Da neće više moći ishoditi odgode i da je slobodi kraj, s obzirom na to da joj je opozvana uvjetna kazna od godine dana jer nije ispoštovala, uz uvjetnu osudu i mjeru psihijatrijskog liječenja, toga je svjesna od sinoć kad joj je policija pokucala na vrata stana!

Dvojica policajaca, jedan u civilu i jedan u odori, uz kucanje po vratima priopćili su joj da im otvori, da imaju nalog i da znaju da je unutra. Međutim, vrata im, s obzirom na današnje stanje stvari, nije željela otvoriti jer su policajci na njezinom katu “zabezecirali” poziciju i donijeli si drvene stolce iz policijske postaje.

I dok policajci na koje smo naišli ništa ne žele otkrivati te 44-godišnjakinji neumorno kucaju na vrata, doznajemo da je dotična sinoć bila gladna pa si je naručila hranu. Stigao joj je dostavom pileći hamburger koji je platila online i koji je doslovno “prenoćio” uz njezina vrata stana.

Ohlađena hrana u vrećici, uz policajce, tako je dočekala novu smjenu policije, a susjedi u zgradi sa zanimanjem promatraju odvijanje situacije.

Jer kao što smo se i sami mogli uvjeriti, policijsko kucanje po njezinim vratima odzvanja stubištem, zidovima…, a susjedi za neobičnu buku itekako, kažu nam, imaju razumijevanja jer znaju da policija radi svoj posao.

– Netko će popustiti. Ili ona ili policija. Vidio sam sad kad sam dolazio njezin crni Mercedes u garaži. Ne znam što reći o gospođi osim da je specifična persona – kaže nam jedan susjed u zgradi.

Podsjetimo, nakon opozivanja uvjetne kazne, putem odvjetnika u dva navrata tražila je odgodu, od čega jednom zbog aktivnosti oko pružanja ugostiteljskih usluga, a drugi put zbog vlastita obrazovanja. No sudac izvršenja zatvorske kazne za njezine molbe nije imao milosti…

Dodajmo ovome da se protiv nje na sudu vode još dva sudska postupka, piše Jutarnji list.

Izjavom da novom-starom predsjedniku predstoje neredi na Kosovu i svugdje drugdje te svojim komentarom izbora, koje je dala u stožeru HDZ-a, 44-godišnja menadžerica u turizmu Tea Franić postala je hit na mrežama.

Franić je komentirala predsjedničke i predstojeće lokalne izbore riječima:

– Vjerujem da ćemo se dobro pripremiti za nadolazeće lokalne izbore. Što se tiče ovog rezultata, smatram da, ja sam očekivala puno više. Ali, nažalost, isto sam tako očekivala prolaznost na suprotnoj strani. Razlika je za mene dosta velika, odnosno nije očekivana, nije realna i smatram da je vrlo moguće iskonstruirana na neke druge načine. Isto tako tko je predsjednik, to sam isto već rekla, on je jedna vrsta režimskog predsjednika kojem, naravno, sljeduju i neredi na Kosovu prije pripremanja ulaska BiH u Europsku uniju. Samim time on je režimski predsjednik, u naravi on izvršava samo volju nekih drugih ljudi.

Na novinarsko pitanje zašto ljudi nisu izašli na izbore i u čemu je problem, odgovorila je:

– Vjerojatno ljudi nisu uključeni, tko zna tko je glasao. Ali zato ima podršku nekakvih nepoznatih kadrova koji mu, naravno, daju podršku za sve ove nerede koji budu sada prethodili, za Kosovo i svugdje drugdje, jel‘.

Franić je bila u društvu Marice Briški, aktivne članice Zajednice žena “Katarina Zrinski” i supruge poduzetnika Gordana Bičaka koji često na svom Facebook profilu ističe sebe kao budućeg premijera i predsjednika, a u brojnim je objavama podržavao ruskog predsjednika Vladimira Putina te Milorada Dodika.

Ali, ovo nije prvi put da se Tea Franić našla pod povećalom medija.

Naime, prije malo više od tri godine kao Tea F. bila je središnja osoba postupka koji se protiv nje vodio zbog prijetnji Nikici Jelaviću. Zbog toga je bila uhićena i osuđena u studenome 2022. godine.

– Smatram se krivom i žao mi je zbog svega počinjenog. Držim se izrečenih mjera opreza i sigurno više neću ponoviti ovakvo nešto. Redovno odlazim k liječniku i na posljednjoj sam kontroli bila početkom listopada ove godine. Bude li izrečena i sigurnosna mjera, svakako ću je se pridržavati. Također, neću više kontaktirati Nikicu Jelavića i prihvatila bih izricanje dodatnog uvjeta zabrane približavanja žrtvi i daljnjih kontakata – rekla je u svoju obranu tijekom suđenja za prijetnje Jelaviću posrnula menadžerica Tea Franić (42), optužena da je poduzetniku Nikici Jelaviću i njegovoj obitelji ulila strah maltretiranjem i prijetnjama smrću.

Na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu u konačnici je zbog prijetnji smrću i nametljivog ponašanja nepravomoćno osuđena na godinu dana zatvora s trogodišnjim rokom kušnje. Uz to joj je izrečena sigurnosna mjera psihijatrijskog liječenja izvan zatvorskog sustava, a sud joj je izrekao i trogodišnju zabranu približavanja, uznemiravanja ili uhođenja Nikice Jelavića i njegove supruge, piše Jutarnji list.

/Desk/

Objava U Hrvatskoj nastavak cirkusa iz stožera HDZ-a u izbornoj noći: Policajci došli po osuđenu “nesuvislu analitičarku”, a ona se zaključala u stan pojavila se prvi puta na Republika.

Piše: Gojko Drljača/Jutarnji list

Tim je narativima Andrej Plenković vladao kao matador; čovjek koji se poigrava s nasrtljivim političkim bikovima radikalne ljevice i desnice, sve zahvaljujući očigledno višem kvocijentu inteligencije od ostalih domaćih, zapuhanih i agresivnih, političkih životinja.

Drugo, Zoran Milanović je demonstrirao značajni napredak u vještini populističke manipulacije, te je jasno da na hrvatskoj političkoj sceni postavlja nove standarde sposobnosti prilagodbe očekivanjima birača; onima koje se mogu ili uopće ne mogu iščitati iz istraživanja javnog mišljenja.

Štoviše, na predsjedničkim izborima 2024/2025. Milanović se predstavio kao briljantni politički strateg s izvrsnim instinktom za taktičke pobjede. Gospodin Milanović do sada je više puta uspio stvoriti političko ozračje ‘pobjednika‘ ili ‘boljeg izbora‘ bez dobrog programa, novih ideja i tima, te je kroz nekoliko izbornih ciklusa, zahvaljujući, kameleonskim super-moćima, izrastao u patrijarha balkanske politike.

Nema prostora čuđenju, kamoli zgražanju nad ‘nerazumijevanjem birača‘. Otvara se pitanje je li Plenković, kao čovjek koji je neupitno za Hrvatsku daleko korisniji političar nego što to Milanović ikada može postati, izgubio manevarski prostor vlastitih doktrina, što je Primorcu vezalo noge u predsjedničkoj utrci, pa se češće doimao poput dezorijentiranog utopljenika, umjesto plivača koji ludim tempom ispravnih zamaha lomi konkurenciju?

S obzirom na širi politički kontekst predsjedničkih izbora 2024/2025. može se reći da je gospodin Primorac dobro prošao. Činjenica da je dobio točno četvrtinu podrške glasača koji su izašli na izbore govore da je ugledni znanstvenik i poduzetnik – čovjek koji osobnim, čak pomalo luckastim optimizmom zna ispuniti svaku prostoriju u koju uđe – napravio maksimum koji se danas u Europi može postići ako ustrajete na uobičajenim porukama, onima koje su do prije samo 2-3 godine jamčile relativno visoke postotke. Formula, jednostavno, više ne funkcionira.

Ako usporedimo tobože ‘katastrofalni rejting‘, pa potom ‘još gori‘ rezultat, Dragana Primorca s popularnošću više lidera europskih mainstream stranaka na vlasti, onda možemo konstatirati da se držao vrlo solidno. U Francuskoj, primjerice, Emmanuel Macron trenutačno glumi odgovornog predsjednika, koji čak ima hrabrosti ignorirati rezultate izbora za europski i francuski parlament, a Ipsosovo istraživanje za La Tribune Dimanche otkriva nam da mu je popularnost pala na točno 20 posto tj. na najnižu razinu od 2018. godine.

