“Nešto se mijenja unutar Rusije”, piše Stanovaja, pa pojašnjava: “Nedavni događaji sugeriraju da se sustav bori s nagomilanim pritiscima. To uključuje rastuće domaće napetosti, zakulisne igre među elitama, glasine o državnom udaru, te sve čvršći i reaktivniji stisak kontrole koji proizlazi iz straha da će se ta kontrola izgubiti. Sve se to odvija dok je država sve izloženija ukrajinskim udarima i atentatima”.

“Status quo više nikome ne odgovara”

Analitičarka ističe da se ovi potresi događaju dok se vanjske okolnosti ubrzano pogoršavaju. “Pozadina je sve gora: destabilizirani Bliski istok i pat-pozicija oko Irana, rastreseni Trump i militarizirana Europa, uključujući njezinu nuklearnu orijentaciju”.

“Prvi put od početka rata možda dolazi do pomaka. Pritisci su dosegli točku u kojoj se previše aktera unutar Rusije suočava s novom realnošću: status quo počinje ugrožavati njihove vlastite pozicije. Ako se ništa ne promijeni, preživljavanje postaje teško, ako ne i nemoguće”, navodi Stanovaja.

Rastuće sumnje u Putinov plan

Dugo se unutar ruskih elita vjerovalo da predsjednik drži sve konce u rukama, no taj se narativ sada ljulja. “Donedavno su mnogi pretpostavljali da Putin ima plan, čak i ako je to bilo samo puko održavanje rata. Sada rastu sumnje postoji li takav plan uopće. A čak i ako postoji, on za neke aktere može značiti političku ili fizičku propast”, stoji u analizi.

Stanovaja povlači i ironičnu paralelu s trenutnim položajem Moskve na međunarodnoj sceni. “Nakon godina pristupa Zapadu i dijelom Ukrajini po principu ‘čekaj i vidi’, Putin je sada sam postao objekt sličnog pristupa Amerikanaca – što je za Ruse vrlo neugodna pozicija”.

“Sustav postaje autodestruktivan”

U ruskim krugovima moći sve se jasnije osjeća da trenutni model vladanja više ne donosi željene rezultate, navodi analitičarka. “Sve je snažniji osjećaj da trenutni sustav upravljanja nanosi previše štete i da je zapravo autodestruktivan. Tolerancija prema trenutnom stanju se topi”, upozorava Stanovaja.

Zaključuje kako različiti igrači unutar sustava ove promjene vide na sasvim suprotne načine, dok sam vrh države ne reagira. “Različiti akteri te promjene tumače na suprotstavljene načine, dok se Putin čini ili nesposobnim ili nevoljnim za preispitivanje svoje politike”, zaključila je analitičarka.

Rafinerije u plamenu, Putinova parada “srezana”

Podsjetimo, ruska se ekonomija već tjednima bori s posljedicama sustavnih ukrajinskih napada na naftnu infrastrukturu. Kijev je serijom udara dronovima dugog dometa uspio značajno oštetiti desetke ključnih rafinerija duboko u unutrašnjosti Rusije, što je pak dovelo do pada izvoznih prihoda i nestašica goriva na domaćem tržištu.

Osim energetskih problema, režim se suočava i s golemim simboličkim porazom. Ovogodišnja parada povodom Dana pobjede na Crvenom trgu bit je dramatično srezana i po mnogočemu povijesna – to je prvi put da će proslave potpuno izostati kolone oklopnih vozila i teška vojna oprema.

Umjesto tradicionalne demonstracije ruske vojne moći, Moskvom će marširati isključivo pješačke postrojbe, što se tumači kao jasan dokaz razmjera gubitaka koje ruska vojska trpi na bojištu. Takav prikaz, lišen tenkova i modernog naoružanja, dodatno podgrijava teze o sustavu koji više ne može sakriti vlastitu iscrpljenost, čak ni na svoj najveći praznik.

/Desk/

Objava Ruska politička analitičarka: “Nešto se mijenja u Rusiji” pojavila se prvi puta na Republika.

Kažu kako je Prigožin prihvatio prijedlog da zaustavi napredovanje Wagnerove skupine u Rusiji te da se poduzmu daljnji koraci za deeskalaciju napetosti. Ruski novinari tvrde da postoji nacrt rješenja prihvatljiv objema stranama te da Wagnerovi borci dobivaju sigurnosna jamstva. Ranije se pisalo da im Putin nudi amnestiju.

