Kako se, po isteku vremena zatraženog za tu stanku, izaslanici iz reda HDZ-a BiH nisu vratili u skupštinsku dvoranu, predsjedatelj Doma Špirić je konstatirao da ne postoji kvorum za daljnji rad te je i on dao jednosatnu stanku kako bi se pokušalo osigurati quorum. I po isteku te, jednosatne stanke, u radu Dom, Špirić je konstatirao da nema kvoruma za nastavak zasjedanja, čime je sjednica i zaključena.

On je najavio da će, slijedom dogovora kojeg je Kolegij postigao u četvrtak, nastavak 16. redovite sjednice uslijediti 17. srpnja.Dopredsjevajući Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik HDZ BiH Dragan, kazao je kako su zatražili pauzu kako bi procijenili atmosferu za usvajanje Izbornog zakona.

Kazao je i to kako je ideja bila da danas održe još jednu hitnu sjednicu na kojoj će biti europski zakoni – Zakon o Sudu BiH te kako su razgovarali s dijelom predsjednika stranaka koji su u Domu naroda te da su “vrlo jasno izviješteni da se zakoni neće podržati”.

/Desk/

Objava Prekinuta sjednica Parlamenta BiH – HDZ predložio izborni zakon, ali su dobili ‘mig’ da će pasti, pa se nisu vratili na sjednicu pojavila se prvi puta na Republika.

– Nekim kolegama smo dali šansu za to. Postavili smo jedan praktičan dogovor da ovaj euroatlantski put zaštitimo, da zaštitimo jednakopravnost triju naroda. Znači da minimum usvojimo, izmjene Izbornog zakona koje bi regulirale izbor članova Predsjedništva BiH, konkretno hrvatskog člana Predsjedništva i naravno da to sve radimo u miru i stabilnosti -kazao je Čović, prenosi RTV HB.

Po njegovim riječima, dogovor je napravljen, krenuli su, onda su vrlo brzo vidjeli da ima previše nadmudrivanja.

– Tako da ja ne vjerujem da se bilo što može kad je u pitanju rekonstrukcija napraviti, sukladno Ustavu, sve druge mogućnosti otpadaju kao takve – istaknuo je Čović.

Izjavio je i da je pokušaj izmjene zakona o Vijeću ministara, kojim bi se ministri mogli birati i bez suglasnosti predsjedateljice, neustavan i da neće proći.

– Zakon o Vijeću ministara je, ja mislim protuustavan, do kraja. On je pokušao promijeniti infrastrukturu odlučivanja na razini Bosne i Hercegovine na način da bi netko trebao u ime izvršne vlasti donositi odluke, predlagati imenovanja i tako dalje. Jasno je zbog čega se to radi, naravno da taj zakon ne može proći i tako će završiti – kazao je Čović.

Govoreći o dva ključna europska zakona – o Sudu BiH i Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV), Čović je kazao kako do ponedjeljka treba biti jasno postoji li suglasnost za njihovo usvajanje na sjednici 26. lipnja.

Čović je o tome telefonski razgovarao i s predstavnicima EU kao i razgovore sa strankama u Banja Luci i Sarajevu.

– Dogovorili smo se da kroz razgovore koje sam vodio ovih dana u Banjoj Luci i Sarajevu, pokušamo stvoriti ambijent da dva europska zakona se usvoje u Domu naroda, odnosno u Zastupničkom domu, s obzirom na to da nismo imali dovoljno ruku na prošloj sjednici Doma naroda. S obzirom na to da je upravo oporba iz Republike Srpske, koja je naglašavala svoje europske gabarite, bila protiv tih zakona, jer su predstavnici HDZ-a bili predlagači. Međutim kada je bio predstavnik Trojke, predlagač u Zastupničkom domu, zakon o sudu, uvjetno drukčijeg zakona, opet su ga srušili, iste institucije, iste stranke, tako da sam ja tražio razgovor jedan s kolegama, obavili smo te razgovore i ja očekujem da ćemo do ponedjeljaka imati stav imamo li suglasje da dva europska zakona, zakon o sudu i VSTV-u, idu na sljedeće sjednice Doma naroda i Zastupničkog doma – kazao je Čović.

Kazao je kako predstojeće Skopljansko zasjedanje predstavlja priliku da BiH dobije pozitivan signal, pod uvjetom da do tada budu usvojena barem dva europska zakona.

– Suprotno, ako se to ne dogodi, što je realna mogućnost, kao i to da će se pozitivno dogoditi, ja sam uvijek optimističan, nepopravljivo do tog četvrtka, pa ćemo onda vidjeti. Onda imamo to zatišje koje će biti. Bosna i Hercegovina je na onom svom mjestu gdje je i do sada bila, bez bilo kakvog pomaka – izjavio je Čović.

Izrazio je nadu u to da će se politička scena u BiH početi realnije sagledavati, posebno u kontekstu globalnih geopolitičkih kretanja, te istaknuo kako euroatlantski put nema alternativu za Bosnu i Hercegovinu.