Razlozi za pad Macronove popularnosti vrlo su transparentni. Ako je Macron na 20 posto, onda je Primorac uz zadržavanje narativa čiji korijeni sežu u rane devedesete, prošao sjajno u odnosu na to koliko je bio u neskladu s ritmom promjena u očekivanjima birača. Ironija sudbine gospodina Primorca jest da je upravo on osoba koja će se s lakoćom uklopiti u ritam promjena kojem svjedočimo, što kao sjajni izborni potencijal nije promaklo samo Draganu Primorcu, nego i većini domaćih političkih analitičara (inače struci koja je u zadnjih 5-10 godina pokazala fantastičan napredak te čak i zavidnu internacionalnu znanstvenu kompetitivnost).

To što je Zoran Milanović vješto, okrutno i galamdžijski niz pozitivnih informacija iz biografije Dragana Primorca pretvorio ‘skandale‘, samo je demonstracija snalažljivosti, pronicljivosti i prljave političke vještine čovjeka koji je zapravo doplutao do pobjede na tsunamiju promjene raspoloženja biračkog tijela, a Dragan Primorac kriv je jedino jer je očigledno krivo shvatio da građani ne očekuju nekakve glasne anti-promjene ili nastavak pan-europskih socijalno-ekonomskih eksperimenata.

Milanović se još na prvom sučeljavanju počeo zalagati za sigurnost, čuvanje Ustava, i kao da će upravo on osigurati nastavak osmogodišnjeg uspješnog upravljanja državom, a Primorac je zbog afera nasjeo panici u redovima HDZ-a, pa je počeo pričati o promjenama, o boljoj Hrvatskoj, iako je Plenkovićevoj Hrvatskoj išlo najbolje u EU.

Primorca su proglasili nestranačkim kandidatom, pa su se čudili zašto hadezeovci nisu glasali za nestranačku osobu, a ta nestranačka osoba se nakon poraza zahvaljivala čak i onima koji uopće nisu izašli na izbore, na što su se mnogi zagrcnuli u foteljama, dok su gledali tv-izvještaje. Ukratko, iako je Milanović strpljivo gradio dojam da je Primorac sistemska politička greška, Primorac je bio žrtva političkog kaosa na desnici, a najviše epskog urušavanja mainstream političkih narativa.

Potpuno je nadrealno i nestvarno da HDZ, Primorac i Plenković, nisu primijetili da je Milanović lukavo u kampanji odmah zapasao rastući anti-polarizacijski sentiment, eksplicitno se odrekao budućih premijerskih pozicija, ponudio suradnju nakon prvog kruga te je jednostavno, kao filmski Django, dojahao po svoju voljenu (uvjerljivu političku pobjedu) na sigurnim leđima zapravo zdravorazumskih upozorenja, nakalemljenih na otrcane milanovićevske parole.

Pobrojit ću nekoliko noviteta u Milanovićevoj retorici: 1. Nije dobro da Hrvatska podržava doslovno tamanjenje Palestinaca, 2. Nije dobro da se guramo u prve redove obračuna s Putinom jer smo mali, 3. Hrvatski interesi nisu uvijek identični interesima koje promovira EK ili američki predsjednik, ma tko bio, itd., itd.

Ideja Andreja Plenkovića da će dobiti sve bitke s lukavim Zoranom Milanovićem, šaptačem hrvatskim ‘biračkim konjima‘, tako što će ga klasificirati kao putinovca ili Putinovog dodvoricu jednostavno su nerealne jer većina u RH vidi da smo mali, nezaštićeni, pa stoga ne bi trebali glumiti vrh koplja europske politike protiv Putina, koje je ionako bačeno u krivom smjeru. To je tako. Prvi hrvatski predsjednik žurio je potpisati primirje da bi dobio rat. Gdje žuri Plenković?

Nadrealno je da u HDZ-u ne primjećuju kako redom svi ugledniji politički komentatori kolutaju očima kad čuju kontraproduktivne teze o Pantovčaku kao hrvatskom centru putinizma, pogotovo oni analitičari koji pomalo navijaju protiv Milanovića.

Diskreditiranje Milanovića kao rusofila nije samo providno diseminiranje lažnih informacija, nego i uvredljivo za sve one oprezne ljude koji priželjkuju mir kao predispoziciju vođenja bilo kakvih procesa normalizacije europskih javnih politika. A mi imamo jedan od ratobornijih oficijelnih pristupa u EU, dok više od 50 posto Ukrajinca od Zelenskog očekuje brzo primirje.

Kako je moguće da je Milanović shvatio da se raspao značajni dio pan-europskih woke političkih narativa o migracijama, sigurnosti, klimatskim promjenama…, pa to jeftino eksploatira na domaćoj sceni, dok se Plenković doima poput zelota kojem je nemoguće prihvatiti da je vjerovao zabludama? Kako je, uostalom, moguće da Milanović kandidata HDZ-a javno upozorava da će naljutiti branitelje arhaičnim tezama o Domovinskom ratu?

Tu dolazimo do presudnog pitanja hrvatske političke budućnosti. Ako se Plenković nastavi ponašati kao uvrijeđeno dijete jer mu je Milanović na predsjedničkim izborima perfidno ukrao uživanje u plodovima osmogodišnjeg rada (Plenković jest uvjerljivo ekonomski najuspješniji premijer u hrvatskoj povijesti), problem neće imati samo Plenković i HDZ. Ostaje, naime, otvoreno pitanje što je to sigurna i dobra hrvatska alternativa. Ponuda tih alternativa mračno je nazadna ili demagoško-populistička.

I tu dolazimo do instant-misterije koju je teško, možda nemoguće objasniti: Zašto se preko noći promijenila reakcija HDZ-a na Milanovićevu pobjedu. Primorčev poraz bio je očekivan. Prve izjave predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića i ministra unutrašnjih poslova Davora Božinovića bile su one prave; odmjerene i pametne, a da nisu rekli niti premalo niti previše.

Ako konstatirate da ste stranka na vlasti koja je uvijek dobivala protutežu na predsjedničkim izborima, onda vam Božinović doista izgleda kao ono što jest – mudri HDZ-ov senior sa sposobnošću prilagodbe tj. političar kojem se greške mogu dogoditi ako drugi ne slušaju savjete.

Plenković je, također, u izbornoj noć izjavio da su čuli poruku birača. A onda je prošlo 24 sata, pa smo doznali da HDZ više nije u stanju doći na predsjedničku inauguraciju; ritual koji ne slavi pobjedu Milanovića, nego demokraciju. Za vjerovati je da je jedini razlog za takvu odluku zapravo stanje na desnici te procjena vrha stranke da glavnom političkom neprijatelju ne smiju ostaviti niti zrna žita.

Odluka o daljnjoj polarizaciji te nedolasku na Milanovićevu inauguraciju nije se doimalo kao inače dosljedni i politički izvrsni Božinović 2025. nakon izbornog poraza Primorca u prvom krugu, nego kao Šeks iz devedesetih s promilima u krvi 2000-ih.

Ako je za Plenkovića i HDZ nekultura odlaska na Milanovićevu inauguraciju nova, višegodišnja strategija, a ne samo preskakanje jednodnevnog PR problema, možda svjedočimo najvećoj grešci u povijesti stožerne stranke Republike Hrvatske.

Prezir prema demokratskim procedurama i ishodima u pravilu u demokracijama ne završava dobro, baš kao što je loše prošao Milanovićev prezir prema Ustavu na parlamentarnim izborima. Američki demokrati, primjerice, nisu platili samo cijenu višedesetljetne izdaje interesa američkog radništva, nego i jednostavne činjenice da su ‘zaboravili‘ organizirati demokratske izbore u vlastitoj stranci, a željeli su se obračunati s Trumpom.

