Hrvatska ove godine predsjeda Inicijativom triju mora, koja se nakon deset godina vraća u Dubrovnik, grad domaćin prvog samita održanog 2016. godine.

Na skupu se očekuju brojni političari i gospodarstvenici, a prema najavama, u Dubrovniku će biti potpisano deset važnih sporazuma. Iz Dubrovnika se u Dnevnik 3 HTV-a javila Tamara Marković, istaknuvši kako Sjedinjene Američke Države u inicijativu ulaze s velikim kapitalom, kroz tvrtke i investicijske fondove.

”Ovdje u Dubrovniku će se potpisati 10 važnih sporazuma iza kojih također stoje Sjedinjene Američke Države”, rekla je Marković.

Američko izaslanstvo predvodi ministar energetike Chris Wright, koji dolazi iz naftnog sektora i zagovara velika ulaganja u LNG, čiji su Sjedinjene Američke Države trenutačno najveći svjetski izvoznik, ali i korištenje nuklearne energije u mirnodopske svrhe.

Energetika i američka ulaganja u fokusu

U tom kontekstu najavljen je i dokument o namjeri suradnje Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država u korištenju nuklearne energije u civilne svrhe.

Među važnijim sporazumima ističe se i Južna plinska interkonekcija, odnosno povezivanje plinovoda Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Time bi Bosna i Hercegovina smanjila ovisnost o ruskom plinu i okrenula se opskrbi plinom iz LNG terminala na otoku Krku, iza čega također stoje američki investitori.

Timovi Hrvatske i BiH usuglasili i tehničke detalje sporazuma o Južnoj plinskoj interkonekciji. Sporazum će ispred BiH potpisati predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, a ispred Hrvatske premijer Andrej Plenković.

Wright je u ponedjeljak u Dubrovniku pozvao na izgradnju infrastrukture potrebne za širenje tržišta prirodnog plina, navodeći kako je riječ o ”jeftinom i čistom” energentu.

”Ovdje sam kao Trumpov predstavnik”, rekao je Wright na večeri organiziranoj u suradnji Atlantskog vijeća i Prvog plinarskog društva.

Naglasio je kako je svijetu potrebno više, a ne manje energije. Sjedinjene Američke Države najveći su izvoznik prirodnog plina, koji Wright naziva ”najbrže rastućim energentom na planetu”.

”Zbog toga treba graditi infrastrukturu u SAD-u, ovdje u Europi i u Hrvatskoj”, rekao je Wright, izdvojivši LNG terminal na Krku kao primjer hrvatsko-američkog partnerstva, izgrađen ne samo za hrvatske nego i za potrebe šire regije.

Regionalna povezanost i investicijski planovi

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar rekao je kako za prirodni plin nisu dovoljni ”samo uvozni kapaciteti”, nego ih je potrebno nadograditi povezivošću, prekograničnom pomoći i suradnjom tržišta.

Za LNG terminal na Krku rekao je kako je prerastao iz nacionalnog projekta u prednost za širu regiju. Upozorio je kako i dalje postoje uska grla u regionalnoj opskrbi, neka fizička, a neka regulatorna.

”Hrvatski prioriteti na tom području su veća povezanost sjevera i juga te bolja integracija LNG kapaciteta u široj regiji. Hrvatska je spremna igrati svoju ulogu”, zaključio je Šušnjar.

Iz Vlade i Ministarstva vanjskih i europskih poslova uoči skupa su naglasili kako tijekom hrvatskog predsjedanja žele nadograditi Inicijativu za novo desetljeće, ojačati njezinu financijsku dimenziju i transformirati je iz političkog formata u investicijsku platformu.

Tri mora od 2019. imaju investicijski fond vrijedan oko milijardu eura, no velika većina sredstava stizala je od država članica. Skupom u Dubrovniku želi se privući i privatni kapital u investicije kojima bi područje između triju mora sustiglo zapadnu Europu u energetskoj, prometnoj i infrastrukturnoj povezanosti.

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman rekao je kako je ovaj samit dosad najveći događaj u Hrvatskoj, s gotovo 1600 registriranih sudionika. Na poslovni forum koji prati politički dio skupa dolaze predstavnici 724 tvrtke iz 45 zemalja.

Hrvatskoj američka investicija vrijedna 50 milijardi eura, najveća u povijesti srednje i istočne Europe

Hrvatska uskoro dobiva investiciju bez presedana, i to ne samo u svojoj povijesti, nego u povijesti cijele srednje i istočne Europe: na prostoru Topuskog u Sisačko-moslavačkoj županiji sagradit će se AI razvojni i inovacijski centar, poznat pod radnim nazivom Projekt Pantheon, čija bi ukupna instalirana snaga trebala iznositi čak jedan gigavat.

Prema neslužbenim informacijama Jutarnjeg lista, cijela se investicija procjenjuje na ukupno 50 milijardi eura. Samo se vrijednost infrastrukture koja će tim projektom biti sagrađena i ostat će državi – od novih dalekovoda i trafostanica do cestovnih i optičkih mreža – procjenjuje na oko 500 milijuna eura, dakle više nego što je koštao Pelješki most.

Točan iznos ukupne investicije i ime čelne osobe koja predvodi konzorcij američkih institucionalnih investitora bit će objavljeni u utorak u podne. Naime, više ugovora vezanih uz investiciju bit će potpisano na summitu Inicijative triju mora u Dubrovniku. No, ono što se već može reći jest da ništa slično tome u ovom dijelu Europe još nije sagrađeno, piše Jutarnji.

S hrvatske strane projekt predvodi Jako Andabak, a za projektiranje kompletnog postrojenja zadužen je Mislav Crnogorac, Zagrepčanin koji je karijeru izgradio na vodećim inženjerskim pozicijama u nekima od najvećih tehnoloških korporacija na svijetu – Emersonu, Vertivu i Amazonu – i koji danas vodi svoju tvrtku Parsec Lab.

Crnogorac predvodi tim od 25 stručnjaka, sve do jednog domaćih, od kojih su mnogi s njim prošli i kroz Amazon i kroz Vertiv. Izvođači projekta, kako je najavljeno, bit će najveće domaće kompanije. Ukratko, riječ je o projektu koji je u svakom segmentu, od investitora do projektanata i izvođača, potpuno usidren u Hrvatsku.

/Desk/

Objava U Dubrovniku gospodarski forum – Hrvatskoj najveća američka investicija u povijesti srednje istočne Europe, 50 milijardi eura – BiH i Hrvatska potpisuju sporazum o plinovodu pojavila se prvi puta na Republika.

Camino Dubrovnik staza dugačka je oko 145 kilometara i podijeljena u sedam dionica, prilagođenih svim ljubiteljima pješačenja različite kondicije i iskustva. Početak Camina Dubrovnik je crkva sv. Jakova u Dubrovniku, a završetak crkva sv. Jakova u Međugorju. Camino Dubrovnik je podijeljen na sedam dana hoda – 3,5 dana pješačenja kroz Hrvatsku te 3,5 dana kroz Bosnu i Hercegovinu, a područja kroz koja se pješači su Dubrovnik, Dubrovačko primorje, Ravno, Neum, Čapljina i Čitluk. Staza je obilježena prepoznatljivom Camino signalizacijom, što će omogućiti sigurno i jednostavno snalaženje na terenu, a prolazit će kroz raznolike krajolike – od mediteranskog priobalja do brdovitih dijelova u Hercegovini.

