Čović je svojom izjavom potvrdio dosadašnji Dodikov stav.
“Najrealnije je za sve u Bosni i Hercegovini staviti van snage sve odluke koje su visoki predstavnici donosili. Bosna i Hercegovina mora preuzeti odgovornost kroz izvršni zakonodavac za Bosnu i Hercegovinu. Uvjeren sam da u konačnici moramo riješiti pitanje legitimnog predstavljanja BiH i potpune ustavne jednakopravnosti hrvatskog naroda s drugim narodima.”

Govoreći o suradnji ove dvije stranke, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, kazao je: “Ocjenjujem da je naša suradnja bila dobra, čak u nekim elementima i odlična i da smo uspjeli raditi tako da ne budemo jedni protiv drugih, a nismo bili ni protiv trećih. HDZ BiH i SNSD dali su doprinos očuvanju mira i stabilnosti u BiH i da se uradi ono što je realno moguće”, rekao je Dodik.

On je kritizirao međunarodne diplomate u BiH, posebno brianske, te zaprijetio kako ih treba protjerati isto onako kako je on protjerao njemačku ministricu iz RS-a.

“Iako je u BiH zavladala jedna mafija međunarodna koja je putem diplomata ovdje upravljala, donosila, nametala, smjenjivala, svašta činila. Mi vjerujemo, mada nismo sigurni, da je tome došao kraj”, rekao je Dodik, a koji je istaknuo i kako je “BiH slomljena i podijeljena po svim osnovama” te da je “bez suvereniteta koji je otet nakon nastanka bonskih ovlasti”.

Kritizirao je bošnjačke političke predstavnike.

“O tome kako su oni neka navodna većina ili nešto slično. Politički narodi u BiH su Hrvati, Srbi i Bošnjaci i nigdje nije napisan broj, nego se on mjeri pravima dobivenim u Ustavu. Bošnjaci nisu većinski narod u političkom smislu i takva tumačenja ruše ustavni poredak. Smatramo da je hrvatski narod ponižen i podcijenjen od strane bošnjačkog naroda vezano za izbor člana Predsjedništva. Mi ćemo podržati svaku inicijativu da se to pitanje riješi u interesu hrvatskog, konstitutivnog, kršćanskog, katoličkog naroda. Značajno je urušena i konstitutivnost srpskog naroda. Mi smo krišćani ovdje pod pritiskom muslimana u BiH. Ovaj svijet to mora shvatiti”, rekao je Dodik, uz konstataciju kako je “jedino ispravno rješenje da se za izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH osigura posebna izborna jedinica”.

/Desk/

Objava Nakon poziva na “otopljavanje” s Bošnjacima, Dodik u Mostaru na toplom susretu s Čovićem pojavila se prvi puta na Republika.

Izetbegović je trenutačno predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) koja je u oporbi od izbora iz 2022. godine a nada se da će njegova stranka nakon ovogodišnjih izbora ponovo biti dio vlasti kao i da će on ponovo biti član Predsjedništva BiH iz reda Bošnjaka za što je najavio kandidaturu.

U intervjuu za TV Federacije BiH (FTV) pojasnio je kako budući bošnjački blok unutar vladajuće koalicije vidi u suradnji sa sada Demokratskom frontom (DF) Željka Komšića i nekim trenutačno marginalnim strankama poput Saveza za bolju budućnost (SBB) koji vodi Fahrudin Radončić te Strankom za BiH (SBiH).

Nije isklučio ni mogućnost da na državnoj razini dio tog bloka bude i SDP BiH iako iz te stranke do sada nije bilo naznaka spremnosti na takvu suradnju.

U toj koaliciji vidi i HDZ BiH čiji je čelnik Dragan Čović ranije naznačio kako kaži “relaksaciju” odnosa s Bošnjacima.

Izetbegović na to sada kaže kako je ponovna suradnja s HDZ-om moguća, no pritom se ne mogu zaboraviti raniji sporovi niti se može računati na, kako je kazao, jednostrane ustupke.

Kao ključni problem ipak vidi previše bliske odnose koje Čović održava s čelnikom dsadašnje vladajuće stranke u Republici Srpskoj (SNSD) Miloradom Dodikom.

“Mislim da HDZ predugo održava partnerstvo sa SNSD-om. Dodik koristi svoju agresivnu politiku, a HDZ zatim kroz tu situaciju pokušava ostvariti svoje političke ciljeve” kazao je Izetbegović koji vjeruje da sadašnje oporbene stranke iz RS imaju priliku pobijediti Dodika na predstojećim izborima.

“Vidjet ćemo hoće li Čović promijeniti pristup i početi više surađivati s nama nego s Dodikom. Naša ruka je pružena”, izjavio je Izetbegović.

Upozorio je i kako zagovaranje uspostave tzv. trećeg entiteta, odnosno obnove Herceg-Bosne, mogu samo zakomplicirati stanje.

“To samo provocira drugu stranu (Bošnjake). Zašto ponovno izložiti Hrvate i Bošnjake sukobu? To je bila katastrofa i za hrvatski narod”, kazao je.

Komentirajući prijepore oko imenovanja novog visokog predstavnika za BiH o čemu nema suglasnosti između europskih i američkim partnera u Upravnom odboru Vijeća za provedbu mira (PIC), Izetbegović je ustvrdio kako se sada razmatra kompromisni prijedlog po kojemu bi na ovu dužnost na dvije godine bio imenovan talijanski diplomat kojega preferira SAD a potom bi ga zamijenio Francuz, također na dvogodišnje razdoblje, prenosi HINA.

/Desk/

Objava Stari uvjeti za staru koaliciju – Izetbegović spreman na obnovu suradnje s HDZ-om ali bez Dodika i Herceg-Bosne pojavila se prvi puta na Republika.

Konferenija stranaka članica Europske pučke stranke (EPP), održana u Sarajevu, potvrdila je najavu starog saveza HDZ – SDA u izbornoj godini. Ovo su svojim izjavama potvrdili i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović kao i predsjednik SDA Bakir Izetbegović, iako se njihovi stavovi o tome “tko je kriv, kako i od kada” značajno razlikuju te iako niti jedan od njih ne preuzima odgovornost za dugogodišnje stanje političkih kriza u BiH.

No, pitanje je kakav će biti odgovor HDZ-ovih aktualnih partnera u vlasti, konkretno stranaka Trojke (SDP-NiP-Naša stranka), ali i hrvatskih stranaka, a posebno dugogodišnjeg Čovićevog saveznika Milorada Dodika i SNSD-a. Međutim, očito je kako je partnerstvo HDZ-Trojka od samog početka na klimavim nogama jer je Trojka željela iz vlasti izbaciti SNSD, a što je HDZ priječio. Ipak, izgledno je kako će u borbi za vlast mnogi “zažmiriti na jedno oko”. Pa tako i HDZ i SDA, a vjerojatno i SNSD.

