Pomoćnik direktora GP BiH, Svevlad Hoffman, danas je za N1 BiH govorio o zloupotrebi bezviznog režima između BiH i Rusije koju vrše određeni tražitelji azila u Hrvatskoj. Naime, veše desetina Čečena se nalazi nedaleko od granice i namjeravaju zatražiti azil u Hrvatskoj nakon što su u BiH došli zahvaljujući bezviznom režimu s Rusijom.

“To je jedan primjer zloupotrebe bezviznog režima između BiH i Rusije koji se odvija na takav način; dakle državljani Ruske Federacije odnosno republika iz sastava Ruske Federacije, Čečenije, Dagestana i ostalih dolaze na teritoriju BiH pod razlogom navodnog turističkog boravka u BiH”, kazao je Hoffman.

“Oni u pripremi tog putovanja osiguraju odgovarajuće vaučere za boravak u hotelima. Opskrbljeni su značajnim novčanim iznosima otprilike svaki ima između 4.000 do 6.000 eura. Međutim, kada obave kontrolu umjesto da se upute prema hotelu, oni sjedaju u taxi i kreću prema Velikoj Kladuši odnosno granici BiH i Hrvatske s namjerom da uđu u Hrvatsku pod izgovorom da traže azil“, kazao je Hoffman.

Hoffman dodaje da se tako krši više zakona.

“Oni obilato krše više zakona, Zakon o graničnoj kontroli, o strancima i zakon o azilu na koncu konca. Svako ko uđe na teritoriju BiH i ko navede lažne razloge za ulazak i boravak u BIH automatski krši zakone i trebao bi biti podložan energičnoj intervenciji prije svega Službe za poslove sa strancima“.

“Oni ne prave probleme, oni su fokusirani na svoj konačni cilj da traže azil u Hrvatskoj. To su uglavnom državljani Ruske Federacije, iz Čečenije, Dagestana itd”, kazao je Hoffman za N1 BiH.

Hoffman je vveć prije za pojedine medije izjavi kako ”dio pristiglih Čečena pripada tzv. Kadirovcima koji ne samo da su obmanuli granične policajce BiH prilikom ulaska u BiH, nego je i motiv njihovog ulaska u EU daleko od ostvarivanja azilantskog statusa”. Ova situacija predstavlja potencijalnu ozbiljnu ugrozu po sigurnost kako BiH tako i EU, upravo u svjetlu ratnog sukoba u Ukrajini, istaknuo je Hoffmann, prenijela je agencija HINA.

On se zauzeo za ukidanje bezviznoga režima s Rusijom kako bi se otklonili ovi sigurnosni problemi, a BiH uskladila svoju vanjsku politiku s Europskom unijom.

Božinović: Ne možete puštati svakoga

“Uskladiti se sa viznom politikom Europske unije, i voditi računa koga puštati na teritoriju Bosne i Hercegovine”, poruka je koju je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović Hrvatske uputio kolegama u BiH, a zbog Čečena koji koristeći bezvizni režim BiH za ruske državljane dolaze na granicu sa Hrvatskom i traže azil.

“To bi bilo vrlo jednostavno riješiti kada se ne bi baš svakoga puštalo na svoju teritoriju”, rekao je Božinović.

On je dodao da hrvatska policija raspolaže informacijom da Čečeni ulaze u BiH kao turisti, s uplaćenim boravkom, ali da se po ulasku odlučuju na odlazak na granicu sa RH, što je ranije potvrdio i Svevlad Hoffman iz Granične policije.

“Ono što je naša poruka, zbog činjenicu zbog koje smo jako zadovoljni, i sami smo tome pridonijeli, da je BiH postala kandidat za članstvo u EU, podsjećam da države koje imaju ambiciju postati članice, između ostalog moraju uskladiti svoju vanjsku i sigurnosnu politiku sa EU, u tom kontekstu i vizne režime”, rekao je Božinović.

Govoreći o ilegalnim migracijama uopće,, on se osvrnuo i na stanje u drugim zemljama regije

“Kad bi se naše susjedne države pridržavle viznog režima koji važe na teritoriji, ne bismo imali povećanje, možda i manje ilegalnih pokušaja ulaska na teritorij Hrvatske, sutra na teritorij Schengena nego što smo imali prošle godine”, rekao je hrvatski ministar.

/Desk/

Objava Kako Rusi i Čečeni koriste bezvizni režim sa Srbijom i preko BiH traže azil u Hrvatskoj, među njima i Kadirovci – Božinović: Ne možete puštati svakoga pojavila se prvi puta na Republika.

Svi putnici koji su u tranzitu, uključujući osoblje u prometnom sektoru, ako ne napuste Republiku Hrvatsku u roku od 12 sati od trenutka ulaska u Republiku Hrvatsku automatizmom se određuje nužna epidemiološka mjera samoizolacije.

