“Ovaj problem koji se pojavio u ovom trenutku, potencijalno za državljane Republike Hrvatske zbog skučenosti zakona u BiH traži hitnu reakciju i hitnu promjenu Zakona o obrani. Na tom tragu, ja ću uputiti izmjene i dopune Zakona o obrani koje su već pripremljene i koje će otkloniti mogućnost gubljenja državljanstva hrvatskim državljanima u BIH koji se kao potpuno legitimni državljani RH odazovu služenju obveznog vojnog roka u RH. Na tom tragu ću predložiti izmjene koje će omogućiti da iz mogućnosti oduzimanja državljanstva budu izuzete države članice NATO-a i, također sukladno Ustavu BiH, budu izuzete države koje imaju posebne, specijalne odnose sa zemljama susjedama. To se prvenstveno odnosi na susjednu Srbiju, Hrvatsku i Crnu Goru”, kazao je Cvitanović za Dnevni list.

Hrvatski sabor je izmijenio Zakon o obrani i time potvrdio ponovno uvođenje obveznog temeljnog vojnog osposobljavanja. Temeljno vojno osposobljavanje (TVO) trajat će dva mjeseca, do kraja godine kreću prvi pozivi, a prvi se ročnici u vojarnama u Kninu, Slunju i Požegi očekuju početkom sljedeće godine.

Uvođenje obveznog vojnog roka može biti značajan problem za bh državljane koji pojeduju i državljanstvo Republike Hrvatske. I to nisu samo bh Hrvati jer hrvatsko državljanstvo posjeduje i tisuće bh Bošnjaka, ali i određen broj Srba.

Služenje u inozemnim vojnim postrojbama Zakon o obrani BiH izričito zabranjuje i podložno je kaznenoj odgovornosti, te je već sada jasno kako ovo područje treba dodatan politički konsenzus i usuglašavanje. Tim više što je susjedna Hrvatska članica Europske unije (EU) kao i NATO-a, a što je put koji slijedi i BiH.

Nedorečenost: Bh državljanima koji su ratovali za ISIL nisu oduzimana državljanstva

Ovo ozbiljno pitanje otvorili su mediji u susjednoj Hrvatskoj i BiH jer bi se tisuće mladića iz BiH koji posjeduju dvojno državljanstvo moglo naći u ozbiljnom problemu. Naime, prema izmijenjenom Zakonu o obrani RH, “novčanom kaznom od 250 do 1320 eura kaznit će se za prekršaj osoba ako se bez opravdanog razloga ne odazove pozivu za sudjelovanje u vojnoj obvezi, pozivu za sudjelovanje u temeljnom vojnom osposobljavanju ili ako bez opravdanog razloga ne dođe na obavljanje civilne službe te ako je bez opravdanog razloga napusti”.

S druge strane, u BiH je u siječnju 2006. godine ukinuta vojna obveza, a Zakon o obrani BiH, članak 51., izričito navodi da je “državljanima BiH čije je prebivalište na području BiH, uključivo i one s dvojnim državljanstvom, zabranjeno služiti vojni rok i obučavati se u svojstvu novaka u oružanim snagama drugih država”.

Također, u Zakonu o državljanstvu BiH, članku, 23, stavak b, stoji da državljanstvo BiH “može biti oduzeto i kada državljanin BiH vrši dobrovoljnu službu u stranim vojnim snagama, usprkos pravne zabrane takve službe. Ovdje je ipak vlada nedorečenost jer “može biti” nije isto kao i “biti će”, piše Dnevni list.

U ovom kontekstu osvrnimo se i na činjenicu kako još uvijek nije poznat točan broj bh državljana koji su od 2012. do 2016. odlazili u Siriju i pridruživali se nekoj od militantnih skupina terorističke organizacije ‘Islamska država’ i sudjelovali u borbama. Neki od njih su procesuirani pred bh sudovima, ali im državljanstva nisu oduzeta. Mnogi još uvijek čekaju na deportaciju iz Sirije gdje su od njih poveli su obitelji iz BiH ili su tamo osnovali svoje obitelji.

Također, pojedini državljani BiH bore se na strani Rusije u agresorskom ratu protiv Ukrajine.

Pravosuđe BiH teško može istražiti i dokazati počinjenje zločina na navedenim ratištima, tako da služenje dvomjesečnog vojnog roka, sukladno dvojnom državljanstvu u zemlji susjedi, članici NATO-a i EU-a, ne može se staviti u istu ravan.

