Ovo je gotovo za nepovjerovati, piše austrijski dnevni list “Heute” u izvješću o velikom skandalu, koji je otkriven u jednoj od bečkih džamija.
Kako navodi isti izvor, istražitelji su otkrili ne samo višegodišnje razvratne radnje u redovima jedne od muslimanskih vjerskih zajednice u Beču, nego i zloupotrebu prikupljenih dobrovoljnih novčanih priloga vjernika. Dakle, njihovih milodara.

“Heute” navodi, kako su istražitelji otkrili da su imami i osoblje te vjerske zajednice, umjesto da milodare vjernika koriste za vjerske potrebe, dio sredstava koristi za angažiranje eskort dama, s kojima su organizirali i financirali orgije i razvrat.

Istragom je otkriveno da je novac od muslimanskih vjernika prikupljan petkom i za praznike. Fond za razvrat i zabave punjen je i iz prihoda od hodočašća, prodaje vjerskih knjiga, te pokopa vjernika, kao i raznih donacija.

Sve te stavke u knjigovodstvenim su knjigama znalački skrivene pod krinkom troškova za plaćanje najma, isplatu plaća imama i dozvole boravka.

Kada su dolazili inspektori u provjeru financijskog poslovanja, kako bi razotkriti što se krije iza pojedinih stavki, navodno su, prema pisanju “Heutea”, zabilježeni pokušaji podmićivanja raznim putovanjima i drugim zabavnim događajima, samo da ne otkriju navedenu zloupotrebu.

Kada je skandal otkriven, smijenjene su odmah dvije osobe. Jedna od njih bila je vjerski savjetnik i vođa 63 ATIB organizacije u Austriji, navodno povezan s bivšim članom turske stranke AKP, koja je na vlasti.

Diyanet je smjene obrazložio “neodgovornim i nesposobnim ponašanjem” dotičnih osoba, navodi “Heute”.

Nadležne austrijske vlasti pokrenule su istragu o šokantnom otkriću. Točnije, načinu financiranja navedene organizacije. I službeno je od nje zatražili da se očita o nalazu istražitelja. I to prego dvaju agenda Saveznog kancelarstva u Beču, za integraciju i kulturne odnose.

Za sve spomenute vrijedi načelo nevinosti dok im se ne dokaže suprotno, ističe „Heute“, a prenosi Fenix-magazin.

/Desk/

Objava Skandal u džamiji u Beču: Eskort dame plaćali milodarom vjernika pojavila se prvi puta na Republika.

Džamiju je otvario reisul-ulema Islamske zajednice u BiH Husein Kavazović, a svečanosti su nazočili i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, predsjednik Vlade Srpske Radovan Višković, srpska članica Predsjedništva Željka Cvijanović, potpredsjednik Vlade Republike Srpske Alen Šeranić, gradonačelnik Banja Luke Draško Stanivuković, turski ministar kulture i turizma Mehmet Nuri Ersoja, izaslanik predsjednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana i brojni drugi. Predsjednik RS-a Milorad Dodik, kazao je kako je rušenje džamije “bila greška i čin bezumlja” te da se “rušenjem ne može zaustaviti ni narod ni vrijeme”. kao i da “obnavljanje Arnaudije 30 godina nakon rušenja simbolizira besmisao njenog rušenja”.

Predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik, ovom prilikom kazao je kako “svjedočimo vtlo važnom događaju”, te da “svatko ima pravo biti na svome”.

“Ono što se dogodilo prije 30 godina bila greška. I sada svjedočimo da se džamija ponovo izgradila, što znači da se život nastavlja dalje. Svatko ima pravo biti svoj na svome. Može biti drukčiji, pripadnik, jednog, drugog ili trećeg naroda, ali ono što zajedno moramo graditi, je mir na ovim prostorima”, rekao je Dodik, javlja RTRS.

Obraćajući se prisutnima na otvorenju novoobnovljene džamije, gradonačelnik Banja Luke Draško Stanivuković je kazao kako Banja Luka pripada svima koji žive u tom gradu.