Službeno predstavljanje Camina Dubrovnik planirano je za 6. ožujka, kada će se na Sveučilištu u Dubrovniku u 19 sati održati prezentacija nove rute i predstaviti svi detalji vezani uz organizaciju, dionice i budući razvoj projekta.

Dan kasnije, u subotu 7. ožujka, u crkvi sv. Jakova u Dubrovniku će se u 7:30 održati Služba riječi i blagoslov hodočasnika, nakon čega se u 8:00 službeno otvara Camino Dubrovnik petosatnim pješačenjem, 18 km dugom prvom dionicom Camina, koja vodi od Dubrovnika do Mokošice, s usponom i do 402 m nadmorske visine. Za sudionike je organiziran povratak iz Mokošice u Dubrovnik autobusima Libertas, besplatno uz predočenje Hodočasničke putovnice. Svi zainteresirani mogu se prijaviti za besplatno sudjelovanje najkasnije do 1. ožujka 2026. putem poveznice: https://bit.ly/4rl8EtA.

Prilikom prijave potrebno je navesti ime i prezime, e-mail adresu te broj mobitela radi uključenja u WhatsApp grupu sudionika. Za dodatne informacije obratite se na: caminotzdubrovnik@gmail.com .

Camino ili Put sv. Jakova, jedna je od najpoznatijih hodočasničkih mreža na svijetu, čija tradicija seže više od tisuću godina unatrag. Najpoznatija dionica vodi prema Santiago de Composteli u Španjolskoj, no danas Camino predstavlja razgranatu mrežu ruta diljem Europe, koje povezuje simbol školjke sv. Jakova i univerzalna poruka puta – duhovni rast.

Camino Dubrovnik član je europske federacije – European Federation of Saint James Way i dio je široke mreže Camino puteva koji se diljem Europe razvijaju po uzoru na poznati Camino de Santiago. Osim duhovne komponente, ovakve staze potiču aktivni turizam, održivi razvoj lokalnih zajednica i promociju prirodne i kulturne baštine kroz koju prolaze.

Povezivanjem Dubrovnika, grada bogate povijesti i svjetske prepoznatljivosti, s Međugorjem, jednim od najpoznatijih marijanskih svetišta u ovom dijelu Europe, ova Camino dionica ima potencijal postati značajna međunarodna hodočasnička i turistička ruta te će zasigurno privući ne samo vjernike, nego i sve one koji traže izazov, mir i iskustvo hodanja u prirodi.

Camino Dubrovnik tako donosi priliku za osobno putovanje – korak po korak – kroz krajolik koji spaja more, kamen, vjeru i tradiciju.

Objava Uskoro se otvara Camino ruta od Dubrovnika do Međugorja za hodočasnike i ljubitelje pješačenja i prirode pojavila se prvi puta na Republika.

Elleshia Seymour (35) iz grada West Jordana u američkoj saveznoj državi Utah, nestala je u studenom sa svoje četvero djece – Landonom Halom (11), Levi Parkerom (8), Hazel Rae (7) i Jacobom Kurtom Bradyjem (3) – nakon produženog boravka s njima tijekom Dana zahvalnosti.

Kako je za Dnevnik.hr potvrđeno iz Ministarstva vanjskih poslova Hrvatske, Elleshia Seymour, majka četvero djece uhićena je na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske te joj je određen istražni zatvor. Osumnjičena je za kazneno djelo povrede djetetovih prava iz članka 177. Kaznenog zakona Republike Hrvatske. Nakon uhićenja zatražila je da se o slučaju obavijesti nadležno Veleposlanstvo Sjedinjenih Američkih Država u Republici Hrvatskoj, što je i učinjeno sukladno odredbama Bečke konvencije o konzularnim odnosima, poručili su iz MVEP-a.

Pokupila djecu i otišla prijateljici u Hrvatsku

Elleshia Seymour navodno je u Hrvatsku pobjegla jer je vjerovala da će epicentar nadolazećeg smak svijeta biti na području Nacionalnog parka Yellowstone, koji se nalazi u blizini Salt Lake Cityja, o čemu je redovito objavljivala videa na društvenim mrežama.

Preko interneta je upoznala Amerikanku sličnih stavova o smaku svijeta, koja živi na jednom od hrvatskih otoka, i ona ju je pozvala da pobjegne k njoj i spasi se od apokalipse.

“Ta žena ima 13-godišnjeg sina, koji je heroj u cijeloj ovoj priči. On je na internetu potražio tko su djeca koja su mu došla u dom i otkrio je da je u tijeku međunarodna potraga za njima”, ispričala je Banfield, koja je vodila intervju s tetom djece.

“On je to rekao svojoj mami i ona ih je odvezla u policijsku postaju da ih prijavi. Međutim, i ona je uhićena te je njezin 13-godišnji sin također u sirotištu s drugih četvero djece”, dodala je.

Taj 13-godišnjak, pojasnila je Seymour, nema nikakve uže obitelji osim svoje majke.

“Razgovarala sam s najbližom članicom obitelji i ona pokušava stupiti u kontakt s centrom za djecu, ali i nama je teško, a imamo svu dokumentaciju”, objasnila je Seymour te dodala: “On se želi vratiti u školu i želi se vrati u Ameriku. Čini se da su ovdje oko godinu i pol. Ne znam zašto su odabrali Hrvatsku.”

Zabrinuta obitelj pronašla djecu u Hrvatskoj

Članovi obitelji nedavno su priopćili da su djeca, nakon što je njihova majka objavila niz apokaliptičnih poruka na društvenim mrežama, konačno pronađena u Hrvatskoj, javlja lokalni portal East Idaho News, a prenosi Jutarnji list.

Policija nije imala puno detalja o slučaju, izuzev da su bili viđeni na nadzornim kamerama u zračnoj luci Salt Lake City, kako se ukrcavaju na avion za Europu. Nakon toga, točna lokacija djece bila je tjednima nepoznata. Obitelj je u međuvremenu otvorila GoFundMe stranicu, na kojoj su nedavno objavili da su djeca pronađena.

“Djeca su u Hrvatskoj u državnom sirotištu. Nalazimo se u zemlji i pokušavamo izvući djecu iz skrbništva lokalnih vlasti”, stoji u objavi na stranici GoFundMe, na kojoj su prikupljali novac za troškove potrage, prenosi Dnevnik.hr.

“Djeca su pronađena u Hrvatskoj u državnom sirotištu. Mi smo u zemlji i pokušavamo ih izvući iz skrbi lokalnih vlasti. Ovaj dio Hrvatske najskuplje je mjesto za let i boravak od svih mogućih lokacija koje smo imali na radaru”, navodi se u objavi.

Daljnji detalji o tome kako su pronađena ili zašto se nalaze u sirotištu zasad nisu dostupni. Lokacija njihove majke, Elleshie Seymour, također nije spomenuta. Članovi obitelji pokušavaju prikupiti dodatna sredstva kako bi angažirali odvjetnike i prevoditelje koji bi im pomogli u snalaženju u hrvatskom pravnom sustavu i povratku skrbništva nad djecom.

