“Živimo u vremenu napetosti, podjela i nesigurnosti. Svijet je ranjen ratovima, nepovjerenjem, strahom od budućnosti, a upravo u takvo vrijeme Bog dolazi tiho. Ne dolazi u buci moći nego u tišini štalice. Ne dolazi s prijetnjom nego s djetetom, ne dolazi vladati silom nego osvajati ljubavlju. U tom djetetu Bog nam daruje ono što nam najviše nedostaje – mir”, istaknuo je Kutleša u čestitki, prenosi HINA.

Ove godine, kaže, Božić slavimo u ozračju crkvene jubilejske godine, spominjući se također važnih obljetnica naše povijesti.

One nas podsjećaju koliko je mir dragocjen i koliko je krhka ljudska sigurnost. Uče nas da se mir ne rađa iz interesa nego iz obraćenja, ne iz nametanja nego iz praštanja, ne iz moći nego iz poniznosti srca. Anđeoski mir koji se rađa u Betlehemu nije tek odsutnost sukoba. To je mir koji se gradi na četiri čvrsta stupa – na istini, na pravdi, na ljubavi i na slobodi, ističe zagrebački nadbiskup.

Bez istine, kaže, nema povjerenja, bez povjerenja nema mira. U betlehemskom djetetu Bog nam objavljuje istinu o sebi i o čovjeku – da je svaki ljudski život svet, da svaki čovjek ima dostojanstvo, da nitko nije suvišan. Istina oslobađa savjest, razbija laži, liječi sjećanje. Naš se narod u miru može učvrstiti samo ako se ne boji istine ni o svojoj veličini ni o svojim ranama, jer Isusove riječi ostaju trajni temelj – Istina će vas osloboditi, naglasio je Kutleša.

Pravedno društvo ne gradi se riječima nego poštenjem

Mir, kaže, bez pravde uvijek je krhak i kratkoga vijeka. “Božić nas usmjerava prema čovjeku na rubu, prema siromašnima, bolesnima, starijima, napuštenima, mladima koji priželjkuju bolju budućnost u vlastitoj domovini. Pravedno društvo ne gradi se riječima nego poštenjem, odgovornošću, brigom za najslabije. Tamo gdje se čovjeku oduzima dostojanstvo, tamo se gubi i mir, a gdje se čovjek podiže, ondje raste i nada.

Božić nas poziva na konkretne korake pomirenja, na oprost u obiteljima, na pruženu ruku ondje gdje se šutnja uvukla među ljude, na obnovljene odnose među onima koji su se udaljili”, navodi zagrebački nadbiskup.

Draga braćo i sestre, mir koji naviještaju anđeli ne rađa se u velikim dvoranama nego u tišini srca, rađa se pred jaslicama, u molitvi, u ispovijedi, u oproštenoj uvredi, u kruhu podijeljenom s potrebitima, rađa se ondje gdje čovjek dopušta Bogu da ga dotakne. Naš narod nosi teško breme prošlih stradanja, ali i veliko bogatstvo vjere, dobrote i solidarnosti. Zato večeras iznova izgovaramo: ne dopustimo da nas prošlost trajno razdvaja. Izaberimo budućnost koja nas može povezati, poručio je zagrebački nadbiskup mons. Kutleša.

Zajedništvo, kaže, nije ukidanje razlika, ono je podjela ljubavi nad ranama podjela.

Posebno se obratio “onima kojima je povjerena briga za opće dobro” pozvavši ih da budu graditelji mostova, a ne zidova, da ne hrane podjele i ne koriste rane naroda za prolazne pobjede.

Neka Krist, rođen u tišini betlehemske noći, bude rođen i u vašim srcima, neka donese mir vašim obiteljima, vašim brigama, vašim međuljudskim odnosima. Neka našu domovinu učini zemljom nade, pomirenja i blagoslova! Svima vama želim od srca sretan i blagoslovljen Božić ispunjen mirom koji svijet ne može dati i neka nova godina bude hod u svjetlu Kristove istine, pravde, ljubavi i slobode, stoji na kraju čestitke zagrebačkog nadbiskupa Kutleše.

/Desk/

Objava Nadbiskup Kutleša: “Umjesto prošlosti koja nas razdvaja, izaberimo budućnost koja nas može povezati” pojavila se prvi puta na Republika.