“Želim da ovaj prelijepi objekt koriste vjernici i da im nitko ne smeta u njihovim molitvama, kako ovdje u Banja Luci, tako i u cijelom regiji. Želim da Arnaudija stoljećima bude na molitvenu upotrebu svim islamskim vjernicima”, rekao je Stanivuković.

Glavni imam Medžlisa Banja Luka Muamer Okanović, istaknuo je dobrodošlicu i zahvalio predstavnicima svih razina vlasti u BiH, među kojima i srpskoj članici Predsjedništva BiH Željki Cvijanović, kao i predstavnicima grada Banja Luka.

“Arnaudija je džamija koja je stoljećima krasila ljepotu Banja Luke. Sretan sam što danas otvara svoja vrata i što će, na radost vjernika, biti sjedište dobrih i čestitih ljudi”, rekao je Okanović.

Ministar kulture i turizma Turske Mehmet Nuri Ersoj, koji je izaslanik turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, rekao je danas na svečanosti otvaranja džamije Arnaudije u Banja Luci kako će Turska učiniti sve na jačanju veza s BiH kao i na održanju mira i stabilnosti na Balkanu.

Ersoj je izrazio zadovoljstvo zbog današnjeg otvaranja obnovljene džamije Arnaudije, kazavši kako “Balkan i BiH imaju veliki značaj u povijsti i kulturi”.

Poglavar Islamske zajednice u BiH Husein Kavazović, rekao je da je otvaranje obnovljene džamije veliki događaj te da je ona utočište dobrih ljudi stoljećima.

“Ovo je naše zajedničko nasljeđe nad kojim nam valja bdjeti”, naglasio je Kavazović, izrazivši nadu da će ova obnova osnažiti međuljudske odnose i osvijetliti put bolje budućnosti.

Ministar za ljudska prava i izbjeglice u Vijeću ministara BiH Sevlid Hurtić, rekao je da je Arnaudija ponovo zablistala u autentičnom obliku i dodatno ukrasila prelijepi grad na Vrbasu.

“Otvaranjem ove džamije snažno njegujemo nasljeđe i duhovne vrijednosti”, naglasio je Hurtić i zahvalio Vakufskoj direkciji Turske koja je najvećim dijelom financirala obnovu, kao i turskom predsjedniku Erdoganu.

Muftija banjalučki Ismail Smajlović rekao je na svečanosti otvaranja džamije Arnaudije da su ramazan, Vaskrs i Pesah bili prilika za posebno iskazivanje poštovanja prema drugima i drukčijima i naglasio kako treba unaprijeđivati dobročinstvo i bogobojažljivost.

“Najbolji među nama je onaj koji je najkorisniji ljudima”, poručio je Smajlović te zahvalio organima vlasti koji su dali potrebne dozvole za obnovu. Naglasio da “razborite osobe trebaju biti najodgovorniji čuvari lijepoga u svijetu”.

Povodom otvaranja džamije Arnaudije pročitana je čestitka biskupa banjalučkog Željka Majića u kojoj je istaknuo da je “svaki vjerski objekt kuća molitve gdje se vjernici hrane riječima Božijim”.

Kako izvješćuje RTRS, brojni vjernici islamske vjeroispovjesti nisu krili radost što je banjalučka Araudija ponovno otvorena za vjernike, te kako im je jedina želja da svi narodi žive u slozi i miru u BiH.

Arnaudija je izgrađena u klasičnom osmanlijskom stilu, kao i džamija Ferhadija, a stilskim i tipološkim karakteristikama pripada grupi jednoprostornih džamija sa kupolom i tri kupolice. Ističe se skladnim proporcijama i oblikom, te masivnim kamenim turbetom. Ulaz u turbe je iz same džamije.

/Desk/

Objava U Banja Luci otvorena novoobnovljena džamija Arnaudija – nazočio vrh RS-a – Dodik kazao da je njeno rušenje bila ‘greška’ pojavila se prvi puta na Republika.

To je još jedna crkva-muzej u Istanbulu, nakon Aja Sofije, koja je “postala” džamija. Kako izvješćuje turski ‘Sabah’, džamija Karije, koja se nalazi u centru Istanbula, poslije 79 godina bit će otvorena danas za vjernike. Kako je najavljeno, predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan, putem telekonferencije iz Ankare, prisustvovat će toj svečanosti.

