Nova vijest je kako će Švedska i Finska svojim žiteljima početi dijeliti posebne knjižice s uputama i savjetima kako se pripremiti i preživjeti u slučaju rata ili drugih kriza. Mnoge države članice EU-a također uskoro planiraju izaći sa savjetima za svoje građane. Iako zasigurno nema potrebe dizati paniku, nije suvišno znati i biti upoznat. No, kada je riječ o BiH i ovom kontekstu zbivanja, preventiva nikada nije bila jača strana i smo je pitanje debele nade i velike sreće da našu zemlju neće pogoditi problemi takve vrste. U BiH, čini se, nema puno zabrinutosti, a pogotovo spremnosti na izvanredne situacije kao što je izbijanje rata.

Na primjeru nedavnih poplava najbolje se očituje kako bi to država i vlast pomogle građanima, a kakvo je stanje u robnim zalihama – te informacije su, prema postojećim zakonima o robnim rezervama, okarakterizirane kao ‘državna tajna’, pa ostaje samo za pretpostavljati na koji vremenski period i s kojim količinama prehrambenih i neprehrambenih proizvoda te energetskim zalihama raspolažemo. Ne znamo s koliko žita, brašna, ulja, šećera, goriva, lijekova itd. raspolažemo.

Direktor Federalne direkcije robnih rezervi Tonćo Bavrka, za list Oslobođenje u veljači ove godine je kazao kako je vrijednost robnih zaliha s kojima raspolaže F BiH 43 milijuna KM te da je predviđeni iznos od 1,2 milijuna KM iz proračuna FBiH je nedostatan zbog potreba jačanja vlastitih skladišnih kapaciteta.

„Ako poštujemo slovo zakona, onda smo mi od posebnog interesa za FBiH i sigurno je da robne rezerve zavređuju više pažnje…To je prioritet u ovakvoj situaciji i potreba jačanja robnih rezervi, što bismo rekli, vidi se iz aviona“, rekao je Bavrka.

BiH nema robne rezerve na državnoj razini

U BiH ne postoje robne rezerve na državnoj razini te je, kao i sve, podijeljeno na odgovornost entitetima FBiH i RS, te županijama kao nižim razinama. U sedam županija robne rezerve još uvijek funkcioniraju, dok u HNŽ-u, SBŽ-u i BPŽ-u ili ne funkcioniraju, ili ne postoje.

U RS-u ne postoje entitetske robne rezerve još 2017. godine, od stečaja Robnih rezervi RS-a, od kada postoje “interventne nabavke roba i sredstava u uvjetima ozbiljnih poremećaja na tržištu RS-a”

A kakvo je stanje u robnim rezervama u FBiH pokazuje i zaključak Ureda za reviziju institucija FBiH i revizije učinka ‘Upravljanje robnim rezervama u FBiH’ iz prosinca 2022. godine: “Imajući u vidu značaj robnih rezervi u premošćivanju izvanrednih situacija, Ured za reviziju cijeni da je sustav nužno suštinski reorganizirati, kako bi se uspostavila odgovarajuća koordinacija između postojećih direkcija te učinkovitiji i ekonomičniji sustav upravljanja robnim rezervama u Federaciji BiH”.

Ističe se kako je utvrđeno da u FBiH nisu uspostavljene odgovarajuće regulatorne i institucionalne pretpostavke za učinkovito upravljanje robnim rezervama, da uspostavljena odgovarajuća suradnja između postojećih direkcija u FBiH u planiranju, formiranju i interveniranju robnim rezervama.

“Pitanje tajnosti podataka o robnim rezervama nije uređeno na odgovarajući način, zbog čega osnovni podaci o robnim rezervama nisu dovoljno transparentni. Na federalnoj razini nikad nije izrađen i donesen Srednjoročni program robnih rezervi, tako da nisu stvorene odgovarajuće pretpostavke za godišnje planiranje potrebnih robnih rezervi. Nabavke robnih rezervi nisu bile učinkovite i u pojedinim direkcijama vršene su po izuzeću od primjene. Zakona o javnim nabavkama. Nisu osigurana dovoljna i odgovarajuća skladišta za čuvanje i smještaj robnih rezervi, zbog čega direkcije najveći dio skladišta iznajmljuju i za to izdvajaju značajna financijska sredstva. U FBiH nisu osigurane dovoljne količine roba koje bi omogućile direkcijama blagovremeno interveniranje robnim rezervama u za to predviđenim situacijama. U promatranom periodu revizije, kao i ranijih godina, direkcije nisu intervenirale robnim rezervama zbog stabilizacije tržišta”, sve su ovo zaključci Ureda za reviziju.