Čović o frustraciji Komšićem

Naime, a kako je to kazao predsjednik SDA Bakir Izetbegović na jednom od panela sarajevske sjednice EPP-a, najbolja politička stabilnost bila je tijekom koalicije bh stranaka EPP-a, očito aludirajući na savez SDA-HDZ.

Pri tom je ustvrdio kako to “sada nije slučaj” te da se “zemlja nalazi u predkonfliktonom stanju”.

“Najbolji i najuspješniji postdaytonski mandat je ostvaren u periodu od 2015. do 2019. godine, kada su ujedinjeno djelovale upravo ove stranke. Kada smo bili u koaliciji. Usvajali smo reforme, napredovali na europskom putu, gradili infrastrukturu, otvarali nova radna mjesta. BiH je držala priključak i sustizala sve istočne susjede. Nakon raspada ove koalicije sve je dovedeno do blokada, zastoja, pada i zaostajanja. Zemlja se nalazi u predkonfliktnom stanju koje svi osjećamo”, rekao je, između ostaloga, Izetbegović.

Govoreći za medije, i Čović je naglasio frustracije dugogodišnjim biranjem hrvatskog člana Predsjedništva BiH od strane Bošnjaka. Ali i otkrio je kako su “već nekoliko mjeseci intenzivirani razgovori sa strankama u FBiH, uključujući i SDA koja je također dio obitelji stranaka EPP-a.

“Cilj je pokušati stabilizirati i relaksirati odnose između hrvatskog i bošnjačkog naroda, na čemu se”, kako kaže, “već nekoliko mjeseci intenzivno radi”.

Brojni sukobi HDZ-a i SDA

Mnogi su primjeri sukoba SDA i HDZ-a tijekom godina koji su ishodili blokadama parlamenta, odluka, novim političkim savezima, gubitcima vlasti itd.

Podsjetimo samo na 2010. godinu i Platformu SDP, SDA, NSRZB i HSP BiH, kada je HDZ BiH izguran iz vlasti, potom otvoreno animiranje Islamske zajednice u BiH u izboru hrvatskog člana Predsjedništva, savez HDZ-a sa Miloradom Dodikom i SNSD-om. Neće se pogriješiti ako se kaže kako je upravo zbog SDA ‘obnovljen’ Hrvatskog narodnog sabora u travnju 2011. godine kada je istaknuto kako je cilj promjena Ustava BiH i Izbornog zakona. Do danas do toga nije došlo i očito HDZ BiH smatra SDA najvećim krivcem za to.

Međutim, svojedobno je Izetbegović rekao kako “Dragan Čović smatra da su problem napravili ljevičari koji su izabrali Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH”, ali da “Čović ipak od SDA traži da riješi taj problem”.

Pri tom ne zaboravimo kako je Željko Komšić po prvi put izabran za hrvatskog člana Predsjedništva već 2006. godine i ispred SDP-a.

Izebegović: „Ni luk jeli, ni mirisali“ – Je li to baš tako?

“…Ali onda dođu meni da ja i SDA taj problem riješimo koji nismo luk ni jeli, ni mirisali. Ovo što je naor’o Čović će morati platiti”, svojedobno je rekao Izetbegović.

Podsjetimo i na SDA-ovo odugovlačenje neumskih pregovora koji su zbog toga doživjeli pravi fijasko i otvaranje puta ka savezu HDZ-a sa SDP-om, NiP-om i Našom strankom.

SDA će teško oprostiti HDZ-u stvaranje političkog saveza s Miloradom Dodikom i njegovim SNSD-om, iako ni oni sami u pojedinim trenutcima nisu prezali od suradnje s Dodikom. Čak je jedno vrijeme i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, inzistirao kako du dobri odnosi Srba i Bošnjaka ključni. 

“Poboljšanje odnosa sa Hrvatima jejedna od krucijalnih potreba, to se mora uraditi. On (Čović) je svojim djelovanjem, nepotpisivanjem bez pravog razloga ugovora sa Islamskom zajednicom, odlascima u Beograd, Banja Luku, podrškom Dodiku, koketiranjem sa silama koje ugrožavaju ovu zemlju, razljutio Bošnjake da sad ne možemo napraviti ono što nam treba i što je normalno. Mi moramo popraviti odnose, mi smo na kraju krajeva jedan narod”, rekao je Izetbegović u ožujku 2022. na konferenciji Žena SDA.

Izetbegović je prijetio i brojčanom nadmoćnošću Bošnjaka, a Čović je gradio sve tješnju suradnju, usklađeno glasanje i blokade sa SNSD-om itd., a možda najuvrjedljivije za bh Bošnjake je suzdržanost HDZ-ovih izaslanika pri izglasavanju Rezolucije o genocidu u Srebrenici.

Jasno je kako su obojica predsjednika, najjače hrvatske i bošnjačke stranke “zaboravili” na svoju uloge u blokiranju političkih procesa i reformi koje bi ubrzale put BiH prema EU. I da se tih stavova još uvijek drže, barem što se tiče javnosti. Hoće li u međusobnom dijalogu iza zatvorenih vrata ipak utišati svoj politički egoizam i oživjeti “savez stabilnosti”?

Podsjetimo na Rezoluciju o BiH u Bundestagu

Ali ni SDA nije ostajao dužan –inicijativom i preko aktivnog lobiranja SPD-ovog člana bošnjačkih korijena u njemačkom Bundestagu, Adisa Ahmetovića, u tom tijelu 2022. je izglasana Rezolucija o BiH u kojoj se, između ostaloga, traže sankcije za nacionaliste i distanciranje Hrvatske i Srbije od njih i ukidanje ‘legitimnog predstavljanja’. U toj Rezoluciji Dodik i Čović navedeni su kao nacionalistički političari čije “političke aktivnosti imaju za cilj uništiti BiH kao državu i dom raznolikog stanovništva” te ističu kako je to “prijetnja miru u jugoistočnoj Europi“, te da na to EU treba odgovoriti.

U rujnu 2022. godine Izetbegović je otvoreno priznao: “Kada su u pitanju diplomati, u veleposlanstvima je dvostruko više karijernih diplomata kod Bošnjaka nego kod Hrvata i Srba. To je ono što mi radimo. Gospođa Bisera Turković je 30 godina bila veleposlanica u Zagrebu, Beču, Vashingtonu, Bruxellesu itd. U telefonu ima više od stotinu bitnih ljudi u svijetu. Je’l vi mislite da su se ova lobiranja i rezolucije dogodile slučajno, same? Rezolucije EPP-a, u Bundestagu, S.Res?“. 

