Izravno kod Ministarstva civilnih poslova ili u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH potvrdu o brisanju iz knjige državljana do kraja prošle godine dobilo je točno 102.308 nekadašnjih građana BiH, podaci su koje je u petak objavio portal Klix.

Državljanstva BiH u 1996., prvoj postdaytonskoj godini, odreklo se tek šest osoba, a tek od 2001. godine ta brojka se računa u tisućama.

Tada je otpust iz državljanstva tražilo i dobilo 2608 osoba, a onda je zabilježen nagli rast takvih zahtjeva koji je vrhunac dosegnuo 2003. godine kada je otpust zatražilo više od devet tisuća osoba.

Nakon toga vlasti BiH bilježe postupni pad broja zahtjeva, pa je u 2025. godini ispis iz državljanstva zatražilo 1580 osoba.

Zakon o državljanstvu BiH ne traži nikakva posebna obrazloženja zahtjeva za ispis iz knjige državljana no striktno zabranjuje dvostruko državljanstvo osim u slučajevima kada o tome postoje zaključeni međudržavni sporazumi. Takvi su sporazumi zaključeni s Hrvatskom i Srbijom.

Podaci Ministarstva civilnih poslova ukazuju na to da je do sada najviše zahtjeva za otpust iz državljanstva potaknuto željom za stjecanjem državljanstava Njemačke i Austrije, zemalja koje imaju najbrojniju bosanskohercegovačku dijasporu.

Kako je Njemačka od 2024. godine prestala tražiti odricanje od drugog državljanstva tako su od tada prestali stizati zahtjevi građana BiH za ispis iz knjige državljana matične zemlje.

/Desk/

Objava Više od 100 tisuća ljudi odreklo se državljanstva BiH u posljednjh 30 godina pojavila se prvi puta na Republika.

Inače, izuzev poznatih uloga koje su mu priskrbile svetsku slavu, Clooney je dobitnik dva Oscara – 2006. kao najbolji sporedni glumac u filmu ‘Syriana’ i 2013. kao producent za najbolji film ‘Argo’. Ali, Trump kaže kako je “drugorazredan glumac”.

Trump je kritizirao Georgea Clooneyja kao “prosječnog tipa koji se stalno žalio na zdrav razum u politici”, dodajući kako glumac “uopće nije bio filmska zvijezda” te da je “za politiku dobio više publiciteta nego za svoje vrlo rijetke, i potpuno osrednje, filmove”.

U oštroj novogodišnjoj objavi na Truth Social, Trump je zvijezdu ‘Jaya Kellyja’ i njegovu suprugu, odvjetnicu za ljudska prava Amal Clooney, nazvao “dvoje najgorih političkih prognostičara svih vremena” nakon što je par nedavno objavio da im je dodijeljeno francusko državljanstvo.

„Dobre vijesti! George i Amal Clooney, dvoje najgorih političkih prognostičara svih vremena, službeno su postali državljani Francuske koja je, nažalost, usred velikog problema s kriminalom zbog njihovog apsolutno užasnog postupanja s imigracijom, slično kao što smo imali pod Uspavanim Joeom Bidenom“, napisao je Trump.

On je također spomenuo kako je Clooney “odbacio” bivšeg predsjednika Joea Bidena nakon njegove zloglasne debate s Trumpom u srpnju 2024.

„Sjećate se kada je Clooney, nakon sada već zloglasne debate, ostavio Joea tijekom prikupljanja sredstava, samo da bi prešao na stranu druge zvjezdane kandidatkinje, Jamale (K!), koja se sada bori s najgorim guvernerom u zemlji, uključujući Tima Waltza, Gavina Newscuma, oko toga tko će voditi demokrate u njihov budući poraz“, narugao se Trump i političkim protivnicima demokratima.

Trump je zaključio svoju objavu kritizirajući Clooneyjevu glumačku karijeru, tvrdeći da je sada poznatiji po svom angažmanu u politici nego po svojim “vrlo rijetkim i potpuno osrednjim filmovima”.

„Clooney je dobio više publiciteta za politiku nego za svoje vrlo rijetke, i potpuno osrednje, filmove. Uopće nije bio filmska zvijezda, bio je samo prosječan tip koji se stalno žalio na zdrav razum u politici. Učinimo Ameriku ponovno velikom“, napisao je predsjednik.