Hrvatska demokratska (!) zajednica zna govoriti suvislim jezikom, riječima koje korespondiraju s geopolitičkim kaosom koji nas okružuje, a najbolja je fora u tome što upravo Zoran Milanović u otvorenoj i iskrenoj javnoj raspravi s Vladom RH nema šanse politički avansirati. Anušić, primjerice, vrlo lako može dokazati zašto je hrvatski interes dublja integracija u Nato strukture, ali je nejasno kako će nas Milanović uvjeriti da HV doista sudjeluje u pripremi invazije na državu gdje su zube lomili svi; Napoleon, Hitler, Biden, von der Leyen…

Bivši član EK, Thierry Breton, priznao je ovih dana ‘učinili smo to u Rumunjskoj, i napravit ćemo to u Njemačkoj, ako je neophodno‘. Nadajmo se da iza razumljive odluke o neodlasku na Milanovićevu inauguraciju ne stoji bretonizirano viđenje demokratskih procesa i institucija. Ako postoji, onda ćemo svi skupa gledati one postizborne PR tv-priloge iz sinjskog kraja – na kojem prijatelji i rodbina Zorana Milanovića oduševljeno slave upravo onako kako to priželjkuju svi čestiti hadezeovci – sve dok Zoran Milanović bude živ.

(Izvor: Jutarnji list)

Objava ANALIZA Gojka Drljače za Jutarnji list: Kako je vješt populistički manipulator Milanović pobijedio i koje su kardinalne greške HDZ-a? pojavila se prvi puta na Republika.

 Izjava predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića o Zoranu Milanoviću, nakon jučerašnjeg glasanja u Mostaru za predsjedničke izbore u Hrvatskoj, za mnoge je iznenađujuće pozitivna. Pogotovo nakon nedavnog sučeljavanja Zorana Milanovića i Dragana Primorca kojeg je podržao HDZ Hrvatske, gdje je kandidat SDP-a vrlo oštro, i u nekoliko navrata, Primorcu spočitnuo Čovićev dobar odnos s predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom, a izbore u BiH je nazvao “močvarom gdje HDZ voli krasti”.

S obzirom kako je jasno da su glasovi birača iz BiH, kao XI. Izborne jedinice, neće značajno promijeniti stanje izbornog rezultata pobjednika izbora, iz izjave predsjednika HDZ-a BiH može se puno toga iščitati.

Pohvala Mlanoviću i jasna kritika HDZ-u Hrvatske

“Čović posjećuje Dodika nakon operacije i vi ćete mene prozivati za Dodika…”HDZ voli krasti na izborima. Glasanje na 150 mjesta u BiH idealna je lokva, močvara u kojoj se snalaze ljudi kao što je Dragan Primorac. Nema teorije da itko potvrdi i jamči vjerodostojnost izbornog procesa. Ovi izbori, prvi put od kad je predsjedničkih izbora, su vjerodostojni i nitko ih ne dovodi u pitanje. i ovih 19% gospodina Primorca. U BiH mi nismo mogli kontrolirati””, parirao je Milanović na nedavnom sučeljavanju Primorcu.

Čović, nakon što je jučer ubacio svoj glasački listi u glasačku kutiju vrlo pohvalno je govorio o Mmilanoviću, kazavši kako je u njegovom proteklom predsjedničkom mandatu imao odlučnu suradnju te kako se nada da će se ona “i ubuduće nastaviti neovisno tko bio novi predsjednik”.

Komentirajući politiku Milanovića prema BiH, Čović je kazao kako “sve političke opcije u Hrvatskoj razmišljaju slično o problemima BiH i položaju Hrvata u BiH”. “Jednako svi zagovaraju, to možete čuti i od predsjednika RH, koliko je bitno da Hrvati imaju svoje predstavnike tamo gdje se odlučuje, u Predsjedništvu BiH i Domu naroda. Milanović je na tom polju napravio ogroman iskorak u posljednjih pet godina”, rekao je Čović te time uputio i neizravnu, ali vrlo jasnu kritiku “sestrinskom” HDZ-u u Hrvatskoj. Budimo do kraja jasni, Čoviću i njegovoj politici više nego prijaju Milanovićeve oštre i robusne riječi upućene prvenstveno bošnjačkom vodstvu u BiH u zalaganju za prava Hrvata. Milanovićeve riječi su sve ono što se Čović ustručava javno izgovoriti i svakako mu dobro dođe takav jedan „glasnogovornik“, kao niti jedan iz HDZ-a susjedne Htvatske. S druge strane upravo u rukama tog HDZ-a, ne Milanovićevim, je novac koji se i danas izdašno dijeli za institucije kojima je na čelu HDZ BiH. Rekli bi, jednim udarcem dvije muhe –  doslovno „i jare i pare“.

Čoviću ne treba sukob s Milanovićem

Jesu li Čovićeve izjave, sa stajališta dosadašnje suradnje s HDZ-om Hrvatske, nešto što se nije moglo očekivati? Neki će možda istu protumačiti kao razmimoilaženje sa “sestrinskom” strankom u susjednoj Hrvatskoj? Međutim, prije bi moglo biti da je Čović, kao teški pragmatik koji često zna kazati kako je “optimist” iako to zapravo iskreno ne misli, realno sagledao situaciju – prema svim anketama Milanović je prije prvog, a i drugog kruga izbora više nego uvjerljivo osvajao drugi predsjednički mandat.

S obzirom na Milanovićeve neugodne, eksplozivne, uvrjedljive i narcisoidne izjave koje su često i upitno istinite, ali što je naišlo na plodno tlo i kod vrlo značajnog broja desno orijentiranog glasačkog tijela, Čović je vjerojatno ocijenio kako sljedećih pet godina Milanovićevog mandata ne bi trebao strepiti od uvreda i podbadanja od novog-starog hrvatskog predsjednika.

A Milanović, kao iskusan politički predator, zna itekako “potkačiti” neistomišljenike, posebno ako i na djelić sekunde osjeti slabost, strah i uzmicanje sa suprotne strane. Primjerice, sjetimo se Milanovićevog “serijskog cipelarenja” bivšeg hrvatskog ministra obrane Maria Banožića kojemu uskoro počinje suđenje zbog izazivanja prometne nesreće u kojeme je poginula jedna osoba. S novim ministrom Ivanom Anušićem druga je “pjesma” jer mu ovaj zna vrlo oštro i bez pardona odgovoriti, izazvati ga, nakon čega Milanović “taktički” uzmiče.

Čović, i inače čovjek koji izbjegava otvorene sukobe i radije preferira obračun “iz sjene”, mudro je ocijenio kako to nije njegovo “šahovsko polje” i kako mu ta “partija” ne treba, pri tom zaključujući tko bi mogao biti izgledni pobjednik.

Primoracu mlaka podrška iz BiH kao i svojedobno Hebrangu

Za razliku od Primorca koji je u kampanji posjećivao mjesta u BiH, Milanović to nije činio niti ovih izbora, a svojedobno je i kazao kako “neće ići u BiH po glasove”. Međutim, ostaje snažan dojam da HDZ BiH nije pružio dovoljno snažnu podršku kandidatu sestrinske stranke, kakvu je pružao, primjerice tijekom prošle kampanje Kolindi Grabar Kitarović kada je izgubila u utrci od Milanovića.

Ovo vrlo podsjeća davnu 2009. godinu kada je HDZ Hrvatske kandidirao Andriju Hebranga za predsjedničkog kandidata, a pobjedu odnio SDP-ovac Ivo Josipović. I tada je HDZ BiH vrlo mlako podržao Hebranga, za razliku od, danas pokojnog Milana Bandića, kao neovisnog kandidata i bivšeg SDP-ovca. U drugi krug išli su upravo Bandić i Ivo Josipović, a treće mjesto za Hebranga bio je dramatičan poraz HDZ-ovog kandidata.

No, zanimljivo je da je tada među kandidatima u predsjedničkoj utrci kao neovisni također bio Dragan Primorac.

Kada se i ovo uzme u obzir, malo jasniji je osobni animozitet Hebranga prema Primorcu i njegove oštre kritike prema njemu nakon što ga je HDZ podržao kao kandidta za predsjednika. A zapravo, skoro da su obojica u istom položaju, barem što se tiče podrške iz BiH – Bandić kao rođeni Hercegovac imao je daleko bolji i prijateljski prijem nego Hebrang. Naime, i danas se prepričava kako Hebranga, prilikom njegovog dolaska tijekom kampanje u Mostar “nije imao tko primiti u HDZ-u”.