Ovo je unijelo brojne polemike ne samo u bh javnom prostoru, nego i u njemačkom. Tada je SPD-ov zastupnik Josip Juratović, u intervjuu za Dnevni list kazao: „Što se pak bošnjačkog nacionalizma na čelu s Bakirom Izetbegovićem tiče, on je na žalost prošao ispod radara, ne samo zbog pojedinaca kojima je uspjelo ovaj puta uvesti političku kulturu BiH u Bundestag, već prije svega zbog dvojice njemu bliskih pomagača iz redova Srba i Hrvata koji ga svojim etno-nacionalizmom godinama pravdaju i koji će i ovu rezoluciju zloupotrijebiti za sljedeće izbore, solidarno sva trojica razumije se. Baš kao i sve ove godine do sada, jer dok je Bakira biti će i Milorada i Dragana, a i Zorana i Aleksandra i obrnuto“.

(Dnevni list/V.S.H.)

Objava Čović i Izetbegović obnavljaju savez HDZ-SDA: Zbog političkih blokada izgubljene godine – Nitko ne želi priznati odgovornost pojavila se prvi puta na Republika.

Komentirajući nazočnost Dragana Čovića i Bakira Izetbegovića na istoj konferenciji, Cvitanović je rekao kako je primijetio promjenu odnosa između dvojice lidera.

“Bilo je došaptavanja. Dok sam ja govorio, vidio sam došaptavanje između njih dvojice. Mislim kako je tu u nekoj fazi proces, kako oni kažu, otopljavanja odnosa”, rekao je Cvitanović.

Prema njegovim riječima, iza toga se krije prije svega politički interes.

“Jedini cilj tog otopljavanja je sačuvati vlast. Osjećaju kako je dinamika i kod nas ostalih koji se bavimo politikom na vrlo visokoj razini i kako su dogovori koalicije postignuti. Sada je cilj po svaku cijenu zadržati tu zajedničku vlast”, kazao je.

Otišao je i korak dalje tvrdeći kako postoje intenzivni politički razgovori iza kulisa.

“Imam informacije kako se intenzivno održavaju sastanci u Sarajevu između tih stranaka i DF-a oko načina izbora hrvatskog člana Predsjedništva, kako bi se po svaku cijenu zaustavio izbor gospodina Lučića i kako bi se došlo do tog, pod navodnicima, zatopljavanja odnosa između SDA i HDZ-a”, rekao je Cvitanović.

“Tenzije će ići do samog pucanja”

Govoreći o predizbornoj atmosferi, lider HDZ-a 1990 upozorio je kako očekuje dodatno podizanje političkih tenzija.

“Kome je bitna politička odgovornost? Ovdje je samo bitan mandat, ministarska fotelja, vlast, zadržati kontrolu novca i utjecaj na institucije”, rekao je. Dodao je kako ne očekuje smirivanje političke retorike.

“Do izborne kampanje tenzije će otići još daleko više, do samog pucanja praktično”, upozorio je.

Prema njegovim riječima, isti politički obrasci ponavljaju se pred svake izbore.

“Na temelju toga će nakon izbora bez ikakvih problema napraviti vlast, podijeliti financije, pravdu, energetiku i sve ostale resurse kojih u Bosni i Hercegovini ima jako puno”, rekao je Cvitanović.

“OHR idealan štit za nerad političara”

Cvitanović smatra kako domaći političari nemaju interes da OHR napusti Bosnu i Hercegovinu.

“Idealan štit za njihov nerad, za nedogovaranje, za nepostizanje kompromisa i za sve ono što nas politički zadržava u prošlom vremenu jest OHR”, rekao je.

Iako osobno smatra kako bi domaći političari trebali preuzeti odgovornost, ne vjeruje da će se to uskoro dogoditi.

“OHR neće otići, to je definitivno”, poručio je.

“Odnarođenost političara”

Govoreći o radu institucija i ekonomskim problemima, Cvitanović je ocijenio kako su političke elite izgubile kontakt s građanima.

“Najveći problem politike u BiH jest odnarođenost političara. To su elite koje ne žive na ulici, nema ih na kavi, po kafićima, da im se može prići kazati: ljudi, što radite?”, rekao je.

Posebno je kritizirao odnos prema zaposlenima u državnim institucijama.

“Je li vas sramota prolaziti hodnikom i gledati ljude koji imaju plaće od 1.100 maraka, koji vam svaki dan servilno služe, a vi ih uopće ne doživljavate?”, upitao je.

Zaključio je kako građani na predstojećim izborima imaju priliku odlučiti žele li nastavak dosadašnje politike.

“Građani zaslužuju više i bolje. Možda promjena može biti i na gore, ali ja sam siguran kako gore od ovoga ne može biti”, rekao je Cvitanović.

/Desk/

Objava Cvitanović: “Dok sam govorio Čović i Izetbegović se došaptavali” pojavila se prvi puta na Republika.

Konferencija je rezultirala potpisivanjem Revidirane Deklaracije obitelji EPP-a, što je prvi put da se, nakon 12 godina, taj važan dokument najutjecajnijeg bloka stranaka u EP-u mijenja u nekim dijelovima. Kako je već prije najavljeno, budući da je proširenje EU-a ključni prioritet EPP-a i kako je taj proces ušao u novu fazu sa zamahom, teme konferencije usredotočene su na napredak zemalja zapadnog Balkana u procesu približavanja i pristupanja ka EU.

Revidiranu Deklaraciju stranaka EPP-a iz BiH potpisali su predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Dragan Čović, Partija demokratskog progresa (PDP), predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) 1990 Ilija Cvitanović te predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Branko Blanuša, kao stranke koja ima ulogu promatrača.

Weber: BiH uz nekoliko koraka mogla snažnije pokazati svoje nastojanje

Predsjednik EPP-a Manfred Weber, rekao je kako su se stavovi po pitanju proširenja u EU značajno promijenili, a posebno je u tom kontekstu spomenuo Crnu Goru, a nije propustio podsjetiti i kako bi i “BiH uz nekoliko koraka mogla snažnije pokazati svoje nastojanje”.

Govoreći o sadržaju same Deklaracije, Weber je naglasio kako ista podrazumijeva posvećenost osnovnim vrijednostima za koje se zalažu stranke lanice obitelji EPP-a u viziji budućnosti: očuvanje identiteta i različitosti, socijalnoj tržišnoj ekonomiji kao osnovnom principu organizacije gospodarstva i vladavini prava.

Izetbegović: Muslimani su autohton europski narod i neizostavan dio europske kulture

U svom izlaganju na konferenciji stranaka EPP-a u Sarajevu, predsjednik SDA, Bakir Izetbegović je kazao kako su “Bošnjaci autohtoni europski narod zajedno sa drugim muslimanskim narodima Balkana, Pirineja, Krima, Kavkaza”, te istaknuo ponos na neizostavan doprinos muslimana u razvoju europske kulture i tradicije.