/Desk/

Objava Nakon što je George Clooney sa obitelji preselio u Francusku i dobio državljanstvo, Trump ga nazvao “drugorazrednim glumcem koji uopće nije bio filmska zvijezda” pojavila se prvi puta na Republika.

“Danas smo u znak zahvalnosti posmrtno dodijelili hrvatsko državljanstvo heroju Vukovara Jean-Michelu Nicolieru, ubijenom na Ovčari, te njegovoj majci Lyliane Fournier, koja živi u Hrvatskoj”, objavio je hrvatski premijer Andrej Plenković.

Od danas je Lyliane, ili Lili, kako je od milja zovu u Hrvatskoj. ponosna Hrvatica, a Jean-Michel mirno počiva kao Hrvat u hrvatskoj zemlji koju je toliko ljubio da je za nju dao svoj život.

Jean-Michel je ubijen na Ovčari, nakon pada Vukovara, a posmrtni ostaci pronađeni su nakon 34 godine. Pokopan je na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata u Vukovaru, a na ispraćaju je bilo gotovo deset tisuća ljudi.

Njegova majka Lyliane je već duže vrijeme tražila hrvatsko državljanstvo jer je, kako kaže, u Hrvatskoj osjetila mir i tu želi provesti ostatak života. Sad će ga, kako je i željela, provesti kao hrvatska državljanka.

/Desk/

Objava Majka vukovarskog heroja Jean Michel Nicoliera dobila hrvatsko državljanstvo, on posmrtno pojavila se prvi puta na Republika.

Razlozi zašto većina ostaje ovdje, prema pisanju Bilda su: Mnoge regije u Siriji zaostaju u pogledu infrastrukture i sigurnosti. Sasvim drugačije od Njemačke, jedne od najbogatijih zemalja svijeta.

“Njemačka je jedna od ekonomski najjačih zemalja svijeta”, kaže Faisal Shehadeh, predsjednik Sirijskog društva liječnika i farmaceuta u Njemačkoj. „Ako imate djecu koja ovdje idu u školu i posao, osam mjeseci nije puno vremena za planiranje povratka u Siriju.“

Stručnjak za Bliski istok Naseef Naeem rekao je za Bild: „Gospodarstvo u Siriji je na nuli. Bankarski sustav ne funkcionira. Sirijci trenutno mogu podići samo 60 dolara tjedno. Nema elektroničkih sustava plaćanja.“ To odvraća strane investitore.

Dodatni problem: „U Siriji još uvijek treba uspostaviti funkcionalan pravni sustav.“ Općenito, konkretna sigurnosna situacija je dobra. „Ali apstraktni osjećaj sigurnosti je loš.“ Postoje napadi na manjine poput Druza, Alavita, kršćana i Kurda. Ljudi koji su godinama živjeli u Njemačkoj osjećaju se nesigurno pri pomisli na povratak.

Zato se Sirijci ne vraćaju u svoju zemlju?

Njegova sumorna prognoza: „Ako Sirija ne uspije prebroditi prepreku u sljedećih nekoliko mjeseci, bit će teško vratiti ljude.“ Njemački političari moraju uspostaviti programe podrške za zemlju „i koristiti sirijsku stručnost u Njemačkoj.“

Stručnjak za Bliski istok Naseef Naeem također kaže: „Naravno, izbjeglice se brže vraćaju kući iz kampa u Libanonu nego iz Njemačke, gdje je njihova situacija bolja.“

Shehadeh očekuje da će oni koji su nezaposleni u Njemačkoj, „ili koji žive u područjima gdje stranci nisu toliko popularni“, razmotriti povratak. Ali i oni se suočavaju s velikim problemima u Siriji. „Kuće su uništene, nedostaju čitavi stambeni blokovi. Pogotovo u Alepu ili Homsu.“

Slično mišljenje zauzima i Njemački ured za migracije i izbjeglice (BamF). U „pismu o donošenju odluka“ iz kolovoza navodi se: „Posebno, politički nestabilna situacija i nedostatak infrastrukture u Siriji, te poteškoće koje iz toga proizlaze, otežavaju provedbu podrške reintegraciji u zemlji odredišta.“

CDU: Više Sirijaca trebalo bi napustiti Njemačku

Dva vodeća stručnjaka CDU-a žele da se više sirijskih građana vrati u domovinu kako bi je obnovili – i upozoravaju da ne ostaju ovdje zbog socijalnih naknada. Alexander Throm, glasnogovornik za unutarnju politiku parlamentarne skupine CDU/CSU, rekao je: “Izvorni razlog bijega, vladavina terora Assadovog režima, prestao je postojati.”