Inače, po završetku sjednice Predsjedništva HNS-a BiH Čović je otišao na radni ručak s visokim predstavnikom u BiH Christianom Schmidtom, prenosi RTV HB.

/Desk/

Objava OPORBA IZ RS-a OSTAJE KRATKIH RUKAVA – Čović potvrdio ono što je bilo jasno od početka: Nema uvjeta za rekonstrukciju Vijeća ministara pojavila se prvi puta na Republika.

Sastanku su se odazvali svi predsjednici stranaka koji su pozvani, a na istom nisu sudjelovali predstavnici vladajućih iz RS-a, prvenstveno predstavnici SNSD-a Milorada Dodika. Ali, prema riječima predstavnika stranaka koji su sudjelovali u radu PIC-a, ništa posebno se nije dogodilo. Izuzev isticanja već poznatih stavova, sve je proteklo bez ikakvog usuglašavanja oko pojedinih pitanja. No, oporba iz RS-a se vratila zadovoljna jer je dobila obećanja da Njemačka, kao članica PIC-a, neće nametnuti sankcije Republici Srpskoj i njenim žiteljima zbog kontroverznog ponašanja predsjednika te stranke Milorada Dodika.

Nikšić: Sastanak nije približio rješenja

Predsjednik SDP-a Nermin Nikšić nakon današnje sastanka sa članicama UO PIC-a zahvalio je oporbenim strankama iz Republike Srpske koje, kako navodi, “pokazuju jednu zavinu razinu opredjeljenosti, razumijevanja i spremnosti za zajednički rad na rješavanju otvorenih pitanja”.

“Nije fer da vruć krumpir guramo njima u ruke. Oni ne mogu isporučiti izborni zakon. Odgovorni smo mi kao Trojka ili mi kao SDP jer ne možemo prihvatiti principe uređenja izbornog zakona koji neće riješiti provođenje odluka suda u Strasbourgu pored odluke Ustavnog suda BiH”, rekao je Nikšić.

Rekao je kako je SDP spreman razgovarati o svim temama i tražiti kompromise na način da se svi odreknu jednog dijela te da se “dođe do nečega gdje će svi biti manje ili više zadovoljni”.

“Ali kompromis nije odreći svih principa za koje se godinama borimo. Bez izbornog zakona imamo kapacitet ako smo spremni odblokirati procese ka EU i napraviti iskorak, usvojimo dva zakona i Plan raste i pristup fondovima EU”, dodao je.

Ipak, ne misli da je današnji sastanak približio rješenja, izuzev što su svi još jednom potvrdili svoje stavove. “Visoki predstavnik Christian Schmidt je iskazao spremnost da radimo zajedno na približavanju stavova”, rekao je Nikšić.

Čović: Ne želimo prihvatiti ni minimalnu mogućnost da bošnjački narod ponovno bira dva bošnjačka člana Predsjedništva BiH

Ppredsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, u izjavi nakon zasjedanja PIC-a naglasio je zabrinutost zbog političke i institucionalne krize u kojoj se Bosna i Hercegovina nalazi.

“Takva situacija”, kazao je, “ne samo da usporava nužne reformske procese, već ozbiljno ugrožava funkcioniranje institucija i dodatno udaljava zemlju od europske perspektive”.

“Umjesto usmjerenosti na reforme i europske integracije za koje se HDZ zalaže, istaknuta je praksa višestrukog grubog kršenja Ustava BiH kao i sve očitije naznake rane predizborne kampanje koje podrivaju politički dogovor”, rekao je.

Predsjednik HDZ-a govorio je i o funkcioniranju vlasti na razini BiH, osobito komentirajući prošlogodišnju i aktualnu blokadu rada Doma naroda na čijem se dnevnom redu nalaze europski zakoni kao visoki prioritet.

Kako su priopćili iz HDZ BiH, istaknuo je kako HDZ BiH ostaje opredijeljen za mir, stabilnost i teritorijalni integriret te želi sva otvorena politička pitanja rješavati kroz dijalog i uz puno poštivanje ustavnog poretka.

Čović je pritom naglasio kako HDZ BiH traži partnere koji su spremni osigurati ustavnu jednakopravnost tri konstitutivna naroda i legitimno političko predstavljanje u Domu naroda i Predsjedništvu BiH.

“Ne želimo prihvatiti ni minimalnu mogućnost da bošnjački narod ponovno bira dva bošnjačka člana Predsjedništva BiH”, poručio je Čović.

Podsjetio je i na niz prijedloga koje je HDZ BiH iznio već više puta, a koji uključuju usvajanje preostala dva zakona iz europskog paketa, izmjene Izbornog zakona, donošenje Zakona o proračunu institucija BiH te drugih nužnih zakonskih rješenja koji su preduvjet za funkcionalnost i europski napredak zemlje.