“SDA je u najvećoj mjeri oslonjena na bošnjački korpus, a time i na islamske tradicije i kulturu i mi smo odavno dio EPP porodice. I mi se osjećamo dobrodošlima u toj obitelji. Osjećamo se ravnopravnim partnerom o kojem se vodi briga. Smatramo da europska kultura nije izgrađena isključivo na judeokršćanskim vrijednostima, već na abrahamskom monoteizmu, na abrahamskim vrijednostima i tradicijama, a Sarajevo je potvrda ove teze. Nalazimo se u hotelu Europa, signifikantnog naziva, a okruženi smo abrahamskim bogomoljama – golemom Begovom džamijom, katoličkom Katedralom, Sabornom pravoslavnom ckrvom, Protestantskom srkvom i Sinagogom, od kojih se ne zna koja je veća i ljepša”.

Izetbegović je rekao kako “SDA od svog osnivanja stoji na braniku tih vrijednosti, abrahamske multikulturalnosti” te da je to “njeno prirodno stanje”.

Pri tom se osvrnuo i na suradnju bh stranaka EPP-a, istaknuvši kako je politička stabilnost bila najbolja tijekom koalicije SDA-HDZ, ali i kako to sada nije slučaj te da se “zemlja nalazi u predkonfliktonom stanju”.

“Najbolji i najuspješniji postdaytonski mandat je ostvaren u periodu od 2015. do 2019. godine, kada su ujedinjeno djelovale upravo ove stranke. Kada smo bili u koaliciji. Usvajali smo reforme, napredovali na europskom putu, gradili infrastrukturu, otvarali nova radna mjesta. BiH je držala priključak i sustizala sve istočne susjede. Nakon raspada ove koalicije sve je dovedeno do blokada, zastoja, pada i zaostajanja. Zemlja se nalazi u predkonfliktnom stanju koje svi osjećamo. Potpisana Deklaracija između ostalog podcrtava pored europskog puta, zajedničku uznemirenost stalnim napadima na Ustav BiH i Daytonski mirovni sporazum”, rekao je Izetbegović.

Čović: Izborom hrvatskog člana Predsjedništva od strane Bošnjaka unazađeni procesi u BiH

U razgovoru za Dnevnik RTV Herceg-Bosne, predsjednik HDZ-a Dragan Čović osvrnuo se na važnost ovog summmita, nužnost izmjena Izbornog zakona, europski put zemlje te doprinos Vlade Republike Hrvatske.

Čović je istaknuo veliku zahvalnost predsjedniku EPP-a Manfredu Weberu, kazavši kako “on s posebnom pozornošću prati situaciju u Bosni i Hercegovini te položaj hrvatskog naroda”.

Potpisana deklaracija, prema Čovićevim riječima, služi kao osvježenje i podsjetnik na obveze koje su se trebale provoditi proteklih godina, a koje je, kako je on rekao, HDZ BiH snažno zagovarao kroz izvršnu vlast i Vijeće ministara na čelu s Borjanom Krišto. Čović je govorio i o “anomalijama u izbornom sustavu”.

“Željeli smo naglasiti koliko je za BiH bilo štetno da brojniji bošnjački narod već gotovo 16 godina u kontinuitetu bira dva člana Predsjedništva BiH. Time smo samo unazadili sve procese u zemlji”, poručio je Čović, uz zaključak kako su “upravo takve prakse i razlike izvor netrpeljivosti i razočaranja i predstavljaju klice koje razaraju tkivo BiH”.

Izrazio je uvjerenje da trenutna generacija političara mora riješiti to pitanje kroz paket koji ide uz izbornu kampanju, kako se ti problemi ne bi ostavili u naslijeđe mladima te dodao kako se ustavna ravnopravnost baštini kroz legitimno predstavljanje u Predsjedništvu BiH i domovima naroda.

Komentirajući ulogu europskih dužnosnika, Čović je naglasio kako su oni kroz deklaraciju dali osnovu, ali da domaći političari moraju odraditi ostatak posla.
U tom kontekstu, najavio je intenziviranje razgovora sa strankama u Federaciji BiH, uključujući i SDA koja je također dio obitelji stranaka EPP-a.

“Cilj je pokušati stabilizirati i relaksirati odnose između hrvatskog i bošnjačkog naroda, na čemu se”, kako kaže, “već nekoliko mjeseci intenzivno radi”.

Cvitanović: BiH treba konkretne poteze, a ne deklarativna opredjeljenja

“Ova deklaracija nije samo formalni politički dokument. Ona nosi odgovornost i obvezu da radimo na jačanju vladavine prava, poštenim izborima, boljem socijalnom položaju građana te reformama koje će našu zemlju približiti Europskoj uniji”, izjavio je predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović.

Istaknuo je kako “Bosni i Hercegovini trebaju konkretni potezi, a ne samo deklarativna opredjeljenja”.

“Zato Deklaracija EPP-a ne smije ostati mrtvo slovo na papiru”, poručio je predsjednik HDZ-a 1990.

Schmidt: Budućnost BiH je u EU

Budućnost Zapadnog Balkana je u EU. BiH pripada toj budućnosti”, rekao je visoki predstavnik Christian Schmidt na sjednici EPP-a.

“Europski put ostaje najučinkovitiji okvir za jačanje stabilnosti, prosperiteta, demokratskog upravljanja i regionalne suradnje. Dobro su poznate reforme koje je potrebno provesti. Poznat je i put kojim treba krenuti. Vrijeme je da se s rasprava prijeđe na konkretne aktivnosti i iskoriste prilike koje proces europskih integracija pruža svim građanima BiH”, zaključio je Schmidt.

“Vrlo je žalosno što političke institucije u BiH nisu pronašle način kako bi odgovorile na želju svih građana za ubrzanjem procesa europskih integracija. To je opasno i potrebno je prije predstojećih izbora bez odlaganja poduzeti odgovarajuće korake”, poručio je.

Inače, na sarajevskoj konferensiji EPP-a su, Manfred WEBER, predsjednik EPP-a; Reinhold LOPATKA, izvjestitelj Europskog parlamenta za Europu, EPP-a za Crnu Goru; Borjana KRIŠTO, predsjedavajuća Vijeća ministara, (HDZ BiH); Ervin IBRAHIMOVIĆ, potpredsjednik Vlade Crne Gore, (BS); Timco MUCUNSKI, ministar vanjskih poslova, (VMRO-DPMNE); Ana BRNABIĆ, predsjednica Narodne skupštine Srbije, (SNS); Sali BERISHA, predsjednik Demokratske stranke Albanije, čelnik oporbe; Kyriakos MITSOTAKIS, grčki premijer, (ND), video porukom; Andrej PLENKOVIĆ, premijer Hrvatske, (HDZ); Milojko SPAJIĆ, premijer Crne Gore, (Europa sada); Christian SCHMIDT, visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu; Bakir IZBETBEGOVIĆ, predsjednik SDA; Dragan ČOVIĆ, predsjednik HDZ-a BiH; Draško STANIVUKOVIĆ, predsjednik PDP-a; Ilija CVITANOVIĆ, predsjednik HDZ-a 1990 te Branko BLANUŠA, predsjednik SDS.