S obzirom na težnje BiH za članstvo u NATO-u kao i članstvo u europskoj obitelji država (EU), očito je kako se ovo pitanje između država susjeda koji imaju posebne međudržavne ugovore, mora dodatno regulirati.

Cvitanović: Potrebna hitna reakcija

Ilija Cvitanović, izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik HDZ 1990 za dnevni list kaže kako je nužno urediti ovo područje.

“Ovaj problem koji se pojavio u ovom trenutku, potencijalno za državljane Republike Hrvatske zbog skučenosti zakona u BiH traži hitnu reakciju i hitnu promjenu Zakona o obrani. Na tom tragu, ja ću uputiti izmjene i dopune Zakona o obrani koje su već pripremljene i koje će otkloniti mogućnost gubljenja državljanstva hrvatskim državljanima u BIH koji se kao potpuno legitimni državljani Republike Hrvatske odazovu služenju obveznog vojnog roka u Republici Hrvatskoj“, istaknuo je Cvitanović.

„Na tom tragu ću predložiti izmjene koje će omogućiti da iz mogućnosti oduzimanja državljanstva budu izuzete države članice NATO-a i, također sukladno Ustavu BiH, budu izuzete države koje imaju posebne, specijalne odnose sa zemljama susjedama. To se prvenstveno odnosi na susjednu Srbiju, Hrvatsku i Crnu Goru”, kazao je Cvitanović.

MORH: „Osoba koja posjeduje državljanstvo Republike Hrvatske, neovisno u kojoj državi se nalazi, vojni je obveznik“

Podsjetimo kako je Ministarstvo obrane Republike hrvatske (MORH) za tportal.hr jasno poručio: “Osoba koja posjeduje državljanstvo Republike Hrvatske, neovisno u kojoj državi se nalazi, vojni je obveznik.”

Pojasnili su pritom kako će oni koji su hrvatsko državljanstvo stekli po roditeljima ili uz hrvatsko imaju i državljanstvo druge države, vojnog roka biti oslobođeni samo ako su u drugoj državi odradili obvezni vojni rok ili civilnu službu.

‘Temeljnog vojnog osposobljavanja, između ostalog, oslobađa se novak koji je stekao hrvatsko državljanstvo naturalizacijom ili prirođenjem ako je u državi čiji je bio državljanin regulirao obvezu vojnog osposobljavanja (u toj je državi, dakle, odslužio obvezu vojnog osposobljavanja) ili civilnu službu.

Također, temeljnog vojnog osposobljavanja oslobađa se novak koji osim hrvatskog ima i strano državljanstvo, a regulirao je obvezu vojnog osposobljavanja (u toj državi, dakle, odslužio obvezu vojnog osposobljavanja) ili civilnu službu’, naveli su iz MORH-a.

„Vojna obveza dužnost svih za to sposobnih državljana RH“

U MORH-u, na pitanje tportala, podsjećaju kako je, prema novom Zakonu o obrani, vojna obveza dužnost svih za to sposobnih državljana RH, a nastaje u kalendarskoj godini u kojoj državljanin RH navršava 18 godina života.

‘Novačka obveza nastaje u kalendarskoj godini u kojoj državljanin Republike Hrvatske navršava 18 godina života i traje do stupanja na temeljno vojno osposobljavanje ili civilnu službu, odnosno isteka 30 godina života ili do prestanka vojne obveze u skladu s odredbama Zakona. Vojni obveznik podliježe novačkoj obvezi i obvezi temeljnog vojnog osposobljavanja odnosno civilne službe i obvezi služenja u pričuvnom sastavu dok žena vojna obveznica ne podliježe novačkoj obvezi, ali može dragovoljno pohađati temeljno vojno osposobljavanje i služiti u pričuvnom sastavu Oružanih snaga RH’, podsjećaju iz MORH-a.

Što se tiče onih koji su hrvatsko državljanstvo stekli po roditeljima ili uz hrvatsko imaju i neko strano državljanstvo, vojnog roka će biti oslobođeni samo ako su u drugoj državi odradili obvezni vojni rok ili civilnu službu, jasni su u MORH-u.