Putnici koji putuju u Republiku Hrvatsku iz jedne od država članica  EU/EGP

Putnicima koji dolaze neposredno iz država i/ili regija članica Europske unije, odnosno država i/ili regija članica schengenskog prostora i država pridruženih schengenskom prostoru, a koje se trenutno nalaze na tzv. zelenoj listi Europskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti, neovisno o državljanstvu, omogućit će se ulazak u Republiku Hrvatsku pod jednakim uvjetima kao i prije pojave bolesti COVID-19, ukoliko ne pokazuju znakove bolesti te nisu bili u bliskom kontaktu s oboljelom osobom.

Ako su prethodno navedene osobe do graničnih prijelaza Republike Hrvatske tranzitirale preko drugih država/regija bez zadržavanja, na graničnom prijelazu trebaju dokazati da se nisu zadržavale na područjima tranzita te se u tom slučaju od njih neće zahtijevati dokazi o testiranju ili potvrde o cijepljenju protiv/preboljenju bolesti izazvane virusom SARS-CoV-2, niti im se određuje mjera samoizolacije.

Grafički prikaz država prema bojama sukladno riziku od bolesti COVID-19, moguće je naći na web stranicama Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC)

Svi ostali putnici koji dolaze u Republiku Hrvatsku iz država/regija članica EU/EGP, a koje se trenutno ne nalaze na tzv. zelenoj listi Europskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti, moraju predočiti jedno od navedenog:

• negativan nalaz PCR testa ili brzog antigenskog testa – BAT na SARS-CoV-2, pri čemu BAT test mora biti sa Zajedničke liste brzih antigenskih testova koje međusobno priznaju države članice Europske Unije, koju objavljuje Europska komisija. Kod nalaza BAT testa napravljenog u inozemstvu mora biti vidljiv proizvođač testa i/ili komercijalni naziv testa. U protivnom test se neće prihvatiti kao vjerodostojan za ulazak u Republiku Hrvatsku. Nalazi prethodno navedenih testova ne smiju biti stariji od 48 sati (računajući od vremena uzimanja brisa do dolaska na granični prijelaz) te se, ukoliko se radi o brzom antigenskom testu i boravku dužem od 10 dana u Republici Hrvatskoj, mora ponovo provesti testiranje do desetog dana od dana od datuma izdavanja tog testa;
• potvrdu o cijepljenju za osobe koje su prije više od 14 dana, primile drugu dozu cjepiva protiv COVID-19. Iznimno, ukoliko se radi o cjepivu koje se prima u jednoj dozi, potvrda o primitku jedne doze ukoliko je doza primljena prije više od 14 dana od dana prelaska državne granice;
• predočenje pozitivnog PCR ili brzog antigenskog testa, kojim se potvrđuje da se vlasnik oporavio od infekcije virusom SARS-CoV-2, pri čemu je taj test napravljen unazad 180 dana, a stariji od 11 dana od dana dolaska na granični prijelaz ili uz predočenje potvrde o preboljenu izdane od liječnika
• ili obaviti PCR testiranje ili brzo antigensko testiranje – BAT na SARS-CoV-2 odmah po dolasku u Republiku Hrvatsku (o vlastitom trošku), uz obvezu samoizolacije do prispijeća negativnog nalaza. U slučaju nemogućnosti testiranja određuje se mjera samoizolacije u trajanju od deset (10) dana.

* Iznimke od gore navedenih obveza su:

• radnici ili samozaposlene osobe koje obavljaju ključne poslove, uključujući zdravstvene djelatnike, pogranične i upućene radnike te sezonske radnike kako su navedeni u Smjernicama o ostvarivanju slobodnog kretanja radnika tijekom pandemije bolesti COVID-19 uz uvjet da ne borave u Republici Hrvatskoj ili izvan Republike Hrvatske duže od 12 sati;
• učenici, studenti i stažisti koji svakodnevno putuju u inozemstvo;
• pomorci i radnici u sektoru prometa ili pružatelja usluga prijevoza, uključujući vozače teretnih vozila koji prevoze robu za uporabu na državnom području i one koji su samo u tranzitu;
• diplomati, osoblje međunarodnih organizacija i osobe koje primaju poziv međunarodnih organizacija i čija je fizička prisutnost potrebna za funkcioniranje tih organizacija, vojno osoblje i policijski službenici te humanitarni djelatnici i osoblje civilne zaštite pri obavljanju svojih dužnosti;
• osobe koje putuju iz nužnih obiteljskih ili poslovnih razloga, uključujući novinare u obavljanju njihove dužnosti;
• putnici u tranzitu uz obavezu napuštanja Republike Hrvatske u roku od 12 sati od ulaska;
• pacijenti koji putuju iz neophodnih zdravstvenih razloga.