Robne rezerve nisu intervenirale ni u vrijeme pandemije

Da je tome tako, pokazuje i zaključak kako direkcije robnih rezervi u FBiH nisu adekvatno reagirale ni tijekom pandemije COVID 19 – nevjerojatno je da u periodu od 2019. do srpnja 2022. godine nije bilo intervencija robnim rezervama na tržištu iako su zabilježena enormna povećanja cijene prehrambenih artikala.

“U proteklim godinama bilo je značajnih izvanrednih okolnosti koje su zahtijevale intervencije robnim rezervama na tržištu, kao što su nestašice izazvane pandemijom COVID-19, ali i izrazito velika poskupljenja osnovnih životnih namirnica uslijed globalne inflacije. Primjera radi, cijena ulja u svibnju 2022. godine bila je za 66% veća u odnosu na svibanj 2021., brašna 49%, šećera 48,7%, pilećeg mesa 35,10%, tjestenine i riže oko 25%. Međutim, usprkos povremenim nestašicama i enormnim poskupljenjima osnovnih prehrambenih artikala, direkcije robnih rezervi u FBiH nisu nisu na odgovarajući način vršile intervencije robama iz robnih rezervi kako bi se ublažile posljedice poremećaja na tržištu i u vrijeme pandemije COVID 19”, navodi se u revizorskom izvješću.

Nevjerojatna je i konstatacija kako su programi i planovi, odnosno poslovanje direkcija robnih rezervi je, prema zakonima o robnim rezervama, državna tajna, tako da javnosti nisu poznate i dostupne informacije o tome kojim vrstama i količinama roba F BiH i županije raspolažu, te za koji period su dostatne postojeće rezerve.

Robne rezerve – državna tajna

Također, ekonomski analitičari ističu kako je oznaka „državna tajna“ u FBiH nepotrebna, te kako je u vrijeme krize jako potrebna transparentnost, kao karakteristika demokracije i tržišne ekonomije. U nedostatku transparentnih podataka o stanju robnih rezervi, kod građana je prisutan strah od nestašica i velikih poskupljenja, zbog čega su u posljednjim godinama evidentirane prekomjerne kupovine osnovnih životnih namirnica.

No, u FBiH je stanje u robnim rezervama državna tajna, dok su u zemljama regije informacije o raspoloživim robnim rezervama značajno transparentnije i dostupnije građanima.

Ali zaključak revizora je jasan: “FBiH ne raspolože odgovarajućim i dovoljnim robnim rezervama, a zbog neadekvatno uređenog pitanja tajnosti podataka osnovne informacije o stanju robnih rezervi i problemima u ovoj oblasti nisu poznate javnosti. Transparentnije informacije o stanju robnih rezervi pretpostavka su za unaprjeđenje nadzora te povećanje povjerenja građana u mehanizme interveniranja. Zbog toga je važno urediti pitanja tajnosti podataka o robnim rezervama, kako bi se jasno razgraničilo koje informacije o robnim rezervama su tajne i u kojoj mjeri građani trebaju biti informirani o ovim pitanjima”.

Primjerice, u susjednoj Hrvatskoj donesen je Zakon o strateškim robnim zalihama kojim je propisano da su jedino podaci o teritorijalnom razmještaju robnih zaliha po područjima državna tajna, dok u Srbiji tajnosti podliježu samo podaci koji su u skladu s posebnim propisima određeni i označeni kao tajni.

Na koncu, u slučaju bilo kakve ugroze na BiH, teško bi i bilo zamisliti i politički kaos koji bi nastao i to zbog kompliciranog ustrojstva države, činjenice da ju tvore tri konstitutivna naroda i Ostali, kao i brojne druge karakteristike poput snažnih nacionalističkih stranaka, što bi otvorilo mnoga pitanja budućnosti BiH uopće.

/Republika/

Objava Europa se osigurava, građanima dijele upute o sigurnosti, a BiH se ‘češlja’ – Revizori: FBiH nema dovoljno robnih rezervi pojavila se prvi puta na Republika.

On je pojasnio da je po saznanju odmah informirao člana Predsjedništva BiH i lidera SNSD-a Milorada Dodika o navedenoj trgovini te da je ona odmah obustavljena i da je Dodik vrlo odgovorno reagirao.

“Radilo se o prodaji aluminija, koji je na toj listi da se ne može isporučivati Iranu. Nije bilo nikakvih pritisaka i nikakvog zavrtanja ruke. Ja sam Dodiku priopćio podatke kojima raspolažemo i mi i naši međunarodni partneri”, izjavio je Radončić.