/Republika/

Objava U Sarajevu stranke EPP-a potpisale Revidiranu Deklaraciju – Najava obnove saveza HDZ-SDA pojavila se prvi puta na Republika.

U sklopu teških riječi koje su izaslanici upućivali jedni drugima, ali i političkim akterima koji se danas nisu našli na sjednici, izdvojio se sukob između Miletića i Čovića.

Nakon Čovićeve opaske da je Miletić „šesti bošnjački izaslanik“ u Domu naroda, neovisni izaslanik oštro mu je odgovorio.

„Kada sam rekao da sam napravio osobni napor kako biste došli do tog, pod navodnicima, legitimnog predstavnika hrvatskog naroda, ne kandidirajući se za poziciju člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda na prethodnim izborima. Ali dobro, to je vaš obraz i vaš pristup“, rekao je Miletić.

Potom je iznio niz teških riječi i optužbi na račun predsjednika HDZ-a BiH.

„Ono što vam želim reći, kada je u pitanju izbor za Dom naroda, jest da sam izabran na isti način kao i vi. Međutim, morate shvatiti jednu činjenicu: čovjek s upitnim kredibilitetom i integritetom kakav ste vi, pa ću nabrojati što ste sve vi, povratnik u izvršenju više desetaka kaznenih djela, osoba osumnjičena za ratne zločine, osoba koja je vjerojatno krivotvorila diplomu i magistarski rad i tako dalje. Mogao bih ovdje nabrajati pet dana. Da nam vi držite predavanje o tome tko je legitiman, molim vas, ja vas zaista molim da se suzdržite“, rekao je Miletić.

Nakon ovog obraćanja ponovno se javio Čović, koji je Miletićeve tvrdnje nazvao „glupostima“.

„Gluposti se ne daju ispraviti. Svi vi koji to pokušavate nametnuti kao neki narativ kaznenih djela posljednjih 30 godina završit ćete kao što se do sada završavalo“, naveo je Čović.

Istaknuo je kako je redovito završio fakultet, poslijediplomski, doktorski i specijalistički studij.

„Jadna vam majka, pa čime ste se vi bavili zadnjih 30 godina u obavještajno-policijskom sektoru? Ja vam čestitam, nastavite ovako i živjeli“, rekao je Čović obraćajući se izravno Miletiću.

Posljednju riječ imao je Miletić, koji se kratko obratio prije nego što je sazvana stanka.

„To jeste li vi završili magisterij strojarstva, imat ćete uskoro priliku dokazati u državnom tužiteljstvu, a to je li to glupost ili nije, imat ćemo priliku vidjeti vrlo brzo“, rekao je Miletić.

/Desk/

Objava ‘Jadna li vam majka’ – Oštar sukob Miletića i Čovića: Šesti bošnjački izaslanik, sumnja u diplomu, kaznena djela… pojavila se prvi puta na Republika.

Pozitivnim je ocijenio stav predsjednika Sabora Islamske zajednice u BiH Edhema Bičakčića da Hrvati i Bošnjaci trebaju relaksirati odnose.

“Zadnji susret koji smo imali s reisul-l-ulemom Huseinom Kavazovićem bio je povodom čestitanja Kurban bajrama, gdje smo govorili kako je nužno relaksirati odnose između hrvatskog i bošnjačkog naroda. Svakako treba riješiti pitanja koja opterećuju hrvatski narod kroz 20 godina nametanja političkih predstavnika”, izjavio je Čović.

Naglasio je kako se trebaju naći dodirne točke u komuniciranju jer je to jedini pravi način za suradnju.

“Trebamo pokazati snage da sve ono što je loše i ono što su klice nesporazuma između Hrvata i Bošnjaka, ne ostavljamo našoj mladosti i generacijama koje dolaze. Puno je toga što može napraviti tim generacijama zloću. To moraju riješiti generacije koje su danas na političkoj sceni i to smo prihvatili kao odgovornost – rekao je predsjednik HDZ-a BiH te potvrdio kako će vrlo uskoro imati razgovore s političkim subjektima na bošnjačkoj političkoj sceni, s kongresom intelektualaca kod Bošnjaka te s Islamskom zajednicom.

Novi visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini

Čović je otkrio da su predstavnici međunarodne zajednice dogovorili profil novog visokog predstavnika, ali da ime kandidata još nije konačno.

“Činjenica je da ta osoba neće biti političar nego drugačiji profil osobe te da se definiraju i evidentiraju njegova područja”, naveo je Čović.

Kazao je i da će novi visoki predstavnik imati ograničen vremenski okvir odnosno mandat u trajanju od dvije godine i da će imati reduciran opseg djelovanja odnosno da neće koristiti bonske ovlasti kako su to činili prethodnici.

“Mi imamo intenzivnu komunikaciju s dobrim dijelom predstavnika međunarodnih institucija koji se vežu za Vijeće za implementaciju mira (PIC). Naš stav je da je OHR davno trebao zatvoriti svoja vrata, da nije trebao koristiti Bonske ovlasti i od toga u konačnici nismo imali nikakve koristi. Odnosno, imali smo mnogo više štete i pokušaja transformiranja Aneksa 4, što smo zvali puzajućim izmjenama Daytonskog sporazuma”, smatra prvi čovjek HDZ-a BiH.

Budući visoki predstavnik trebao bi imati skraćen mandat, pretpostavka je na dvije godine.

“Kazali smo da on treba imati vrlo jasno ograničen mandat. Mislim da je to već dogovoreno i da se tu našao kompromis svih sugovornika PIC-a. Treće je bilo da se apsolutno reduciraju Bonske ovlasti i mislim da će se i to učiniti. Također, još jedan naš stav bio je da se ured OHR-a izmjesti iz Sarajeva u Bruxelles te bi nam možda to pomoglo da napravimo neki skladan odnos. Ostala bi institucija kao nekakav dežurni sigurnosni element, za nekakve aktivnosti ali to bi bilo to”, rekao je Čović.

HDZ će voditi pozitivnu kampanju

Čović je kratko prokomentirao i izjave Zdenka Lučića, kandidata Petorke za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

“Što se mene tiče, što se tiče HDZ-a BiH, nećemo se „valjati“ u bilo kakvom blatu prošlosti. Onaj tko je ostao u povijesti, neka se vrti u tom blatu, a mi razmišljamo u kakvu ćemo budućnost voditi svoj narod, kako stvoriti socijalnu osjetljivost prema svakom našem čovjeku, kako brinuti o našim braniteljima, da gospodarski i infrastrukturno napredujemo, da donosimo europske zakone. HDZ će voditi civiliziranu kampanju”, istaknuo je.