Iako je to sada nebitno, tada je Hrvatska uistinu imala šaroliko društvo kandidata za predsjednika – nakon Josipovića, Bandića i Hebranga, tu su bili i Nadan Vidošević koji je po broju glasova bio četvrti, Vesna Pusić bila je peta, a šesti je bio neovisni Dragan Primorac, potom Damir Kajin, Miroslav Tuđman, Josip Jurčević, Boris Mikšić, Vesna Škare Ožbolt i Slavko Vukšić. Hebrang je za svoj poraz krivio “stranačke disidente koji su igrali za neke interesne lobije i razbili desnu političku scenu te  otvorili vrata pobjedi kandidata ljevice”, što je bilo točno.

Ovaj put, jasno je kako je Milanović, kao službeni vođa lijevog političkog spektra i svojevrsni predsjednik SDP-a iz sjene, vrlo lukavo uspio ‘prevariti’ birače i ljevice i desnice, zasnicajući, zapravo, svoju kampanju protiv predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića, a ne Primorca, što mu daje zasluženu pobjedu.

Unatoč svim Plenkovićevim uspjesima na polju poboljšanja standarda života, ekonomije i stabilnosti, kao i političkog utjecaja na međunarodnom polju, što Milanović može samo sanjati.  No, Čović je mudro i pragmatično ocijenio kako to nije njegov rat te da nema potrebe bespotrebno gubiti glavu.

(Republika/V.S.H.)

Objava Izbori za predsjednika Hrvatske – Čoviću treba Milanovićev prgava retorika i Plenkovićev novac – rat za Primorca nije njegov rat pojavila se prvi puta na Republika.

Prema privremenim rezultatima DIP-a, i obrađenih 99,70% biračkih mjesta, Zoran Milanović, kandidat SDP-a i partnera, osvojio je 74,68% glasova ili 1.120.832 glasa, dok je Dragan Primorac, kandidat kojeg je podržao HDZ s partnerima, osvojio 25,32% ili 379.711 glasova.

Pravo glasa imalo je ukupno 3.533.441 birača, a u glasalo je 44,18%, što znači da je novi-stari predsjednik izglasan trećinom glasova od ukupnog broja birača kojih više od polovice nije glasalo. Ovo je ujedno i najmanja izlaznost glasača na predsjedničkim izborima ikada. Također, Primorac je uspio tek nekoliko posto povećati svoj rezultat iz prvog kruga, što je znak da HDZ nije uspio animirati svoje birače na glasanje, ali i kako je dobar dio onih koji su glasali – vrlo vjerojatno glasali za Milanovića.

Glasalo se na 6.650 biračkih mjesta u Hrvatskoj i 105 u inozemstvu.

Kada se govori o rezultatima iz inozemstva, a prema privremenim rezultatima DIP-a s obrađenih 100 posto biračkih mjesta, Dragan Primorac je u drugom krugu glasanja za predsjedničke izbore u Republici Hrvatskoj dobio je 13.892 glasa, a Zoran Milanović 6.6985.

Što se tiče glasova iz BiH, Primorac je dobio 10.227 glasova, a Zoran Milanović daleko manje – 3.671. Primorčevih nešto više od 10 tisuća glasova i dalje je daleko manje od 32.467 glasova Kolinde Grabar Kitarović iz siječnja 2020. Ukupno iz inozemstva Grabar-Kitarović je tada osvojila 45.313 glasova, a Milanović 6.222 glasova.

Međutim, ovo je i do sada rekordan broj SDP-ovog kandidata uopće koji pristižu iz BiH. Također, ono što je očito po odzivu, birače iz BiH nije previše zanimalo glasanje za predsjedničke izbore.

Podsjetimo da je u prvom krugu glasanja rezultat bio ovakav: Primorac 9.160, Milanović – 2.503 glasa.

/Republika/

Objava Milanović sa 74,67% glasova suvereno osvojio drugi predsjednički mandat pojavila se prvi puta na Republika.

Pravo glasa ima 3,769.000 birača, a glasovanje se provodi na 6650 biračkih mjesta u Hrvatskoj i 105 u inozemstvu. Najviše birača izvan zemlje očekuje se u Bosni i Hercegovini i Njemačkoj.

Prva biračka mjesta otvorena su jučer u 21 sat po hrvatskom vremenu u Australiji, dok će zadnja početi s radom danas u Los Angelesu u 16 sati po našem vremenu.

/Desk/

Objava Hrvati danas biraju predsjednika: Milanović ili Primorac? pojavila se prvi puta na Republika.

Hrvatska se, uoči drugog kruga predsjedničkih izbora koji će se održati ove nedjelje, suočava s izazovom suzbijanja stranog utjecaja na svoje demokratske procese. Naime, prema izvješću Centra za informacijsku otpornost (CIR), neovisne organizacije posvećene razotkrivanju prijetnji demokraciji i kršenja ljudskih prava, uočen je snažan utjecaj proruskih bot mreža na predsjedničke izbore u Hrvatskoj.

Dva vala

Istraživanje  objavljeno na web stranici ove organizacije poznate po istraživanju dezinformacija i zloćudnih aktivnosti u sukobima poput onih u Ukrajini, Sudanu i Mianmaru, otkrilo je neautentično ponašanje računa na društvenim mrežama poput X-a (bivši Twitter), Facebooka, Reddita, TikToka i drugih društvenih mreža, a analizirane su i web stranice s vijestima u razdoblju od 4. prosinca 2024. do 4. siječnja 2025. godine. Ključni pojmovi koji su istraživani bili su „Zoran Milanović” i „Dragan Primorac”, a cilje je bio razotkriti mrežu proruskih, anti-EU i anti-NATO botova.

U   izvješću CIR-a navodi se da su proruske mreže djelovale su u dva vala – nakon Milanovićeve pobjede u prvom krugu i nakon njegovih izjava protiv potencijalnog hrvatskog uplitanja u ukrajinski rat. Te mreže sustavno hvale aktualnog predsjednika Zorana Milanovića i promoviraju sadržaje koji podržavaju njegove stavove. Istovremeno, šire poruke protiv Europske unije i NATO-a, ciljajući pritom na Milanovićevog protukandidata, Dragana Primorca.

Kako se navodi u izvješću CIR-a, računi često koriste AI-generirane profilne slike, slogane proruskog sadržaja i imaju neobične obrasce objavljivanja. Aktivnosti su se intenzivirale nakon što je Milanović osvojio 49,1 posto glasova u prvom krugu izbora, dok je njegov protukandidat Dragan Primorac dobio 19,35 posto. Milanovića se u izvješću opisuje kao „otvorenog kritičara zapadne vojne potpore Ukrajini”, te podsjeća kako je ranije rekao da Hrvatska ne bi trebala zauzimati strane i da bi se trebala držati podalje od globalnih sporova, unatoč tome što je članica NATO-a i EU-a.

Koordinirani botovi

U izvješću se navodi da su se unutar ovih mreža posebno istaknuli srpski elementi, koji su svojim objavama napadali Primorca dok su istovremeno promovirali Milanovića kao idealnog kandidata. Ta aktivnost nije ograničena samo na X (Twitter); botovi i slični računi pokazali su zavidnu razinu koordinacije i na drugim društvenim mrežama poput Facebooka.

Facebook stranice povezane s Milanovićem, uključujući one pod okriljem SDP-a, bilježe značajnu bot aktivnost, osobito u komentarima i dijeljenjima. Takvi računi često objavljuju repetitivne komentare podrške Milanoviću, što ukazuje na neautentično ponašanje, tvrde u CIR-u.

Osvrću se i na propagandne medije povezane s Kremljem, poput RT-a i Sputnika, koji su zauzeli povoljan stav prema Milanoviću. Njihova izvješća, kažu, često ga prikazuju u pozitivnom svjetlu, dok istovremeno kritiziraju njegovog protukandidata. Ovi sadržaji dodatno su pojačani kroz mrežu botova i srodnih računa, čime se nastoji utjecati na javno mnijenje, navodi se u izvješću.