Prigožin je potom objavio audioporuku i poručio: “Vraćamo se u bazu, ne želimo da se prolije ruska krv”.

Jevgenij Prigožin je sada objavio audio poruku kojom potvrđuje da se njegovi borci vraćaju u svoje baze kako bi “izbjegli krvoproliće”, prenosi Sky News.

“Otišli smo 23. lipnja na Marš pravde”, dodaje Prigožin u svojoj audio poruci U jednom danu putovali smo, ne stigavši 200 km, do Moskve. Za ovo vrijeme nismo prolili nijednu kap krvi naših boraca. Sada je došao trenutak kada se može proliti krv, stoga, shvaćajući svu odgovornost za to što će se ruska krv proliti na jednoj od strana, okrećemo naše kolone i vraćamo se u suprotnom smjeru u terenske logore, prema planu”, rekao je šef Wagnera.

Kakva će biti sudbina njega i njegovih vojnika nakon pokušaja državnog udara uskoro će se vidjeti.

Jevgenij Prigožin, šef ruske plaćeničke skupine Wagner, optužio je u petak rusku vojsku za “uništenje” njegovih boraca i obećao osvetiti se ruskom vojnom vrhu, nakon čega je ruska obavještajna služba FSB započela kazneni postupak protiv njega zbog poziva na oružanu pobunu.

Ruska obavještajna služba FSB započela je kazneni postupak protiv Prigožina zbog poziva na oružanu pobunu, objavila je ruska novinska agencija TASS u petak, citiravši nacionalni protuteroristički odbor.

Oglasio se i ruski predsjednik Vladimir Putin koji je Prigožina optužio za pobunu. “Ruske oružane snage dobile su zapovijed da neutraliziraju one koji su organizirali oružanu pobunu. Svako unutarnje previranje je smrtna prijetnja našoj državnosti.”

/Desk/

Objava Prigožin i Wagnerovci nisu stigli do Moskve: “Vraćamo se u bazu, ne želimo prolijevanje ruske krvi” pojavila se prvi puta na Republika.

Istražitelji su krenuli u akciju u ranim jutarnjim satima: specijalne policijske snage upale su u stanove osumnjičenih, izvršile 25 naloga za uhićenje i započele opsežne mjere pretresa. Državno odvjetništvo Njemačke tereti 50 žena i muškaraca da su osnovali terorističku organizaciju s ciljem ukidanja ustavnog poretka SR Njemačke i uspostavljanja države po uzoru na njemački Reich iz 1871. godine. Ali skupina nije stigla daleko.

Navodi se i da je planirala upasti u zgradu parlamenta Reichsstag i napadom na mrežu opskrbe električnom energijom stvoriti uvjete slične građanskom ratu, svrgnuti saveznu vladu i preuzeti vlast. Državno odvjetništvo navodi i da su već određeni i izabrani ljudi za važna ministarska mjesta nakon “preuzimanja vlasti”. Vodeći istražitelji današnju operaciju protiv ove skupine opisuju kao neviđenu i naglašavaju da „ona po obujmu nadilazi sve dimenzije.”

Opasna operacija za specijalne snage

Ova skupina se smatra posebno opasnom jer se dobrim dijelom sastoji od bivših vojnika njemačke vojske Bundeswehra i Narodne vojske DDR-a (NVA) među kojima su i oni koji su prošli vojnu obuku za specijalce. U operaciji uhićenja osumnjičenih i osiguravanja mjera pretresa su, pored pripadnika antiterorističke jedinice GSG 9 njemačkih policijskih snaga, angažirani i službenici nekoliko specijalnih jedinica (SEK) koji djeluju na razini njemačkih saveznih pokrajina. Istražitelji su imali informacije da osumnjičeni posjeduju brojno oružje, a velik dio tog oružja potpuno legalno.

Prema informacijama ARD-a i SWR-a, centralna figura u skupini je Heinrich Reuss, potomak kneževske obitelji koja je živjela na prostoru današnje Tiringije. Ovaj 71-godišnjak već nekoliko godina javno zastupa svoje čudne teze o građanima Reicha (Reichsbürger). Tako se, na primjer, 2019. godine pojavio kao govornik na “Worldwebforumu” u Švicarskoj i objasnio da SR Njemačka nije suverena država, već da je i dalje kontroliraju saveznici. U drugom videu na internetu on državu i pravosuđe opisuje kao “firme”.