Poručio je kako HDZ BiH poziva sve političke aktere u Bosni i Hercegovini na zajedništvo, odgovorno djelovanje, konstruktivan dijalog i postizanje dogovora utemeljenog na realnim i održivim osnovama, kako bi osigurali stabilnost, funkcionalnost institucija i jasan napredak Bosne i Hercegovine na europskom putu.

Stanivuković: Razumijemo HDZ i hrvatski narod koji bira svog člana Predsjedništva

Predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP) Draško Stanivuković nakon ovog zasjedanja kazao je kako je cilj njihovog dolaska bio da se jasno iskaže stav Republike Srpske i legitimno izabranih predstavnika srpskog naroda.

“Došli smo jer želimo da se čuje stav Republike Srpske. Mi, legitimno izabrani predstavnici srpskog naroda, uradili smo sve što je bilo do nas”, poručio je Stanivuković. U Republici Srpskoj nemamo problem kada je riječ o izboru člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda i poštujemo volju hrvatskih birača”, rekao je Stanivuković, upozorivši na potrebu dogovora u Federaciji BiH.

“Mi razumijemo HDZ i hrvatski narod koji bira svog člana Predsjedništva. I mi u RS-u to glasamo, ali bez dogovora u Federaciji BiH toga nema. Nama je to prihvatljivo, ali mora postojati suglasnost”, rekao je Stanivuković.

Naglasio je da se u međunarodnim krugovima RS često pokušava predstaviti kao problem, što smatra neosnovanim.

“Republika Srpska nije problem. Mi smo pokretači”, kazao je.

Govoreći o mogućnosti uvođenja sankcija Republici Srpskoj, Stanivuković je kazao kako se protivi bilo kakvom kolektivnom kažnjavanju, te da je 2njegova poruka međunarodnim partnerima bila jasna – narod ne smije ispaštati zbog poteza vlasti”.

“Postojala su određena javna zagovaranja da treba uvesti sankcije Republici Srpskoj zbog njenog rukovodstva. Mi smo jasno rekli: nemojte to raditi. Ne kažnjavajte narod sankcijama”, poručio je Stanivuković.

Vukanović: Ključ rješenja u Čovićevim rukama, ako ne bude rješenja do 30. lipnja bit će posljedica

Predsjednik Liste za pravdu i red i zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Nebojša Vukanović, nakon današnjeg zasjedanja PIC-a, a na kojem su sudjelovale i stranke Trojke i HDZ-a te stranke oporbe iz RS-a, kazao je kako je ponovno bio izravan te kako je govorio o “licemjerstvu Dragana Čovića”, kojeg je naveo glavnim krivcem za političku krizu u BiH, dok je za predsjednika SNSD-a i predsjednika RS Milorada Dodika kazao kako je on “završena priča”, dok je “pravi provlem u Čoviću”.

“Čović nas drži u blokadi i čuva leđa Dodiku. Rješenje je u njegovim rukama i u rukama Borjane Krišto. Sve se može završiti ovaj tjedan”, rekao je Vukanović.

Smatra kako nitko ne može koristiti Daytonski sporazum za očuvanje političkih pozicija.

“Nitko od Srba tvoraca Daytona nije ga pravio da bi netko danas čuvao svoju poziciju. Međunarodna zajednica je jasno poručila da je Milorad Dodik prešao crvenu liniju i da s njim nema rasprave jer je pučist. Rekao sam tada da se nadam da je ovo čuo i Dragan Čović. Kada sam diskutirao, čulo se samo škripanje njegove stolice, nije mi odgovorio”, prepričao je Vukanović atmosferu sa sastanka.

Naglasio je i da se ne može cijela država držati kao talac zbog problema jednog člana Predsjedništva, te prenio ključnu poruku njemačkog predstavnika na sastanku:”Njemačka prekida sve investicije u RS i sankcije su usmjerene protiv režima”.

“Sada je ključno pitanje hoće li Čović nastaviti ignorirati jasne poruke koje su mu uputili svi predstavnici međunarodne zajednice. Kraj sastanka obilježile su i napetosti između Elmedina Konakovića i Dragana Čovića, a povod je bila tema izmjena Izbornog zakona. Rješenje u Čovićevim rukama – 30. lipanj je rok. Ako ne bude rješenja, bit će posljedica”, zaključio je Vukanović.

/Desk/

Objava PIC na zasjedanju sa svim strankama izuzev s Dodikovim SNSD-om – Nema konkretnih rješenja, samo ponavljanje stavova pojavila se prvi puta na Republika.

– Obazrivo treba oko toga ima li uopće optužnica ili nema. Republika Hrvatska ima za to odgovornost u svome sustavu, ali i mi Hrvati u Bosni i Hercegovini. Zato se i borimo da smo u svim segmentima u vlasti da nitko više ne može pakirati optužnice našim zapovjednicima, rekao je Čović u intervju za Radio televiziju Herceg Bosne iz Mostara.