Izvršni direktor CIR-a: Poštujem želju hrvatskih istraživača da ostanu anonimni, a izvješća su provjerena

Izvješće Centra za informacijsku otpornost (CIR) u kojem se upozorava da je “uočen snažan utjecaj proruskih bot mreža na predsjedničke izbore u Hrvatskoj” te da su te mreže “nastojale iskoristiti njegove kritike NATO-a i EU-a kako bi pojačale proruske poruke”, izazvao je cijeli niz reakcija. CIR je organizacija koja surađuje s novinarima diljem svijeta, a njihova istraživanja prenose svjetski mediji poput Financial Timesa, The Guardiana, BBC-a…

U pitanje se dovodi kvaliteta (i namjera) ovoga istraživanja, kao i autentičnost udruge koja ga je objavila, ali i tko je njegov stvarni naručitelj, odnosno inicijator. Za komentar ovih dvojbi, kao i samoga izvješća, Novi list je kontaktirao Rossa Burleya, suosnivača i CEO ove organizacije poznate po istraživanju dezinformacija i zloćudnih aktivnosti u sukobima poput onih u Ukrajini, Sudanu i Mianmaru.

“Javili su nam se istraživači iz Hrvatske i rekli da žele istraživanje objaviti preko naše udruge, te da to žele napraviti anonimno. Oni su nam poslali izvješće i sirove informacije, a naši su timovi prošli kroz njihovo izvješće i verificirali njihove nalaze. Riječ je o informacijama iz otvorenih izvora i mi smo ih odlučili objaviti”, pojasnio je Burley, dodajući kako izvješće nije napisao CIR.

“Njega su napravili hrvatski istraživači s kojima smo već prije surađivali oko nekih drugih tema vezano za krajnju desnicu, prije puno godina. Poznajem osobno te osobe već dugo godina. Oni su željeli ostati anonimni, što ja poštujem. Oni rade samo i isključivo pomoću otvorenih izvora i oni su jako dobri istraživači. Ponavljam, naši su analitičari poslije provjerili njihove podatke”, rekao je, dodajući da je riječ o “neovisnim istraživačima koji nisu ni u jednoj organizaciji”.

“Rade individualno. Najbolja strana otvorenih izvora je ta da ih svatko može provjeriti”, kaže Burley.

Pojašnjavajući svrhu samih botova, kaže da njihov motiv “nije nužno taj da podrže nekog kandidata”.

“Iz mojeg iskustva motiv ovih proruskih mreža nije nužno taj da podrže nekog kandidata, nego da stvore prostor za dvojbe, kaos i neizvjesnost u okružju u kojem se pojavljuju informacije. Situacija ima neke sličnosti s onim što se događalo u Rumunjskoj i Moldovi, ali ipak postoje i razlike. U tim zemljama bila je puno jača i otvorenija podrška pojedinom kandidatu. Usto, Hrvatska ipak ima puno čvršći izborni i politički sustav, kao i civilno društvo, tako da ima puno veću otpornost prema takvim vrstama napada”, zaključio je suosnivač i izvršni direktor Centra za informacijsku otpornost.

CIR je organizacija koja surađuje s novinarima diljem svijeta, a njihova istraživanja prenose svjetski mediji poput Financial Timesa, The Guardiana, BBC-a… Nemaju stalno financiranje nego skupljaju novac za pojedine projekte, piše Novi list.

Ankete potvrdile “botove” i manipulacije

Da su „botovi“ i manipulacije u kampanji za predsjedničke izbore popularni pokazuje i slučaj anketa koje su objavljene u Jutarnjem listu i Slobodnoj Dalmaciji. Naime, kako su objavila ta dva portala, na početku anketa vodio je Zoran Milanović da bi nakon nekoliko sati Primorac zasjeo na prvo mjesto s više desetaka tisuća glasova iz – SAD-a.

Proruski računi s botovskim karakteristikama šire Milanovićev sadržaj na više jezika, uključujući hrvatski, srpski, talijanski, engleski, španjolski i francuski. Njihova je aktivnost usklađena s ključnim trenucima u kampanji, poput Milanovićeve pobjede u prvom krugu izbora te njegovih izjava protiv uplitanja Hrvatske u rat u Ukrajini.

U CIR-u tvrde da su, osim međunarodnih medija, regionalni mediji poznati po širenju dezinformacija također su promovirali Milanovića te nastojale iskoristiti njegove kritike NATO-a i EU-a kako bi pojačale proruske poruke.

Poništeni izbori u Rumunjskoj

Ovakvo ponašanje nije novost u regiji. Tijekom nedavnih predsjedničkih izbora u Rumunjskoj, drugi krug predsjedničkih izbora koji se trebao održati 8. prosinca 2024. je otkazan zbog navodnog uplitanja Rusije u tijek izbora što je bilo vidljivo u dokumentu koji je deklasificiran i u kojemu piše da je Rumunjska bila meta “agresivnih ruskih hakerskih napada” tijekom provedbe izbora što je utjecalo na njihov rezultat te je zbog toga Ustavni sud donio odluku o poništenju i ponavljanju izbora.

Prvi krug predsjedničkih izbora u Rumunjskoj održao se 24. studenog 2024. te su u drugi krug ušli proruski kandidat Calin Georgescu i proeuropska kandidatkinja Elena Lasconi. Sumnja u rusku upletenost u izbore nastala je nakon naglog skoka u popularnosti i broju glasova Calina Georgescua, a potvrđena je deklasifikacijom dokumenta u kojemu je bilo vidljivo da je Rusija tijekom izbora u Rumunjskoj sustavno reklamirala i promovirala Georgescua na društvenim mrežama, a pojavile su se i informacije da je ruskim novcem i financirana njegova kampanja te se trenutno nalazi pod istragom.

Američki izbori

Valja se prisjetiti da je Rusija bila optužena i za uplitanje u predsjedničke izbore u SAD-u, posebno tijekom kampanje 2016. godine. Razne istrage, uključujući one američkih obavještajnih agencija, otkrile su sofisticirane metode koje su koristile ruske državne i povezane organizacije kako bi utjecale na ishod izbora. Istrage su pokazale da su Rusi koristili su društvene mreže poput Facebooka, Twittera i YouTubea za širenje polarizirajućeg sadržaja. Cilj je bio potaknuti podjele u američkom društvu, demotivirati određene skupine birača, te promovirati određene političke kandidate ili agende.

Američke obavještajne agencije, uključujući FBI, CIA i NSA, u zajedničkom izvješću iz 2017. godine zaključile su da je Rusija sustavno radila na tome da podrži Donalda Trumpa u njegovoj kandidaturi i oslabi povjerenje u američku demokraciju. Izvješće iz 2019. potvrdilo je opseg ruskog uplitanja, iako nije pronašlo dokaze o izravnoj zavjeri između Trumpove kampanje i ruskih subjekata, piše Novi list.

O izvješću Centra za informacijsku otpornost piše i Index.hr koji prenosi kako se istraživalo ponašanje računa na društvenim mrežama poput X-a, Facebooka, Reddita, TikToka i drugih u proteklih mjesec dana. Ključni pojmovi bili su “Zoran Milanović” i “Dragan Primorac”, a cilj je bio razotkriti mrežu proruskih, anti-EU i anti-NATO botova.

Navodi se da su proruske mreže djelovale u dva vala – nakon Milanovićeve pobjede u prvom krugu i nakon njegovih izjava protiv potencijalnog hrvatskog uplitanja u ukrajinski rat.

Te mreže sustavno hvale aktualnog predsjednika Milanovića i promoviraju sadržaje koji podržavaju njegove stavove. Istovremeno šire poruke protiv Europske unije i NATO-a, ciljajući pritom na Milanovićevog protukandidata Dragana Primorca.

“Botovi pišu na hrvatskom, srpskom, talijanskom, engleskom…”

Kako se navodi u izvještaju, računi često koriste profilne slike generirane AI-jem te slogane proruskog sadržaja i imaju neobične obrasce objavljivanja.

Milanovića se opisuje kao “otvorenog kritičara zapadne vojne potpore Ukrajini” te podsjeća da je ranije rekao da Hrvatska ne bi trebala zauzimati strane i da bi se trebala držati podalje od globalnih sporova unatoč tome što je članica NATO-a i EU.

Proruski računi s botovskim karakteristikama šire Milanovićev sadržaj na više jezika, uključujući hrvatski, srpski, talijanski, engleski, španjolski i francuski, navodi uz ostalo CIR.

Grafike, piše CIR, ukazuju na to i da je korisnički račun “@towhee”, neautentičan profil koji tvrdi da se nalazi u Kaliforniji i pokazuje proruske atribute, objavio post hvaleći Zorana Milanovića. Ogromna globalna mreža ruskih bot-računa odmah je proširila ovu objavu.