Odredbe o pograničnim radnicima na adekvatan način primjenjuju i na druge kategorije putnika koji zbog naravi svoga posla ili zanimanja imaju potrebu učestalog prelaska državne granice (npr. sportaši koji igraju za klubove u susjednoj državi).

Putnici koji predstavljaju jednu od prethodno navedenih iznimaka, dužni su prilikom ulaska u Republiku Hrvatsku predočiti vjerodostojnu dokumentaciju u svrhu dokazivanja razloga izuzeća.

Državljani država članica EU/EGP kao i članovi njihove obitelji koji putuju u Republiku Hrvatsku iz trećih zemalja, odnosno onih koje nisu članice EU/EGP

Državljani država članica Europske unije (uključivši i hrvatske državljane), odnosno država članica schengenskog prostora i država pridruženih schengenskom prostoru, kao i članovi njihovih obitelji te državljani trećih zemalja koji su osobe s dugotrajnim boravištem na temelju Direktive Vijeća 2003/109/EZ od 25. studenoga 2003. godine o statusu državljana trećih zemalja s dugotrajnim boravištem i osobe koje imaju pravo boravka temeljem drugih direktiva EU ili nacionalnog prava ili koji imaju nacionalne dugoročne vize, koji dolaze iz trećih zemalja, prilikom ulaska u Republiku Hrvatsku, moraju predočiti jedno od navedenog:

• negativan nalaz PCR testa ili brzog antigenskog testa – BAT na SARS-CoV-2, pri čemu BAT test mora biti sa Zajedničke liste brzih antigenskih testova koje međusobno priznaju države članice Europske Unije, koju objavljuje Europska komisija. Kod nalaza BAT testa napravljenog u inozemstvu mora biti vidljiv proizvođač testa i/ili komercijalni naziv testa. U protivnom test se neće prihvatiti kao vjerodostojan za ulazak u Republiku Hrvatsku. Nalazi prethodno navedenih testova ne smiju biti stariji od 48 sati (računajući od vremena uzimanja brisa do dolaska na granični prijelaz) te se, ukoliko se radi o brzom antigenskom testu i boravku dužem od 10 dana u Republici Hrvatskoj, mora ponovo provesti testiranje do desetog dana od dana od datuma izdavanja tog testa;
• potvrdu o cijepljenju za osobe koje su prije više od 14 dana, primile drugu dozu cjepiva protiv COVID-19. Iznimno, ukoliko se radi o cjepivu koje se prima u jednoj dozi, potvrda o primitku jedne doze ukoliko je doza primljena prije više od 14 dana od dana prelaska državne granice;
• predočenje pozitivnog PCR ili brzog antigenskog testa, kojim se potvrđuje da se vlasnik oporavio od infekcije virusom SARS-CoV-2, pri čemu je taj test napravljen unazad 180 dana, a stariji od 11 dana od dana dolaska na granični prijelaz ili uz predočenje potvrde o preboljenu izdane od liječnika;
• ili obaviti PCR testiranje ili brzo antigensko testiranje – BAT na SARS-CoV-2 odmah po dolasku u Republiku Hrvatsku (o vlastitom trošku), uz obvezu samoizolacije do prispijeća negativnog nalaza. U slučaju nemogućnosti testiranja određuje se mjera samoizolacije u trajanju od deset (10) dana.

Iznimke od gore navedenih obveza su:

• zdravstveni djelatnici, istraživači u zdravstvu i djelatnici u skrbi za starije osobe;
• pogranični radnici;
• osoblje u prometnom sektoru;
• diplomati, osoblje međunarodnih organizacija i osobe koji dolaze uz poziv međunarodnih organizacija i čija je fizička prisutnost potrebna za dobro funkcioniranje tih organizacija, vojno i policijsko osoblje, humanitarni djelatnici i osoblje civilne zaštite pri obavljanju svojih dužnosti;
• putnici u tranzitu, uz obavezu da napuste Republiku Hrvatsku u roku od 12 sati;
• osobe koje putuju radi školovanja;
• osobe koje putuju zbog neodgodivih osobnih/obiteljskih razloga, poslovnih razloga ili koje imaju drugi gospodarski interes, a ne zadržavaju se u Republici Hrvatskoj ili izvan Republike Hrvatske duže od 12 sati.

Osobe koje predstavljaju jednu od prethodno navedenih iznimaka dužne su prilikom ulaska u Republiku Hrvatsku predočiti vjerodostojnu dokumentaciju u svrhu dokazivanja razloga izuzeća od obveze posjedovanja jednog od navedenih testova /određivanja mjere samoizolacije.

još iscrpnije preporuke i odredbe možete pročitati: OVDJE

/Republikainfo.com/

Objava Kako putovati u Hrvatsku pojavila se prvi puta na Republika.