Throm je nastavio: “Stoga je za očekivati ​​da će se sirijski građani vratiti u domovinu i sudjelovati u obnovi. To se posebno odnosi na one koji su ovdje samo kratko vrijeme ili se još nisu integrirali nakon mnogo godina, posebno one koji rade.”

Stručnjak za unutarnju politiku Marc Henrichmann (CDU), voditelj parlamentarnog kontrolnog odbora, zahtijeva: “Ekonomski poticaj za ostanak ovdje ne smije biti veći od interesa za doprinos obnovi zemlje. Ali to također znači: Moramo pomoći u stabilizaciji situacije na lokalnoj razini, pomoći u obnovi i surađivati ​​na sigurnosnim pitanjima.”

Henrichmann vidi potrebu za daljnjim djelovanjem. “Mehanizam raspodjele odlučuje”, kaže. “Nitko tko dođe u Europu ne bi trebao dugoročno znati u kojoj će zemlji završiti. To osigurava da pitanje socijalnih naknada nije motivacija.” Reforma socijalnog doplatka – posebno u pogledu legalno priznatih izbjeglica koje se ne žele integrirati i raditi – mora se hitno provesti.

Nasef Naeem je odvjetnik i stručnjak za Bliski istok specijaliziran za državna i ustavna pitanja. Rođen je u Siriji 1974. godine i živi u Njemačkoj 22 godine. Od 2014. godine vodi savjetodavnu mrežu “zenithCouncil” za pravna i državna pitanja u arapskom svijetu zajedno s orijentalistom i stručnjakom za Bliski istok Danielom Gerlachom.

Faisal Shehadeh je predsjednik Sirijskog društva liječnika i farmaceuta u Njemačkoj. Društvo predstavlja medicinske stručnjake i studente sirijskog podrijetla te im pomaže u integraciji u Njemačkoj. Shehadeh je iz Alepa, gdje je i studirao, navodi Bild, prenosi Feix magazin.

/Desk/

Objava Skoro milijun Sirijaca ne želi napustiti Njemačku i vratiti se u Siriju – vratilo ih se samo 1.867, a čak 83.150 dobilo je njemačko državljanstvo pojavila se prvi puta na Republika.

“Posebno želimo istaknuti da je Grad Mostar blagovremeno odgovorio na sve zahtjeve koji su se odnosili na izradu planova nabavke i dostavu podataka za nabavku obrazaca na godišnjoj razini.

Dopisom broj: 04-11-5550/25 od 03.042025 obratili smo se Federalnom MUP-u te iskazali Tabelarni prikaz potreba za nabavkom matičnih knjiga i izvoda iz matičnih knjiga uvjerenja o državljanstvu, izvoda namijenjenih inozemstvu i vjenčanih listova za Grad Mostar za 2025.g., međutim do danas nismo dobili nikakvu informaciju u cilju realizacije ove nabavke. Grad Mostar kao regionalni centar u kojem je sjedište velikog broja državnih organa, škola, visokoškolskih i drugih ustanova i institucija koje u ovom periodu raspisuju konkurse/natječaje, oglase, pozive, te dodatno veliki broj naših građana koji će doći iz inozemstva zbog rješavanja svojih građanskih stanja, neće moći odgovoriti na njihove zahtjeve zbog nedostatka navedenih obrazaca”, upozorili su iz Službe za opću upravu i gradska područja Grada Mostara.

Kao način za ublažavanje ove situacije, navode kako mogu izdati uvjerenje o podacima iz matične knjige s navođenjem potrebnih činjenica kao dokaza u određenom postupku, za što su već obavijestili određene državne institucije.

/Republika/

Objava Grad Mostar potrošio sve obrasce uvjerenja o državljanstvu – mogu izdati uvjerenja o podacima pojavila se prvi puta na Republika.