“Draga braćo i sestre, dobar dan. Slavimo danas svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije i u evanđelju liturgije promatramo mladu djevojku iz Nazareta koja, netom je primila anđelov navještaj, kreće u posjet svojoj rođakinji Elizabeti. Lijep je taj izraz iz Evanđelja: „pohiti“ (Lk 1, 39). To znači da Marija vijest koju je primila od anđela ne smatra povlasticom, nego, naprotiv, izlazi iz kuće i kreće na put, s žurbom onoga tko tu radost želi navijestiti drugima i s brižnom pažnjom da bude na usluzi svojoj rođakinji. To prvo putovanje je, zapravo, metafora cijelog njezinog života, jer od tog trenutka Marija će uvijek biti na putu slijedeći Isusa, kao učenica Kraljevstva. A, na kraju, njezino zemaljsko hodočašće završava uznesenjem na nebo gdje zajedno sa svojim Sinom zauvijek uživa radost vječnog života.

Braćo i sestre, ne smijemo zamišljati Mariju „kao nepomičan voštani kip“, nego u njoj možemo vidjeti „sestru… s iznošenim sandalama… i sa silnim umorom u nogama“ (C. CARRETTO, Beata te che hai creduto, Rim 1983., str. 13), jer je išla za Gospodinom i ususret braći, a zatim zaključila svoj put u slavi neba. Na taj način, Sveta Djevica je ona koja nas prethodi – Marija nas prethodi – na tom putu, podsjećajući sve nas da je i naš život neprekidno putovanje prema konačnom sjedinjenju s Gospodinom. Molimo se Gospi da nam pomaže na tom putu prema susretu s Gospodinom”, poručio je papa Franjo.

On je nakon Angelusa, također, kazao:

“Draga braćo i sestre, Mariji Kraljici mira, koju danas promatramo u slavi raja, želio bih ponovno povjeriti tjeskobe i boli stanovništva koje u mnogim dijelovima svijeta pati zbog društvenih napetosti i ratova. Tu posebno mislim na napaćenu Ukrajinu, Bliski istok, Palestinu, Izrael, Sudan i Mjanmar. Neka naša nebeska Majka isprosi utjehu za sve i budućnost vedrine i sklada!

Nastavljam sa zabrinutošću pratiti vrlo ozbiljnu humanitarnu situaciju u Gazi i još jednom tražim da se obustavi vatra na svim frontama, da se oslobode taoci i da se pomogne iscrpljenom stanovništvu. Potičem sve da učine sve kako se sukob ne bi proširio i pokrili pregovaračke puteve. Molimo da što prije završi ova tragedija! Ne zaboravimo: rat je poraz.

Moje misli sada se okreću Grčkoj, koja se posljednjih dana bori s vrlo ozbiljnim požarom, koji se razvio sjeveroistočno od Atene. Deseci tisuća već su evakuirani, mnoge obitelji ostale su bez krova nad glavom, tisuće ljudi suočene su sa strašnim nedaćama, a osim goleme materijalne štete, stvara se i ekološka katastrofa. Molim za žrtve i ozlijeđene, jamčim svoju blizinu onima koji su pogođeni ovim teškim događajem, vjerujući da će me poduprijeti zajednička solidarnost”.

Zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša u Mariji Bistrici:’Teorije koje pod krinkom jednakosti brišu razlike, bijeg su od Boga’

Brojni hodočasnici stigli su u Hrvatsko nacionalno marijansko svetište u Mariji Bistrici. Uznesenje Marijino svetkovina je ljubavi i života, naglasio je u propovijedi zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša i vjernike pozvao da budu promotori istine o čovjekovu dostojanstvu. Naglasio je dva ključna pitanja koja zaokupljaju modernoga čovjeka – spol i smrt.

– Zaokupljaju nas jer su i spol i smrt neodvojivi od nas. Prate nas, a nemamo vlasti nad njima. Ne možemo svojevoljno raspolagati tim dostojanstvom, osim ako ne želimo poljuljati temelje samog života do njegova uništenja. Bijeg od spola i smrti bijeg je od naše ogoljenosti pred Bogom. Umjesto da mu se bacimo u zagrljaj, želimo dokazati da smo mu ravni, kazao je Kutleša.

Ustvrdio je kako su teorije, koje pod krilaticom jednakosti brišu sve razlike, samo drugo lice bijega od Boga kojeg doživljavamo sucem, a ne svojim ocem. Okupljene vjernike pozvao je sudjelovati u poslanju Crkve i preporodu ljudi istaknuvši kako ih Crkva čeka te da njoj nisu potrebni službenici, već apostoli.