Odluku o pretvaranju crkve u muzej opozvao je 19. studenoga 2019. turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan.

Pravoslavna crkva Hora ili ‘Crkva Hrista Spasitelja u polju’, podignuta je u 4. stoljeću, a 1511. godine je pretvorena u džamiju. U džamiju ju je preuredio Atik Ali-paša, jedan od Bajazitovih velikih vezira i od tada je u funkciji pod nazivima “Atik Ali-pašina džamija” i “Karije džamija”. Mozaici i freske koje se smatraju vrhuncem bizantijske umjetnosti, tada su prekriveni slojem maltera.

Kao prenosi agencija FENA, službenom odlukom vlasti, 2. kolovoza 1945. godine, građevina je dobila status muzeja i predstavljala je jednu od najposjećenijih turističkih atrakcija iz bizantijskog perioda u Carigradu, uz Aja Sofiju i cisternu Baziliku. Prije četiri godine, odlukom predsjednika Erdogana ponovo je prebačena u nadležnost Predsjedništva za vjerska pitanja.

Tada je i započeta restauracija ovog značajnog povijesnog objekta kako bi se u njoj vjernici opet mogli moliti. Svoj današnji oblik crkva je dobila početkom 14. stoljeća kada ju je u potpunosti obnovio bizantijski državnik Teodor Metohit.

Tijekom opstade Carigrada 1453. godine u crkvu je prenesena ikona koja se smatrala čudotvornom i zaštitnicom grada u cilju dobivanja božanske pomoći u obrani od nevjernika.

Međutim, Osmanlije su zauzele grad, a pola stoljeća nakon toga, crkva je po nalogu Atik Ali paše, velikog vezira sultana Bajazita II, pretvorena u džamiju zvanu Karije. Njena unutrašnjost je prilagođena potrebama islama, pa su mozaici i freske bili prekriveni slojem maltera.

Zgrada je vremenom oronula i prilikom istraživanja njene unutrašnjosti 1948. godine, američki bizantolozi su ispod sloja maltera otkrili bizantijske ikone i mozaike, nakon čega je počela detaljna obnova građevine i otkrivanje prvobitnog sloja. Radovi su trajali čitao desetljeće i ona je 1958. godine otvorena za javnost kao muzej koji se službeno zove Karije po nazivu džamije, iako je i dalje među stanovnicima Istanbula ustaljen naziv Hora.

/Desk/

Objava KORAK PO KORAK Kao i Aja Sofija, još jedna crkva u Istanbulu postala – džamija pojavila se prvi puta na Republika.

Agencija MINA, javila je kako nakon vandalizma u ime Medžlisa Čapljina javno reagirao glavni imam Adem-ef. Šuta.

“Mesdžid u Šurmancima bio je meta za sada nepoznatih osoba, koji su u prvom napadu razbili prozore, da bi u narednom napadu iz zračne puške gađali prozore i vrata mesdžida. Prilikom napada na mesdžid pričinjena je značajna materijalna šteta. Ono što je zastrašujuće je činjenica da su počinitelji na mejtaš (postolje na koje se položi tijelo preminule osobe dok se obavlja dženaza namaz) ispred mesdžida, stavili ubijenog guštera, kao svojevrsnu poruku Bošnjacima”, kazao je glavni imam.

“Na nekoliko privatnih kuća Bošnjaka izvršeno je također nekoliko napada, razbijanja prozora i provala, tom prilikom je nanesena značajna materijalna šteta. Skrnavljenje našeg vjerskog objekta i napad na privatne kuće naših džematlija napad je na naš vjerski i nacionalni identitet”, rekao je glavni čapljinski imam.

On je pozvao domaću i međunarodnu javnost da nedvosmisleno osudi spomenute napade, a nadležne policijske organe da osiguraju pravo na sigurnost Bošnjacima u Šurmancima.

Pripadnici Policijske stanice Čapljina nakon prijave su izvršili uviđaje, naglasio je ef. Šuta, nakon čega će poduzeti neophodne mjere i radnje na identifikaciji počinitelja, a o ishodu istrage će blagovoremeno obavijestiti javnost.