Tijekom popodneva ministar pravosuđa Damir Habijan opovrgnuo je da su iz Bosne i Hercegovine upućene optužnice protiv generala Hrvatske vojske i Hrvatskoga vijeća obrane, nego zamolnice za pružanje međunarodne pravne pomoći u istrazi pojedinih slučajeva ratnih zločina.

Čelnik HDZ-a BiH je dodao kako je Domovinski rat za Hrvate bio svetinja, a napose uloga visokih časnika. Nećemo nikome dopustiti trideset pet godina nakon Domovinskog rata da se igra s našim časnicima, istaknuo je.

Zauzeo se pritom za procesuiranje svih slučajeva ratnih zločina.

Komentirajući zasjedanje Parlamentarne skupštine NATO saveza koja je održano u Daytonu, na kojoj se obilježilo i 30 godina od potpisivanja mirovnoga sporazuma za tu zemlju, Čović je rekao kako su upućene jasne poruke da međunarodna zajednica više neće intervenirati i donositi odluke u ime bosanskohercegovačkih političara.

Evidentno, taj mehanizam je potrošen. Moramo se okrenuti sami sebi i donositi odluke. To podrazumijeva i poštivanje Ustava BiH te izmjenu Izbornog zakona kako bi se prestalo s preglasavanjem Hrvata, rekao je. Dodao je kako je posebno zapaženu ulogu u Daytonu imao hrvatski premijer Andrej Plenković i izaslanstvo koje je uspjelo istaknuti ključne probleme u BiH među kojima je i položaj Hrvata.

Čović je potvrdio kako je u nekoliko navrata dobio jasna upozorenja da bi mogao dobiti sankcije SAD-a, no kaže da je odbio kalkulirati s interesima svoga naroda. Naveo je pitanje Južne plinske interkonekcije i povezivanja s Republikom Hrvatskom na čijoj realizaciji snažno inzistira Washington. Ovim plinovodom bi BiH diverzificirala opskrbu prirodnim plinom spajanjem na terminal na Krku u odnosu na sadašnje stanje kada ruski plin dotječe Turskim tokom.

Kazao je kako će se posebni zakon usvojen u Federaciji BiH preglasavanjem Hrvata ipak korigirati kao bi se uvažili i interesi područja na kojima žive Hrvati u Bosni i Hercegovini.

/Desk/

Objava Čović kaže da je nekoliko puta dobio jasna upozorenja da bi mogao dobiti sankcije SAD-a pojavila se prvi puta na Republika.

Na prijedlog HDZ BiH na toj je sjednici trebala uslijediti rasprava o zakonima o sudovima te o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV) jer je njihovo usvajanje uz imenovanje glavnog pregovarača u ime BiH bilo uvjet da Europsko vijeće u lipnju razmotri mogućnost otvaranja pristupnih pregovora s tom zemljom, za što je formalno odobrenje dano još u ožujku 2024. godine.

No zbog činjenice da se vladajuća koalicija u BiH praktično raspala, a nisu uspjeli pokušaji uspostave nove iz koje bi bio izbačen Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, državni parlament već mjesecima nije u stanju donositi zakone jer jedna većina funkcionira u Zastupničkom domu, a druga u Domu naroda, a zakoni ne mogu stupiti na snagu sve dok ih ne potvrde oba doma.

To se potvrdilo i u četvrtak kada su zastupnici iz kluba Bošnjaka uz Zlatka Miletića iz kluba Hrvata te dvojice zastupnika iz kluba Srba inzistirali da se prije rasprave o zakonima glasa o smjeni SNSD-ovog Nikole Špirića s pozicije predsjedatelja Doma naroda.

Špirić je odbio dopustiti da se dnevni red kojega je on predložio mijenja pa je osam zastupnika napustilo sjednicu čime je ponovo srušen kvorum što je već uobičajena praksa kada se nekoj od sukobljenih frakcija ne dopada dnevni red.

– Špirić ne samo da brutalno krši poslovnik, nego i vrijeđa zastupnike i javnost. Ovo nema smisla i ne može proći, kazao je zastupnik Srpske demokratske stranke (SDS) Želimir Nešković nakon što je napustio sjednicu.

Dragan Čović, koji je predsjednik HDZ BiH i zamjenik predsjedatelja Doma naroda, tijekom rasprave je kazao kako je “jasno da se nastavlja igra po kojoj svatko tumači poslovnik kako želi i procjenjuje što je moguće raditi”.

Ocijenio je kako se “u postojećim okolnostima, unatoč željama za rekonstrukcijom vlasti, ne može ignorirati činjenica da SNSD ima tri od pet zastupnika u klubu Srba i time presudnu većinu za donošenje odluka”.

Kazao je kako bi u takvoj situaciji jedini kompromis mogao biti da se usvoje dva europska zakona, a onda raspravlja o ostalim spornim pitanjima, uključujući tu i predložene izmjene izbornog zakona.

– Očito je da se drugi planovi neće realizirati pa se treba prestati oko toga nadmudrivati, kazao je Čović za zaključak kako u BiH već godinu i pol traje preuranjena kampanja za izbore koji bi se trebali održati u listopadu 2026. godine.