U slučaju navodno planiranog državnog udara, Reussa je skupina odredila za vođu-regenta, kažu istražitelji. Reuss radi kao neovisni financijski konzultant u Frankfurtu na Majni i vlasnik je lovačke kuće u Tiringiji. Navodi se da su se članovi skupine tamo sastali nekoliko puta tijekom ove godine, a ta informacija je došla iz sigurnosnih krugova, prenosi DW.

U skupini i sudionica iz Berlina

Tijekom priprema planiranog preuzimanja vlasti u Njemačkoj navodno je formirana neka vrsta “vlade u sjeni”, s Heinrichom Reussom na čelu. Posebno je eksplozivan resor pravosuđa, za koji je, kako se navodi, određena bivša zastupnica AfD-a u Bundestagu Birgit Malsack-Winkemann, koja također pripada skupini osumnjičenih. Ona radi kao sutkinja u Berlinu otkako je prošle godine napustila Bundestag. Prethodni pokušaji administracije Senata Berlina da je uklone iz pravosuđa zbog njezinog angažmana u AfD-u su propali.

Među osumnjičenima je i doktor prava Tim Paul G. – on je navodno imenovan za ministra vanjskih poslova, ali i Matthes H. iz Baden-Württemberga, godinama poznat kao glavni ideolog Građana Reicha, koji bi bio zadužen za pravosuđe i međunarodno pravo. Kao ministrica zdravstva na popisu je doktorica Melanie R. iz Donje Saske. Po navodima istražitelja, ona je navodno financijski podržavala skupinu. Planirano je i osnivanje ministarstva, koje je trebalo biti mjerodavno za “prijenos” vlasti odnosno „transmisiju”.

„Oružano krilo” s bivšim vojnicima

Snage sigurnosti smatraju da je skupina izuzetno opasna jer su među optuženima i aktivni i bivši vojnici Bundeswehra među kojima i oni sa specijalnom obukom. Skupina je interno nazvana svojevrsnim “oružanim, vojnim krilom”. Navodi se da je među njezinim pripadnicima i Rüdiger von P., koji je zapovijedao padobranskim bataljunom početkom 1990-ih, sve dok on nije spojen s tada novoosnovanom elitnom, specijalnom jedinicom KSK.

P. je tada otpušten iz Bundeswehra jer je otuđio i prodavao oružje iz zaliha Narodne armije DDR-a. Prema navodima istražitelja, P. se smatra kolovođom. U skupini je još jedna ranije osuđena osoba – bivši vojnik Marco v. H., koji je, prema informacijama iz sigurnosnih krugova, između ostalog bio u sastavu specijalne jedinice KSK.

P. i H. bili su aktivni u prosvjednom korona-pokretu u Pforzheimu, gdje se H. pobrinuo za regrutaciju novih članova u skupinu. Zapravo, skupina je također pokušala regrutirati aktivne vojnike – i to uspješno: među osumnjičenima je i specijalac KSK koji je za skupinu obavljao poslove logističara. U istražnim krugovima se govori da je bilo nekoliko pokušaja da se aktivni vojnici u vojarnama regrutiraju kao pripadnici pobunjeničke skupine.

Agitatori na prosvjedima protiv korona-mjera

Neki od osumnjičenih članova skupine su se javno pojavljivali kao agitatori na prosvjedima protiv vladinih mjera suzbijanja korone. To je slučaj s bivšim pukovnikom Maximilianom E., koji se smatra članom pokreta „Querdenker”. Na korona-prosvjedima on je javno zagovarao slanje KSK-a u Berlin na “propisno pospremanje”. Dok je bio aktivan u Bundeswehru, E. je također bio član zapovjedništva specijalnih snaga. Ljeti se povezao sa skupinom veterana kada je izbila poplava u dolini rijeke Ahr. Obukao je vojnu odoru, pisao “naredbe” i uspostavio svojevrsni “zapovjedni centar” u jednoj školi – iako je odavno napustio Bundeswehr.