– Pitam vas gdje je nestalo naše oduševljenje za vjerom zbog koje smo se odrekli svega drugoga? Zar je umanjilo njegov sjaj pred zamamnim blještavilom dobra ovoga svijeta? Zar je moguće da je slijepilo toliko da naši teolozi i znanstvenici svih usmjerenja šute i podliježu trendovima sumnjivih eksperimenata i neprovjerenih teorija koje postaju normom kojoj se prilagođavaju zakonodavstva i naše prakse?, kazao je Kutleša.

Osvrnuo se i na poniznost, naglasivši kako bez poniznosti ostajemo robovi raspadljivosti.

– Propisi naravnog zakona i evanđelje najsigurniji su temelj svakog ljudskog napretka i uređenog društva, a oholost, sebičnost, egoizam ipak priječe da im se podvrgnemo. Kao vjernici, pozvani smo biti svjetlost svijeta, nositelji nade, ljubazni promotori istine o čovjekovu dostojanstvu, poručio je nadbiskup.

Povodom blagdana Velike Gospe tisuće se vjernika okupilo na svetoj misi u Hrvatskom nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici.

/Desk/

Objava Papa Franjo: “Marija ne kao kip, već sestra s iznošenim sandalama i silnim umorom u nogama“ – Zagrebački nadbiskup Kutleša vjernicima u Mariji Bistrici o rodnoj ideologiji pojavila se prvi puta na Republika.

Nadbiskup mons. Dražen Kutleša je u čestitci istaknuo kako se čini da je smisao Božića iščeznuo iz ljudskoga srca.

– Od događaja koji obilježava ispunjenje duboke čežnje čovjekova srca za Božjom blizinom i njegovim spasenjem, ovaj dan rođenja bogočovjeka Isusa Krista, pretvara se u isprazno slavlje u kojemu i zaboravljamo što doista slavimo. Ovakvo nam stanje ljudskoga duha otkriva novo poganstvo koje se možda i neprimjetno uvlači u naše domove i kojega možda nismo ni svjesni. Ono je obilježeno nesposobnošću ljudskog duha da poštuje nešto veće od sebe, zatim nedostatkom osjećaja stida i kajanja kao i strahopoštovanja pred Bogom koji nam se objavljuje i dariva, rekao je.

Naglasivši da se gubi osjećaj za sveto, nadbiskup Kutleša dodao je kako se nameće pitanje je li vijest o rođenju Spasitelja uopće više vijest koja bi privukla našu pozornost, a kamoli probudila radost?

– Zapitajmo se, dragi vjernici, na koji nam način u srcu odjekuju riječi: “Danas vam se u gradu Davidovu, rodio Spasitelj – Krist Gospodin”? Je li ovo “danas” Božjeg ulaska u ljudsku povijest za nas još uvijek živo i spasonosno ili ne uspijevamo pod teretom života iskusiti radost Božje prisutnosti? Jer rođenje Isusa Krista nije zapis iz prošlosti nego prisutnost koja sve ispunjava, stvarnost u kojoj živimo, mičemo se i jesmo, dodao je.

– Slaviti Božić znači vjerovati radosnoj vijesti jer je istinita. Čak i ako nam donese protivljenje, progon i smrt, vjerujemo, jer ju je povijest potvrdila vjerodostojnije od mnogih stvari koje se drže povijesnim istinama, poručio je zagrebački nadbiskup.

Nadalje, mons. Kutleša je rekao da svaka tvrdnja koja kaže da je Isus manje od pravoga čovjeka ili manje od pravoga Boga, manje od Gospodina ili manje od Spasitelja, svaki nauk koji niječe potrebu kajanja i klanjanja pred njim, nije radosna vijest.

– Radosna vijest kršćanstva ne umanjuje čovjeka nego mu vraća dostojanstvo djeteta Božjega, rekao je.

Nadbiskup Kutleša poručio je vjernicima kako Bog ne poziva na blještav i stalno uzbudljiv život, nego “da vjerujemo Spasitelju koji nam je darovan, da se poklonimo Isusu novorođenome, a zatim nas šalje natrag u našu životnu realnost kako bismo naučili radovati se njegovu spasenju iz dana u dan i to spasenje nosili drugima: razvezivati spone jarmene, dijeliti kruh s gladnima, krov s beskućnicima, zauzimati se za obespravljene i slabe. Nježnost i bespomoćnost Djeteta u jaslama trajni je poziv na odricanje od svih oblika nasilja i grubosti, naprasitosti i bahatosti, jednom riječju: sebičnosti koja ne prepoznaje da su nam za ispunjen i sretan život potrebni drugi kao što smo i mi potrebni drugima.”