Odgovorio je i na pitanje očekuje li da će se do službenog početka kampanje povećati tenzije na bh. političkoj sceni.

“Već se vidi prljavost pojedinih kampanja, pa čak i na političkoj sceni među Hrvatima. HDZ će voditi uljuđenu kampanju, mi ćemo se baviti vremenom ispred sebe. Kako sve ovo što smo dobro učinili za Bosnu i Hercegovinu i hrvatske ljude učiniti još učinkovitijima, kako još nekih milijardu ili dvije uložiti u našu infrastrukturu, obrazovanje, zdravstvo, sve brojne projekte, dok neki drugi to ne mogu ni stići pregledati koliko je urađeno. Vjerujem da će to ljudi, pogotovo naši mladi, prepoznati”, zaključio je Čović, prenosi agencija FENA.

/Desk/

Objava Čović: “Vodit ćemo uljuđenu kampanju za budućnost, drugi neka se valjaju u blatu prošlosti – važno relaksirati odnose između Hrvata i Bošnjaka” pojavila se prvi puta na Republika.

Iako je Središnje izborno povjerenstvo (SIP) raspisalo izbore za 4. listopada ove godine, čini se kako je beskompromisna i oštra preuranjena predizborna kampanja uvelike počela. I to posebno kada je riječ o utrci za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Izuzev međusobnog vrijeđanja, dizanja tenzija i potpirivanja netrpeljivosti, ne nudi se ništa nova. Barem to do sada javnost nije uspjela čuti.

Ova “kampanja” nevjerojatno podsjeća na svojdobni sraz Fahrudina Radončića (SBB BiH) i Bakira Izetbegovića (SDA), kada je također na sceni bilo “prekomjerno granatiranje do istrebljenja”.

Lučić s ciljanom kampanjom protiv Čovića

I, gle čuda, središnja tema više uopće nije kandidat DF-a Željka Komšića, Slaven Kovačević, aktualni Komšićev savjetnik u Predsjedništvu, koji će i peti put pokušati iskoristiti glasove Bošnjaka i njihovu otvorenu mržnju prema HDZ-u i predsjedniku te stranke Draganu Čoviću, kao da se radi o izboru za predsjednika HDZ-a, a ne Predsjedništvo. Ali, željeni učinak je postignut.

Naime, sada uspavanu javnost zabavlja kandidat stranaka Petorke (HDZ 1990, HRS, HNP, HSS BiH i HDS) brigadni general u mirovini, bivši obavještajac, pravnik i biznismen Zdenko Lučić. On vodi iznimno intenzivnu i izravnu kampanju, ne protiv HDZ-ove kandidatkinje za Predsjedništvo Darijane Filipović koju ne propušta ironično nazvati “lijepom i pametnom damom i prvom pratiljom” te da “ima kćer njenih godina” te tako šalje neizravnu poruku kako se radi o mladoj ženi koja nije dorasla mjestu u Predsjedništvu. Ovo bi se moglo nazvai ‘soft misogyny’, mekom mizoginijom.

Vrlo je jasno kako Lučić ciljano vodi kampanju protiv Čovića kako bi ga uklonio iz HDZ-a, ali i zadobio simpatije glasača. To, sudeći prema komentarima na društvenim platformama, podržava i dio bošnjačkih glasača.

Lučić “iz naftalina” vadi stare, već poznate, informacije o njemu te je već u nekoliko navrata istaknuo kako je i on “utemeljitelj i član HDZ-a BiH” te kako “nije protiv HDZ-a već protiv Čovića”.

Čović izbačen iz ‘zone komfora’

Na njegove istupe u medijima Čović je strpljivo šutio, no u utorak je, kao nikada do sada vrlo ljutito reagirao, nazvavši Lučića švercerom, špekulantom, ratnim profiterom, kriminalcem, udbašem, kosovcem, aidovcem…

“Ratni kriminal ne zastarijeva, to je moja poruka svima njima. Naravno da nećemo nikom dozvoliti, posebno nekom šverceru, špekulantu, ratnom profiteru i kriminalcu da komentira ono što su vrijednosti Domovinskog rata, ono što je vrijednosti koje smo napravili. Mi smo tim ljudima davno otvorili vrata izlaska iz HDZ-a BiH. Sad se netko sjetio zbog naloga iz Sarajeva da moraju izmiriti opet neke obaveze. Neću dozvoliti da bivši udbaši, kosovari i aidovci opet špekuliraju po prostoru ovdje”, rekao je Čović.

Ovo su nevjerojatne izjave od, inače, vrlo odmjerenog Čovića. Ali i znak da ga je Lučić uspio izbaciti iz njegove “zone komfora” jer nikada do sada Čović nije ovako reagirao. Ali, zasigurno će Lučiću biti na tapetu mjesecima. Kao i on njemu – sve do 4. listopada.

Ovime je Čović odgovorio Lučiću na njegove izjave za medije, između ostaloga, i kako on “nije protiv HDZ-a već protiv Dragana Čovića koji se potpisivao ćirilicom, koji nije Hrvat i koji je uništio HDZ BiH”.

Moguće je kako će se ova dvojica HDZ-ovaca naći i na sudu zbog međusobnih klevetanja. Ali, sigurno je kako će obojica uskoro početi u javnosti objavljivati kompromitirajuće dokaze kako bi dokazli svoje tvrdnje jer su ‘rukavice skinute’.

“Imam informaciju da je Dragan Čović postao Hrvat u trenutku kad je u konzulatu Republike Hrvatske nestao određen broj putovnica. Da bi me demantirao, trebao bi izići s domovnicom Republike Hrvatske i kazati kada ju je dobio i od koga ju je dobio”, rekao je Lučić te kazao kako je “HDZ devastiran 2000. godine kada je garnitura ljudi na čelu s Čovićem iz sustava JNA ušla u stranku i rasturila je”.

Svakako da je Lučić ‘prodrmao’ javnost svojim ‘medijskom ofanzivom’ na Čovića, iako njegovi istupi ponekad zvuče vrlo tendenciozno i politički nemušto.

Kovačević može biti u problemu

Ipak, iako su poznate ograničene ovlasti članova Predsjedništva BiH, javnost do sada nije uspjela doznati programe kandidata. Pa i odgovore na ‘sitnicu’ o pitanjima, primjerice, hoće li povući imenovanja veleposlanika, konzula i ostalog diplomatskog osoblja iz ‘hrvatske kvote’, a koju je imenovao Željko Komšić.

No, da bi bilo još zanimljivije, očito da Lučićevi javni nastupi itekako zabrinjavaju i Slavena Kovačevića – DF-ovog Hrvata koji isprva nije želio biti Hrvat, a koji sada to želi i koji je treći kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, jer bi mu upravo Lučić mogao odnijeti dio glasova jer je i sam pozvao Bošnjake da glasuju za njega. To bi se moglo protumačiti kao vrlo mudro – iako ruši koncept kako „jedan narod ne treba birati drugom predstavnika“, svjestan je ograničene brojnosti hrvatskih birača i vjerne baze glasača HDZ-a.

