Njemačka je godinama jedno od najvažnijih odredišta za građane Bosne i Hercegovine koji u inozemstvu traže bolje plaće i sigurnije zaposlenje. Međutim, najavljeno smanjenje kvote za radnike sa Zapadnog Balkana moglo bi promijeniti uvjete njihova odlaska već od 2027. godine.

Planirana promjena odnosi se na takozvano Pravilo za Zapadni Balkan, koje državljanima Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Albanije i Kosova omogućuje zapošljavanje u Njemačkoj pod pojednostavljenim uvjetima.

Riječ je o programu koji se primjenjuje od 2016. godine, a omogućuje zapošljavanje i osobama čije stručne kvalifikacije nisu formalno priznate u Njemačkoj, uz određene iznimke i ispunjavanje propisanih uvjeta.

Godišnja kvota u lipnju 2024. povećana je s 25.000 na 50.000 odobrenja, no njemačke vlasti sada planiraju ponovno je smanjiti na raniju razinu.

Manje mjesta za radnike iz Bosne i Hercegovine

Smanjenje kvote moglo bi posebno pogoditi građane koji tek planiraju odlazak u Njemačku radi zaposlenja. Radnici iz Bosne i Hercegovine već su godinama prisutni u građevinarstvu, ugostiteljstvu, prijevozu i drugim uslužnim djelatnostima.

Smanjenjem broja dostupnih odobrenja povećala bi se konkurencija među kandidatima, a dio zainteresiranih radnika mogao bi dulje čekati na mogućnost zapošljavanja ili morati razmotriti druge načine dolaska na njemačko tržište rada.

Važno je naglasiti da se ograničenje odnosi na godišnji broj odobrenja u okviru Pravila za Zapadni Balkan, a ne na sve mogućnosti zapošljavanja državljana BiH u Njemačkoj. Osobe koje ispunjavaju uvjete za druge vrste radnih dozvola i dalje mogu koristiti odgovarajuće zakonske mogućnosti.

Prema podacima njemačke Savezne agencije za rad, potražnja za zapošljavanjem putem ovog programa znatno premašuje raspoloživu kvotu. Samo u prosincu 2025. godine oko 18.000 zahtjeva nije moglo biti odobreno jer je godišnja kvota već bila iscrpljena.

Hoće li se dio radnika vratiti u Bosnu i Hercegovinu?

Najavljeno smanjenje kvote ponovno je otvorilo pitanje povratka dijela građana koji su prethodnih godina napustili Bosnu i Hercegovinu i druge zemlje regije.

Ekonomski analitičar Dominik Raškaj smatra da je smanjenje kvote bilo očekivano, uzimajući u obzir gospodarske poteškoće i slabiju potražnju za radnicima u pojedinim sektorima njemačkog gospodarstva.

U razgovoru za Euronews Srbija ocijenio je da bi zemlje Zapadnog Balkana mogle iskoristiti promjene na njemačkom tržištu rada kako bi potaknule povratak dijela iseljenog stanovništva.

Prema njegovoj procjeni, u sljedeće dvije do tri godine povratak dijela radne snage mogao bi dosegnuti između 15 i 20 posto.

Ipak, riječ je o procjeni analitičara, a ne o službenoj prognozi njemačkih institucija ili potvrđenom broju ljudi koji planiraju napustiti Njemačku.

Raškaj ističe da bi Bosna i Hercegovina i Srbija morale ponuditi konkretne mjere za poticanje povratka, uključujući veće plaće, bolje uvjete rada i stabilnije mogućnosti dugoročnog zaposlenja.

Bez takvih promjena teško je očekivati da će se veći broj ljudi odlučiti vratiti samo zato što je odlazak u Njemačku postao zahtjevniji.

Njemačka i dalje treba strane radnike

Unatoč najavljenom smanjenju kvote, Njemačka se i dalje oslanja na strane radnike u brojnim gospodarskim sektorima.

Predstavnici njemačke industrije izrazili su nezadovoljstvo planiranom promjenom, upozoravajući na moguće posljedice za poslodavce koji se suočavaju s nedostatkom radne snage.

Odluka tako otvara pitanje kako će njemačko gospodarstvo nadoknaditi potrebu za radnicima, osobito u djelatnostima u kojima su zaposlenici iz inozemstva već godinama važan dio tržišta rada.

Njemačka Savezna agencija za rad navodi da državljani šest zemalja Zapadnog Balkana čine nešto više od četvrtine zaposlenih koji imaju dozvolu boravka ili stalnog nastanjenja na temelju zaposlenja.