Međutim, počitnitelji su se “sami javili”. Točnije, uz asistenciju svojih roditelja, a čemu je svjedočila novinarska ekipa FTV-a.

Naime, novinarka Anita Zovko s kolegom je snimala prilog o napadu na džamiju u Šurmancima, a tom prigodom dogodila se i jedna neuobičajenost.

“Snimam devastaciju dzamije u selu Šurmanci,općina Capljina. I dok uzimamo izjavu od mještanina, dolaze dvojica ljudi i kažu: “Zaustavi snimanje”. Već sam se spremila da se tučem ako treba, kad preokret: “Ljudi, mi smo doveli počinitelje! To su ova dvojica, a naši su sinovi”.
Nažalost, nismo mogli snimiti, ali ću kazati: ne bih bila u koži tim sinovima, a očevima svaka čast. Žalosno je da se takve stvari događaju…iz čiste obijesti, ali vrijedilo je vidjeti… oprost je zatražen i dobijen, zagrljaj i pružena ruka s obje strane. U malim Šurmancima danas svjedočih ljudskom trenutku. Zalutaš, uvijek ima netko tko će te vratiti na pravi put… i važno je,ljudi važno je kako odgajamo našu djecu. Znam da ih danas ne odgajamo sami… pa eto, budimo im primjer dobra, valjda će vrijediti nesto, nekad će “upaliti”, nekad će se sjetiti..Možda kad bas bude “stani-pani”… čudan neki dan, čudno fin ispade”, napisala je novinarka Zovko na svom Facebook računu.

/Republika/

Objava Vandalski napad na džamiju u Šurmancima u Čapljini – roditelji sami doveli svoje sinove da traže oprost za učinjeno pojavila se prvi puta na Republika.

Na upit N1 BiH za komentar izjave turskog predsjednika, iz OHR-a su rekli da su “bez komentara”, dok su iz Europske komisije u svojoj reakciji naveli kako općenito nemaju običaj komentirati primjedbe drugih prema medijskim izvješćima, “posebno ako te primjedbe nemaju smisla ili se ne temelje na stvarnosti”.

Ne osvrćući se na turskog predsjednika i njegovu izjavu, iz Veleposlanstva SAD-a u Bosni i Hercegovini ipak su odgovorili na upit, afirmirajući Bosnu i Hercegovinu kao dijelom Zapada.

“Bosna i Hercegovina jest i uvijek je bila dio Zapada. Sjedinjene Američke Države su prijatelj i partner svim ljudima u BiH, svih nacionalnosti i religijskih uvjerenja. Ostajemo posvećeni postizanju našeg zajedničkog cilja – demokratske, inkluzivne i napredne BiH, čvrsto usidrene u euroatlantsku zajednicu zemalja”, naveli su u odgovoru iz Ureda za odnose s javnošću Veleposlanstva SAD-a u Bosni i Hercegovini za N1 BiH.

Naime, turski predsjednik, Recep Tayyip Erdogan rekao je u Sarajevu kako “Zapad postoji da bi podijelio i iscijepao muslimane”.

“Želi ih podijeliti, iscijepati, a potom i progutati. Upravo vi ćete biti najveća prepreka tome“, rekao je Erdogan prilikom posjete Rijasetu Islamske zajednice u BiH.

Njegovu su izjavu naknadno prenijeli mediji, a u programu N1 televizije reagirao je i bivši šef bosanskohercegovačke diplomacije Zlatko Lagumdžija, koji je izjavu okarakterizirao “zastrašujućom”.

„To je jedna zastrašujuća izjava. Radi se o vrlo ozbiljnom čovjeku i ta njegova izjava je duboko pogubna za BiH. To je čista poruka Bošnjacima da ne vjeruju Zapadu. Tko je alternativa Zapada?“, upitao se Lagumdžija gostujući sinoć na N1 televiziji u emisiji Pressing.

Lagumdžija je kritizirao predsjednika SDA Bakira Izetbegovića kazavši da, “za razliku od oca Alije Izetbegovića, zbog politike koju danas vodi, gura Bošnjake i BiH u izolaciju”.