/Desk/

Objava Blokada državnog parlamenta – ponovno nisu usvojeni europski zakoni pojavila se prvi puta na Republika.

U intervjuu za agenciju FENA, objavljenom u nedjelju, on je ocijenio kako je problem stvorila težnja za postizanjem političkih ciljeva koji nisu realizirani kroz proteklih 15-20 godina.

Očito aludirajući na politiku koje vode bošnjačke stranke kazao je kako se ona temelji na brojnosti i prikazuje građanskim konceptom, a odlikuje je želja za dominacijom.

Postupke vlasti Republike Srpske koji prijete secesijom i ugrožavaju ustavni poredak BiH označio je kako otpor koji “prelazi u klasični separatizam”. “Niti jedno od toga ne može proći u BiH”, ustvrdio je.

“Otišlo se predaleko, ali rješenje postoji. Moramo ga na neki način i uklopiti u pravni okvir Bosne i Hercegovine. Iako to danas izgleda dosta složeno, mislim da ima institucija koje na tome već rade i pokušavamo iznaći rješenje”, kazao je Čović, no nije pojasnio kakve su točno opcije za rješenje krize u optjecaju.

Blokade u BiH nastupile su praktično još u ožujku 2024., neposredno nakon što je BiH dobila suglasnost Europskog vijeća za otvaranje pristupnih pregovora i od tada nije bilo nikakvih pomaka na europskom putu.

Kriza je eskalirala nakon što je predsjednik RS-a Milorad Dodik u veljači osuđen na jednogodišnju zatvorsku kaznu zbog neprovođenja odluka visokog predstavnika, a nakon toga su u RS-u donijeli niz neustavnih zakona osporavajući ovlasti koje ima država.

Čović: Nećemo dozvoliti da Hrvate predstavlja bilo tko

Čović kaže kako je sve to dovelo do situacije u kojoj se u BiH ne zna ni tko je vlast, niti tko je oporba jer postoje različite koalicije na različitim razinama vlasti, ali je odbacio tvrdnje kako HDZ na neki način “čuva leđa” Dodiku jer do sada nije odlučio sudjelovati u projektu izbacivanja njegove stranke iz vlasti na razini države.

“S kim danas možete sjediti i nešto dogovarati, a da to ima provedbu u praksi? To je pravo pitanje, kako provesti ono što dogovorite? Mi iz HDZ-a, pa i Hrvatskog narodnog sabora (HNS) razgovaramo sa svima, da bude vrlo jasno. Zbog ovakve strukture BiH prinuđeni smo razgovarati sa svima”, pojasnio je Čović politiku stranke koju vodi i tvrdi kako oni nude rješenja za postizanje tri ključna cilja: mira i stabilnosti BiH, euroatlantskih integracija i jednakopravnosti tri naroda kroz poštivanje ustava BiH.

Potvrdio je kako HDZ BiH neće odustati od zahtjeva da se što prije izmijeni izborni zakon.

“Nećemo dozvoliti da Hrvate u Predsjedništvu BiH predstavlja bilo tko, izuzev predstavnika koje će izabrati hrvatski narod”, kazao je Čović.

Pritom je poručio bošnjačkim strankama da same ponude rješenje kojim će se to osigurati ako im se već ne sviđa prijedlog kojega nudi HDZ BiH u formi zakona poslanog u parlamentarnu raspravu.

/Desk/

Objava Čović o postupcima vlasti RS-a: “Otpor koji prelazi u klasični separatizam” pojavila se prvi puta na Republika.

Vukanović tvrdi kako je takvom političkom raspletu trenutačno glavna zpreka HDZ BiH i njegov lider Dragan Čović, o čemu je Vukanović govorio u intervjuu za Face TV.

“Ako budem ministar, u prvih sedam dana idem u BHANSA-u da vidim što radi njegov zet”, rekao je Vukanović, aludirajući na obiteljsku vezu Dragana Čovića s direktorom Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA) Davorinom Primorcem.

Ovo je nastavak oštrih kritika prema HDZ-u BiH i Draganu Čoviću ne samo od Vukanovića kao predsjednika jedne od oporbenih stranaka iz RS-a koje smatraju kako predsjednik HDZ-a koči smjenu SNSD-ovih kadrova iz vlasti.

Međutim, da bi se isti smijenili potrebna je podržka upravo kritiziranog HDZ-a, kao i za podršku imenovanja novih kadrova što, za sada, čini se nije izgledno zbog sve oštrijih kritika oporbe iz RS-a upravo prema Čoviću.

/Desk/

Objava Vukanović: “Ako budem ministar idem u BHANSA-u vidjeti što radi Čovićev zet” pojavila se prvi puta na Republika.

Na početku komemoracije vijence su položili izaslanstvo HNS-a BiH predvođeno predsjednikom Draganom Čovićem, veleposlanik Republike Hrvatske u BiH Nj.E. Ivan Sabolić te predstavnici Udruge Hrvatski domobran Dubrovnik, Hrvatskoga žrtvoslovnog društva i Počasnoga bleiburškog voda.