Na kraju, nadbiskup je pozvao vjernike da se zagledaju u djetešce u jaslicama i da u njemu prepoznaju svoju malenost pred Bogom.

– Dopustite da zaboravljeni i ugroženi osjećaj stida i kajanja otvori u vama prostore duše u kojima nećete naći osudu, već novorođenog Spasitelja. Ne propustimo radost njegova dolaska dočekujući ga u ispraznom veselju, nego u iskrenom obraćenju srca i zajedništvu sa svim ljudima dobre volje! istaknuo je.

– Molim da svatko osjeti dodir Krista, Spasitelja, za kojim čezne ljudsko srce! Neka On u svima nama pobijedi svako zlo i grijeh, nepravdu i nemir, neka svima ispuni srca mirom i dobrom voljom! zaključio je zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša.

/Desk/

Objava Zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša: “Čini se da je smisao Božića iščeznuo iz ljudskoga srca” pojavila se prvi puta na Republika.

“Apostolska nuncijatura u Hrvatskoj ima čast obavijestiti da je Sveti Otac prihvatio odreknuće nadbiskupa kard. Josipa Bozanića od pastoralnoga upravljanja Zagrebačkom nadbiskupijom. Naslijedit će ga Mons. Dražen Kutleša, dosadašnji nadbiskup kadjutor iste nadbiskupije”, priopćeno je.

Kardinal Josip Bozanić rođen je 1949. godine i sljedeće godine treba napuniti 75 godina, prema dosadašnjem običaju, biskup koji napuni 75 godina šalje Papi molbu za odreknućem od službe. Kardinal Bozanić takvu zamolbu poslao je papi Franji godinu ranije i to nakon što mu je papa odredio nasljednika, nadbiskupa koadjutora mons. Dražena Kutlešu. S obzirmo na priopćenje u kojem se navodi da je papa Franjo prihvatio Bozanićevo odreknuće, nadbiskup Dražen Kutleša več od danas upravlja Zagrebačkom nadbiskupijom.

Nadbiskup Dražen Kulteša rođen je u Prisoju, općina Tomislavgrad, 25. rujna 1968. godine. Nakon završenog sjemeništa u Dubrovniku nastavlja studij filozofije i teologije u Bogoslovnom sjemeništu u Sarajevu. Za svećenika je zaređen 29. lipnja 1993. za Mostarsko-duvanjsku biskupiju.

Godine 1994. postao je bakalaureat pri Teološkom fakultetu u Zagrebu, a 2001. na Papinskom sveučilištu Urbanianumu postigao je doktorat iz kanonskog prava.

Od 1993. do 1995. bio je župni vikar u mostarskoj katedrali. Od 1998. do 2006. obavljao je sljedeće službe: župni upravitelj u Grudama, docent kanonskog prava na Teološkom institutu u Mostaru, vicekancelar u biskupijskoj kuriji, član zbora konzultora i prezbiterskog vijeća, član Komisije Iustitia et pax Biskupske konferencije BiH.

Od 2006. djelatnik je Kongregacije za biskupe. Od 2011. suradnik je kongregacije za kauze svetih i disciplinu sakramenta. Dana 17. listopada 2011. papa Benedikt XVI. imenovao ga je biskupom koadjutorom s posebnim ovlastima Porečke i pulske biskupije. Ovo je prvi biskup koadjutor u povijesti Porečke i pulske biskupije, te nakon 1984. godine i biskupovanja Dragutina Nežića biskup Poreča i Pule koji nije rođen na području ove biskupije.

Dana 10. prosinca 2011. zaređen je za biskupa. Glavni zareditelj je bio kardinal Marc Ouellet prefekt Kongregacije za biskupe, a suzareditelji msgr. Ivan Milovan, biskup porečki i pulski i msgr. Ratko Perić, biskup mostarsko – duvanjski. Dana 14. lipnja 2012. imenovan je biskupom Porečko-pulske biskupije.

Autor je nekoliko publikacija i surađuje u katoličkom mjesečniku Crkva na kamenu. Govori talijanski, njemački i engleski jezik. 13. svibnja 2022. postao je splitsko-makarski nadbiskup

/Republika/

Objava Papa Franjo prihvatio Bozanićevo odreknuće – Tomislavgrađanin Dražen Kutleša od danas je zagrebački nadbiskup pojavila se prvi puta na Republika.