Na sastanku Radončić-Doidik-Lukač “sve riješeno za 5 minuta”

Prema Radončićevim riječima Dodik je tražio da ga povežu s odgovornim osobama te kompanije te precizno zabranio bilo kakav posao s tom zemljom.

Na sastanku s Radončićem i Dodikom nazočio je i ministar unutrašnjih poslova RS-a Dragan Lukač te je sve, kako kaže Radončić, riješeno za pet minuta.

On je pojasnio da se aluminij može koristiti u vojne ciljeve i da su svi metali na popisu sankcija za izvoz u Iran.

Prema pisanju Žurnala, zvornička kompanija Alumina – odosno Birač pod istragom je zbog povezanosti sa iranskim nuklearnim programom. Posao oko izvoza glinice proizvedene u Zvorniku u BiH su dogovarale diplomati iz iranskog veleposlanstva u Sarajevu. Upravo zbog toga 9. ožujka ove godine, državni ministar Fahrudin Radončić je razgovarao sa iranskim veleposlanikom u BiH Mahmoudom Heidarijem, prenosi Klix.ba.

Prije toga, kako piše Žurnal, na sastanku su bili prisutni i službenici Veleposlanstva Irana koji su išli na sastanke u Zvornik, gdje su sa izvršnim direktorima Alumine, odnosno Birača, dogovarali izvoz prašine od glinice koja se koristi u nuklearnom programu.

Izvoz ove sirovine trebao je biti obavljen preko tvrtki iz Turske i Pakistana, tako da Alumina formalno ne bi bila povezana sa krajnjim kupcima iz Irana. Nakon što su bh. sigurnosne službe dobile ovu informaciju, te u suradnji s međunarodnim partnerima provjerili detalje, Radončić je otputovao u Banja Luku da o svemu obavijesti člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika. Dodik je istog dana konaktirao čelnike Alumine, te naredio da se posao odmah obustavi.

Uprava zvorničke kompanije, prema navodima ovog magazina, se pravdala da je u pitanju saradnja sa “civilnom”, a ne vojnom industrijom.

Radončić je prije sedam dana na pitanje novinara portala Klix.ba koji je “problem” riješio sa Dodikom bio tajnovit.

“Radi se o nečemu što spada u apsolutno državnu tajnu. Ta formulacija da se radi o ekstremno važnom pitanju koje može naštetiti državnim i nacionalnim interesima BiH je točna, ali to je riješeno”, odgovorio je Radončić.

Šarović: Pitajte Dodika, dolazio mu je kurir

Naime predsjednik SDS-a i bivši ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Mirko Šarović, gostujući na Face TV, kazao je da “se jedna tvrtka u Republici Srpskoj bavi opasnim poslom i trguje neke supstance koje mogu biti prijetnja nekim velikim silama”.

“Ima jedna stvar koju neću otkriti do kraja. Ja mislim da se jedna tvrtka u Republici Srpskoj bavi opasnim poslom i trguje neke supstance koje mogu biti prijetnja nekim velikim silama. Mislim da su uhvaćeni u toj raboti i da to Dodik zna i možda je zbog toga sad mekan i nije tako hrabar”, kazao je Šarović.

Šarović je dodao i to da navedni posao “može biti prijetnja i nekim zemljama koje su lideri u svijetu”.

“Ja mislim da je ta poruka došla od Dodika i bilo je nekih kurira koji su mu tu poruku donijeli. To je u pozadini cijele ove priče ‘državne tajne’ i ovih stvari”, naveo je Šarović.

Na upit čime se bavi ta tvtka, Šarović je rekao “nekim komponentama koje mogu poslužiti za svašta nešto”.

“Za pravljenje nekog oružja koje je globalna prijetnja. Neću vam više govoriti. Trgovala supstancama, komponenatama koje se kontroliraju u svijetu, pogotovo sa zemljama koje su možda neka prijetnja kao što je Iran i neke druge zemlje. Pitajte Dodika je li vam dolazio kurir da vam priopći neke stvari koje su neprijatne za vas. Neki su mu dolazili. Još su neki dolazili u posljednje vrijeme kod Dodika. Ja znam dvojicu. Kazati ću vam poslije emisije. Ne bi bilo fer prema tim osobama, jedan je ‘domaći’. Moram priznati da ne znam detalje osim što mu je (Dodiku) prenesno da se ovaj događaj i trgovina mora do kraja istražiti” naveo je lider SDS-a.

/Republikainfo.com/

Objava ČIJA TAJNA? Umjesto najoštrijih sankcija, Biraču za opasni posao trgovine supstancama za Iranski nuklearni program – status državne tajne pojavila se prvi puta na Republika.