Sveto misno slavlje predvodio je mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Petar Palić, u koncelebraciji sa svećenstvom stolačkoga kraja, koji je u propovijedi istaknuo:”Ovdje, na Radimlji, prisjećamo se onih koji su prošli kroz strašnu nevolju – ne zbog zločina, nego zbog vjere, zbog uvjerenja, zbog identiteta ili jednostavno zbog toga što su postojali. Prolazile su godine, ali ti tragovi nisu zaboravljeni”.

Čović je istaknuo iznova važnost čuvanja sjećanja na sve žrtve poraća i Križnoga puta, osobito hrvatskoga naroda, na svim prostorima na kojima su ti tragični događaji ostavili posljedice – u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i širem okruženju.

“S visokim izaslanstvom i brojnim prisutnima danas smo se na #Radimlja svetom misom i komemoracijom za žrtve bleiburške tragedije i Križnog puta prisjetili teškog stradanja hrvatskoga naroda. Naša je trajna dužnost čuvati povijest i braniti dostojanstvo svih nevinih palih Hrvata”, napisao je Čović na svom X profilu.

U izjavi je naglasio i kako je zaborav neprihvatljiv, a kako je duga šutnja o stradanjima bila glasna opomena koja se ne smije ponoviti, osvrćući se i na vrijednosti mira i slobode koje danas uživamo, naglašavajući kako su one rezultat velike žrtve, ali i odgovornost koju moramo nositi.

Gradonačelnik Stoca Stjepan Bošković istaknuo je važnim projekt Memorijalnog centra za sve žrtve Radimlje, ističući kako će centar biti trajan spomen na sve žrtve: “Neka Radimlja ostane mjesto sjećanja na sve one koji su u to vrijeme imali samo jednu želju – slobodu i svoju državu, koju smo mi danas dočekali i živimo zahvaljujući njihovoj žrtvi. Ta žrtva nas obvezuje da ih nikada ne zaboravimo, da čuvamo ono što imamo i da ustrajemo do konačnog cilja – potpune slobode i ravnopravnosti hrvatskoga naroda u BiH”.

Komemoraciji su nazočili Darijana Filipović, zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Andrijana Katić, ministrica prometa i komunikacija u Vladi Federacije BiH, Mladen Bošković, dopredsjedatelj Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, Marija Buhač, predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije te brojni predstavnici vlasti na svim razinama u Bosni i Hercegovini i predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata.

/Desk/

Objava U Stocu na Radimlji komemoracija za sve žrtve poraća Drugog svjetskog rata pojavila se prvi puta na Republika.

Dokument pod nazivom “Platforma za mir, stabilizaciju, europsku budućnost i ekonomski napredak Bosne i Hercegovine” ponudile su tri oporbene stranke iz Republike Srpske, a prihvatile su ga tri stranke koje čine bošnjačko-građanski blok u vladajućoj koaliciji te još četiri manje stranke iz Federacije BiH koje imaju zastupnike u državnom parlamentu.

Platforma sadrži deset točaka kojima se poziva na deblokadu izvršne i zakonodavne vlasti na razini BiH, ispunjavanje uvjeta nužnih za otvaranje pristupnih pregovora s EU i nastavak daljnjih reformi, borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije te na reformu izbornog zakona, sukladno presudama Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava.

Milan Miličević, predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS), kazao je kako u narednim danima očekuju da se platformi pridruži još stranaka kako bi se stvorio novi ambijent u zemlji i riješila kriza koju umiješani u kriminal i korupciju koriste za opstanak na vlasti i koje predvodi Dodik.

Ustvrdio je kako se racionalnim pristupom mogu riješiti svi trenutačni problemi, a “teške teme” ostaviti po strani. Europski zakoni, kako je istaknuo, sada su prioritet.

Suradnja

Kreatori platforme potvrdili su kako očekuju suradnju hrvatskih stranaka.

– S ovog mjesta vrlo je važno pozvati HDZ BiH i HDZ 1990. da razmotre ovaj dokument i da nam se u što kraćem roku pridruže kako bismo ispunili što smo potpisali, kazao je Nenad Vuković, zastupnik u Domu naroda parlamenta BiH iz Stranke demokratskog napretka (PDP).

Nermin Nikšić, čelnik SDP BiH i premijer Federacije BiH, taj je poziv ponovio konstatirajući kako bi to značilo pridruživanje nastavku europskog puta dok je ministar vanjskih poslova BiH i čelnik stranke Narod i pravda (NiP) Elmedin Konaković kazao i da EU želi da BiH odmah učini sve što je potrebno kako bi joj u lipnju odobrili otvaranje pristupnih pregovora.

– U EU su ohrabreni današnjim događajem i nadaju se da će se i druge stranke pridružiti, kazao je Konaković, a HDZ-u je poručio kako će odmah nakon deblokiranja europskog puta biti više prostora za razgovor o izmjenama izbornog zakona i konačni dogovor i o tom pitanju.