“Temeljnog vojnog osposobljavanja, između ostalog, oslobađa se novak koji je stekao hrvatsko državljanstvo naturalizacijom ili prirođenjem ako je u državi čiji je bio državljanin regulirao obvezu vojnog osposobljavanja (u toj je državi, dakle, odslužio obvezu vojnog osposobljavanja) ili civilnu službu. Također, temeljnog vojnog osposobljavanja oslobađa se novak koji osim hrvatskog ima i strano državljanstvo, a regulirao je obvezu vojnog osposobljavanja (u toj državi, dakle, odslužio obvezu vojnog osposobljavanja) ili civilnu službu”, kažu u MORH-u.

Obveza prijave konzulatu RH

Vojna obveza državljaninu Republike Hrvatske, dodaju, prestaje na kraju kalendarske godine u kojoj navršava 55 godina života (muškarac) odnosno 50 godina života (žena), ako je ocijenjen nesposobnim za vojnu službu ili na temelju otpusta iz hrvatskog državljanstva.

Drugim riječima, svi koji žive izvan Hrvatske, imaju hrvatsko državljanstvo i nisu odslužili vojni rok u toj državi, morat će se javiti u veleposlanstva.

‘Novak koji boravi u inozemstvu od rođenja ili je s roditeljima otišao boraviti u inozemstvo prije nastanka novačke obveze dužan je u kalendarskoj godini u kojoj navršava 18 godina života prijaviti se diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske radi uvođenja u vojnu evidenciju. Novak koji boravi u inozemstvu i koji iz bilo kojeg razloga nije uveden u vojnu evidenciju u Republici Hrvatskoj dužan je prijaviti se nadležnoj diplomatskoj misiji odnosno konzularnom uredu Republike Hrvatske najkasnije do navršenih 29 godina života. Novak može boraviti u inozemstvu do 30. lipnja kalendarske godine u kojoj navršava 29 godina života, a nakon toga se u roku od 30 dana mora javiti nadležnom područnom odjelu za poslove obrane’, pojasnili su iz MORH-a.

/Desk/

Objava Obvezni vojni rok u Hrvatskoj postaje problem za bh državljane s dvojnim državljanstvom – Cvitanović će predložiti hitnu promjenu Zakona o obrani i posebne odredbe za Srbiju, Hrvatsku i Crnu Goru pojavila se prvi puta na Republika.

MORH je, podsjetimo, za tportal.hr jasno poručio: ‘Osoba koja posjeduje državljanstvo Republike Hrvatske, neovisno u kojoj državi se nalazi, vojni je obveznik.’

Pojasnili su pritom da će oni koji su hrvatsko državljanstvo stekli po roditeljima ili uz hrvatsko imaju i neko strano državljanstvo, vojnog roka biti oslobođeni samo ako su u drugoj državi odradili obvezni vojni rok ili civilnu službu.

‘Temeljnog vojnog osposobljavanja, između ostalog, oslobađa se novak koji je stekao hrvatsko državljanstvo naturalizacijom ili prirođenjem ako je u državi čiji je bio državljanin regulirao obvezu vojnog osposobljavanja (u toj je državi, dakle, odslužio obvezu vojnog osposobljavanja) ili civilnu službu.

Također, temeljnog vojnog osposobljavanja oslobađa se novak koji osim hrvatskog ima i strano državljanstvo, a regulirao je obvezu vojnog osposobljavanja (u toj državi, dakle, odslužio obvezu vojnog osposobljavanja) ili civilnu službu’, naveli su iz MORH-a.

Problem nastaje za one državljane Bosne i Hercegovine koji imaju dvojno državljanstvo BiH i Hrvatske, a takvih je prema procjenama nekoliko stotina tisuća, piše Klix.ba. Naime, prema zakonskim regulativama Bosne i Hercegovine, bh državljanima je zabranjeno služenje vojnog roka u drugim državama i ako posjeduju dvojno državljanstvo.

U Zakonu o državljanstvu Bosne i Hercegovine u članku 23. kojim se definira oduzimanje državljanstva, točka b navodi: ‘Državljanstvo BiH može biti oduzeto u sljedećim slučajevima: kada državljanin Bosne i Hercegovine vrši dobrovoljnu službu u stranim vojnim snagama unatoč pravne zabrane takve službe’.

Prema Zakonu o obrani Bosne i Hercegovine, u članku 51. se navodi: ‘Državljanima Bosne i Hercegovine čije je prebivalište na području Bosne i Hercegovine, uključujući i one s dvojnim državljanstvom, zabranjeno je služiti vojni rok i obučavati se u svojstvu regruta u oružanim snagama drugih država’.