Neki od ovih bot-računa su otvoreno proruski nastrojeni, dok drugi, kao što je “@mayainthesky”, koriste slike profila koje je generirala umjetna inteligencija i redovito šire rusku propagandu.

Svi ovi računi pokazuju karakteristike robota, među kojima su:

Jednaki ili neobično visoki omjeri sljedbenika i računa koje se slijedi – Snažna aktivnost objavljivanja koja se održava 24 sata dnevno.

Botovi su, navodi CIR pozivajući se na svoje neimenovane istraživače koji su provodili istraživanje u Hrvatskoj, posebno bili aktivni nakon pobjede aktualnog predsjednika Zorana Milanovića u prvom krugu izbora, promovirajući ga kao idealnog kandidata jer je otvoreni kritičar zapadne vojne potpore Ukrajini.

“Primorca napadao račun koji je ranije bio uključen u druge napade trolanjem”

“Analizirali smo 4000+ komentara i dijeljenja Facebook objava od 3. do 5. siječnja s Facebook stranice SDP-a te službene stranice Zorana Milanovića i Dragana Primorca. Identificirali smo brojne račune s botovskim ili neautentičnim atributima, kao što su nedostatak autentičnog sadržaja objave, malen angažman/malen broj prijatelja i nedavni datumi kreiranja, koji su objavljivali brojne komentare o podršci Milanoviću na njegovim povezanim stranicama.

Račun Ivica Grigić bavi se trolanjem i napada Primorčevu stranicu dok istodobno podržava Milanovića. Ovaj je račun u prošlosti bio uključen u druge napade trolanjem, uključujući one koje su označili EU analitičari dezinformacija”, piše CIR.

“Korisnički račun Mila Hodak objavljuje više od 100 puta dnevno, i to u svako doba dana, uglavnom dijeljenjem i objavljivanjem slika koje napadaju Dragana Primorca ili podržavaju Milanovića. Račun nema prepoznatljive autentične atribute, objave ili ponašanja poput normalnih korisnika”, piše CIR.

“Milanovića podržavali poznati dezinformacijski mediji”

“Tijekom razdoblja izvještavanja mediji povezani s Kremljom uglavnom su o Milanoviću objavljivali povoljno ili neutralno prema povoljnom”, piše CIR. “Naprimjer, RT Balkans, regionalni ogranak ruske državne mreže RT, objavio je 14 članaka o Milanoviću od prosinca 2024. Od toga je 10 imalo povoljan ili neutralan do povoljan ton prema sadašnjem predsjedniku.

Sputnik, još jedno poznato propagandno glasilo Kremlja, objavio je nekoliko članaka na svojoj web stranici na srpskom jeziku. Primjetno je da je jedan članak o rezultatima prvog kruga izbora naglasio negativne aspekte skupova Dragana Primorca, dok je Milanovića prikazao u pozitivnom svjetlu.

Drugi mediji povezani s Kremljom također su proizvodili sadržaj naklonjen Milanoviću. Naprimjer, engleska stranica Al Mayadeena, poznata propagandna platforma povezana s Hezbolahom, objavila je dva članka u kojima se lažno tvrdi da je Milanović osigurao novi mandat u prvom krugu izbora”, piše CIR i dodaje da su botovi podržali ove tvrdnje.

“Otkrili smo da su brojni hrvatski i regionalni marginalni mediji, označeni zbog širenja dezinformacija o ratu u Ukrajini, također promovirali Milanovića. Istraživački rad Edmo.eu-a pod nazivom ‘Mapiranje dezinformacijskog ekosustava u Hrvatskoj i Sloveniji o ratu u Ukrajini’ identificira nekoliko medija kao distributere dezinformacija o ratu u Ukrajini. Među njima su Epoha, Projekt Velebit i Maxportal.hr.

Epoha objavljuje proputinovske, kao i zavjereničke te dezinformativne sadržaje, ali je objavljivala i sadržaje koji favoriziraju Milanovića”, piše u izvještaju.

Rakar: CIR se do sad nije bavio Europom

IT stručnjaci Marko Rakar i Lucijan Carić za Index.hr komentirali su izvještaj Centra za informacijsku otpornost (CIR) prema kojemu je u Hrvatskoj uočen snažan utjecaj pro-ruskih botova na predsjedničke izbore.

Stručnjak na području informatičkih sustava Marko Rakar kaže da je Centar za informacijsku otpornost autentična organizacija, ali koja se, po njezinim izvještajima, do sada nije bavila Europom na ovaj način.

“Pročitao sam taj izvještaj i to je jedno vrlo površno štivo, screenshotovi su jedva raspoznatljivi a linkova na koje se pozivaju i temeljem kojih rade zaključke jednostavno nema”, rekao je u izjavi Hini. Dodao je da uočeni botovi nisu bili u službi kampanje.

“Taj je izvještaj interpretiran na način da detektirane mreže botova imaju utjecaja na naše lokalne odnose, dok u stvarnosti botovi koriste pojedine izjave kako bi (na engleskom govornom području) stvorili za njih poželjnu sliku”, kazao je.

Carić: Botovi nisu imali utjecaj na izbore

Stručnjak za informatičku sigurnost Lucijan Carić također smatra da botovi nisu imali utjecaj na ishod izbora.

”Kad se radi o malim razlikama, možda nešto možete napraviti, no nije realno da su ruski botovi omogućili Milanoviću pobjedu u prvom krugu. Stvari su bile jasne od početka kampanje, ako pogledamo ankete o rejtinzima kandidata”, rekao je Carić za Hinu.

Botovi su jeftin način za kupovinu utjecaja, napomenuo je, čak i ako se ne ostvari željeni rezultat na izborima, može se pomoću njih stvoriti dojam da značajna dio ljudi podržava neki stav ili ideju. Na pitanje može li se suzbiti njihov manipulativan utjecaj na građane ili birače koji svakodnevno koriste društvene mreže pune botova, Carić odgovara da stvari nisu tako jednostavne.

“Ako ukinete botove, smanjuje vam se vrijednost sajta, a onda ne možete reći oglašivačima da vas prati toliko i toliko ljudi. Isto tako, ako skinete, npr. 30 posto botova, imat ćete manje interakcija i ne biste se pokazali baš u najboljem svjetlu”.

Putin kaže da bi volio da pobijedi Biden i tako opet podržao Trumpa – Sjećate se Prigožina:”Miješali smo se i miješati ćemo se u američke izbore”

Objava Londonski Centar za informacijsku otpornost: Ruski i srpski botovi hvale Milanovića, upliću se u izbore u Hrvatskoj pojavila se prvi puta na Republika.

Primorac je, između ostaloga, rekao kako Milanović ima prosrpske stavove, spočitnuo mu je kako je digao policiju na branitelje tijekom prosvjeda u vrijeme njegovog premijerskog mandata, upitao ga je i zašto se nije odazvao za obranu Hrvatske kao branitelj itd. “Hrvatska nije slučajna država. Nastala je na krvi hrvatskih branitelja i ja ću osobno učiniti sve da joj vratimo reputaciju koja je izgubila tijekom zadnjih pet godina”, poručio je Primorac.

Primorac je za Milanovića kazao kako je “proruska marioneta koji ima jedine prijatelje Putina i Dodika” i ostala pitanja, a Milanović je pokazao da sve više gubi živce. S druge strane, Milanović je Primorca nazivao “Sanaderov kandidat iz 2007.” ili “posljednji komunist iz Splita” kojemu je “Plenković vlasnik”, “običan fikser”, itd.

“Recite, što je bilo 90. i 91. da ste vi rekli da vas je strah kad vas je zvao general Tus? Ili kad ste trebali povesti oporbu na izborima. Vi izgledate kao frajer, ali ste zapravo strašljivac”, rekao je Primorac obraćajući se Mianoviću.

“Zamislite da sam hrabar? Bio bih predsjednik svemira, ovako sam samo hrvatski predsjednik. Vi ste bili komunistički kandidat koji je otišao iz Hrvatske 91. u srpnju, to je privatluk, niste doktorirali u Americi, nego u Zagrebu, vi ste neuspjeh”, parirao mu je Milanović.

“Vi ste partijski uhljeb kojeg plaćaju hrvatski građani i života izvan politike nemate, a ja ga imam”, rekao je Primorac.