Poziv na koalicijsko okupljanje oko ovih ciljeva odgovor je stranaka-potpisnica na najtežu političku krizu u BiH od potpisivanja Daytonskog sporazuma koja traje već godinu dana.

Kriza je dodatno zaoštrena nakon što je Dodik nepravomoćno osuđen na godinu dana zatvora zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice na što su vlasti RS-a odgovorile donošenjem niza neustavnih zakona i postupcima kojima su praktično blokirali donošenje odluka u državnim tijelima vlasti.

Uspostava nove vladajuće koalicije ovisi o odluci hoće li joj se pridružiti HDZ BiH kako bi se osigurala natpolovična većina u oba doma parlamenta BiH.

Kvorum

No i u tom bi slučaju njeno funkcioniranje bilo otežano jer Dodikov Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) ima tri od pet zastupnika u klubu Srba u Domu naroda pa napuštanjem sjednica odnosno rušenjem kvoruma može unedogled blokirati donošenje bilo kakvih odluka i zakona.

Iz HDZ-a BiH stoga su suzdržano reagirali na pozive da se pridruže platformi, a čelnik te stranke Dragan Čović otvoreno je zamjerio oporbenim strankama iz RS-a jer, po njemu, nisu poduprle izmjene izbornog zakona kojima bi se utvrdio novi način biranja člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata.

Srpska oporba je pak Čoviću poručila kako oni nemaju ništa protiv izmjena izbornog zakona no to ostaje stvar dogovora hrvatskih i bošnjačkih stranaka.

Čović: Bez izmjena izbornog zakona nema nove koalicije u BiH

Čelnik HDZ BiH Dragan Čović izjavio je u petak kako usvajanje izmjena izbornog zakona BiH ostaje uvjetom za moguću uspostavu nove vladajuće većine u toj zemlji iz koje bi bila izbačena stranka predvođena Miloradom Dodikom.

Deset stranaka iz BiH je tijekom dana u Sarajevu potpisalo platformu o suradnji na stabilizaciji stanja u zemlji i deblokadi reformskih procesa, uključujući tu izmjene izbornog zakona, a HDZ-u BiH uputili su poziv da im se u tome pridruži.

Čović je istodobno boravio u Kiseljaku, a tamo je prije nego što je taj dokument potpisan kazao kako je on spreman na suradnju, ali želi da reforme uključe i izmjene izbornog zakonodavstva.

– Idemo idući tjedan zakazati izvanredne sjednice Zastupničkog doma i Doma naroda parlamentarne skupštine BiH, usvojiti izborni zakon koji je u proceduri, usvojiti zakon o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV) i zakon o Sudu BiH i riješili smo pitanje unutarnje stabilnosti i europskog puta, odmah. Ne treba nam nikakvo nadmudrivanje, izjavio je Čović nakon koordinacijskog sastanka s čelnicima lokalnih vlasti.

Prijedlog izmjena izbornog zakona

Kazao je kako bi tako bili riješeni svi problemi, a zatim bi se mogli dalje nadmudrivati i pripremati za neke nove projekte.

HDZ BiH je u parlamentarnu proceduru uputio prijedlog izmjena izbornog zakona kojima bi se uveo novi način biranja člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata.

No o tome do sada nije bilo rasprave jer je Dom naroda parlamenta BiH kojemu je taj prijedlog uključen u stalnim blokadama budući da tamo naizmjenično ruše kvorum bošnjački odnosno srpski zastupnici, nezadovoljni točkama koje se uvrštavaju na dnevni red, prenosi HRT.

/Desk/

Objava Deset stranaka potpisalo koaliciju protiv Dodika – čeka se Čović, a on ima uvjet pojavila se prvi puta na Republika.

Puhovski je ocijenio da Bosna i Hercegovina prolazi kroz ozbiljnu krizu, ali da je trenutna situacija ipak manje opasna zahvaljujući geopolitičkoj izolaciji Milorada Dodika.

“Meni se čini da je to jedna ozbiljna kriza, ali bilo ih je i ranije. Meni se čini da je ta kriza možda malo manje ozbiljna jer se pokazalo da manevar kojim bi se Vučić povezao sa Trumpom nije uspio. Da je to uspjelo, to bi značilo da Vučić, odnosno Dodik, imaju direktnu vezu s Bijelom kućom. Tada bi se doista radilo o fundamentalnoj poteškoći za egzistenciju Bosne i Hercegovine. Ovako, Dodik ostaje sam sa sobom, malo s Vučićem, ali ne puno, još manje s Putinom i time je njegova pozicija znatno oslabljena”, kazao je Puhovski.

Međunarodni interes i uloga SAD

Puhovski navodi da SAD više ne pokazuje interes za Bosnu i Hercegovinu, što ocjenjuje kao negativnu okolnost jer je BiH i dalje nesposobna samostalno funkcionirati.