Liberalni forum u Bosni i Hercegovini ocijenio je nedavne izjave turskog predsjednika u BiH kao favorizirajućim po jednu političku opciju (SDA), te omalovažavajućim po njene protivnike.

U svom reagiranju navode kako je zabrinjavajuća retorika i o „dijeljenju muslimana“.

“Naime, za razliku od autokratskih i diktatorskih režima, smisao demokracije upravo jeste u „dijeljenju“, tj. u pravu pojedinaca i grupa za političkim organiziranjem, izražavaju svoje stavove, pa i na koncu se i politički sukobljavaju u demokratskoj areni. To, kako nam povijestpokazuje, ne vodi slabljenju, nego upravo suprotno – demokratskom jačanju i razvoju društva”, navodi se u osvrtu Liberalnog foruma.

“Ovim putem želimo skrenuti pažnju na činjenicu da se velika većina reformi i napretka koji je Bosna i Hercegovina ostvarila od potpisivanja Daytona do danas može upravo zahvaliti podršci zapadnih država”, ističu, prenosi N1.

“Milijarde donacija i investicija koje su uložene za obnovu i razvoj naše zemlje, uložene su uglavnom od strane zapadnih država. Od 10 najvećih investitora u BiH od 1995. do danas, njih osam pripada zapadnom političkom i civilizacijskom krugu. Među prvih 10 nema Turske”, stoji u objavi.

Kako poručuju, najvažniji trgovinski partner BiH i najveće izvozno tržište naše zemlje su države Europske unije.

Liberalni forum je nevladino, nestranačko i neprofitno udruženje građana koje za cilj ima razvoj, širenje i primjenu ideja i programa zasnovanih na načelima liberalizma. Kao organzacija, Forum je članica Atlas Mreže te Državne radne grupe za monitoring reforme javne uprave u Bosni i Hercegovini te partner Europskim studentima za slobodu, fondaciji Friedrich Naumann, Fondaciji za ekonomsku edukaciju FEE i brojnim drugim.

Inače, tijekom današnjeg posjeta Erdogana  Hrvatskoj, otvorena je džamija i Islamski centar u Sisku.

Monumentalna građevina otvorena je u nazočnosti predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića te predsjednika Republike Turske Recepa Tajjipa Erdogana, reisu-l-uleme Islamske zajednice u BiH Huseina ef. Kavazovića i muftije zagrebačkog Aziz ef. Hasanovića te brojnih dužnosnika iz Hrvatske, Turske, BiH, ali i drugih država.

/Desk/

Objava Reakcije na Erdoganove riječi da ‘Zapad muslimane želi podijeliti, iscijepati i progutati’ te da su bh muslimani ‘tome zapreka’ pojavila se prvi puta na Republika.

Nedaleko od Tomislavgrada u srijedu je otvorena džamija čiju su izgradnju zajednički finansirali lokalni muslimani i katolici, što je suprotno neskladu i prepirkama između političkih predstavnika Bošnjaka i Hrvata.

Džamija u mjestu Dilaveri izgrađena je 2020. godine, ali je otvorenje odgođeno zbog epidemije koronavirusa.

Zajednički su je svojim donacijama finansirali katolici i muslimani, nakon što su na isti način ranije izgradili katoličku crkvu nedaleko od tog mjesta, rekli su organizatori.

O tome su na svečanom otvaranju govorili predsjednik vlade Kantona 10 Ivan Vukadin, načelnik općine Tomislavgrad Ivan Buntić i gvardijan franjevačkog samostana u Tomislavgradu fra Sreten Ćurčić.

Dilaveri su primjer stoljetne tolerancije i međusobnog pomaganja tamošnje hrvatske, uglavnom katoličke i bošnjačke muslimanske zajednice.

To je posve suprotno od javno stvorenog nepovjerenja, pa čak i mržnje koja je posebno izražena na društvenim mrežama i u istupima političara iz dva naroda koja se posebno pojačala uoči Općih izbora u oktobru koji će se održati u Bosni i Hercegovini.

/Desk/

Objava Katolici i muslimani zajednički izgradili džamiju kod Tomislavgrada pojavila se prvi puta na Republika.