Majka pod utjecajem objava o smaku svjeta na društvenim mrežama

Početkom siječnja, Kendall Seymour, otac troje djece, rekao je da je saznao da su nestala kad ga je nazvala dadilja.

“Bila je u panici i samo je rekla: “Kenny, mislim da su ti djeca nestala”. U početku sam mislio da je samo, znate, malo paranoična, ali što je više pričala, postajalo mi je jasnije koliko je situacija ozbiljna”, rekao je otac.

Kontaktirao je policiju West Jordana, kao i članove obitelji te prijatelje bivše supruge. Djeca nikada nisu došla u vrtić, a bivša supruga se nije vratila na posao.

Prema GoFundMe stranici, Elleshia Seymour navodno je ostavila dvije poruke u svom domu, uključujući “suludu poruku od Boga” u kojoj je najavila da će “do Božića biti u Italiji”, kao i popis obveza koji je uključivao bacanje telefona i kupnju mobitela za jednokratnu uporabu.

Izjave njezina bivšeg muža, kao i njezine objave na društvenim mrežama, sugeriraju da je vjerovala da će se uskoro dogoditi apokalipsa.

“Kad smo bili u braku, ništa ovakvo nije se događalo. Oboje smo odrasli kao LDS, odnosno mormoni, ali nije bilo nijednog vjerovanja o kraju svijeta ili da će Salt Lake posebno biti uništen”, kazao je bivši suprug.

Elleshia Seymour naknadno je optužena za četiri kaznena djela ometanja skrbništva. Uz policiju West Jordana, FBI također istražuje nestanak.

Teta djece Jill Seymour objavila je na Facebooku da se ona, njezin brat i njegova zaručnica nalaze u Hrvatskoj.

“Uspijevamo ih vidjeti nekoliko sati dnevno, ali to je zasad sve. Surađujemo s lokalnom policijom, lokalnim odvjetnikom, socijalnom službom, američkim veleposlanstvom i Interpolom. Sve se pokazalo beskrajno složenijim i skupljim nego što smo očekivali”, objavila je.

Njezin brat otac je troje djece, a najmlađeg sina njegova bivša supruga dobila je s drugim muškarcem. Međutim, Seymour i njezin brat u Hrvatskoj se bore da i njega preuzmu te vrate u SAD, za što su, kako tvrdi, od oca 3-godišnjaka dobili svu potrebnu dokumentaciju.

“Djeca su na sigurnom, zbrinuta su, jedu, spavaju i zajedno su. Djeci je, doduše, jako dosadno u centru i mole da odu. Grad u kojem se nalazimo je prekrasan. Ljudi su ljubazni, a većina zaposlenika u centru donekle govori engleski. Zahvalni smo što znamo gdje su djeca. Zahvalni smo što ih možemo vidjeti svakog dana. Zahvalni smo što su sigurna i zbrinuta”, napomenula je.

Također je u intervju s novinarkom Ashleigh Banfield pojasnila da su u Dubrovniku, a slučaj je predan Ministarstvu vanjskih poslova.

“Svi s kojima smo razgovarali – od veleposlanstva, FBI-a, do hrvatskih vlasti – kažu da je ovo slučaj bez presedana, da se ovakvo nešto nije dogodilo tako da ni oni ne znaju koja je točno procedura. Vjerujem da zbog toga sve ovoliko dugo traje”, istaknula je Seymour.

/Desk/

Objava Četvero nestale djece iz SAD-a pronađena u sirotištu u Dubrovniku – Otela ih majka pod utjecajem vijesti o smaku svijeta – Uhićena je pojavila se prvi puta na Republika.

Među prvima je u spašavanju sudjelovao i Dominko Radić, kojeg znaju svi u Dubrovniku, čovjek koji je spasio više od 30 života, pa je i ovaj put sudjelovao u spašavanju.

“Odmah po zaprimanju dojave u akciju su uključeni službenici Lučke kapetanije Dubrovnik, u suradnji sa službenicima Postaje pomorske granične policije, pripadnicima Javne vatrogasne postrojbe Dubrovnik, članovima mjesnog ronilačkog kluba i građanima, koji su se priključili traganju u izrazito nepovoljnim vremenskim uvjetima, praćenima visokim valovima i smanjenom vidljivošću. Akcija je okončana danas u 15:35 sati, kada su službenici spasilačke brodice iz sastava dubrovačke Kapetanije izvukli tijelo utopljenika na brodicu”, poručili su iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Pronašao cipele

Uz sve navedene spasilačke službe, potrazi za nestalim muškarcem pridružio se i Dominko Radić, Dubrovčanin koji je već spasio tridesetak života u sličnim akcijama spašavanja na moru.

“Ovaj put je stvarno bilo grozno. More je bilo četiri do pet, na momente šest metara. Kad sam došao na poziciju ispod Buže, dobivao sam kontradiktorne informacije, dojave. Jedni su govorili da je dijete, drugi žena. Otprilike, na račun valova i kurenta, pomakao sam se malo sa strane i našao cipele i gaće. U tom trenutku je došla brodica Lučke kapetanije. Vratio sam se u luku. Gospođa pokojnika i dvoje male djece rekli su mi: ‘Da, to su njegove cipele.’ Ponovno sam se vratio nazad, ali nisam uspio. Kapetanija mi je govorila: ‘Potopit ćeš se i ti, Dominko'”, ispričao je za Dnevnik.hr Dominko Radić.

“Nemojte to činiti”

U akciju se upustio svojim malenim brodićem, koji je doživio popriličnu štetu. No, Radića to ne zanima. Žao mu je što nije uspio spasiti još jedan život, kao ni Kapetaniju, koju je pohvalio za hrabrost. Ipak, podsjetio je da more uzima živote te da ni on nije svemoguć.

“More se ne bi zvalo more da ne može sve. Treba ga poštovati. Na svim ovim kupalištima treba staviti obavijest, pogotovo sad zimi. Od svih mojih osamnaest mrtvih, većina ih je sa Buža 1 i Buža 2. Apelirao bih na turističke agencije da ne reklamiraju skokove sa zidina. Zarada je zarada, ali nemojte to činiti. To je trideset i nešto metara”, upozorio je Radić.

/Desk/

Objava Fotografiranje u Dubrovniku kraj olujnog mora s obitelji iz BiH završilo tragedijom za muškarca – val ga povukao u more – Spasilac govori o vrlo teškim uvjetima potrage pojavila se prvi puta na Republika.

Danas su se u na brdu Srđ okupili brojni branitelji, obitelji poginulih, predstavnici Grada Dubrocnika i Županije kao i ministar branitelja Tomo Medved s visokim državnim izaslanstvom kako bi iskazali zahvalnost svima onima koji su u najtežim vremenima, ne štedeći svoje živote, hrabro ustali u obranu Domovine.

Na “crni petak dubrovački”, u rano jutro 6. prosinca 1991. godine srpsko-crnogorski agresor pokrenuo je sveopći napad na grad. Najžešći napadi bili su na tvrđavu Imperijal na brdu Srđ ponad grada, kao i na povijesnu jezgru, hotel Belvedere te naselja Nuncijata i Sustjepan.