Dakle, državljani Bosne i Hercegovine i Hrvatske čije je prebivalište u BiH će ukoliko se prijave služiti vojsku u Hrvatskoj kršiti zakone BiH, piše Klix.ba, uz zaključak kako bi ovo bi moglo imati i ozbiljne političke implikacije na Bosnu i Hercegovinu zbog osjetljivosti moguće vojne obuke za dio stanovništva, dok je u samoj državi ukinut vojni rok.

Australija je upozorila svoje državljane koji imaju i pasoš Hrvatske da je uveden obavezni vojni rok i da se mogu suočiti s pravnim posljedicama u Hrvatskoj ako se ne odazovu.

/Desk/

Objava Nakon hrvatskog uvođenja obveznog vojnog roka problem za bh mladiće s dvojnim državljanstvom – ako se ne odazovu krivi su u Hrvatskoj, a ako se odazovu, BiH im može oduzeti državljanstvo pojavila se prvi puta na Republika.

Trbuhom za kruhom, tisuće građana Bosne i Hercegovine godinama odlaze u inostranstvo. Preko stotinu hiljada se zbog života u drugim državama – najviše Njemačke, Austrije ili Slovenije – odreklo bh. državljanstva. Samo od početka ove godine to je učinilo 597 bivših bh. građana.

Ipak, jer Njemačka sada omogućava dvojno državljanstvo 27-godišnji Adem Rizvanović je, tek nakon 8 godina života i rada kao medicinski tehničar tamo, odlučio tražiti državljanstvo. No, razočaran je što vlast BiH još nije usvojila Sporazum o dvojnom državljanstvu Njemačke i Bosne i Hercegovine.

“Odbijanjem tog Sporazuma negdje Bosna kao da daje do znanja da ne želi nikoga prihvatiti tko je otišao. Jako je važno da se taj sporazum riješi koji bi puno značio i za BiH, a i za ljude koji su ovamo i koji žele imati pripadnost.”

Zastupnički dom BiH još prošle godine usvojio je inicijativu, ali je ona zaustavljena na Vijeću ministara. Protiv su bili ministri iz reda SNSD-a. A samim potpisom ili izmjenama Zakona bilo bi omogućeno da 30.000 onih koji su se zbog stjecanja njemačkog državljanstva, plativši 800 KM, odrekli bosanskohercegovačkog, isto vrate. Trenutno sporazume BiH ima samo sa Srbijom, Hrvatskom i Švedskom. Njemačka je svoj dio uradila i odricanje je posljednje dvije godine svedeno na minimum. No, u BiH i dalje nema političke volje.

Anna Luhrmann, njemačka ministrica za Europu i klimu, kaže:”Tijekom posljednjih godina u Njemačkoj smo proveli reforme tako da je lakše tražiti njemačko državljanstvo i imati dvije putovnice. Jasno je i kakav je doprinos osoba iz BiH našoj zemlji”.

Damir Arnaut, veleposlanik BiH u Njemačkoj kaže kako je broj bh. građana koji traže odricanje od bosanskohrcegovačkog državljanstva u veleposlanstvu u Berlinu, ali i u tri bh konzulata sveden na potpuni minimum.

“To su isključivo, ukoliko ima takvih slučajeva, ljudi kojima je to uvjet da bi obavljali određene poslove sigurnosne prirode, ali zbog stjecanja njemačkog državljanstva i samo zbog toga, više maltene nemamo takvih zahtjeva, jer Njemačka sada dozvoljava dvojno državljanstvo”, kazao je Arnaut.

Iz dijaspore stižu poruke da pitanje dvojnog državljanstva mora biti prioritet, prvenstveno zbog osjećaja pripadnosti svojoj domovini.

Adem Rizvanović, državljanin BiH u Njemačkoj stoga kaže:”Vjerujem da bi to značio ne samo za ljude, nego bi značilo i za BiH, općenito prvenstveno iz ekonomskih razloga, iz tih nekih kulturoloških razloga za pripadnost stanovništva bez obzira gdje živi, da se osjeća da je i dalje Bosanac i Hercegova”.

Aktivist Slobodan Blagovčanin kaže kako se “ne treba živjeti u zabludi da će se ljudi zbog toga vratiti u BiH”.

“To jest taj simbolični trenutak da ljudi koji, iako su otišli iz BiH od BiH, društva i ove pošasti koju živimo, da bar na neki način ostanu povezani s nama, jer i danas dijaspora je bukvalno jedan od najvećih priliva novca, značajan dio naše ekonomije”, smatra Blagovčanin.