Neslužbene informacije Republike govore kako hrvatsko državljanstvo posjeduje oko 200.000 Bošnjaka iz BiH, a među njima su i utjecajni bh političari. No, za podsjetiti je kako je revizija državljanstava moguća jedino uz izmjene Ustava RH i Zakona o državljanstu, a što se donosi 2/3 podrškom u Hrvatskom saboru te je pitanje hoće li to Hrvatska ikada učiniti.

„Dio njih koji nose hrvatsko državljanstvo je među vodećim političarima bošnjačkoga naroda i vode politiku usmjerenu protiv Hrvata u BiH, ali i protiv same Hrvatske. Potrebno je provjeriti tko posjeduje državljanstvo.“

Naglasila je kako je “ubacivanje optužnica, odnosno zamolnica protiv generala HVO-a i HV-a u medijski prostor jedan od elemenata hibridnog ratovanja”.

Podsjetimo kako je informaciju o “optužnicama” protiv nekoliko hrvatskih časnika iz Bosanske Posavine prvi spomenuo hrvatski predsjednik Zoran Milanović, a potom je sličnu izjavu imao i hrvatski general Ljubo Ćesić Rojs. Međutim, hrvatski ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan demantirao je kako se radi o optužnicama te rekao da je riječ o ‘zamolnicama’. Iz Tužiteljstva BiH također su istaknuli kako “u 2025. godini nisu proslijeđivani predmeti u fazi podignute ili potvrđene optužnice”.

„Time se želi skrenuti pozornost s izbornog zakona, političke krize u BiH i razviti strah među Hrvatima“, kazala je Marić Tokić i dodala kako se s vremena na vrijeme u medijski prostor izvlače nekakve teze o novim optužnicama čak i 30 godina nakon završetka rata.

„HVO i HV su oslobodili veliki dio BiH i imaju nemjerljivu zaslugu u tome“, kazala je. Dodala je kako su HV i HVO od političkog vrha BiH zamoljeni da dođu i sudjeluju u oslobađanju određenih krajeva koji su bili pod okupacijom.

„Mislim da je zadnjih mjeseci čak došlo do pojačanog intenziteta informacijskog rata koji je usmjeren protiv Hrvata u BiH, a to je zato što traže svoja prava koja su im zajamčena Daytonskim sporazumom, ali su im kroz vrijeme ta prava oduzeta, kazala je Marić Tokić.

/Desk/

Objava OKO 200.000 BOŠNJAKA IZ BIH S HRVATSKIM DRŽAVLJANSTVOM – Sveučilišna profesorica iz Mostara: Hrvatska treba oduzeti državljanstvo onima koji rade protiv Hrvata u BiH pojavila se prvi puta na Republika.

Na službnoj stranici ruskog predsjednika o ovom susretu vrlo je kratko priopćenje. Nema informacije što je konkretno bila tema razgovora.

“U Kremlju je Vladimir Putin primio predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, koji je dan ranije stigao u Moskvu. S ruske strane sastanku je nazočio pomoćnik predsjednika Jurij Ušakov, sa strane Republike Srpske ministar za znanstveno-tehnološki razvoj i visoko obrazovanje Željko Budimir i šef predstavništva u Ruskoj Federaciji Duško Perović”, navodi se o ovom sastanku.

O sastanku Dodika i Putina pišu mnogi ruski mediji

Kako prenosi TASS, Dodik je nakon sastanka s Putinom rekao “kako je Ruska Federacija od iznimne važnosti za Banja Luku i uvijek ostaje objektivna”.

“Upravo sam imao sastanak s predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom – ovo je naš 26. sastanak. Putin zna sve detalje i opću situaciju koja se ovdje događa. Zanimaju ga pitanja koja se tiču ​​običnih ljudi ovdje. Rusija je vrlo važna zemlja za Republiku Srpsku u Vijeću sigurnosti UN-a i uvijek je imala objektivan stav. Rusija je garant mirovnog sporazuma i Putin je to naglasio na sastanku”, rekao je Dodik za X, objavljujući video sa sastanka s Vladimirom Putinom.

Prema njegovim riječima, ruski predsjednik je istaknuo nelegitimnost statusa visokog predstavnika za BiH kojeg je Dodik nazvao “takozvanim”. “Pokazivao je interes za detalje – što radimo i kako radimo”, rekao je Dodik.