“Prosrpski, što to znači? Jesam ja danas bio na proslavi Božića u SNV-u? Bila je moja izaslanica. Ja sam dobio glasove u svim općinama u kojima je SDSS na vlasti, vi ništa. Moji stavovi su prohrvatski. Predavali ste pred Dodikom u svibnju. Držali ste motivacijski govor za neku crkavicu. Dodik je govorio pola sata prije vas”, kazao je Milanović.

Primorac mu je odgovorio kako je držao predavanje kao znanstvenik te nije dobio ni lipu za to.

“Dodika nisam vidio. Srbi su čestiti ljudi, ali vaš prijatelj Dodik proglašava cijeli hrvatski narod da je ustaški. Vama to ne smeta. Jeste li dobili od njega dar za Božić? Prije par dana ste dobili dar, iako ni vi ni on ne slavite Božić”, rekao je Primorac.

Milanović je kazao kako je s tim istim Dodikom Plenković divanio prije dva tjedna u Banja Luci.

“Čović posjećuje Dodika nakon operacije i vi ćete mene prozivati za Dodika”, istaknuo je Milanović. Primorac ga je upitao je li on rekao ljudima u BiH da im treba sapun da se operu te naglasio kako Hrvati nikada ne bi imali Pelješki most da su njega slušali.

Na pitanje, vezano za vanjsku politiku, konkretno za BiH, ‘tko su za Hrvatsku ključni sugovornici za psotizanje pune konstitutivnosti i jednakopravnosti Hrvata u BIH. Je li to Milorad Dodik, Denis Bećirović ili Željko Komšić?’, Milanović je odgovorio: “Dakle, sve te ljude ja vrlo dobro poznam Primorac ne pozna nikoga relevantnoga. Dodik je dobar i Plenkoviću neki dan, Draganu Čoviću i HDZ-u BiH koji su tamo najjača stranka, i ako Srbi i Hrvati imaju neke zajedničke interese – to je moj sugovornik. Za razliku od Vučića, njegova povijest i djelovanje u ratu je nešto sasvim drugo i s takvim ljudima se razgovara. Bećirović je moj dobar znanac, mogu kazati i prijatelj i znamo se godinama i njemu dajem prednost pred nekim političarima iz SDA koji u principu rade ono što im Ankara kaže. To nije dobro za Hrvatsku. A Komšić, prije 20-15 godina sam imao očekivanja, međutim davno smo rekli što mislim o tome. Mogli smo ga suzbiti da je to Plenković htio”.

Na ovo pitanje Primorac je ovako odgovorio: “Meni su legitimni predstavnici Hrvata u BIH sugovornici. Poslušajte ovo, vaš prijatelj Dodik je rekao kako su svi Hrvati sljedbenici ustaša, s njim se tajno sastajete, družite se helikopterom na Hvaru…vi želite razgovarati s Bošnjacima, a govorite im izjave o sapunu i parfemu gdje ste uvrijedili apsolutno sve. Znate li vi što kolege misle o vama? Svako kršenje načela koje destabilizira BiH ja ne mogu poduprijeti. I zato mi je u interesu da se sva tri konstitutivna naroda, naravno ja moram skrbiti o Hrvatima, oni su mi u srcu i to je moj narod, od Katočičkog školskog centra, Sveučilišta u Mostaru, Žepča, Orašja, Odžaka, gdje sam nogom bio. Ali kazati ću nešto vrlo važno za hrvtsku javnost – 2010. godine, šef oporbe SDP-a (Zoran milanović op.au.) uvjetuje izglasavanje Ustava i traži da se broj Hrvata iz dijaspore u Hrvatskom saboru reducira na tri mjesta i reducira broj izbornih mjesta gdje ljudi mogu glasati. Kada sam ja nosio listu za XI. izbornu jedinicu, moglo se glasati na 157 mjesta, a sada se može glasati na sedam. On (Milanović) mi je ukinuo mogućnost glasanja i ljudi nemaju gdje glasati2.

Na ovo je replicirao Milanović: “Ne gospodine Primorac, Sanaderov kandidatu iz 2007. – ne mogućnost glasanja već mogućnost glasanje bez nadzora. Tko nadzire 150 mjesta? Ja sam u BiH bio više od vas i na višim položajima od vas, državnik, a vi ste bili običan fikser. Nikada mi nitko u BiH to nije zamjerio. Samo da pokažem što to znači u stvarnosti. Znate koliko je ljudi glasalo u cijeloj Kanadi gdje su tisuće Hrvata i koji mogu doći na glasanje? Samo 200 ljudi”.

No, Primorac je i dalje inzistirao kako daleko manji broj izbornih mjesta sprječava glasanje Hrvatima u iseljeništvu te kako je uskratio pravo glasovanja hrvatskim građanima, s hrvatskom putovnicom.

Milanović je na to odgovorio: “HDZ voli krasti na izborima. Glasanje na 150 mjesta u BiH idealna je lokva, močvara u kojoj se snalaze ljudi kao što je Dragan Primorac. Nema teorije da itko potvrdi i jamči vjerodostojnost izbornog procesa. Ovi izbori, prvi put od kad je predsjedničkih izbora, su vjerodostojni i nitko ih ne dovodi u pitanje. i ovih 19% gospodina Primorca. U BiH mi nismo mogli kontrolirati”.

Nakon ovog Milanovićevog odgovora, Primorac je replicirao kako je “svojom izjavom izjavio prijezir prema Hrvatima u BiH, da im ne vjeruje i ne može ih kontrolirati”.

Međutim, Milanović je odgovorio: “Ne, vama ne vjerujem”.

/Republika/

Objava Hrvatska je prvi put imala sučeljavanje bez rukavica – Milanović i Primorac: Spočitavali jedan drugome Dodika i Čovića, izbore u BiH Milanović nazvao močvarom gdje “HDZ voli krasti” pojavila se prvi puta na Republika.

Milanovića nazivaju proruskim predsjednikom i prenose da ima podršku više od 37 posto birača, kako su pokazale ankete uoči izborne šutnje. Kao glavnog mu suparnika navode HDZ-ovog kandidata Dragana Primorca, s 20,4 posto.

“Na listi su i dvije nezavisne kandidatkinje – Marija Selak Raspudić i Ivana Kekin iz lijeve Zelene stranke. Svaka od njih ima oko deset posto podrške”, piše RBC pa navodi druge kandidate, ali naglašava se da ne mogu napraviti neko veće iznenađenje.

Ono što je u fokusu ukrajinskog medija, ali i drugih iz te zemlje, jesu stavovi Zorana Milanovića.

“U siječnju 2023. izjavio je da se Rusija ne može poraziti. U listopadu 2024. nije dopustio sudjelovanje Hrvatske vojske u NATO misiji za podršku Ukrajini”, piše ukrajinski medij kao potvrdu Milanovićevih “proruskih stavova”.

O predsjedničkim izborima u Hrvatskoj piše se i u Rusiji, a njihovi mediji navode da su glavni konkurenti dosadašnji predsjednik Zoran Milanović i kandidat HDZ-a Dragan Primorac, prenosi N1 Hrvatska.

RIA Novosti navodi da Milanović zapravo vodi najveću oporbenu stranku SDP, iako je ustavno napustio njezine redove 2020. nakon preuzimanja dužnosti.

Hrvatski premijer Andrej Plenković 5. studenog nazvao je Milanovića “Putinovom pudlicom” jer je bio protiv misije NSATU.

Što je Milanović govorio o Putinu?

RIA je posebno izdvojila Milanovićevu izjavu oko ruske invazije na Ukrajinu, navodeći da je osudio rusku tzv. “specijalnu vojnu operaciju”. Podsjećaju i da je kazao da su za njega i ruski predsjednik Vladimir Putin i izraelski premijer Benjamin Netanyahu “optuženici Međunarodnog kaznenog suda”.

Nadalje, RIA Novosti navodi da se Milanović žalio na neučinkovitost zapadnih sankcija protiv Rusije i protivio se sudjelovanju hrvatskih vojnika u sukobu u bilo kojem svojstvu. Unatoč njegovim izjavama, Vlada RH pružila je Kijevu vojnu i drugu pomoć vrijednu 300 milijuna dolara i to čini i dalje.

Glavni Milanovićev konkurent Primorac, bivši ministar znanosti, obrazovanja i sporta od 2003. do 2009., također je formalno nestranački kandidat, ali je dobio punu potporu vladajućeg HDZ-a, partnerskih stranaka i osobno premijera Andreja Plenkovića.