I dok se u Njemačkoj vrata otvaraju, u BiH procesi ostaju blokirani. Za više od 30 tisuća bivših državljana koji žele vratiti bh. putovnicu – dvojno državljanstvo i dalje je samo nedosanjani san, piše N1.

/Desk/

Objava 30.000 građana BiH čeka njemačku putovnicu – Njemačka dozvolila dvojno državljanstvo, BiH još ne pojavila se prvi puta na Republika.

Kao jedna od rijetkih zapadnih zemalja Njemačka još uvijek ustrajava na načelu da se stranci koji žele njemačko državljanstvo moraju odreći starog. Vladajuća koalicija novim prijedlogom zakona to želi ukinuti.

Njemačka je useljenička zemlja – tu činjenicu na svojoj online stranici ističe i Ministarstvo unutrašnjih poslova, i pritom se poziva na statistiku: više od četvrtine građana ima migrantsko porijeklo, a kod djece mlađe od 14 godina čak više od trećine. Uz to u zemlji živi oko 13,5 milijuna građana bez njemačkog državljanstva – 16 posto stanovništa, piše Deutsche Welle.

No kada se radi o naturalizaciji, dakle dodjeljivanju državljanstva strancima, Njemačka je među posljednjima u Europi. Dok je primjerice 2021. u Švedskoj na 100 stranaca dodijeljeno 10 državljanstava, a u Nizozemskoj 5,4, u Njemačkoj je prošle godine ta kvota iznosila 1,2 posto.

Razlog tome leži prije svega u nekim vrlo restriktivnim uvjetima koje valja ispuniti da bi se državljanstvo dobilo. Nedavno je vladajuća koalicija Socijaldemokrata, Zelenih i Liberala predstavila u saveznom parlamentu Bundestagu prijedlog novog Zakona o državljanstvu kojim bi se sadašnji strogi uvjeti promijenili.

Dvostruko državljanstvo kao pravo

Najveća je prepreka dosada bila odredba po kojoj se generalno inzistira na načelu jednog državljanstva, kaže Julie Schäfer, odvjetnica specijalizirana za pravo o strancima u kancelariji Schlun & Elven z Kölna. “Ono što prije svega potomke nekadašnjih gastarbajtera, recimo iz Turske ili zemalja zapadnog Balkana, sprečava u dobijanju njemačkog državljanstva je zahtjev da se odreknu ranijeg. Njemačka je jedna od rijetkih zapadnih zemalja koje još na tome inzistiraju”, naglašava Schäfer.

Nacrtom novog zakona se predviđa da odricanje prethodnog državljanstva više nije uvijet za stjecanje njemačkog, te se istovremeno skraćuje vrijeme nužnog neprekidnog legalnog boravka u zemlji sa osam na pet godina – kao što je to već slučaj u većini europskih zemalja, objašnjava njemačka odvjetnica.

Pri tome je vrlo važno da bi se novim zakonom uvela neka vrsta automatizma: “Dvostruko državljanstvo je formulirano kao načelno pravo. To znači da kada su ispunjeni drugi uvjeti, nadležne službe moraju naturalizirati podnositelja zahtjeva, one tu nemaju više nekog manevarskog prostora”, naglašava Schäfer.

Sadašnji zakon dvostuko državljanstvo predviđa samo kao iznimku od pravila. To je prije svega rezervirano za građane Europske unije – oni bez problema mogu imati dva državljanstva. A, nakon poduže procedure, ono se dodjeljuje i onima koji dolaze iz zemalja koje svoje građane ne otpuštaju iz državljanstva – ili zato jer ne žele, ili zato jer to tamo uopće zakonski nije predviđeno. Takve su zemlje primjerice Sirija, Južna Afrika, Afganistan, Alžir ili Iran.

Zakon star više od 100 godina

Aktualne odredbe u Zakonu o državljanstvu većim dijelom potječu još od Zakona o pripadnosti carstvu i državi iz 1913. godine, koji je u poslijeratnoj Njemačkoj naprosto preuzet. Tek 2000. je iz naziva zakona izbačena riječ “carski”. Taj zakon počiva na načelu porijekla i nacionalne homogenosti (Volksnation): tko je njemački državljan, dakle Nijemac, ne može istovremeno biti i nešto drugo. Kao razlog se navodilo da građanin može biti vjeran samo jednoj državi.