“Bosna i Hercegovina treba pomoć službeno kako bi mogla funkcionirati i to je najveći problem”, upozorio je.

Odgovornost domaćih aktera i uloga Izetbegovića

Puhovski ističe da se odgovornost za stanje u zemlji dijeli između svih političkih aktera, uključujući i bošnjačko vodstvo koje je činilo brojne greške.

“U BiH je prva odgovornost većinskog naroda, o tom nema spora. I onog vodstva koje je s Izetbegovićem radilo čitav niz teških grešaka i spram Srpske i spram Hrvatske komponente i to se ne smije zaboraviti”, rekao je.

Dodatno je naglasio: “Temeljno kršenje je izazvala bošnjačka većina. I to je ono na što se nije na vrijeme reagiralo. Svi su bili spremni baviti se drugim pitanjima, a ne Izetbegovićem koji je bio glavni problem desetljećima, mislim sad na mlađeg Izetbegovića. On je po mom sudu bitan krivac. Ovi drugi su reagirali na načine koje su doista neprihvatljivi”, istakao je Puhovski.

Također ističe da ponašanje Milorada Dodika prelazi granicu političkih provokacija.

“On se do sada uglavnom bavio sitnim provokacijama. Sad je došao do granice, koja će ga vjerojatno samo skinuti iz dnevnog reda, jer naprosto on više nema narednih koraka osim secesije, koja je nemoguća”, rekao je Puhovski.

Na pitanje je liriječ o političkom kraju Milorada Dodika, odgovara: “Mislim da da. Dodik je ostao sam sa sobom. On je sigurno u silaznoj liniji. Hoće li to biti blaži ili oštriji pad, to ovisi od više elemenata, ali ja mislim da on može ići samo prema dolje”.

Zbližavanje HDZ-a i SNSD-a

Govoreći o savezništvu Dragana Čovića i Milorada Dodika, Puhovski podsjeća da je HDZ često bio prisiljen tražiti partnere izvan bošnjačkih političkih struktura zbog, kako kaže, “ignoriranja hrvatskog izbornog legitimiteta”.

“Hrvatska zajednica je bila natjerana na to da vidi Dodika kao svog predstavnika. Drugi nisu imali”, tvrdi Puhovski.

Dodaje da je i Dragan Čović svjestan da je savez s Dodikom postao previše toksičan i da pokušava pregovarati s oporbom iz RS-a.

Treći entitet kao igra

Na pitanje o Čovićevoj izjavi o potrebi za trećom administrativnom jedinicom, Puhovski kaže: “To je na neki način igra. Tu ima nekih elemenata očaja, približno toliko kao i Dodik. Ali to nije moguće bez dogovora sva tri naroda. I sve drugo su privremene intervencije koje su često lošije od domaćih rješenja”.

Uloga Hrvatske i Srbije

Puhovski smatra da Hrvatska, posebno predsjednik Milanović, daje izravnu političku podršku Dodiku, dok Plenković to čini preko HDZ-a BiH. Međutim, ističe da se Hrvatska nije dovoljno angažirala kako bi stabilizirala situaciju u BiH, iako je imala priliku preko EU kanala.

“Paradoksalno je da je bilo premalo intervencije Zagreba, pa možda i iz Beograda, zato što se nije pokušalo djelovati preko međunarodne zajednice dok se još moglo”, rekao je.

Političko “crkavanje” BiH

Puhovski odbacuje mogućnost raspada BiH, ali upozorava na nastavak političke paralize.

“Ono čega se ja bojim je nastavak ovog procesa političkog crkavanja u kojem se ništa ne događa, problemi se ne rješavaju, a svakodnevni život je paraliziran. Dodik je u toj situaciji odlučio izaći iz igre, ali van ne može”.

Ruski utjecaj i status Dodika

Na pitanje o značaju Milorada Dodika za Moskvu, Puhovski kaže da on nije važan akter:

“Sasvim sigurno nije važan ni Vučiću, kamoli Dodik. Oni su sporedni igrači koje Putin drži tek toliko da može kazati – imamo mi naše dečke na vašem teritoriju”.

BiH ostaje sama

Zaključuje kako Bosna i Hercegovina ne može očekivati značajniju pomoć izvana i da mora sama sa sobom odlučiti kako dalje.

“BiH mora sama sa sobom odlučiti što će činiti sa svojom državom i šta će biti sa funkcioniranjem ustavnog poretka”, poručio je Puhovski.

Vučićeva populistička poruka iz Moskve

Komentirajući izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića iz Moskve kako je spreman snositi posljedice svojih odluka da Srbija ne bi bila kažnjena, Puhovski ističe: “To je čista Vučićeva demagogija. On se stalno ‘žrtvuje’. Samo nemojte da nacija pati. A nacija u tom pogledu je sasvim dobro.

/Desk/

Objava Puhovski: “Dodik je sigurno u silaznoj liniji. Ostao je sam sa sobom” pojavila se prvi puta na Republika.