To pokazuje koliko je radna migracija iz ove regije važna za njemačko tržište rada, ali i koliko promjene u pravilima mogu utjecati na građane koji planiraju odlazak.

Što građani BiH trebaju znati prije odlaska?

Za građane Bosne i Hercegovine koji planiraju raditi u Njemačkoj najvažnije će biti pratiti konačnu odluku njemačkih vlasti i uvjete za podnošenje zahtjeva tijekom 2027. godine.

Ako se najavljeno smanjenje provede, broj odobrenja u okviru Pravila za Zapadni Balkan bit će prepolovljen u odnosu na trenutačnu kvotu. Zbog toga bi pravodobno informiranje o postupku, potrebnoj dokumentaciji i drugim mogućnostima zapošljavanja moglo postati još važnije.

Istodobno, ostaje otvoreno pitanje hoće li promjene potaknuti veći povratak radnika u Bosnu i Hercegovinu. Takav scenarij ovisit će ne samo o uvjetima u Njemačkoj nego i o tome hoće li zemlje regije ponuditi dovoljno dobre plaće, sigurnost zaposlenja i perspektivu za život.

Smanjenje kvote samo po sebi ne znači da građani BiH više neće moći raditi u Njemačkoj, ali bi njihov odlazak putem ovog programa mogao postati znatno teži.

Objava Njemačka od 2027. prepolovljuje kvotu za radnike sa Zapadnog Balkana: Što to znači za građane BiH? pojavila se prvi puta na Republika.

Novo zakonodavstvo donosi se uoči parlamentarnih izbora koji će se održati u rujnu, a dio je paketa politika vlade desnoga centra koja ovisi o potpori krajnje desnih Švedskih demokrata. Cilj ovih mjera je stvaranje jednog od najrestriktivnijih pravnih okruženja za imigrante izvan Europske unije.

Zakon o „dobrom ponašanju“ primjenjivat će se i retroaktivno

Zastupnici su tijesnom većinom usvojili takozvani zakon o „dobrom ponašanju“, koji će se primjenjivati na buduće tražitelje azila, osobe čiji su zahtjevi još u obradi, ali i retroaktivno na brojne sadašnje stanovnike sa stranim državljanstvom.

„Svatko tko se ne ponaša kako treba, ne može računati na ostanak u Švedskoj“, izjavio je švedski ministar za migracije Johan Forssell prilikom predstavljanja zakona.

Iako sam tekst zakona precizno ne definira koje se sve ponašanje smatra neprihvatljivim, vlada je ranije kao jasne primjere navela:

• Neplaćene dugove i utaju poreza
• Činjenje kaznenih djela
• Povezanost s ekstremističkim organizacijama

Provjeru i nadzor provodit će Švedska agencija za migracije, a na svaku donesenu odluku bit će moguće uložiti žalbu.

Oštre kritike nevladinih organizacija: „Podrivanje vladavine prava“

Zakon je naišao na oštre kritike oporbenih političara i organizacija za ljudska prava, koji ocjenjuju da su kriteriji potpuno proizvoljni.

„To bi moglo dovesti do odbijanja ili ukidanja boravišnih dozvola zbog ponašanja koje uopće nije nezakonito niti kažnjivo za švedske državljane“, upozorili su iz organizacije Amnesty International.

Iz organizacije Civil Rights Defenders sa sjedištem u Stockholmu poručili su da zakon izravno „podriva vladavinu prava“ jer ljude ostavlja u neizvjesnosti s obzirom na to da ne znaju koja bi se njihova djela ili izjave u budućnosti mogle iskoristiti protiv njih.

Kontroverzna obveza prijavljivanja u javnom sektoru

Parlament je s minimalnih 174 glasa za i 172 protiv izglasao i odredbu koja od velikog broja zaposlenika u javnim službama zahtijeva prijavljivanje osoba bez reguliranog boravišnog statusa.

Nakon snažnog pritiska javnosti i struke, od ove su obveze na kraju izuzeti učitelji, liječnici i socijalni radnici.

Kritičari upozoravaju da će ove mjere pretvoriti dio državnih službenika u svojevrsnu graničnu policiju te da će izolirati migrante bez dokumenata od društva, jer će zbog straha od deportacije izbjegavati i osnovne administrativne korake.

Vlada s druge strane ustraje u stajalištu da su mjere nužne kako bi se suzbile ilegalne migracije i osiguralo da osobe koje nemaju zakonsko pravo boravka doista napuste državno područje Švedske. Podsjećaju i kako slični modeli u određenom obliku već godinama postoje u Njemačkoj, dok o njima aktivno razmišlja i susjedna Finska.

