vrijednosti”. Ne misle svi tako. pojavila se prvi puta na Republika.

Komisija ističe “da se potpisani ugovori moraju poštovati i da u 97 posto ugovora o nabavi plina stoji da se plaća u dolarima i eurima te da te tvrtke ne bi trebale pristati na ruske zahtjeve”.

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u četvrtak da je potpisao uredbu prema kojoj kupci iz “neprijateljskih” zemalja ruski plin od početka travnja moraju plaćati u rubljima, preko posredničke banke u Rusiji.

Kupci u posredničkoj banci moraju otvoriti poseban račun i doznačiti iznos utvrđen ugovorom, uglavnom u eurima i dolarima. Banka će ih potom na dražbi u organizaciji Moskovske burze prodati i prihod u rubljima doznačiti na račun dobavljača plina.

Rusija je na popis “neprijateljskih” zemalja uvrstila one koje su joj uvele sankcije, uključujući SAD, članice Europske unije, Britaniju i Kanadu.

Njemačka i Francuska u četvrtak su odbacile zahtjev Rusije, rekavši da se radi o neprihvatljivom kršenju ugovora i “ucjeni”.

Njemački ministar gospodarstva Robert Habeck rekao je da je Njemačka spremna za sve scenarije, uključujući prekid isporuke ruskog plina Europi.

Pokušaj Rusije da podijeli zapadne saveznike zahtijevajući plaćanje plina u rubljima je propao, kazao je Habeck. Nećemo se dati ucjenjivati, dodao je.

Francuski ministar financija Bruno Le Maire izjavio je da su Francuska i Njemačka odbacile ruski zahtjev, prenose agencije.

Putin je u četvrtak izjavio da je potpisao uredbu po kojoj strani kupici od 1. travnja moraju ruski plin plaćati u rubljima ili će se ugovori u suprotnom raskinuti.

“Da bi kupili ruski plin, moraju otvoriti račun u rubljima u ruskim bankama. I od sutra će se plin plaćati s tih računa”, rekao je Putin na televiziji.

“Ako se ne bude plaćalo na taj način, smatrat ćemo da je greška na strani kupca, sa svim posljedicama koje to sa sobom nosi. Nama nitko ništa ne daje besplatno, pa onda ni mi nećemo biti humanitarna organizacija. Dakle, postojeći ugovori će se raskinuti”.

Putinova odluka dovela je do rasta vrijednosti rublje, koja je pala na povijesno niske razine nakon što je Zapad uveo drastične sankcije zbog ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače.

No, zapadne kompanije i vlade odbacile su takav potez kao kršenje postojećih ugovora po kojima se plin plaća u eurima i dolarima.

Putin je rekao da je cilj uredbe osnažiti suverenitet Rusije koja će ispunjavati svoje ugovorne obaveze. Rusija osigurava oko trećine europskih potreba za plinom.

/Republika/

Objava EK: Ne treba pristati na ruski zahtjev o plaćanju plina u rubljima pojavila se prvi puta na Republika.

Memorandum o razumijevanju potpisali su izvršni potpredsjednik Valdis Dombrovskis, povjerenik Gentiloni, predsjednik Euroskupine Paschal Donohoe i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić na ceremoniji održanoj nakon jutrošnjeg sastanka Euroskupine u Brdu kod Kranja u Sloveniji.

Na temelju Memoranduma o razumijevanju Hrvatska će uz pomoć Komisije i država članica europodručja moći izvršiti sve potrebe pripreme prije nego što započne sa samom izradom kovanica. To među ostalim uključuje odabir motiva za nacionalnu stranu eurokovanica u skladu s nacionalnim postupkom, nabavu i proizvodnju kovnih alata i izradu probnih otkova te pripreme za distribuciju eurokovanica i povlačenje hrvatske kune tijekom uvođenja eura.

Izvršni potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis izjavio je: Raduje me potpisivanje ovog Memoranduma o razumijevanju koji će Hrvatskoj omogućiti da započne s pripremama za izradu probnih eurokovanica jer je to još jedan važan korak na putu prema pristupanju europodručju. Komisija nastavlja podupirati Hrvatsku u njezinim naporima da se pridruži europodručju, što će joj zasigurno donijeti znatne prednosti. Međutim, prije uvođenja jedinstvene europske valute Hrvatska mora ispuniti sve kriterije iz Maastrichta i ostvariti daljnji napredak u tehničkim pripremama.

Povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni izjavio je: Potpisivanje Memoranduma važan je simboličan, ali i praktičan korak na hrvatskom putu prema uvođenju eura. Pozdravljam odlučnost Hrvatske da se pridruži europodručju jer joj je ondje i mjesto. Komisija će nastaviti podupirati Hrvatsku u njezinim pripremama i naporima da ispuni konvergencijske kriterije.

Hrvatska još nije članica europodručja, ali kuna sudjeluje u tečajnom mehanizmu (ERM II) od 10. srpnja 2020.

Potpisivanje Memoranduma o razumijevanju uobičajeni je pripremni korak u pristupanju država članica europodručju. Zbog složenosti postupka proizvodnje eurokovanica države članice koje se namjeravaju pridružiti europodručju trebaju započeti s pripremama znatno prije nego što Vijeće donese odluku o ukidanju odstupanja u pogledu njihova sudjelovanja u euru. Time se ne prejudicira odluka Vijeća o ukidanju odstupanja u skladu s člankom 140. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Nakon potpisivanja Memoranduma o razumijevanju Hrvatska može preuzeti potrebnu tehničku dokumentaciju za kovanje probnih otkova koji će se koristiti za provjeru tehničke prikladnosti budućih eurokovanica za prodajne automate i strojeve za obradu kovanica. Komisija i nacionalne kovnice novca država europodručja Hrvatskoj će prenijeti i potrebna autorska prava i kovne alate. Takvi su memorandumi o razumijevanju ranije potpisani i sa Slovenijom, Ciprom, Maltom, Estonijom, Latvijom i Litvom.

/Republikainfo.com/

Objava EK i države članice s RH potpisale Memorandum o razumijevanju oko uvođenja eura pojavila se prvi puta na Republika.

Predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković sastao se s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen u NSK, u povodu pozitivne ocjene hrvatskog Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Na sjednici Vlade premijer Plenković je kazao da će se održati i druga sjednica Vlade gdje će prisustvovati Ursulu Von der Leyen koja će Hrvatskoj dati pozitivnu ocjenu nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Hrvatska je dobila sredstva iznad 12 posto BDP-a i siguran sam da ćemo to iskoristiti za rast i za razvoj. Zahvaljujemo EK u trenuscima kada smo uz Covid bili suočeni s dvama razornim potresima ovdje i na Banovini”, kazao je premijer nakon sjednice te podsjetio da će s Von der Leyen posjetiti Katedralu kao i tvrtku Rimac Automobili.

Ovo je plan koji bi trebao podići rast hrvatskog BDP-a za 1,5 postotnih poena 2021. i po 2,5 do 2,9 postotnih poena u svim godinama do 2026., uključujući i tu godinu. Trebao bi stvoriti 21 tisuću novih radnih mjesta. A to je samo procjena izravnog učinka svih ulaganja zamišljenih u planu, ne i reformi, koje su jednako važan dio Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Kad bi Hrvatska uspjela strukturnim reformama zatvoriti polovicu zaostataka koje sada ima u odnosu na prosjek Europske unije, u sljedećih 20 godina hrvatski BDP bio bi za 15 posto veći nego danas, piše Večernji list HR.

“Pred vama je gigantski napor. U tako kratkom vremenu upravljati i implementirati projekte koji će potrošiti sav taj novac. Trebate se fokusirati na taj zajednički izazov”, poručuje dužnosnik, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti. Nakon jučerašnjeg zelenog svjetla Komisije, Vijeće EU ima četiri tjedna za usvajanje provedbene odluke, koja je formalno odobrenje i koja omogućuje isplatu predujma u visini 13 posto vrijednosti NPOO-a, što je u hrvatskom slučaju oko 819 milijuna eura. U Bruxellesu se svi nadaju da će hrvatski plan biti odobren u Vijeću prije kolektivnih godišnjih odmora u kolovozu, prenosi Večernji list HR.

/Republikainfo.com/

Objava EK odobrila Hrvatskoj 683,7 milijuna eura bespovratnih sredstava za sanaciju od potresa pojavila se prvi puta na Republika.