Kovačeviću se inače ne predviđa ni približan broj glasova koje je znao dobiti Komšić, a Lučić mu je još jedna glavobolja. U svemu tome, Darijana Filipović je skoro nevidljiva. U svakom slučaju, očekuje nas jako zanimljiva kampanja po starom, dobrom receptu ‘kruha i igara’. Ali, bez pravog sadržaja, a možda i s novim posljedicama.

/Republika/

Objava Lučić je Čovića izbacio iz ‘zone komfora’, ali i on je skinuo rukavice pojavila se prvi puta na Republika.

Komentirajući za medije, Čović je rekao kako on i HDZ svih ovih godina korektno rade za svoj narod te da je ponosan na svaki dan svog život. On je imao i znakovitu poruku: “Ratni kriminal ne zastarijeva, to je moja poruka svima njima”.

U kao rijetko do sada oštroj izjavi, demantirao je Lučića da je član HDZ-a.

”Naravno da nećemo nikom dozvoliti, posebno nekom šverceru, špekulantu, ratnom profiteru i kriminalcu da komentira ono što su vrijednosti Domovinskog rata, ono što je vrijednosti koje smo napravili. Mi smo tim ljudima davno otvorili vrata izlaska iz HDZ-a BiH. Sad se netko sjetio zbog naloga iz Sarajeva da moraju izmiriti opet neke obaveze. Neću dozvoliti da bivši udbaši, kosovari i aidovci opet špekuliraju po prostoru ovdje”, rekao je Čović podsjetio na Sabor stranke iz 1998. godine.

Ovime je Čović odgovorio Lučiću na njegove izjave za medije, između ostaloga, i kako on “nije protiv HDZ-a već protiv Dragana Čovića koji se potpisivao ćirilicom, koji nije Hrvat i koji je uništio HDZ BiH”.

“Imam informaciju da je Dragan Čović postao Hrvat u trenutku kad je u konzulatu Republike Hrvatske nestao određen broj putovnica. Da bi me demantirao, trebao bi izići s domovnicom Republike Hrvatske i reći kada ju je dobio i od koga ju je dobio”, rekao je Lučić te kazao jeko je “HDZ je devastiran 2000. godine kada je garnitura ljudi iz sustava JNA ušla u stranku i rasturila je. Ta garnitura je na čelu s Draganom Čovićem”.

Trajno inzistiranje na istini o Domovinskom ratu

Kako je priopćeno iz HNS-a, obilježavanje 32. obljetnica osnutka HVIDRA-e Mostar upriličeno je u znak trajnog sjećanja na žrtvu hrvatskih branitelja, ali i kao potvrda zajedništva, zahvalnosti i odgovornosti prema svima koji su u najtežim trenutcima branili hrvatski narod i hrvatske prostore u Bosni i Hercegovini.

Predsjednik HVIDRA-e Mostar Darko Drmać u svom obraćanju istaknuo je kako Udruga već više od tri desetljeća predano djeluje na zaštiti prava i dostojanstva hrvatskih branitelja i ratnih vojnih invalida, pružajući svojim članovima različite oblike potpore i skrbi. Posebno je naglasio važnost zajedništva hrvatskog naroda, kao i trajne institucionalne potpore braniteljskoj populaciji.

Istaknuo je iznimnu važnost nastavka prenošenja istine o Domovinskom ratu mlađim naraštajima, čuvajući dostojanstvo i povijesnu ulogu hrvatskih branitelja u obrani hrvatskog naroda i hrvatskih prostora u Bosni i Hercegovini.

Predsjednik HNS-a BiH dr. Dragan Čović te zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović pružili su punu potporu radu HVIDRA-e Mostar i svim braniteljskim udrugama, naglasivši kako će hrvatski politički predstavnici nastaviti predano raditi na zaštiti prava hrvatskih branitelja, očuvanju digniteta Domovinskog rata te jačanju institucionalne potpore braniteljskoj populaciji u Bosni i Hercegovini.

Uz predstavnike udruga proisteklih iz Domovinskoga rata, pripadnike ratnih postrojbi, obitelji poginulih branitelja te ratne vojne invalide, događaju su nazočili zastupnik u Skupštini ŽZH Vedran Kožul, gradonačelnik Mostara Mario Kordić, gradonačelnica Čapljine Iva Raguž, predsjednik Udruge nositelja ratnih odličja HVO-a HB Lazar Martinović, predsjednica Udruge obitelji poginulih hrvatskih branitelja HVO-a HB Jasna Zlomislić, predsjednica Županijskog odbora Zajednice žena HDZ-a BiH HNŽ-a Ana Groznica, kao i brojni predstavnici braniteljskih udruga, izvršne i zakonodavne vlasti te društvenog i javnog života.

Svečanosti su nazočili predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH i predsjednik HDZ-a BiH dr. Dragan Čović, zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović, predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač, predsjednik Odjela za branitelje HNS-a BiH i ministar branitelja u Vladi ŽZH Mladen Begić, ministar unutarnjih poslova HNŽ-a Marijo Marić, ministar za pitanja branitelja HNŽ-a Đuro Prkačin.

/Desk/

Objava Čović, oštro kao nikada do sada reagirao na Lučićeve optužbe – Nazvao ga švercerom, špekulantom, ratnim profiterom, kriminalcem, udbašem, kosovcem, aidovcem… pojavila se prvi puta na Republika.

“Svi smo mi HDZ”

Lučić, mlađi brat poznatijeg hrvatskog povjesničara Ive Lučić i biznismena svojevrsne ‘crne ovce ovce ove ljubuške obitelji, Milana Lučića koji je u javnost dospio nakon afere sa hrvatskom pjevačicom Severinom, vrlo samouvjereno i hrabro krenuo u osvajanje medijskog prostora i pripremu za izbore.

Najbolji i ‘najglasniji’ put je napad na Čovića. Pri tom, Lučić ističe kako je jedan od osnivača HDZ-a BiH, da je i danas član te stranke te kako je ta stranka ‘okupirana’ od strane Čovića i njegovih političkih elita.

To može biti mala nuravnoteženost sa strankama koje su ga predložile i koje ističu kako se radi o nestranačkom i neovisnom kandidatu. S druge strane, i svi lideri i većina članstva stranaka tzv. Petorke, ili su proistekli ili su bili koalicijski partneri HDZ-a BiH, ili su bili na njihovim listama, ili su bili njihovi dugogodišnji dužnosnici.