Taj argument protiv dvostrukog državljanstava i danas koriste protivnici reforme. Oni tvrde da dvojno državljanstvo dovodi do unutrašnjeg konflika oko lojalnosti i da se ljudi koji žele njemačko državljanstvo trebaju jasno opredijeliti. Kažu da njemačko državljanstvo ima posebno značenje i simboliku i strahuju da bi pretjerano velikodušna politika dvojnog državljanstva mogla dovesti do toga da ljudi stječu državljanstvo iz čisto praktičnih razloga, bez ikakve stvarne veze naspram Njemačke. Osim toga se boje da bi se osoba s dva državljanstva mogla, kako joj kada zatreba, mogla njemačkim zakonima izmicati pozivajući se na svoj dre drugo državljastvo i status stranca.

Za odvjetnicu Julie Schäfer su to zastarjela uvjerenja “koja se u posljednjih 100 godina nisu puno promijenila. Osim toga, naglašava ona, “već i sada je u Njemačkoj – jednako kao i u drugim europskim državama – praksa da se osobe s dva državljanstva koje žive u zemlji tretiraju kao Nijemci. To znači da ne postoji mogućnost da si netko izabere iz obadva svijeta samo ono što mu odgovara.”

Ekonomski i politički razlozi

Cilj reforme Zakona o državljanstvu je s jedne strane da Njemačka postane privlačnija useljenička zemlja za kvalificirane radnike. Tu se zemlja nalazi u oštroj konkurenciji s drugim europskim zemljama, poput Francuske, Nizozemske ili Švedske, koje imaju blaže kriterije i manje prepreka za dolazak kvalificirane radne snage iz inozemstva.

Istovremeno se uvidjelo da je moderna i otvorena useljenička i integracijska politika ključna za društvenu koheziju u Njemačkoj. Želi se potaći “brža i bolja integracija stranaca u njemačko društvo”, jer “naturalizacija dolazi na kraju integracijskog procesa, pa bi oni koji su taj proces prošli trebali moći dobiti državljanstvo, što uključuje i sva zakonska prava i obveze u Njemačkoj, ulključujući i pravo glasa na izborima”, napominje Schäfer.

Ostali uvjeti

Za dobijanje njemačkog državljanstva postoje osim potrebne dužine legalnog boravka u zemlji i drugi uvjeti. Jedan od njih, koji i u novom prijedlogu ostaje nepromijenjen, je da osoba ne smije biti pravomoćno kazneno osuđena. Osim toga bi i nadalje bilo potrebno imati potvrdu o poznavanju njemačkog jezika, s time da bi se dosada potrebna napredna razina C1 smanjila na jednostavniju razinu B1, a predviđene su i iznimke za posebne slučajeve, kada bi bila dovoljna samo sposobnost najnužnije komunikacije.

Jednako tako se i nadalje propisuje obaveza polaganja tzv. testa za naturalizaciju kojim se pokazuje poznavanje nekih osnovnih informacija o Njemačkoj.

Dobijanje dvostrukog državljanstva bi trebalo biti olakšano stranim studentima: ukoliko odmah nakon studija nađu posao i počnu raditi, vrijeme studija bi im se priznavalo kao vrijeme provedeno u Njemačkoj i uračunalo u potrebnih pet godina boravka prije mogućnosti postavljanja zahtjeva.

Prijedlog novog Zakona o državljanstvu vladajuća je koalicija predstavila krajem svibnja u Bundestagu. Očekuje se da će u redovnu zakonodavnu proceduru prijedlog biti upućen tijekom jeseni, piše DW.

/Desk/

Objava Useljenicima u Njemačkoj lakše do dvojnog državljanstva pojavila se prvi puta na Republika.

Ljudi u Njemačkoj koji se žele naturalizirati kao Nijemci i zadržati svoje prvo državljanstvo sada imaju datum kada će Bundestag razmotriti njihovu situaciju, a to je prije Božića. “Useljenici koji žele trajno ostati u Njemačkoj trebali bi dobiti priliku sudjelovati i dati puni doprinos naturalizaciji. Modernizacija Zakona o državljanstvu ima za cilj stvoriti pravni okvir za to”, rekla je glasnogovornica saveznog ministarstva unutarnjih poslova za The Local.

“Višestruko državljanstvo općenito bi trebalo biti dopušteno. Za naturalizaciju stoga više neće biti potrebno odreći se prethodnog državljanstva”.