On je na svom službenom profilu X napisao: “Predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu rekao sam da je Daytonski mmirovni sporazum propao, da se Republika Srpska želi napraviti praznom ljušturom, Putin to shvaća i imamo potpuno razumijevanje. Činjenica da je Putin našao vremena za sastanak govori o tome kako drži do odnosa s RS, ali i Srbijom”.

Najavio je i svoj povratak u RS u subotu, tako nastavljajući izazivati i prkositi bh pravosuđu, Sudu BiH i Tužiteljstvu BiH.

“U RS ću se vratiti u subotu, kada imam sastanak s najvišim rukovoditeljima. Političko Sarajevo pokušava spriječiti moje međunarodne aktivnosti i to žele prikazati kao neko kršenje”, napisao je Dodik.

Demantirao neke medijske natpise kako je od Putina zatražio i dobio rusko državljanstvo

“Nisam zatražio državljanstvo Rusije, niti bilo što, što oni pričaju i nameđu kao neki narativ. U Rusiji sam zbog sastanka s Putinom i ovo putovanje je bilo uspješno”, napisao je Dodik na X-u.

Nadalje, RIA Novosti također pišu kako je Dodik demantirao da je navodno zatražio i dobio rusko državljanstvo. Potom se RIA Novosti poziva na bh portal Raport.ba koji je prenio informaciju kako je Sputnjik Srbija navodno prvo objavio, pa povukao vijest da je predsjednik RS dobio rusko državljanstvo u Ruskoj Federaciji

Tvrde kako se rade o krivotvorenom “screenshotu” sa stranice Sputnjik. U originalnoj verziji stranice nalazi se vijest “Dodik stigao u Moskvu”, a na lažnim snimkama zaslona piše “Dodik dobio državljanstvo”, pojašnjavaju.

Ovu vijest su demantirali i iz samog Sputnik Srbija također tvrdeći kako se radi o “skandaloznom falsifikatu bošnjačkog portala” te da se “Sputnjiku pripisuje laž da je Dodik dobio rusko državljanstvo”. Oni za ovo drže odgovornim “bošnjački portal Faktor.ba”.

“Na bošnjačkom portalu Faktor.ba pojavila se skandalozna, lažna informacija da je Sputnjik objavio, a potom i izbrisao tekst u kojem se navodi da je predsjednik RS dobio rusko državljanstvo i da mu je odobren boravak u toj zemlji. Ovaj grubi falsifikat, koji bi se trebao naći i pod lupom pravosudnih organa, ima za cilj plasiranje lažne informacije da je Milorad Dodik pobjegao u Moskvu, a to objavljuje nitko drugi nego najutjecajniji ruski medij na Balkanu. Uz vijest fantomskog portala Faktor.ba, koju su ubrzo bez provjere prenijeli sarajevski portali, pojavio se i očito montiran (i prilično amaterski) screenshot navodno uklonjene stranice, ali sa skraćenim i izmijenjenim linkom na spomenuti ‘tekst’. Sličan tekst nije objavljen na portalu Sputnjika niti je izbrisan. Dodik niti ima namjeru dobiti rusko državljanstvo, niti se o tome službeno ili neslužbeno govori. Sve je potpuno izmišljeno s očitim prikrivenim političkim namjerama”, navodi Sputnjik.

Međutim, na prozvanom portalu  Faktor.ba, naveli su kako je autor teksta portal Stav.ba koji je prvi otkrio uklanjanje vijesti o navodnom Dodikovom dobivanju ruskog državljanstva.

No, kako god, podsjetimo da INTERPOL razmatra zahtjev za raspisivanje međunarodne tjeralice za Dodikom, nakon što je to zatražio Sud BiH. Na ovo se žalila Republika Srbija, čiji je Dodik državljanin, kao i Nenad Stevandić predsjedavajući NSRS i Radovan Višković predsjednik Vlade RS za koje je isto zatraženo.

Zamjenik premijera Srbije i ministar unutarnjih poslova Ivica Dačić izjavio je ranije da bi zahtjev Tužiteljstva BiH Interpolu za raspisivanje međunarodne tjeralice za uhićenjem Milorada Dodika, Komisija te organizacije mogla razmatrati na sjednici zakazanoj za 7. i 11. travnja. Istaknuo je i kako Beograd poštuje međunarodne institucije, ali da će se “pridržavati svojih procedura u zaštiti prava i interesa građana Srbije”.