Ovo je izjavio nakon što su opet izbili sukobi između izraelskih sigurnosnih snaga i brojnih vjernika koji su bili u džamiji.

Osudio je ponašanje izraelskih snaga i Izrael je nazvao “okrutnom terorističkom državom koja brutalno i nemoralno napada muslimane”. Kako je kazao, muslimanima ne preostaje ništa drugo osim da zaštite svoju svetost i pravo na svoj dom koje postoji hiljadama godina.

Erdogan je muslimanima diljem svijeta uputio poruku:

“Dužnost svakog muslimana je da zaštiti čast i dostojanstvo svetog grada Jerusalema. Napad na bogomolje i muslimane u Jerusalemu, posebno na Al-Aqsu, je napad na sve nas. To je napad na muslimane u Al-Qudsu, ali i one koji posjećuju Kabu u Meki, na one koji su blizu poslanika Muhammeda a.s. u Medini. To je napad na muslimane u Diyarbakiru, Istanbulu, Kairu, Islamabadu, Džakarti, Kuala Lumpuru, Bakuu i Sarajevu”, kazao je i dodao da je dužnost suprotstaviti se onome što se događa u Jeruzalemu.

Smatra da svako posredno podržava Izrael ako šuti ili nema jasan stav o ovom događaju. Također je pozvao da, kako je rekao, svijet reagira protiv izraelskih napada na Al-Aqsu. To se prije svega odnosilo na države sa većinski muslimanskim stanovništvom.

Obećao je da će Turska reagirati i zaključio da više niti jedna osoba nema povjerenje u međunarodne institucije i međunarodno pravo.

Naglasio je da “ako svijet ne može zaštititi Jeruzalem i muslimane koji žive u njemu, onda to znači”, kako je naveo, “da se izdao i da je aktivirao bombu kojom će se samouništiti”, piše turski dnevni list Cumhuriyet.

(Izvor: Agencije)

Objava Erdogan zbog izraelskog napada na džamiju u Jeruzalemu poziva i muslimane Sarajeva na “odgovor” pojavila se prvi puta na Republika.

Papa Franjo rekao je u proteklu nedjelju da ga je pogodila turska odluka da istanbulski muzej Aju Sofiju pretvore u džamiju, nakon nekoliko vjerskih vođa koji su već osudili taj potez.

“Moje misli su s Istanbulom. Razmišljam o Svetoj Sofiji i jako me to boli”, rekao je tijekom svoga tjednog blagoslova na Trgu svetog Petra.

Turski predsjednik Tayyip Erdogan rekao je da će se prve molitve u Aji Sofiji održati 24. srpnja, nakon što je proglašeno da je taj drevni spomenik ponovno džamija i nakon što je sud ukinuo njezin status muzeja.

“Uz Božju volju, svi ćemo se skupa naći na molitvi petkom 24. srpnja i otvoriti je (Aju Sofiju) za vjernike”, kazao je Erdogan u televizijskom obraćanju naciji, u emotivnom govoru u kojem su dominirale nacionalističke i vjerske reference.

Po njegovim riječima, trebat će šest mjeseci kako bi se finalizirale pripreme da se zdanje, u kojem se nalaze i neki obnovljeni kršćanski simboli i mozaici, pripremi za prihvat pripadnika islamske vjere.

Svjetski savez crkava pozvao je Erdogana da povuče svoju odluku, dok ju je patrijarh Bartolomej, duhovni vođa pravoslavnih kršćana smješten u Istanbulu, nazvao razočaravajućom.

Turski predsjednik dugo je vremena predlagao da se status džamije vrati toj znamenitosti pod zaštitom UNESCO-a, važnom spomeniku kako kršćanskog Bizanta tako i muslimanskog Osmanskog carstva, danas jednom od najposjećenijih mjesta u Turskoj.

Erdogan je rekao da će Aja Sofija nastaviti biti otvorena za muslimane, kršćane i strance. Dodao je da je potez preobrazbe građevine u džamiju izraz turske neovisnosti te da će svaku kritiku protumačiti kao napad na tursku nezavisnost.