Prema mišljenju Ministarstva, novi zakon također će skratiti vrijeme koje netko mora živjeti u Njemačkoj prije nego što stekne pravo na državljanstvo kroz naturalizaciju. Osobe koje pokažu dokaze integracije u njemačko društvo također će imati kraće vrijeme čekanja za naturalizaciju, kao poticaj.

Početak kraja dugog čekanja

Ova vijest označava početak kraja dugog čekanja za mnoge stanovnike Njemačke – koji su odgađali dobivanje njemačkog državljanstva zbog općeg zahtjeva da se odreknu svog prethodnog državljanstva.

Iznimke su bile dostupne samo onima čije je drugo državljanstvo bilo iz Europske unije, onima iz zemalja koje ne dopuštaju odricanje i onima koji su podnijeli zahtjev za posebno dopuštenje da zadrže svoje izvorno državljanstvo zbog poteškoća – često dug i birokratski proces .

Dok su druge zemlje, poput Danske 2015., već liberalizirale svoje zakone o dvojnom državljanstvu, Kršćanski demokrati (CDU) Angele Merkel ostali su čvrsto protiv toga. S obzirom na to da se radi o dominantnoj političkoj snazi u zemlji, mnogi dugogodišnji stanovnici Njemačke gotovo su odustali od nade da će se zakon promijeniti.

Međutim, koalicijski sporazum iz 2021. između stranaka socijaldemokrata (SPD), liberalnih slobodnih demokrata (FDP) i zelenih zamrznuo je CDU iz savezne vlade prvi put od 2005. i ponovno probudio neke nade među ovim njemačkim stanovnicima. Tri su stranke izrazile svoju namjeru da reformiraju njemački imigracijski zakon kako bi se omogućilo dvojno državljanstvo.

No, zadnjih godinu dana nisu potvrdili kada bi mogli donijeti novi zakon, sve do sada. “SPD se dugo zalagao za modernizaciju zakona o državljanstvu i njegovu prilagodbu stvarnosti našeg imigrantskog društva”, kaže za The Local Sebastian Hartmann, predsjedavajući SPD-ovog kontingenta unutar Odbora za unutarnje poslove Bundestaga.

“Čak i danas, zbog zakonskih iznimaka, mnoge odluke o naturalizaciji donose se prihvaćanjem višestrukog državljanstva. Prekinut ćemo ovaj nejednak tretman tako da svatko može biti naturaliziran u budućnosti, a da se ne mora odreći svog državljanstva”.

Filiz Polat, predsjednica stranke Zelenih za migracije i integraciju u Bundestagu, rekla je za The Local da je dopuštanje dvojnog državljanstva promjena koja je “odavno trebala”. “Moderan zakon o državljanstvu neophodan je za useljeničku zemlju poput Njemačke”, kaže ona. “Državljanstvo će postati trajna veza pravne jednakosti, sudjelovanja i pripadnosti.”

Stephan Thomae, FDP-ov član Odbora za unutarnje poslove Bundestaga, rekao je da će naturalizacija biti moguća nakon pet godina, a ne sadašnjih osam. Uz dokaz o posebnoj integraciji – uključujući znanje njemačkog jezika – podnositelj zahtjeva za naturalizaciju trebao bi biti kvalificiran nakon tri godine.

“Ljudi koji dođu ovamo, grade život za sebe…”

“Ljudi koji dođu ovamo, grade život za sebe i osjećaju stalnu povezanost s Njemačkom trebali bi se brzo naturalizirati”, rekao je za The Local. “Želimo da ljudi koji žive s nama, koji su se dobro jezično, pravno, ekonomski i kulturno integrirali, koji pridonose uspjehu našeg društva i ispunjavaju svoje odgovornosti – također imaju povezana prava i učinimo ih trajnom ponudom integracije.”

Thomae je također rekao da FDP želi da reforma bude popraćena kampanjom za upoznavanje potencijalnih Nijemaca s njihovim novim pravima, pomažući poticanju naturalizacije.

Dok se sve tri vladine stranke slažu oko općeg načela dopuštanja višestrukih državljanstava, dugoročni stanovnici Njemačke koji se žele naturalizirati ipak bi trebali očekivati malo pravnih natezanja. Kao prvo, još nije jasno koliko manjih detalja još moraju riješiti.

Jedno potencijalno otvoreno pitanje jest i koliko daleko bi se državljanstvo trebalo generacijski protezati. Iako se djeca naturaliziranih Nijemaca ne bi morala odreći oba državljanstva, Thomae je rekao da bi trebala postojati jasna pravila o tome trebaju li unuci naturaliziranih Nijemaca morati odabrati državljanstvo ako već imaju pravo na drugo.