/Republika/

Objava OČAJNI DODIK – Od “mamljenja” Trumpa mineralima teškim milijarde, do Moskve i Putina – sve je jasno, misterija samo rusko državljanstvo pojavila se prvi puta na Republika.

Uz plaćanje propisane pristojbe u protuvrijednosti od 400 eura postupak odricanja od državljanstva BiH je jednostavan jer podnositelji takvih zahtjeva nisu dužni dati nikakvo obrazloženje osim potvrditi da već imaju ili su u procesu stjecanja državljanstva neke druge zemlje.

Najviše državljana BiH izgubila 2003.

Ako je u pitanju neka od država bivše Jugoslavije, tada je pristojba za odricanje od državljanstva BiH 100 eura. Najviše državljana Bosna i Hercegovina je izgubila 2003., kada se njene putovnice odreklo više od 9.000 osoba, dok je u 2024. ispis iz državljanstva BiH zatražilo njih 1.441.

No stručnjaci za demografiju upozoravaju kako je stvarni gubitak stanovništva s kojim se BiH suočava znatno veći i da podaci o onima koji se odriču državljanstva ne odražavaju pravo stanje.

“BiH u 25 godina ostala bez više od milijun stanovnika”

Demograf Aleksandar Čavić iznio je procjenu po kojoj je BiH za proteklih 25 godina zapravo ostala bez više od milijun stanovnika. Posljednji popis stanovništva u BiH proveden je još 2013., a zbog političkih nesuglasica nema nikakvih naznaka kada bi mogao biti organiziran novi popis.

Prema tim podacima u BiH je živjelo nešto manje od 3.8 milijuna stanovnika, a najpesimističnije su procjene da danas u toj zemlji ne živi više od dva milijuna ljudi, što je u listopadu prošle godine ustvrdio i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, prenosi N1.

/Desk/

Objava Za 25 godina državljanstva BiH odreklo se čak 101.413 bh žitelja pojavila se prvi puta na Republika.

– Želimo da građani koji su već dugo dio našeg društva počnu sudjelovati u demokratskim procesima u Njemačkoj, rekla je ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser (Socijaldemokratska stranka Njemačke SPD) prilikom predstavljanja nacrta zakona o državljanstvu, prenosi HINA.

Ona je rekla kako je reforma sustava stjecanja državljanstva jedan od najvažnijih projekata socijaldemokratsko-zeleno-liberalne vlade i jedan od važnih mehanizama u borbi za talente na globalnom tržištu rada.

– Donosimo moderni zakon o useljavanju u skladu s našim raznolikim društvom i modernom zemljom, rekla je Faeser.

Najvažniji dio reforme zakona odnosi se na skraćenje roka nakon kojeg stranci koji žive u Njemačkoj mogu podnijeti zahtjev za njemačkim državljanstvom sa sadašnjih osam na pet godina.

Kod osoba koje se na poseban način istaknu u procesu integracije, kroz velike napretke u učenju jezika ili izuzetnih postignuća na radnom mjestu, će rok biti skraćen na tri godine.

Dozvoljeno dvojno državljanstvo

Također će biti dozvoljeno dvojno državljanstvo što je do sada bilo omogućeno samo državljanima neke od članica Europske unije ili u iznimnim slučajevima.

Za pripadnike tzv. prve generacije radnika, stjecanje uvjeta za državljanstvo bit će pojednostavljen jezični test. Umjesto dosadašnjeg pismenog testa poznavanja njemačkog jezika, bit će dovoljno jednostavno usmeno sporazumijevanje.

– Ovo je kasno priznanje za zasluge prve generacije gastarbajtera u Njemačkoj, rekla je Faeser.

I dalje na snazi ostaje pravilo da osobe koje podnose zahtjev za državljanstvom moraju biti u stanju financijski skrbiti za sebe i svoju obitelj. Izuzeci su mogući u iznimnim slučajevima kod samohranih roditelja ili osoba s posebnim potrebama.

Rasprodaja njemačkog državljanstva

Oporbena demokršćanska Unija CDU/CSU kritizirala je odluku savezne vlade te ju optužila da u vrijeme pojačane migracije donosi dodatne mjere koje bi mogle dodatno intenzivirati neregulirane migracije i time polarizirati društvo.