UNESCO, na čijem se popisu Aja Sofija nalazi, izrazio je žaljenje zbog turske odluke, a njegov Odbor za svjetsku baštinu razmotrit će status Aje Sofije.

“Aja Sofija dio je povijesnih zona Istanbula upisana na popis svjetske baštine UNESCO-a”, naglasila je direktorica organizacije Audrey Azoulay.

Radi se o “remek djelu arhitekture i jedinstvenom svjedočanstvu susreta Europe i Azije kroz stoljeća. Njezin status muzeja predstavlja univerzalnost njezine baštine i od nje stvara snažan simbol dijaloga”, dodala je ona.

(Izvor: Agencije)

Objava ISLAMIZACIJA 21. STOLJEĆA Svijet upozorava, papa Franjo je pogođen, ali ‘sultan’ Erdogan nakon Aje Sofije najavljuje i “oslobađanje džamije al-Aksa od Izraela” pojavila se prvi puta na Republika.

“Pozivamo turske vlasti da i dalje sačuvaju Aju Sofiju kao muzej, kao ilustraciju njihove posvećenost poštivanju kulturnih tradicija i bogate povijesti koje su oblikovale tursku republiku i da jamče da će ostati otvorena za sve”, napisao je Pompeo.

Tursko državno vijeće će u četvrtak razmatrati zahtjev udruga koje traže pretvaranje bivše bazilike Aja Sofije, koja je sad muzej, u džamiju.

“Sjedinjene Države smatraju da bi svaka promjena statusa Aja Sofije predstavljala ograničenje nasljeđa te izuzetne građevine”, dodao je Pompeo.

Glasnogovornik turskog ministarstva vanjskih poslova Hami Aksoy je rekao da Tursku “iznenađuju” te izjave i dodao da “nitko nema pravo upozoravajućim tonom govoriti o njihovim suverenim pravima”.

Aja Sofija, istanbulska crkva iz VI. stoljeća, upisana je na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Crkvu su izgradili Bizantinci, a Osmansko Carstvo pretvorilo ju je u džamiju da bi 1935. postala muzej.

Erdogan je prošle godine pretvaranje Aje Sofije u muzej nazvao “velikom pogreškom”.

(Izvor: HINA/Agencije)

Objava Wahington poziva Tursku da ne pretvori Aju Sofiju u džamiju pojavila se prvi puta na Republika.

Bajram-namaz je klanjan u Sarajevu u 5:52 sati te uz male vremenske razlike i u ostalim gradovima u BiH. Ipak, središnja bajramska svečanost u Gazi Husrev-begovoj džamiji na Baščaršiji ove godine je obilježena uz posebne mjere zbog pandemije koronavirusa. Muslimani diljem svijeta navikli su obilježavati Ramazanski bajram okupljanjem u džamijama, što ove godine u mnogim zemljama nije moguće, javlja Klix.ba.

Dok su tijekom ramazana mnoge džamije bile zatvorene, vjernici su molitve obavljali u svojim kućama. Džamije u našoj zemlji odnedavno su počele otvarati svoja vrata vjernicima, ali uz mnoštvo pravila koja podrazumijevaju fizičku distancu, uzimanje abdesta kod kuće, nošenje vlastite serdžade (prostirke na kojoj klanjaju).

Tako je bilo i jutros u džamijama širom BiH. Prema instrukcijama reisu-l-uleme Islamske zajednice u BiH Huseina ef. Kavazovića, bajram-namaz klanjan je uz poštivanje svih mjera samozaštite. U džamijama koje su bile popunjene, vjernici su bajramsku molitvu obavili u prostoru oko džamija.

Kako je ovog Ramazanskog bajrama sve drugačije svjedočili su i prizori ispred džamija nakon klanjanja bajram-namaza. Tradicionalno zadržavanje i čestitanje ispred džamija nije izgledalo kao ranijih godina. Iako se pojedinci nisu mogli suzdržati od rukovanja i zagrljaja, ipak su drugi vodili računa o održavanju fizičke distance.

/Republikainfo.com/

Objava Muslimani danas slave najradosniji blagdan – Ramazanski bajram pojavila se prvi puta na Republika.