Među osumnjičenima je još jedan “Querdenker” – to je bivši policajac Michael F., koji se na jednoj demonstraciji pojavio s Hitlerovim pozdravom. On se također smatra članom Građana Reicha i zbog toga je ove godine otpušten iz policije Donje Saske.

U istrage, koje su dovele do racija, uključeno je nekoliko organa sigurnosti sa stotinama službenika: najprije je istragu povela tajna „Služba za zaštitu ustavnog poretka” pod kodnim imenom “Kangal” zajedno s nekoliko pokrajinskih službi. Zbog povezanosti s Bundeswehrom u istragu je bio uključen i Savezni ured za vojnu kontraobavještajnu službu. U konačnici je i Savezni ured za borbu protiv kriminala sa svojim istražnim timom “Schatten” (Sjena) preuzeo istragu uz sudjelovanje nekoliko pokrajinskih kriminalističkih službi. Istragu vodi državni odvjetnik.

/Desk/

Objava U Njemačkoj uhićeno 25 ekstremnih desničara zbog planiranja državnog udara – među njima plemić i bivša zastupnica Bundestaga i sutkinja, vojni specijalci… pojavila se prvi puta na Republika.

Vojska je proglasila izvanredno stanje i rekla da je uhićenje mjanmarske čelnice i drugih visokih dužnosnika odgovor na izbornu prijevaru. U video obraćanju koje je objavljeno na televiziji nad kojom nadzor ima vojska rečeno je da je vlast predana glavnom zapovjedniku oružanih snaga generalu Min Aung Hlaingu.

U prvim satima u ponedjeljak ujutro, vojska je uhitila mjanmarsku čelnicu kao i predsjednika Win Myinta, potvrdio je glasnogovornik Nacionalne lige za demokraciju. Ta stranka Aung San Suu Kyi odnijela je pobjedu na izborima u studenom, ali tenzije s vojskom intenzivirale su se prošli tjedan. Već tjednima, vojska ne prestaje lansirati optužbe o nepravilnostima na izborima, drugima od kraja vojne diktature 2011.

Nacionalna liga za demokraciju vrlo popularne Aung San Suu Kyi, koja je već bila na vlasti, dobila je 83 posto od 476 mjesta u parlamentu, ali vojska tvrdi da je otkrila 10 milijuna slučajeva prijevare i zatražila je od izbornog povjerenstva da objavi izborne liste zbog provjere.

U utorak na konferenciji za novinare glasnogovornik vojske nije isključio mogućnost da vojska ponovno preuzme vlast u zemlji u situaciji koju je nazvao političkom krizom.

Strahovi su porasli u srijedu nakon što je zapovjednik vojske general Min Aung Hlaing – zasigurno najmoćniji čovjek u Mjanmaru – proglasio da ustav može u nekim slučajevima biti opozvan. Ti su komentari šokirali stanovništvo i stavili diplomate u stanje opreza. Ustav je već dva puta bio stavljan izvan snage, oba puta za vrijeme državnih udara.

Sadašnji ustav, koji mnogi ocjenjuju kontroverznim, vlada Aung San Suu Kyi pokušavala je izmijeniti od pobjede na izborima 2015. ali bez uspjeha. Njegove odredbe daju vojsci kontrolu nad tri velika ministarstva – unutarnjih poslova, obrane i graničnih pitanja, jamčeći da ona uvijek “drži šapu” nad mjanmarskom politikom.

Tekst ima i članak koji brani državljanima vjenčanima za strance da postanu predsjednici, što je napisano, po ocjenama analitičara, kako bi se spriječilo da tu funkciju dobije Aung San Suu Kyi, udana za Britanca.

Njezina je službena funkcija “državna vijećnica”, što je mjesto koje joj jamči da de facto vodi zelju. Trenutno nije jasno kako će se stvari razvijati, a politička kriza nije sve s čime se Mjanmar suočava, ocjenjuje agencija France presse. U toj je zemlji zabilježeno više od 140.000 slučajeva koronavirusa, a ako bi došlo do velikih demonstracija, vjerojatno bi se još brže proširio i dodatno opteretio zdravstveni sustav.

(Izvor: HINA)

Objava Puč u Mjanmaru, vojska preuzela vlast, uhićena Aung San Suu Kyi pojavila se prvi puta na Republika.