Objava Švedska postrožila zakone za migrante: Moguće ukidanje boravišnih dozvola zbog „lošeg ponašanja“ pojavila se prvi puta na Republika.

U paketu izmjena Zakona navodi se da se rok Ministarstva unutarnjih poslova za donošenje odluke o izdavanju dozvole za boravak i rad produljuje s 30 na 90 dana, dok se rok za prijavu boravišta umjesto dosadašnja tri produljuje na 15 dana. Paket također uvodi mogućnost blokade poslovnog računa do 30 dana, po hitnom postupku, ukoliko se utvrdi nezakonitost u poslovanju. Predviđene kazne za rad bez dozvole iznose od 6.630 do 39.820 eura po radniku; dok se raniji iznosi u kunama više ne primjenjuju.

Sezonske dozvole

Sezonske dozvole u sektorima turizma, poljoprivrede i srodnih djelatnosti produljuju se na razdoblje do tri godine.

Također, strani radnici će, kako bi produljili dozvolu za boravak i rad, biti obvezni u roku od godinu dana položiti ispit hrvatskog jezika i latiničnog pisma na razini A1 znanja. Standard smještaja iznosi najmanje 14 m² uz dodatnih 6 m² po radniku, dok visina najma ne smije prijeći 30 posto neto plaće.

Izmjene Zakona o strancima predviđaju da će strani radnik koji je kod istog poslodavca radio najmanje šest mjeseci moći promijeniti poslodavca bez potrebe za izdavanjem nove dozvole za boravak i rad. Dozvola više neće biti strogo vezana isključivo uz jednog poslodavca, čime se radnicima olakšava prelazak na bolje uvjete rada ili drugi posao bez ponovnog prolaska kroz cijeli administrativni postupak.

Istodobno, produljuje se rok tijekom kojeg strani radnik može biti nezaposlen, a da pritom ne izgubi pravo boravka i rada u Hrvatskoj. Umjesto dosadašnjeg kraćeg roka, strani radnik sada može ostati bez zaposlenja do tri mjeseca tijekom važenja dozvole. Ako radnik ima dozvolu dulje od dvije godine, dopušteno razdoblje nezaposlenosti produljuje se na šest mjeseci. U tom razdoblju radnik može tražiti novog poslodavca bez automatskog ukidanja dozvole ili obveze napuštanja Hrvatske.

Jedna od izmjena koja je osobito bila u fokusu odnosi se na duljinu boravka vozača. Paket izmjena predviđa da profesionalni vozači kamiona i autobusa iz država izvan Europske unije mogu dobiti dugotrajnu vizu s važenjem do godinu dana. Izmjena ne dolazi bez odgovornosti i zaštitnog mehanizma – u slučaju da se viza ne koristi u svrhe za koje je izdana, bit će, kako je navedeno, ukinuta.

Domaći prijevoznici

Kako je za Fenu komentirala veleposlanica Bosne i Hercegovine u Republici Hrvatskoj Elma Kovačević-Bajtal, usvajanjem novog Zakona o strancima u Republici Hrvatskoj napravljen je značajan iskorak prema rješavanju dugogodišnjeg problema boravka radnika iz Bosne i Hercegovine, posebice profesionalnih vozača, ali i radnika iz građevinskog i drugih sektora kojima će biti omogućen dulji i jednostavniji boravak i rad na području Republike Hrvatske.

Jedan od najvećih problema s kojima su se domaći prijevoznici suočili u posljednje vrijeme, zbog čega su organizirali i nekoliko regionalnih prosvjeda, upravo je duljina boravka u zemljama EU-a. Uvođenjem novog Entry-Exit sustava dodatno su pooštrena pravila o boravku do 90 dana u razdoblju od 180 dana unutar schengenskog prostora.

“Imamo oko 5.000 profesionalnih vozača koji upravljaju vozilima, odnosno koji se bave međunarodnim transportom. Tu ne uključujemo unutarnje transporte ili one koji se odvijaju u regiji. Broj je i veći ako uzmemo u obzir cijeli sektor, gdje treba ubrojiti i naše disponente, menadžere, direktore, radnike na održavanju vozila…”, kazao je ranije za Forbes BiH Atif Hadžidedić, član Konzorcija Logistika BiH.

Objava Nove izmjene Zakona o strancima u Hrvatskoj: Što se mijenja za radnike iz BiH u sektoru prijevoza, građevinarstva i turizma? pojavila se prvi puta na Republika.