U jednom trenutku nekolicina branitelja u tvrđavi Imperijal zatražila je od suboraca iz grada da se vatra otvori baš po tvrđavi, na čiji su gornji dio već kročili daleko brojniji pripadnici agresorske vojske. Bio je to učinkovit odgovor jer je agresor bio prisiljen povući se uz velike gubitke.

– Počelo je rano ujutro, u 5 sati i mi smo davali podršku s Orkanskih visova, gore prema Srđu smo pucali jer smo vidjeli injihovu pješadiju i tenkove. Dobili smo naredbu da djelujemo štogod vidimo, prisjetio se Ričard Milun, maloljetni dubrovački branitelj.

– Prije te 33 godine oni su pokušali žestokim napadom po svim crtama obrane srušiti grad, zauzeti grad. Međutim nisu očekivali da će naići na takav otpor na Srđu ali i na svim crtama obrane, rekao je Braco Elezović, dubrovački branitelj.

U jednom danu život je izgubilo 19 civila i branitelja, a ranjeno je njih 60. Tijekom Domovinskog rata na dubrovačkom području poginulo je više od 300 branitelja i civila, svoja ognjišta je bilo prisiljeno napustiti više od 30.000 stanovnika, a nanesena je i golema materijalna šteta.

– Tu je neprijatelj slomio zube i više se nije usuđivao doći jer su vidjeli kako će završiti, bez obzira što smo mi bili malobrojni i slabo naoružani, rekao je Niko Grljević, dubrovački branitelj.

Jer srce je i danas tu. Kao i vijenci i svijeće na spomen obilježjima za sve poginule. Na Srđu, simbolu obrane, riječi molitve Dubrovčana, ali i branitelja s područja cijele Hrvatske.

Prelet Rafala u znak zahvalnosti i poštovanja.

Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved poručio je kako se na Dan dubrovačkih branitelja na poseban način iskazuje zahvalnost i poštovanje hrabrim hrvatskim braniteljima koji su prije 33 godine obranili Srđ i Dubrovnik.

– Podnesena je ogromna žrtva. Samo na današnji dan 19 branitelja i civila stradalo je za slobodu koju danas imamo. Raduje me da se na Srđu okupio velik broj branitelja iz svih krajeva Hrvatske i BiH. Sretan sam što je u kolektivnoj svijesti našeg naroda prisutna istina o Domovinskom ratu, žrtvi koju smo kao narod podnijeli i hrabrosti hrvatskih branitelja, rekao je Medved sudjelujući u programu obilježavanja 33. obljetnice obrane Dubrovnika.

– Zajedno slavimo našu pobjedu, našu obranu, a nikad ne smijemo zaboraviti koliku smo žrtvu podnijeli. Na toj žrtvi i hrabrosti hrvatskih branitelja gradimo perspektivu Dubrovnika i naše domovine u zajedništvu, kao što je to bilo na današnji dan 1991. godine, rekao je Medved.

– Uvijek treba pronaći način kako pomoći obiteljima koje su izgubile svoje najmilije i regulirati sva pitanja njihova statusa. Na temelju poštovanja, ali i uvažavanja istine, gradimo perspektivu Hrvatske, istaknuo je Medved.

– Mislim da je taj dan označio, a to je rekao i tadašnji zapovjednik obrane grada Dubrovnika general Nojko Marinović, da je to bio početak kraja agresije na Hrvatsku. Jer nakon tog dana, a i sam sam bio branitelj pa se tih dana itekako sjećam, nakon tih dana agresor nije ni centimetra se više približio Dubrovniku nego, dapače, svakog dana je Hrvatska bila slobodnija ovdje na jugu da bi nakon 5-6 mjeseci grad bio deblokiran, kazao je Branko Bačić, potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

A dubrovački su osnovnoškolci odali počast prigodnim programom.

– Bilo je jako teško u to doba i to je jako bitno za našu domovinu, kazala je Laura Čutura, 6. r. OŠ Mokošica.

– Danas je Dan branitelja u Dubrovniku, dan kad je Dubrovčanima bilo najteže i najteži je napad bio, dodala je Mara Zec, 6. r. OŠ Mokošica.

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković rekao je kako su na Dan dubrovačkih branitelja, 6. prosinca, dobrodošli svi koji će odati počast herojima obrane grada tijekom Domovinskog rata, ali ne i oni koji veličaju propali režim NDH i Antu Pavelića.

– Dobrodošlo je sve priznato i dopušteno znakovlje iz Domovinskog rata. Posebno na ovaj dan dobrodošli su i HOS-ovci, koji su imali značajnu ulogu u obrani grada Dubrovnika. A svima koji se donoseći ustaško znakovlje žele prisjećati nekih drugih režima i te propale države, Ante Pavelića i ostale ekipe, poručujem da ostanu doma. Taj dan ih ne želimo u našem gradu, rekao je dubrovački gradonačelnik na predstavljanju programa.

Program kojim se odaje počast poginulim braniteljima i civilima koji su sudjelovali u obrani Dubrovnika, završit će večeras koncertom Marka Perkovića Thompsona na Stradunu, prenosi HRT.

/Desk/

Objava 33 godine od najtežeg napada – Dubrovnik se zahvaljuje svojim braniteljima pojavila se prvi puta na Republika.

Na sudjelovanje na summitu nije pozvan predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, a koji se oštro suprotstavlja sudjelovanju hrvatskih stručnjaka u obuci ukrajinskih vojnika, a koja bi se trebala održati u Njemačkoj. Oporbene stranke negodovale su jer Milanović nije pozvan.

Plenković: Podrška Hrvatske Ukrajini tijekom ruske invazije

Sudionici summita trebali bi donijeti zajedničku Dubrovačku deklaraciju o čijem se tekstu još pregovara, ali ona bi trebala biti na tragu prijašnjih deklaracija sa summita u Ateni i Tirani.

Glavne točke deklaracije, kako se doznaje, trebale bi uključiti osudu ruske agresije, podršku teritorijalnom integritetu Ukrajine uključujući poluotok Krim, podršku mirovnom planu predsjednika Zelenskog, zahtjev za procesuiranje ratnih zločina u Ukrajini, podršku eurointegracijama Kijeva i članstvu u NATO-u kada se za to steknu uvjeti te podršku energetskoj sigurnosti i obnovi Ukrajine nakon završetka rata.

– Danas želimo dotaknuti tri točke. Jedna od tih točaka je odnos s Europskom Unijom. Također jedna je točka prekid stradanja u Ukrajini i podrška koju možemo ponuditi putem međunarodnih sporazuma. Mi smo jedna od zemalja koja ne odustaje od podrške Ukrajini. Danas Hrvatska stoji uz Ukrajinu i pruža punu podršku i pomoć. Tako je bilo od prvog dana ruske invazije koja traje gotovo tisuću dana. To će biti tako u studenom, kao što nam je predsjednik Zelenski naglasio tijekom sastanka jutros. Doista smo sretni što je ovo treći sastanak na vrhu Ukrajina i jugoistočna Europa, istaknuo je na početku summita premijer Andrej Plenković.

Dodao je kako se tijekom drugog summita usredotočilo na temu deminiranja.