Ni Ministarstvo unutarnjih poslova ni zastupnici u Bundestagu još ne žele točno potvrditi kada očekuju da će novi zakon stupiti na snagu. Međutim, dugotrajni stanovnici u Njemačkoj vjerojatno još moraju malo pričekati jer Bundestag dorađuje nacrt zakona prije nego što ga usvoji.

“Savezno ministarstvo unutarnjih poslova trenutno priprema ovaj nacrt zakona i pažljivo ćemo ga ispitati”, kaže Hartmann. “Ako Vlada donese svoju očekivanu odluku u prosincu, trebali bismo biti u mogućnosti završiti parlamentarnu proceduru najkasnije do ljeta 2023.”

Ako, kao što se predviđa, novi zakon bude usvojen u ljeto 2023., stara pravila mogu se nastaviti primjenjivati kratko vrijeme – kako bi se osiguralo da su državni službenici spremni za nova pravila. Točno razdoblje čekanja vjerojatno će postati jasnije kada Bundestag započne raspravu o nacrtu zakona, prenosi Fenix Magazin.

/Desk/

Objava Njemačka će uskoro raspravljati o dopuštanju dvojnog državljanstva pojavila se prvi puta na Republika.

Odlukom se omogućavaju ulazak i boravak strancu koji u Bosnu i Hercegovinu ulazi zbog poslovnih obveza, pod uvjetom da posjeduje pozivno pismo pravne osobe iz Bosne i Hercegovine koja ga angažira u BiH i potvrdu o negativnom testu na virus SARS-CoV-2 ovlaštenog laboratorija, ne stariju od 48 sati od trenutka ulaska.

Odredbe o zabrani ulaska iz članka 2. ove odluke ne primjenjuju se na državljane Bosne i Hercegovine koji imaju dvojno državljanstvo te oni mogu ući u Bosnu i Hercegovinu s osobnom iskaznicom izdanom od strane nadležnog tijela Bosne i Hercegovine, bez obzira na način ulaska u drugu državu iz koje se vraćaju.

Istovremeno je omogućen boravak u Bosni i Hercegovini strancima, članovima uže obitelji (bračni partner, roditelji, djeca, braća i sestre) umrle osobe radi prisutnosti njezinom ukopu, najviše 72 sata od trenutka ulaska u BiH, ne računajući eventualno razdoblje izolacije, pod uvjetom da posjeduju dokaze o smrti i srodstvu s umrlom osobom, priopćeno je iz Granične policije BiH.

/Republikainfo.com/

Objava KAKO PREKO GRANICE I NATRAG Oni s dvojnim državljanstvom mogu se vratiti s bh osobnom – Stranac zbog posla i s negativnim testom na koronu pojavila se prvi puta na Republika.

Državni ministar pravde BiH Josip Grubeša rekao je da je odluka Vijeća ministara BiH, a koja se odnosi na ulazak stranih državljana u BiH pojašnjena te da dodan je članak koji pojašnjava ulazak osoba s dvojnim državljanstvom u BiH. Grubešina izjavom da se “nada da će Granična policija što prije dobiti tu informaciju i ponašati se u skladu s njom”, nastavljaju se tenzije sa ravnateljem GP BiH Zoranom Galićem koji je već prije reagirao da GP BiH nije odgovorna za donesenu odluku od strane Vijeća ministara, a gdje jeministar i sam Grubeša.

“Bilo je primjedbi osoba koje su s dvojnim državljanstvom pokušale ući u BiH i morali su plaćati prekršajne naloge jer su imali osobnu iskaznicu BiH, a putnu ispravu neke druge zemlje. Zato sam tražio da se odluka o strancima jasno definira i da ne bude zabune te da se ona ne odnosi na osobe koje imaju dvojno državljanstvo”, rekao je Grubeša.

Na službenoj stranici Vijeća ministara stoji da se radi o prijedlogu ministarstva sigurnosti BiH.

Usvojena je odluka koja se tiče otvaranja granica BiH uz dodatak da poslovni ljudi mogu ući u BiH uz negativan test na Covid-19, ali nije razgovarano o otvaranju zračnih luka. No, ministar Grubeša kaže da će se, slabljenjem pandemije vjerojatno i o tome uskoro razgovarati.

/Republikainfo.com/

Objava Nema više kazni na granici za BiH-HR državljane pojavila se prvi puta na Republika.