– Tko u vrijeme rekordne migracije prema Njemačkoj smanjuje prepreke za stjecanje njemačkog državljanstva, taj provocira daljnju polarizaciju društva, rekao je predvodnik parlamentarne skupine CSU-a u Bundestagu Alexander Dobrindt aludirajući time na popularnost stranaka koje se protive useljavanju.

On je ustvrdio da ekspresno stjecanje državljanstva ne podržava integraciju.

Oporbena desno-populistička Alternativa za Njemačku (AfD) je saveznu vladu optužila za poklanjanje njemačkog državljanstva.

Nacrt zakona o državljanstvu dio je paketa savezne vlade kojim se namjerava temeljno reformirati zakonodavstvo o strancima u Njemačkoj a jedan od glavnih ciljeva je pojačano useljavanje stručnjaka potrebnih njemačkom tržištu rada.

Objava Njemačka olakšala stjecanje državljanstva strancima pojavila se prvi puta na Republika.

Kao jedna od rijetkih zapadnih zemalja Njemačka još uvijek ustrajava na načelu da se stranci koji žele njemačko državljanstvo moraju odreći starog. Vladajuća koalicija novim prijedlogom zakona to želi ukinuti.

Njemačka je useljenička zemlja – tu činjenicu na svojoj online stranici ističe i Ministarstvo unutrašnjih poslova, i pritom se poziva na statistiku: više od četvrtine građana ima migrantsko porijeklo, a kod djece mlađe od 14 godina čak više od trećine. Uz to u zemlji živi oko 13,5 milijuna građana bez njemačkog državljanstva – 16 posto stanovništa, piše Deutsche Welle.

No kada se radi o naturalizaciji, dakle dodjeljivanju državljanstva strancima, Njemačka je među posljednjima u Europi. Dok je primjerice 2021. u Švedskoj na 100 stranaca dodijeljeno 10 državljanstava, a u Nizozemskoj 5,4, u Njemačkoj je prošle godine ta kvota iznosila 1,2 posto.

Razlog tome leži prije svega u nekim vrlo restriktivnim uvjetima koje valja ispuniti da bi se državljanstvo dobilo. Nedavno je vladajuća koalicija Socijaldemokrata, Zelenih i Liberala predstavila u saveznom parlamentu Bundestagu prijedlog novog Zakona o državljanstvu kojim bi se sadašnji strogi uvjeti promijenili.

Dvostruko državljanstvo kao pravo

Najveća je prepreka dosada bila odredba po kojoj se generalno inzistira na načelu jednog državljanstva, kaže Julie Schäfer, odvjetnica specijalizirana za pravo o strancima u kancelariji Schlun & Elven z Kölna. “Ono što prije svega potomke nekadašnjih gastarbajtera, recimo iz Turske ili zemalja zapadnog Balkana, sprečava u dobijanju njemačkog državljanstva je zahtjev da se odreknu ranijeg. Njemačka je jedna od rijetkih zapadnih zemalja koje još na tome inzistiraju”, naglašava Schäfer.

Nacrtom novog zakona se predviđa da odricanje prethodnog državljanstva više nije uvijet za stjecanje njemačkog, te se istovremeno skraćuje vrijeme nužnog neprekidnog legalnog boravka u zemlji sa osam na pet godina – kao što je to već slučaj u većini europskih zemalja, objašnjava njemačka odvjetnica.

Pri tome je vrlo važno da bi se novim zakonom uvela neka vrsta automatizma: “Dvostruko državljanstvo je formulirano kao načelno pravo. To znači da kada su ispunjeni drugi uvjeti, nadležne službe moraju naturalizirati podnositelja zahtjeva, one tu nemaju više nekog manevarskog prostora”, naglašava Schäfer.

Sadašnji zakon dvostuko državljanstvo predviđa samo kao iznimku od pravila. To je prije svega rezervirano za građane Europske unije – oni bez problema mogu imati dva državljanstva. A, nakon poduže procedure, ono se dodjeljuje i onima koji dolaze iz zemalja koje svoje građane ne otpuštaju iz državljanstva – ili zato jer ne žele, ili zato jer to tamo uopće zakonski nije predviđeno. Takve su zemlje primjerice Sirija, Južna Afrika, Afganistan, Alžir ili Iran.