– Sada na trećem summitu govorit ćemo o gospodarskoj pomoći i o potpori u vidu vojne pomoći. Hrvatska je ponudila svoju stručnost u području skrbi za veterane, u području razminiranja i u području mirne reintegracije te u poslijeratnom razdoblju i u području procesuiranja ratnih zločina. Primili smo i velik broj prognanika iz Ukrajine i ovdje je i velik broj djece iz Ukrajine. Susret s njima danas bio je doista dirljiv, istaknuo je Plenković.

Također je rekao kako su predsjednik Zelenski i on danas potpisali sporazum o dugoročnoj suradnji i potpori između Hrvatske i Ukrajine.

– I tu smo definirali načine na koje Hrvatska može ponuditi potporu Ukrajini kao zemlja koja je pretrpjela ratna stradanja i primila puno manju potporu međunarodne zajednice nego što je to danas moguće za Ukrajinu. I zato sam ponosan da Ukrajini možemo ponuditi takvu potporu i što smo danas organizirali ovaj sastanak na vrhu kao potvrdu naše potpore, rekao je Plenković.

Naglasio je kako je doista ponosan što je ovdje velik broj predstavnika zemalja u regiji i šire te im zahvalio što su došli na sastanak.

– Naša zajednička deklaracija koju ćemo danas potpisati naglašava nastojanje ove regije, koja se upoznala s ratom, da pruži punu potporu. Neke od zemalja članice su u EU, neke su na putu da postanu članice, a neke nisu, i Hrvatska nudi punu potporu Ukrajini u njenom pristupu EU zajedno s Moldavijom, isto tako i Bosnom i Hercegovinom vidimo to kao izrazito bitan dio dinamike proširenja EU koja će uslijediti nakon rješenja sukoba sa Rusijom, naveo je Plenković.

Istaknuo je kako ‘Hrvatska danas uživa privilegije, ali isto tako i prima punu odgovornost koju donosi članstvo u EU.

– Znamo da je jako teško provesti sve reforme koje su potrebne da bi se pristupilo ovom bloku. Zato želimo pohvaliti nastojanje Europske unije i želimo pohvaliti nastojanje Ukrajine na njenom putu u Europskoj uniji koja je već podigla standarde demokracije i nastoji provesti predano razne reforme. Riječ je o procesu proširenja u kojem mnogi sudjeluju, mnogi koji su danas ovdje s nama i doista mi vidimo to proširenje kao jedan od prioriteta. Pritom je izrazito važna sigurnosna politika koja je također povezana s podrškom koju ovdje nudimo Ukrajini, koja svjedoči o tome da svi zajedno njegujemo iste vrijednosti. Ukrajina bi trebala pristupiti Europskoj uniji i NATO-u i borba Ukrajine je važna i za nas koliko i za Ukrajinu. Ukrajinci izrazito hrabro brane svoje domove i to je nešto za što se bore već nekoliko godina. Svim srcem smo uz njih i cijenimo žrtvu koju podnose za svoju zemlju, kazao je Plenković.

Dodao je kako obrana protiv ruske agresije nije samo pitanje solidarnosti s Ukrajinom koja se brani za svoj opstanak, već kako je i riječ o ključnom geopolitičkom interesu za sve.

– Nije Rusija samo napala Ukrajinu, već ona potkopava same temelje i načela europskih vrijednosti. Svaka zemlja ima pravo na samoopredjeljenje, ima pravo odabrati svoje partnere i svoju budućnost. To je kamen temeljac demokracije nakon hladnog rata. Danas u Hrvatskoj znamo koliko smo tijekom ovih kriznih godina podupirali svoje građane kroz razne pakete kako bismo postigli i održavali koheziju i branili građane od energetske krize. Naš LNG terminal omogućio nam je energetsku neovisnost u postojećem kontekstu.

Istaknuo je kako bi neosuđivanje Rusije za napad na Ukrajinu ohrabrilo i druge autoritarne režime da učine slično ili isto.

– U jugoistočnoj Europi ne smijemo dopustiti da se to događa, ne smijemo dopustiti niti takve mogućnosti i moramo ustati u obranu zajedničkih vrijednosti. Znamo da se koriste razni kanali u nastojanju da se destabilizira mir u ovoj regiji. Međutim, postoje snažni stupovi na kojima europske demokracije počivaju koji to neće omogućiti. Hrvatska, koja je prošla uspješnu mirnu reintegraciju, doista može poslužiti kao vrijedan primjer u poslijeratnom razdoblju s Ukrajinom. Zato je naš sastanak na vrhu danas izrazito važan i zašto je važno naša trajna potpora Ukrajini. Dakle, ne pomažemo samo sada u ovoj krizi, nego time ulažemo u stabilnu i odlučnu budućnost za našu djecu u cijeloj Europi. Naša odlučna predanost da pružimo potporu Ukrajini trebala bi bez sumnje donijeti do njene pobjede, naglasio je uvodno premijer Plenković.

Zelenski: Poziv na suradnju za članstvo Ukrajine u EU i mir u regiji

– Premijeru Plenkoviću hvala vam na potpori u našem ratu. Ovaj sastanak u ovom formatu po treći put za nas izrazito puno znači. Hvala Andreju, hvala na ovoj organizaciji, na gostoljubivosti, na tome što ste tako toplo primili naše ozlijeđene vojnike i naše građane koji su prognani iz Ukrajine. Svi vi ovdje danas pokušavate okončiti ovaj rat na pravedan način i za nas je to izrazito važno i cijenimo odnose između naših zemalja, rekao je Zelenski.

Dodao je da sve što može doprinijeti stabilnosti svijeta u ovome trenutku i u budućnosti je izrazito važno.

– Međutim, sigurnost je ugrožena, mir u međunarodnom kontekstu dragocjen je. Nikoga u Europi ne treba podsjećati koliko je mir, pogotovo ovdje na Balkanu, dragocjen. Ono što se događa, zapravo i na Balkanu, i ono što se događa kod nas u Ukrajini na neki način određuje stabilnost čitave Europe i zato vam hvala na vašoj potpori. Hvala vam što ustajete protiv nastojanja Rusije da destabilizira i ovu regiju, kazao je Zelenski.

Naglasio je kako svi dijele isti interes u nastojanju da se oslabi položaj Rusije.

– Dragi prijatelji, moramo učiniti sve da osnažimo svoje kapacitete i zato sam zahvalan svim zemljama s kojima smo već potpisali bilateralne sporazume. Imamo ih trenutno 26 i većina njih su potpisana sa zemljama čiji su predstavnici i danas ovdje. Riječ je o sigurnosnoj arhitekturi cijele Europe koja se tim sporazumima osigurava, naveo je Zelenski.

Istaknuo je kako bez toga nije moguće održavati mir te kako nije moguće osnažiti obrambene i odvraćajuće kapacitete.

– Danas, nažalost, u Ukrajini vidimo kako izgleda moderno ratovanje i znamo koliko je važno da svaka zemlja, svaka nacija ima tehnološki napredno oružje. Ukrajina je kroz ovaj rat osnažila, ojačala svoje kapacitete, obrambene kapacitete u smislu proizvodnje oružja i nakon ovog rata Ukrajina će imati veliku stručnost u području proizvodnje oružja i u području elektroničke obrane. To je isto tako poruka koju želim poslati ovdje danas na ovom sastanku na vrhu. Nadalje, iako osjećamo snažne političke napetosti, ne smijemo ugroziti jedinstvo u Europi. Ako Europa nije ujedinjena, nećemo moći očekivati mir. Integracijski procesi koji su već započeli moraju uroditi plodom i Europska unija mora ujediniti čitav kontinent, naglasio je Zelenski.