Za jedne karijerist koji jednostavno ne može odbiti funkciju. Za druge osoba od povjerenja Vatikana, ali i umirovljenog biskupa iz Mostara (Ratko Perić), za one treće, radikalnije, osoba koja je ponizila kardinala Bozanića, a za onu četvrtu struju zapravo je prelat koji je samo potvrdio dojam koji je stekla javnost: Papa nema povjerenja u kler Zagrebačke nadbiskupije, navode autori Jutarnjeg lista.

Kada bismo morali ukratko opisati kakvo je raspoloženje unutar kaptolski zidina nakon što je papa Franjo imenovao splitskog nadbiskupa i metropolita Dražena Kutlešu koadjutorom Zagrebačke nadbiskupije i nasljednikom Josipa Bozanića, to bi izgledalo upravo ovako.

Kaptolski kler, to je sad poprilično jasno, iznimno je nezadovoljan Kutlešinim imenovanjem, smatra da ih se opet preskočilo, da su postali nevažni, ali i sami priznaju, kako ih od “ovog pape” više ništa ne može iznenaditi.

U razgovorima s desetak sugovornika koji su visoko pozicionirani na Kaptolu, bliskim suradnicima kardinala Bozanića, kao i onima koji vrlo dobro razumiju odnose unutar HBK-a, dobili smo vrlo jasnu sliku trenutačne atmosfere koja vlada i na internim sastancima.

Ti sastanci od utorka su se poprilično intenzivirali, traže se pogreške koje su dovele do tog imenovanja, kao i krivci za takvu situaciju, pomno se iščitavaju skrivene poruke brojnim govorima zahvala crkvenih velikodostojnika koji su uslijedili nakon, po njima, šokantnog imenovanja, ali se pokušavaju pronaći odgovori na pitanje prvih Kutlešinih poteza nakon dolaska u Zagreb, pišu novinari Jutarnjeg lista Tomislav Mamić i Robert Bajruši.

/Desk/

Objava Imenovanjem Kutleše za Bozanićevog nasljednika papa Franjo pokazao kako nema povjerenja u kler Zagrebačke nadbiskupije? pojavila se prvi puta na Republika.

Kutleša, koji je lani u listopadu izabran za novog predsjednika HBK-a na petogodišnji mandat, 73-godišnjeg Bozanića trebao bi naslijediti kad Bozanić navrši 75 godina.

Po pisanju medija, papa Franjo odredio ga je za nadbiskupa koadjutora nakon procesa u sklopu kojega se povjerljivo ispituje kandidate koji odlaze u Rim, gdje ih papa u konačnici odobrava i potvrđuje.

Za splitsko-makarskog nadbiskupa izabran je 11. srpnja 2020. a u službu je stupio 13. svibnja 2022.

Završio je filozofsko-teološki studij na Vrhbosanskoj visokoj teološkoj školi u Sarajevu na kojem je 1993. diplomirao. Godine 1994. postigao je bakalaureat pri Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Za svećenika Mostarsko-duvanjske biskupije zaređen je 29. lipnja 1993. u Prisoju. Godine 1995. upisao je poslijediplomski studij kanonskoga prava na Papinskom sveučilištu Urbaniana u Rimu gdje je magistrirao 1997. i doktorirao 2001.

Od 1993. do 1995. bio je župni vikar u mostarskoj katedrali i katehist u srednjim školama. Od 1998. do 2006. obnašao je službe vicekancelara u biskupijskoj kuriji, župnog upravitelja u Grudama, predavača kanonskog prava na Teološkom institutu u Mostaru te člana zbora savjetnika i svećeničkog vijeća.

Od 2006. do 2011. bio je djelatnik Kongregacije za biskupe u Vatikanu. Od 2010. je vanjski suradnik Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenta.

Papa Benedikt XVI. imenovao ga je 17. listopada 2011. za biskupa koadjutora Porečke i Pulske biskupije. Biskupsko posvećenje primio je 10. prosinca 2011. u Eufrazijevoj bazilici u Poreču. Za biskupsko geslo izabrao je riječi iz Psalma 31: “U Tebe se, Gospodine, uzdam”. Dijecezanskim biskupom Porečke i Pulske biskupije imenovan je 14. lipnja 2012. godine.

Objava ODLUKA PAPE FRANJE Tomislavgrađanin i bivši župni vikar mostarske katedrale budući nadbiskup Zagrebačke nadbiskupije pojavila se prvi puta na Republika.