Primorac je tijekom kampanje najavljivao borbu protiv korupcije, za koju se optužuje vladajući HDZ, sprječavanje iseljavanja mladih u inozemstvo te borbu protiv ilegalnih migracija.
Ostali kandidati

Ostali kandidati su Miro Bulj, Ivana Kekin, Branka Lozo, Tomislav Jonjić, Marija Selak Rapudić i Niko Tokić Kartelo. U svojim programima fokusirali su se na pitanja poput zdravstva, obrazovanja, borbe protiv korupcije i migracija, koja nisu u djelokrugu hrvatskog predsjednika.

/Desk/

Objava Što ukrajinski i ruski mediji pišu o predsjedničkim izborima u Hrvatskoj – Milanović glavna tema pojavila se prvi puta na Republika.

Većina glasača u Hrvatkoj nije izašla na izbore – od 3.530.956 glasača glasalo je 1.624.792 (46,02%), dok čak 1.906.164 (53,98%) nije izašlo na izbore, tako da gruba računica pokazuje da Milanoviću daje podršku tek četvrtina birača. Međutim, prvi krug glasanja zabilježio je i drastičan pad odziva glasača iz BiH. Grabar Kitarović iz BiH premoćno osvojila 32.467 glasova, a Zoran Milanović 2.701 glasa. Nevjerojatan je ovo gubitak glasova za HDZ-ovog kandidata od birača iz BiH, gdje ih je registrirano 222.300 s pravom glasa na izborima u Republici Hrvatskoj.

Rezultati 1. kruga

Prema privremenim rezultatima DIP-a i 99,91% obrađenih biračkih mjesta (6.749 od ukupno 6.755) aktualni predsjednik Hrvatske i kandidat kojeg je podržao SDP Zoran Milanović, dobio je 797.848 ili 49,10% glasova

Najveća je izlaznost u Varaždinskoj županiji te u gradu Varaždinu dok je najmanja u Vukovarsko-srijemskoj županiji i gradu Vukovaru, tradicionalnim ‘uporištima HDZ-a, gdje je Milanović također dobio uvjerljivu većinu glasova, a pobijedio je u svim hrvatskim županijama.

Drugi ‘finalist’ drugog kruga za predsjedničke izbore, neovisni kandidat Dragan Primorac kojeg je podržao HDZ sa svojim partnerima, dobio je 314.513 ili 19,35% glasova.

Prvi krug predsjedničkih izbora u susjednoj Republici Hrvatskoj pokazao je kako je značajan broj tradicionalnih HDZ-ovih birača na dan izbora odlučilo ostati kod kuće.

Nadalje, Marija Selak Raspudić bilježi značajan uspjeh sa zadobivenih 150.398 ili 9,25% glasova, kao i Ivana Kekin s 144.510 ili 8,89% glasa. Tomislav Jonjić dobio je 82.600 ili 5,08% glasova, dok je Miro Bulj dobio 62.115 ili 3,82% glasa. Potom slijedi Branka Lozo s 39.268 glasova ili 2,41 % te posljednji Niko Tokić Kartelo koji je dobio manje od 1% – 14.406 glasova ili 0,88%.

Iz BiH drastično manji broj glasača – Milanoviću nisu pomogla ni odlikovanja postrojbi HVO-a

Zanimljivi su podaci DIP-a o glasovima iz inozemstva i tu stanje izgleda ovako:

Iz BiH je Primorac dobio daleko više glasova od Milanovića – 9.160 glasova (56,79%) prema Milanovićevih 2.503 (15,52%) glasa. Tomislav Jonjić dobio je 1.652 glasa, Marija Selak Raspudić 1.299, Branka Lozo 580, Miro Bulj 490, Ivana Kekin 358 te Niko Tokić Kartelo 53 glasa.

Kada se govori o ukupnim glasovima iz inozemstva, a prema 97 obrađenih biračkih mjesta od ukupno 105, nepotpuni podaci pokazuju vodstvo Primorca – 11.485 glasova (48,69%). Milanović je dobrio 4.031 (17,09%), Tomislav Jonjić 2.838 (12,03%) glasa, Marija Selak Raspudić 1.787 (7,57%) glasova, Ivana Kekin 1.409 (5,97%) glasova, Branka Lozo 1.147 (4,86%), Miro Bulj 727 (3,08%) te Niko Tokić Kartelo 87 (0,36%) glasova.

Hrvatski birači iz Srbije dali su najviše glasova Primorcu – 335, Milanoviću 258, Ivani Kekin 188, Mariji Selak Raspudić 41, a Miro Bulj dobio je 33 glasa, Tomislav Jonjić 22, Branka Lozo 12 te Niko Tokić Kartelo 4.

Tomislav Jonjić dobio je najviše glasova u Australiji – 155, dok je Dragan Primorac imao 102, Branka Lozo 59, Zoran Milanović 25, Marija Selak Raspudić 16, Miro Bulj 14, Ivana Kekin 12 te niko Tokić Kartelo 1.

Iz Češke je najviše glasovalo za Ivanu Kekin – 44, potom Milanovića – 20, Selak Raspudić – 9, Primorca – 5, Jonjića – 2 i Tokić Kartelo – 1. Kekin je dobila i najviše glasova iz Danske – 46 i Grčke – 8.

Jako zanimljivi rezultati pristižu iz Irske koji, iako se ne radi o velikom broju glasova, ipak daje poruku o raspoloženju hrvatskih birača u toj zemlji. Tako je Milanović iz Irske dobio glasove 33 birača, Kekin 32, Selak Raspudić 11, Jonjić 8, a Primorac tek 7 glasova. Slijedi Bulj s 2, a Lozo i Tokić Kartelo nisu imali niti jedan glas.

Hrvatski birači iz Njemačke ostali su vjerni kandidatu HDZ-a te su dali najviše glasova Primorcu – 1.231, a slijedi Jonjić s 759 glasova, potom Milanović s 445, Lozo s 396, Kekin s 198, Selak Raspudić 185, Bulj 137 te Tokić Kartelo s 13 glasova.

Od ukupno 16 glasova iz Rusije, Milanović je dobio skoro sve – 12, Primorac 2, dok su Tomislav Jonjić i Marija Selak Raspudić dobili po jedan glas. Ostali kandidati nijedan.

Kolinda Grabar Kitarović prije četiri godine iz BiH je imala 32.467 glasova

Povucimo paralelu s predsjedničkim izborima, u drugom krugu, iz siječnja 2020. godine, gdje se biralo između Zorana Milanovića i Kolinde Grabar Kitarović.

Tada je Grabar Kitarović iz BiH premoćno osvojila 32.467 glasova, a Zoran Milanović 2.701 glasa. Nevjerojatan je ovo gubitak glasova za HDZ od birača iz BiH. Također, čini se da Milanoviću nisu puno pomogle njegove inicijative i odlikovanja ratnim postrojbama HVO-a, a na dio čijih glasova nekadašnjih pripadnika je zasigurno računao. No, treba sačekati rezultate drugog kruga te vidjeti hoće li HDZ BiH za glasovanje uspjeti animirati više birača. Ukupno je iz inozemstva Grabar-Kitarović je tada osvojila 45.313 glasova, a Milanović 6.222 glasova.

Prvi krug predsjedničkih izbora dao je dvostruko manji odziv birača iz BiH, a ostaje vidjeti kakvo će stanje biti u drugom krugu, 12. siječnja.

(Republika/V.S.H.)

Objava Milanović i Primorac u drugom krugu predsjedničkih izbora u Hrvatskoj – Kandidat HDZ-a prošao kroz ‘iglene uši’- Drastičan pad odziva birača iz BiH pojavila se prvi puta na Republika.

Prema izlaznim anketama Dragan Primorac (HDZ i koalicijski partneri) osvaja 19,29 posto glasova, Marija Selak Raspudić (nezavisna) 8,84 posto, Ivana Kekin (Možemo!) 8,33 posto, Tomislav Jonjić (nezvisni) 3,99 posto, Miro Bulj (Most) 3,48 posto, Branka Lozo (DOMiNO) 2,56 posto, dok bi nezavisni kandidat Niko Tokić Kartelo trebao osvojiti samo 0,8 posto glasova.

/Desk/

Objava Prve izlazne ankete: Za Milanovića glasalo 51,48%, Primorca tek 19,29% pojavila se prvi puta na Republika.