Istaknuo je kako je demokracija za sve zemlje sudionice summita, za regiju, za jugoistočnu Europu vezana uz članstvo Ukrajine u Europskoj uniji.

– To je nešto što ćemo svakako postići i moramo ujediniti snage da se to dogodi što prije. Predlažem timsku suradnju na što jačoj razini kako bi se to što brže ostvarilo. Nedavno smo potpisali deklaraciju o oporavku Ukrajine. Već je 30 zemalja pružilo potporu i pozivam i druge da se pridruže potpisivanju te deklaracije. Sve će nam to pomoći u jačanju naše otpornosti.

Ovdje govorimo o obnovi nakon rata, ali i o stvaranju novih prilika koje će biti prilike i za vas u globalnom kontekstu.

– Sve će to igrati ulogu u našem stoljeću, isto kao što je to u prošlom stoljeću bio slučaj s Marshallovim planom. Od srpnja radimo na dokumentu o miru i on će uskoro biti spreman i navest će uvjete koje je potrebno zadovoljiti za pravičan kraj rata. Pozivam vas sve da se uključite u taj proces. Međutim kako natjerati Rusiju na mir, kako pozvati sve one koji su odgovorni za ovaj rat da se okrenu prema miru. U Ukrajini smo zato razvili plan djelovanja koji može premostiti jaz koji trenutačno ne omogućava mir. To je plan za stabilnost za sve vaše zemlje i kad se taj plan počne provoditi Rusija će izgubiti svoju moć koja joj omogućava da predstavlja prijetnju za cijelu Europu, kazao je Zelenski.

Dodao je kako je Europska unija u tome najveći ukrajinski partner, ali da i sve zemlje sudionice summita mogu pomoći Ukrajini u ostvarivanju tog ključnog geopolitičkog cilja.

– Geopolitička sigurnost ovisi o tome ima li Ukrajina mjesto u NATO-u. A ako ga ima, to znači da će Putin izgubiti geopolitičku moć. Ukrajina je autonomna zemlja koja ima pravo na samoopredjeljenje, ima pravo odabrati svoju budućnost, rekao je Zelenski.

Istaknuo je kako Ukrajina nikada više neće biti pokorena i kako se neće pokoriti Rusiji.

– U tome smo odlučni i zato smatram da je članstvo u EU za Ukrajinu ključno za stabilnost i mir na europskom kontinentu. U sljedećim mjesecima imamo priliku pomaknuti se prema stabilnosti i prema miru. Vidimo priliku na ratištu da doista pokrenemo plan djelovanja koji će nam omogućiti da okončamo ovaj rat do 2025. godine. Oslanjamo se na potporu Velike Britanije, Italije, Njemačke, Francuske i potporu predsjednika Bidena. Računamo na svakoga od vas, na sve vas ovdje. Zajedno možemo postići sve što je potrebno. Hvala vam i hvala Andreju što me pozvao, naglasio je Zelenski.

Grlić Radman o Milanoviću: Svatko ima svoj zadatak i platformu

Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman oštro je u srijedu u Dubrovniku kritizirao predsjednika Zorana Milanovića, ocijenivši da “sve što radi, zapravo radi na štetu Hrvatske i hrvatskih nacionalnih interesa”.

Grlić Radman je u izjavi za medije uoči samita Ukrajina – Jugoistočna Europa, koji su zajednički organizirali ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i hrvatski premijer Andrej Plenković, rekao da taj skup “ide u prilog činjenici da se prepoznaju napori hrvatske vlade u nedvosmislenoj i vjerodostojnoj pomoći Ukrajini od prvoga dana”.

– Hrvatska vlada je konstruktivna i ima kredibilitet koji je prepoznat, rekao je Grlić Radman.

Odgovarajući na pitanje da li bi bilo bolje da je i predsjednik Milanović nazočan na samitu, Grli Radman je rekao: “Ne znam da li bi bilo bolje, s obzirom na sve njegove izjave koje smo čuli. One su vrlo kontroverzne, u jednom trenutku on je kao neutralan, nesvrstan, pa onda opet uspoređuje Putina i Netanyahua. Dakle svašta smo tu čuli”, rekao je.

– Što reći o politici predsjednika koji zapravo ne zna koje su mu dužnosti i što bi zapravo trebao raditi. Sve što radi, radi zapravo na štetu Hrvatske i hrvatskih nacionalnih interesa, na štetu reputacije Hrvatske koja je pozitivna zahvaljujući hrvatskoj vladi. On svojim izjavama nastoji učiniti štetu, dodao je Grlić Radman.

Oporba negoduje jer Milanović nije pozvan, a Vučić jest

– Zoran Milanović je predsjednik države i nedopustivo je da nije pozvan na summit Ukrajina – jugoistočna Europa u Dubrovniku, ocijenila je u srijedu saborska oporba te dodala da je to posebno neprihvatljivo jer je na isti skup pozvan srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić.

– Apsolutno je nedopustivo da osoba koja, vjerojatno, ni dan danas nije sigurna je li Dubrovnik hrvatski grad bude pozvana na summit u taj isti Dubrovnik, a da izravno izabrani predsjednik RH na taj isti summit nije pozvan. To govori o okupiranosti institucija i nesuradnji između sukreatora vanjske politike i to je definitivno sramota za RH, poručio je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić.

Milanović se ovih dana nalazi u Crnoj Gori, a u Dubrovniku se danas održava summit podrške Ukrajini u suorganizaciji ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića. Treći je to sastanak na vrhu Ukrajina – jugoistočna Europa na koji su pozvani čelnici 12 zemalja, među kojima i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, ali ne i predsjednik zemlje domaćina.

Zelenski je u Hrvatsku doputovao u jeku još jednog političkog sukoba između Milanovića i Plenkovića, i to baš oko Ukrajine, nakon što je predsjednik Republike odbio dati suglasnost Ministarstvu obrane za slanje do pet naših vojnika u misiju NATO-a kako bi obučavali ukrajinske vojnike u Njemačkoj.

Pozivanje Vučića dodatno pogoršava činjenicu da Milanović nije pozvan

S obzirom na to da se radi o summitu na kojem sudjeluju zemlje jugoistočne Europe, zastupnicama i predsjedničkim kandidatkinjama Mariji Selak Raspudić (nezavisna) i Ivani Kekin (Možemo!) razumljivo je da je na njega pozvan i Vučić, ali naglašavaju da se trebalo zvati i Milanovića.

– Kritična sam prema predsjedniku i kritizirala sam njegov odnos prema Ukrajini. Međutim, želim biti pravedna, i tu treba naglasiti da je ovo pitanje njegova legitimiteta i činjenice da je on još uvijek predsjednik RH. Samom svojom dužnošću on bi trebao biti pozvan na summit, komentirala je Selak Raspudić.

Dodala je da ovakva situacija na relaciji Pantovčak – Banski dvori šteti državi “jer pokazujemo snažno nejedinstvo koje nas čini i sigurnosno vrlo ranjivima”.

