Novo zakonodavstvo donosi se uoči parlamentarnih izbora koji će se održati u rujnu, a dio je paketa politika vlade desnoga centra koja ovisi o potpori krajnje desnih Švedskih demokrata. Cilj ovih mjera je stvaranje jednog od najrestriktivnijih pravnih okruženja za imigrante izvan Europske unije.

Zakon o „dobrom ponašanju“ primjenjivat će se i retroaktivno

Zastupnici su tijesnom većinom usvojili takozvani zakon o „dobrom ponašanju“, koji će se primjenjivati na buduće tražitelje azila, osobe čiji su zahtjevi još u obradi, ali i retroaktivno na brojne sadašnje stanovnike sa stranim državljanstvom.

„Svatko tko se ne ponaša kako treba, ne može računati na ostanak u Švedskoj“, izjavio je švedski ministar za migracije Johan Forssell prilikom predstavljanja zakona.

Iako sam tekst zakona precizno ne definira koje se sve ponašanje smatra neprihvatljivim, vlada je ranije kao jasne primjere navela:

• Neplaćene dugove i utaju poreza
• Činjenje kaznenih djela
• Povezanost s ekstremističkim organizacijama

Provjeru i nadzor provodit će Švedska agencija za migracije, a na svaku donesenu odluku bit će moguće uložiti žalbu.

Oštre kritike nevladinih organizacija: „Podrivanje vladavine prava“

Zakon je naišao na oštre kritike oporbenih političara i organizacija za ljudska prava, koji ocjenjuju da su kriteriji potpuno proizvoljni.

„To bi moglo dovesti do odbijanja ili ukidanja boravišnih dozvola zbog ponašanja koje uopće nije nezakonito niti kažnjivo za švedske državljane“, upozorili su iz organizacije Amnesty International.

Iz organizacije Civil Rights Defenders sa sjedištem u Stockholmu poručili su da zakon izravno „podriva vladavinu prava“ jer ljude ostavlja u neizvjesnosti s obzirom na to da ne znaju koja bi se njihova djela ili izjave u budućnosti mogle iskoristiti protiv njih.

Kontroverzna obveza prijavljivanja u javnom sektoru

Parlament je s minimalnih 174 glasa za i 172 protiv izglasao i odredbu koja od velikog broja zaposlenika u javnim službama zahtijeva prijavljivanje osoba bez reguliranog boravišnog statusa.

Nakon snažnog pritiska javnosti i struke, od ove su obveze na kraju izuzeti učitelji, liječnici i socijalni radnici.

Kritičari upozoravaju da će ove mjere pretvoriti dio državnih službenika u svojevrsnu graničnu policiju te da će izolirati migrante bez dokumenata od društva, jer će zbog straha od deportacije izbjegavati i osnovne administrativne korake.

Vlada s druge strane ustraje u stajalištu da su mjere nužne kako bi se suzbile ilegalne migracije i osiguralo da osobe koje nemaju zakonsko pravo boravka doista napuste državno područje Švedske. Podsjećaju i kako slični modeli u određenom obliku već godinama postoje u Njemačkoj, dok o njima aktivno razmišlja i susjedna Finska.

Objava Švedska postrožila zakone za migrante: Moguće ukidanje boravišnih dozvola zbog „lošeg ponašanja“ pojavila se prvi puta na Republika.

U paketu izmjena Zakona navodi se da se rok Ministarstva unutarnjih poslova za donošenje odluke o izdavanju dozvole za boravak i rad produljuje s 30 na 90 dana, dok se rok za prijavu boravišta umjesto dosadašnja tri produljuje na 15 dana. Paket također uvodi mogućnost blokade poslovnog računa do 30 dana, po hitnom postupku, ukoliko se utvrdi nezakonitost u poslovanju. Predviđene kazne za rad bez dozvole iznose od 6.630 do 39.820 eura po radniku; dok se raniji iznosi u kunama više ne primjenjuju.

Sezonske dozvole

Sezonske dozvole u sektorima turizma, poljoprivrede i srodnih djelatnosti produljuju se na razdoblje do tri godine.

Također, strani radnici će, kako bi produljili dozvolu za boravak i rad, biti obvezni u roku od godinu dana položiti ispit hrvatskog jezika i latiničnog pisma na razini A1 znanja. Standard smještaja iznosi najmanje 14 m² uz dodatnih 6 m² po radniku, dok visina najma ne smije prijeći 30 posto neto plaće.

Izmjene Zakona o strancima predviđaju da će strani radnik koji je kod istog poslodavca radio najmanje šest mjeseci moći promijeniti poslodavca bez potrebe za izdavanjem nove dozvole za boravak i rad. Dozvola više neće biti strogo vezana isključivo uz jednog poslodavca, čime se radnicima olakšava prelazak na bolje uvjete rada ili drugi posao bez ponovnog prolaska kroz cijeli administrativni postupak.

Istodobno, produljuje se rok tijekom kojeg strani radnik može biti nezaposlen, a da pritom ne izgubi pravo boravka i rada u Hrvatskoj. Umjesto dosadašnjeg kraćeg roka, strani radnik sada može ostati bez zaposlenja do tri mjeseca tijekom važenja dozvole. Ako radnik ima dozvolu dulje od dvije godine, dopušteno razdoblje nezaposlenosti produljuje se na šest mjeseci. U tom razdoblju radnik može tražiti novog poslodavca bez automatskog ukidanja dozvole ili obveze napuštanja Hrvatske.

Jedna od izmjena koja je osobito bila u fokusu odnosi se na duljinu boravka vozača. Paket izmjena predviđa da profesionalni vozači kamiona i autobusa iz država izvan Europske unije mogu dobiti dugotrajnu vizu s važenjem do godinu dana. Izmjena ne dolazi bez odgovornosti i zaštitnog mehanizma – u slučaju da se viza ne koristi u svrhe za koje je izdana, bit će, kako je navedeno, ukinuta.

Domaći prijevoznici

Kako je za Fenu komentirala veleposlanica Bosne i Hercegovine u Republici Hrvatskoj Elma Kovačević-Bajtal, usvajanjem novog Zakona o strancima u Republici Hrvatskoj napravljen je značajan iskorak prema rješavanju dugogodišnjeg problema boravka radnika iz Bosne i Hercegovine, posebice profesionalnih vozača, ali i radnika iz građevinskog i drugih sektora kojima će biti omogućen dulji i jednostavniji boravak i rad na području Republike Hrvatske.

Jedan od najvećih problema s kojima su se domaći prijevoznici suočili u posljednje vrijeme, zbog čega su organizirali i nekoliko regionalnih prosvjeda, upravo je duljina boravka u zemljama EU-a. Uvođenjem novog Entry-Exit sustava dodatno su pooštrena pravila o boravku do 90 dana u razdoblju od 180 dana unutar schengenskog prostora.

“Imamo oko 5.000 profesionalnih vozača koji upravljaju vozilima, odnosno koji se bave međunarodnim transportom. Tu ne uključujemo unutarnje transporte ili one koji se odvijaju u regiji. Broj je i veći ako uzmemo u obzir cijeli sektor, gdje treba ubrojiti i naše disponente, menadžere, direktore, radnike na održavanju vozila…”, kazao je ranije za Forbes BiH Atif Hadžidedić, član Konzorcija Logistika BiH.

Objava Nove izmjene Zakona o strancima u Hrvatskoj: Što se mijenja za radnike iz BiH u sektoru prijevoza, građevinarstva i turizma? pojavila se prvi puta na Republika.