Zakon star više od 100 godina

Aktualne odredbe u Zakonu o državljanstvu većim dijelom potječu još od Zakona o pripadnosti carstvu i državi iz 1913. godine, koji je u poslijeratnoj Njemačkoj naprosto preuzet. Tek 2000. je iz naziva zakona izbačena riječ “carski”. Taj zakon počiva na načelu porijekla i nacionalne homogenosti (Volksnation): tko je njemački državljan, dakle Nijemac, ne može istovremeno biti i nešto drugo. Kao razlog se navodilo da građanin može biti vjeran samo jednoj državi.

Taj argument protiv dvostrukog državljanstava i danas koriste protivnici reforme. Oni tvrde da dvojno državljanstvo dovodi do unutrašnjeg konflika oko lojalnosti i da se ljudi koji žele njemačko državljanstvo trebaju jasno opredijeliti. Kažu da njemačko državljanstvo ima posebno značenje i simboliku i strahuju da bi pretjerano velikodušna politika dvojnog državljanstva mogla dovesti do toga da ljudi stječu državljanstvo iz čisto praktičnih razloga, bez ikakve stvarne veze naspram Njemačke. Osim toga se boje da bi se osoba s dva državljanstva mogla, kako joj kada zatreba, mogla njemačkim zakonima izmicati pozivajući se na svoj dre drugo državljastvo i status stranca.

Za odvjetnicu Julie Schäfer su to zastarjela uvjerenja “koja se u posljednjih 100 godina nisu puno promijenila. Osim toga, naglašava ona, “već i sada je u Njemačkoj – jednako kao i u drugim europskim državama – praksa da se osobe s dva državljanstva koje žive u zemlji tretiraju kao Nijemci. To znači da ne postoji mogućnost da si netko izabere iz obadva svijeta samo ono što mu odgovara.”

Ekonomski i politički razlozi

Cilj reforme Zakona o državljanstvu je s jedne strane da Njemačka postane privlačnija useljenička zemlja za kvalificirane radnike. Tu se zemlja nalazi u oštroj konkurenciji s drugim europskim zemljama, poput Francuske, Nizozemske ili Švedske, koje imaju blaže kriterije i manje prepreka za dolazak kvalificirane radne snage iz inozemstva.

Istovremeno se uvidjelo da je moderna i otvorena useljenička i integracijska politika ključna za društvenu koheziju u Njemačkoj. Želi se potaći “brža i bolja integracija stranaca u njemačko društvo”, jer “naturalizacija dolazi na kraju integracijskog procesa, pa bi oni koji su taj proces prošli trebali moći dobiti državljanstvo, što uključuje i sva zakonska prava i obveze u Njemačkoj, ulključujući i pravo glasa na izborima”, napominje Schäfer.

Ostali uvjeti

Za dobijanje njemačkog državljanstva postoje osim potrebne dužine legalnog boravka u zemlji i drugi uvjeti. Jedan od njih, koji i u novom prijedlogu ostaje nepromijenjen, je da osoba ne smije biti pravomoćno kazneno osuđena. Osim toga bi i nadalje bilo potrebno imati potvrdu o poznavanju njemačkog jezika, s time da bi se dosada potrebna napredna razina C1 smanjila na jednostavniju razinu B1, a predviđene su i iznimke za posebne slučajeve, kada bi bila dovoljna samo sposobnost najnužnije komunikacije.

Jednako tako se i nadalje propisuje obaveza polaganja tzv. testa za naturalizaciju kojim se pokazuje poznavanje nekih osnovnih informacija o Njemačkoj.

Dobijanje dvostrukog državljanstva bi trebalo biti olakšano stranim studentima: ukoliko odmah nakon studija nađu posao i počnu raditi, vrijeme studija bi im se priznavalo kao vrijeme provedeno u Njemačkoj i uračunalo u potrebnih pet godina boravka prije mogućnosti postavljanja zahtjeva.

Prijedlog novog Zakona o državljanstvu vladajuća je koalicija predstavila krajem svibnja u Bundestagu. Očekuje se da će u redovnu zakonodavnu proceduru prijedlog biti upućen tijekom jeseni, piše DW.

/Desk/

Objava Useljenicima u Njemačkoj lakše do dvojnog državljanstva pojavila se prvi puta na Republika.