– Činjenica da je Vučić pozvan ne škodi Hrvatskoj nego, prije svega, iz percepcije srbijanske politike može biti za njega problematična. On je tu u puno nezgodnijoj situaciji nego što smo mi koji smo ga zvali, zato što će morati zauzeti jasan stav o Ukrajini, a time i prema zapadnim saveznicama, u odnosu na svoj stav prema Rusiji, ocijenila je Selak Raspudić.

– Ovo je nastavak protuustavnog ponašanja premijera Plenkovića koji kontinuirano ignorira instituciju predsjednika jer ima problem s osobom koja je na čelu te institucije, poručila je Kekin.

– Oni su sukreatori vanjske politike i potpuno je neprihvatljivo da predsjednik RH nije pozvan. Radi se o skupu koji obuhvaća cijelu regiju i razumijem zašto su pozvani čelnici drugih zemalja, pa i Vučić, ali to još dodatno pogoršava činjenicu da nije pozvan naš predsjednik, rekla je.

Argument da je upravo Zelenski tražio da se predsjednika Milanovića ne zove nije joj uvjerljiv.

– Ja u to ne vjerujem. Ali čak i da je tražio, pa tko je domaćin i tko određuje koga se zove? To što Plenković tvrdi da je netko prorus ili ne – tvrdio je on to za cijelu oporbu, i to za onu koja je, dok je njegov ministar čitao Lavrovljevu poeziju, upozoravala što ruski režim osvaja u Hrvatskoj u energetskom i gospodarskom pogledu, naglasila je.

Živimo u zemlji u kojoj je premijeru Plenkoviću potpuno normalno da na summit ne zove predsjednika vlastite zemlje, ali zove predsjednika druge zemlje o kojem imamo svašta nešto za reći, dodala je i zastupnica Kluba GLAS-a, Centra i DOSiP-a Anka Mrak Taritaš.

HDZ: Milanović laže i obmanjuje javnost

HDZ-ovi zastupnici ponavljaju da Milanović laže i obmanjuje javnost.

– Prvo smo imali izjavu da Hrvatska šalje vojnike u Ukrajinu. A kada su mediji razotkrili da to nije istina, onda se išlo sa spinom da, ukoliko odobrimo ovu akciju vezanu za podršku NATO-a u Njemačkoj, time postajemo strana u ratu, rekao je Nikola Mažar.

Tom analogijom je od danas Crna Gora, koja je donijela odluku da šalje svoje vojnike u tu misiju, a u kojoj se upravo Milanović nalazi, u ratu s Rusijom, dodao je.

Njegov stranački kolega Josip Đakić ocijenio je da Milanović protivljenjem slanja naših časnika na obuku ukrajinskih vojnika u Njemačku narušava teško stečeni dignitet Hrvatske vojske u NATO-u. Naglasio je da laže i obmanjuje javnost, a dodatno se obrušio na njega i zbog ponašanja i izjava o Crnoj Gori.

– Posljednjim izjavama još jednom potvrđuje da stoji iza prosrpskih političara u Crnoj Gori, koji su teško naštetili RH Rezolucijom o Jasenovcu. Umjesto da je inzistirao i tražio povrat svega onoga što je odvezeno iz RH za vrijeme Domovinskog rata, on ih brani u njihovim nastojanjima da provode prosrpsku i pročetničku politiku i konstatira da Srbija nije ugroza Crnoj Gori. To je sve u cilju podržavanja proruske politike i kapitala koji se nalazi u Crnoj Gori. Vjerujem da će i tome doći kraj na narednim izborima, rekao je, pšrenosi HRT.

/Desk/

Objava Zelenski u Dubrovniku, Milanović nije pozvan pojavila se prvi puta na Republika.

Riječ je o trećem samitu u tom formatu – prvi je održan u kolovozu 2022. u Ateni, drugi u veljači 2024. u Tirani – a glavni je cilj dubrovačkog sastanka iskazati solidarnost i podršku zemalja jugoistočne Europe Ukrajini koja se već više od dvije i pol godine suočava s ruskom agresijom.

Kako se doznaje od izvora iz hrvatske vlade, na samitu bi osim Zelenskog i Plenkovića trebali sudjelovati visoki dužnosnici dvanaest zemalja regije, među njima troje predsjednika, petero premijera i četvero ministara vanjskih poslova.

Sudionici samita trebali bi prihvatiti zajedničku Dubrovačku deklaraciju o čijem se tekstu još pregovara, ali ona bi trebala biti na tragu ranijih deklaracija sa samita u Ateni i Tirani.

Glavne točke deklaracije, kako se doznaje, trebale bi uključiti osudu ruske agresije, podršku teritorijalnom integritetu Ukrajine uključujući i poluotok Krim, podršku mirovnom planu predsjednika Zelenskog, zahtjev za procesuiranjem ratnih zločina u Ukrajini, podršku eurointegracijama Kijeva i članstvu u NATO-u kad se za to steknu uvjeti, te podršku energetskoj sigurnosti i obnovi Ukrajine nakon završetka rata.

Na marginama samita Plenković i Zelenski trebali bi potpisati sporazum o suradnji između Hrvatske i Ukrajine kojim bi se formalizirale aktivnosti između dvije zemlje koje već postoje, osobito na području humanitarne pomoći, razminiranja i procesuiranja ratnih zločina. Kako se doznaje od izvora iz vlade, sporazumom bi se “pomoć koju Hrvatska već pruža Ukrajini stavila na dugoročne osnove.”

Najveći odaziv dosad

Odaziv visokih dužnosnika zemalja regije na treći po redu samit Ukrajina – Jugoistočna Europa, kako se doznaje, najveći je dosad.

Najavljen je dolazak predsjednice Slovenije Nataše Pirc Musar, predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i predsjednice Kosova Vjose Osmani, te petero premijera: grčkog Kiriakosa Micotakisa, bugarskog Dimitra Glavčeva, albanskog Edija Rame, sjevernomakedonskog Hristijana Mickoskog i predsjedateljice Vijeća ministara BiH Borjane Krišto.

Turska, Srbija, Rumunjska i Moldavija bit će predstavljene na razini ministara vanjskih poslova.

Sudionici će samit, kako se doznaje, iskoristiti za niz bilateralnih sastanaka, a na skupu u Dubrovniku također će sudjelovati i potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica i glavni tajnik OECD-a Mathias Cormann.

Dubrovački samit izazvao je veliki interes medija: očekuje se da će skup pratiti stotinjak novinara i snimatelja iz Hrvatske i regije, prenosi N1 Hrvatska.

/Desk/

Objava Zelenski dolazi u Dubrovnik na samit Ukrajina – Jugoistočna Europa, sudjeluje i Borjana Krišto pojavila se prvi puta na Republika.

Bivši šef OHR-a za Bosnu i Hercegovinu očito je zaradio pristojan novac dok je kao austrijski diplomat uredovao u našem susjedstvu pa ne čudi da je za velebnu katnicu angažirao slavnog arhitekta Podreccu, a tu je i fantastično uređen vrt s posebnim hortikulturama, piše Imperijal.

Mlini su jedna od sjajnih lokacija za odmor na Dubrovačkoj rivijeri. Izuzev mora tu su i rječica Zavrelje, plitke šljunčane plaže, zaštićene uvale, cvjetni vrtovi i šetnice, hoteli, vile i ljetnikovci. Stoga ne čudi da je zadnjih godina vladao stampedo za kupnjom nekretnina u Mlinima.