Stoga se ovi izbori mogu nazvati i obračunom struja HDZ-a, a možda i početak konačnog uklanjanja Dragana Čovića iz HDZ BiH, s neizvjesnim ishodom. Zašto? Iz jednostavnog, sadašnjega, stanja stvari u brojkama – HDZ ima jako stabilnu biračku bazu, neke procjene govore da je više od 70.000 Hrvata u BiH, u institucijama svih razina, javnim poduzećima ili privatnim poduzećima bliskih vlasti te stranke, zaposleno zahvaljujući HDZ-u BiH. Kada se tome pribroje članovi njihovih obitelji itd., dolazi se do brojke cca. od 100.000 do 110.000 sigurnih glasova.

Ono što bi povećalo izgled kandidata koji nije kandidat HDZ-a BiH, je veća izlaznost na izbore, a za što Hrvati u BiH imaju izgleda jer statistike dosadašnjih odziva na izbore bh Hrvata je porazna – u nekim dijelovima čak samo nešto veća od 30%, a vrlo rijetko više od 50%.

Prema izjavama za Face TV, Lučić upozorava na pogubnost izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH, ali nema ništa protiv da za njega glasuju i Bošnjaci.

Dvosjekli mač hrvatskog državljanstva – Kovačević ima, Komšić nema

U intervjuu za Face TV, Lučić je ponovio kako Slaven Kovačević, kandidat DF-a Željka Komšića, svoga stranačkog i sadašnjeg šefa u Predsjedništvu BIH kojemu je on savjetnik, nije legitiman Hrvat. On je istaknuo kako očekuje da će SIP brisati Kovačevića kao kandidata, Hrvata, za hrvatskog člana Predsjedništva.

Ostaje za vidjeti što će po ovom pitanju učiniti SIP, s obzirom da je Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu, pred kojim je Kovačević, koji se tada deklarirao kao “ostali”, želio dokazati kako je diskriminiran te da su mu urkaraćena prava za kandidiranje, zaključio kako je on obmanuo sud jer ima hrvatsko državljanstvo te da nije žrtva kako se predstavio.

Podsjetimo, Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu pozvao je Republiku Hrvatsku da se uključi u slučaj Kovačević s ciljem “zaštite Slavena Kovačevića jer ima hrvatsko državljanstvo” i o tome pismom izvijestio BiH. Iz Suda su tada naveli kako su upoznati da je Slaven Kovačević, koji tuži BiH kao pripadnik ‘Ostalih’, kao pripadnik hrvatskog naroda stekao dvojno državljanstvo te da, uz državljanstvo BiH ima i državljanstvo Hrvatske.

Kovačevićevo državljanstvo dvosjekli mač

Upravo to može biti “dvosjekli mač” i mogućnost za novu, besprizornu manipulaciju Slavena Kovačevića (koji je nekoliko puta mijenjao izjašnjavanje o nacionalnosti zbog osobnog interesa i kvote koja mu je, sukladno tome, jamčila dolazak na dužnosti) jer je Hrvatska sudu u Strasbourgu potvrdila kako je on – Hrvat koji je lagao da je ‘Ostali’. Neka od mogućnosti može biti oduzimanje hrvatskog državljanstva Kovačeviću, no to već spada u domenu nagađanja, jer Hrvat u BiH se može biti i bez hrvatskog državljanstva iz Hrvatske. To uostalom pokazuje i slučaj njegovog šefa Komšića koji je svojedobno za emisiju Nedjeljom u 2, Aleksandru Stankoviću potvrdio kako je slao zahtjev za hrvatsko državljanstvo, ali kako je odbijen, no da državljanstvo ima njegova supruga (Bošnjakinja) po osnovu majke.

Čović i HDZ za sada bez reakcije – ali imaju spremne marionete

Za sada, iz HDZ-a nema reakcija za Lučićeve izjave u javnosti i vlada disciplinirana, stranačka šutnja. No, jasno je kako će početkom predizborne kampanje iznositi svoje protuargumente te kako se može očekivati pravi “fight”. Za sada Lučićeve riječi imaju odjek u javnosti, ali i ignoriranje od samog Čovića.

Za očekivati je i kako će “borbu” za HDZ voditi i većina manjih stranaka u HNS-u, koje se u političkim kuloarima naziva “Čovićevim marionetama”. Izuzev Čapljinske neovisne stranke Pere Previšića i Sandra Jurkovića iz Pokreta Humska ujedinjena mladost (HUM).

Nedvojbeno ćemo svjedočiti izravnijim istupim “marionetskih stranaka” u obrani Čovića i njegovih suradnika u HDZ-u. Čak revnije i od samog HDZ-a, zbog dogovora i danih obećanja pozicija u institucijama.

Međutim, dok se iščekuje konačan obračun, DF-ov Slaven Kovačević nastavlja animirati Bošnjake da ponovno glasovima podrže izbor hrvatskog člana Predsjedništva. Ali, ove godine sve glasniji su i istupi Bošnjaka koji su upozoravaju na tu pogubnost koja bh Bošnjake stavlja u negativan kontekst podrške političkoj diskriminaciji najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda i pod povećalo EU-a, a posebno i SAD-a koji na to, nakon svih ovih godina, ne gledaju sa simpatijama.

U Konačnici, ukoliko bi Kovačević bio izabran te da u Predsjedništvo i pet put kao hrvatski član zasjedne osoba kojeg nisu bitali Hrvati – bit će to skandalozna “obljetnica” – 20 godina podmukle, političke diskrimincije, pa čak i politicida – političkog genocida najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda koji stoljećima živi na ovom području.

To bi HDZ-u davalo novi povod za optužbe i targetiralo Petorku i njihovog kandidata Zdenka Lučića za “supočinitelja” i “izdajnike” jer se nije izašlo s jednim kandidatom, točnije jre nisu podržali HDZ-ovu kandidatkinju Darijanu Filipović, te kako je došlo do rasipanja hrvatskih glasova, dok u HDZ-u, istodobno, tijekom svih ovih godina nisu uspjeli u izmjenama izbornog zakona iako o tome pričaju već 20 godina.

I tu se krug zatvara, u tom “političkom hranidbenom lancu” – Komšić kao zagovaratelj građanskog koncepta i uz prijašnju podršku SDA, isključivo zbog vlastitih interesa, prihvaća etničko-teritorijalni koncept u izbornom zakonodavstvu kako bi došao na poziciju hrvatskog člana Predsjedništva. Njegova stranka ne nudi kandidata za bošnjačkog člana niti za srpskog koji se bira iz RS-a, već samo za hrvatskog upravo zbog brojčane potkapacitiranosti Hrvata. To sprječava razvoj pluralnosti među bh Hrvatima iz koje profitira HDZ. I iz predstojećih izbora HDZ neće izgubiti niše. Čak što više.

Ova nevjerojatna politička simbioza vlada već 16 godina.

(Republika/V.S.H.)

Objava REZIME – SVI SMO MI HDZ – Intervju o kojem se priča: Kandidat stranaka Petorke, Zdenko Lučić za Face TV pojavila se prvi puta na Republika.