Već površni pregled katastarskih čestica ukazuje kako su to mjesto proteklih godina izabrali brojni bogati Rusi, ali i Zapadnjaci, te se uknjižili na skupe nekretnine s bazenima.

Jedan od ponosnih vlasnika je i bivši šef OHR-a za BiH Wolfgang Petritsch. Prvi mu je susjed krupni njemački poduzetnik i milijunaš Georg Heinz Nemetschek. U Vlasničkom listu 77-godišnji Petritsch upisan je kao vlasnik zgrade površine 117 m2, dvorišta površine 486 m2, sveukupno 603 m2. No, objekt prema svim dostupnim oglasima posjeduje i bazen, ali to nije nigdje zabilježeno u vlasničkom listu.

Također, iz samih oglasa za najam vidljivo je kako je zgrada puno veća nego što je službeno zabilježeno. Vila Bobara se inače može iznajmiti preko Bookinga, Airbnb-a te još nekoliko agencija. Bogati turisti koji žele odmor na jugu Hrvatske mogu iznajmiti Petritschevo velebno ljetno zdanje. Trenutačno se vila može iznajmiti za 999 eura na noć. No, pronašli smo oglas na web stranici agencije za nekretnine Krešić Properties i saznali cijenu po kojoj se Petritscheva vila Bobara prodaje, piše Imperijal, navodeći u naslovu kako se radi o 4 milijuna eura.

/Desk/

Objava Bivši visoki predstavnik u BiH, Petritsch, prodaje vilu u Dubrovniku za 4 milijuna eura – iznajmljuje je za 999 eura za noć pojavila se prvi puta na Republika.

Donošenje rezolucije o Jasenovcu najavile su prosrpske stranke, nakon što je premijer Milojko Spajić potvrdio da će Crna Gora podržati rezoluciju o Srebrenici u Ujedinjenim narodima, čemu se te stranke protive.

“Mislimo da u ovom određivanju prema Srebrenici, zločin kakav se dogodio u Jasenovcu također treba podržati ovaj parlament”, rekao je predsjednik Skupštine Andrija Mandić 9. svibnja

I hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman doveo je dvije rezolucije u vezu.

“Vjerojatno se želi skrenuti pozornost sa Srebrenice i politizirati s Jasenovcem i manipulirati žrtvama. Mislim da to ne doprinosi iskrenom izražavanju pijeteta prema žrtvama, osudi zločina i kulturi sjećanja”, izjavo je danas Grlić Radman.

Potvrdio je da je Crnoj Gori upućena prosvjedna nota zbog ovog pitanja, a rekao je i kako u razgovoru s crnogorskim kolegom Filipom Ivanovićem nije mogao dobiti jamstva da rezolucija o Jasenovcu neće biti usvojena.

“Istaknuli smo naša očekivanja da Crna Gora i njene institucije, prije svega parlament, odustanu od toga poteza, jer sve to može negativno reflektirati na naše bilateralne odnose”, rekao je Grlić Radman.

S druge strane, iz Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore navedeno je kako je ministar Ivanović hrvatskom kolegi kazao da ne može utjecati na odluke u parlamentu, kao i da Crna Gora ne dovodi u svezu zločine u Jasenovcu s kolektivitetom hrvatskog naroda jer, kako je navedeno, hrvatska država, uključujući i njen vrh, dostojno obilježava sjećanje na nevino stradale jasenovačke žrtve.

No, i brojem žrtava ovog nacističkog logora često se manipulira u političke svrhe. Tako je predsjednik RS-a Milorad Dodik u travnju prošle godine kazao kako je “u Jasenovcu stradalo 500 tisuća Srba koje su ubili ustaški pokret i hrvatski narod tog vremena”, dok službeni i poimenično utvrđeni broj žrtava Jasenovca jest 83.145. Jasenovac je logor u Hrvatskoj, u kojem su tijekom Drugog svjetskog rata prema službenim podacima stradalo skoro 48.000 Srba, 16.000 Roma i više od 13.000 Jevreja.

Koje bi mogle biti negativne refleksije

O hrvatskom odgovoru na potez iz Crne Gore i eventualno izglasavanje rezolucije o Jasenovcu može se samo nagađati. Jedan od njih vjerojatno bi bio i pokretanje pitanja ratne odštete s obzirom da je u prošlom ratu nekadašnja JNA  iz Crne Gore pokrenula agresiju prema Hrvatskoj, nemilosrdno razarala Dubrovnik, Konavle, Cavtat, Slano, Ston, sve do otoka Pelješca, što je prouzročilo mnoge ljudske žrtve i veliku materijalnu štetu.

Ostaje za vidjeti hoće li Hrvatska povući ovo pitanje prema Crnoj Gori, što bi za tu državu bio veliki udarac.

/Republika/

Objava Hrvatska uputila Crnoj Gori prosvjednu notu zbog najave izglasavanja rezolucije o Jasenovcu – hoće li Hrvatska tražiti ratnu odštetu zbog razaranja Dubrovnika? pojavila se prvi puta na Republika.

Australska policija podijelila je na društvenim mrežama dirljivu snimku na kojoj odaju počast mladoj policajki koja se bori za život u dubrovačkoj bolnici. Podsjećamo, 26-godišnja Ella Cutler pretrpjela je teške ozljede nakon što je 26. kolovoza pala s 10 metara visokog zida u Dubrovniku.

#BringEllaHome 💙https://t.co/V1pNcRLMU6 pic.twitter.com/6WcryuZNzV

— WA Police Force (@WA_Police) September 15, 2023

Njezina obitelj u Perthu pokušava prikupiti pola milijuna australskih dolara koji bi pokrili njene medicinske troškove i troškove povratka u Australiju. Mlada detektivka je probuđena iz inducirane kome no ostat će na intenzivnoj njezi do daljnjega. Policija WA u petak je na Twitteru objavila snimku od 40 sekundi s Ellinim fotografijama i snimkama, uključujući i nove fotografije snimljene u bolnici.

U opisu objave stoji kako je Ella u njihovim mislima i srcima te zahvaljuju zajednici na podršci u ovim teškim trenucima. Također u opisu stoji i poveznica na online prikupljanje sredstava koje je njen brat Joshua pokrenuo u ponedjeljak.

– Možemo samo zamisliti koliko bi bila uplašena da zna puni opseg svojih ozljeda, ali ne možemo uopće prenijeti koliko smo uplašeni i koliko je važno da se vrati kući, napisao je Joshua u GoFundMe kampanji. U trenutku pisanja prikupljeno je nešto više od 488 tisuća od ciljanih 500 tisuća australskih dolara.

– Nisam osobno upoznao Ellu, ali svi kažu da je izvanredna policijska službenica i potpuno posvećena služenju zajednici u kojoj radi. I mislim da je stvarno dirljivo što i policija i članovi zajednice stoje iza ovog nastojanja da se vrati kući, rekao je inspektor Geoff DeSanges.

Objava Policija objavila dirljivu snimku mlade detektivke koja se bori za život u dubrovačkoj bolnici: ‘Treba nam pola milijuna…‘ pojavila se prvi puta na Republika.