Direktor CIA-e John Ratcliffe posjetio je Moskvu kako bi upozorio Rusiju kako napadima na saveznike u NATO-u, pomažu Iranu. Ratcliffe je pozvao Rusiju da se suzdrži od napada na baltičke zemlje i smanji svoju podršku Iranu tijekom svog kratkog posjeta ruskom glavnom gradu, ekskluzivno je objavio POLITICO.

Direktor CIA-e John Ratcliffe upozorio je ruske dužnosnike u Moskvi ovog tjedna da, kao odgovor na zastoj Moskve u invaziji na Ukrajinu, ne eskaliraju sukob s američkim saveznicima u NATO-u, posebno Estonijom, Latvijom i Litvom, za Politico su potvrdila dva izvora upoznata s ovim pitanjem.

Prema riječima jedne od te dvije osobe i britanskog dužnosnika koji je upoznat s ovim sastankom u Moskvi, šef američke obavještajne službe također je iskoristio rijedak, nenajavljeni posjet ruskoj prijestolnici u utorak kako bi izvršio pritisak na Rusiju da smanji vojnu i ekonomsku podršku Iranu.

Sva tri izvora Politica dobile su anonimnost zbog osjetljivosti teme.

Vijest o Ratcliffeovom putovanju u Rusiju, koje administracija nije službeno priznala do jučer ujutro, izazvala je brojna nagađanja u Washingtonu i Europi jer je to bio prvi takav poznati posjet Moskvi direktora CIA-e pod predsjednikom Donaldom Trumpom.

Krajem 2021. godine, tadašnji šef obavještajne službe predsjednika Joea Bidena, Bill Burns, izrazio je protivljenje i upozorenje ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu invaziji na Ukrajinu. Ruske snage prešle su granicu tri mjeseca kasnije.

Ratcliffeov posjet dolazi u trenutku kada Rusija i Ukrajina razmjenjuju sve intenzivniji niz napada dronovima i raketama kilometrima izvan prvih linija borbi.

Rusija je također posljednjih tjedana uputila niz prijetnji zemljama NATO-a koje podržavaju Ukrajinu, što je izazvalo strah da bi Moskva mogla poduzeti nove agresivne mjere hibridnog ratovanja ili ograničenu vojnu akciju protiv saveznika NATO-a, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo.

Njegov “sastanak je prvenstveno bio upozorenje Rusiji na bilo kakvu eskalaciju akcije protiv baltičkih država”, rekla je prva osoba upoznata s tim pitanjem.

POLITICO također podsjeća da je Wall Street Journal ranije u srijedu izvijestio kako je Ratcliffe izrazio upozorenje i protivljenje napadima na zemlje NATO-a tijekom svog posjeta, ali bez daljnjih detalja.

Glasnogovornik Bijele kuće uputio je POLITICO na komentare koje je Trump dao ranije u srijedu.

U radijskom intervjuu, Trump je negirao nagađanja kako je Ratcliffe otputovao u Moskvu kako bi uvjerio Putina da ne testira odlučnost NATO-a ili napada Ujedinjeno Kraljevstvo, koje je ovog tjedna obećalo udvostručiti svoju podršku Ukrajini.

Trump je posjet nazvao “polurutinskim”, ali je priznao kako se radilo o okončanju rata.

“Mrzim razočarati ljude. Željeli bismo vidjeti kraj rata s Ukrajinom”, rekao je.

CIA nije odgovorila na zahtjev za komentar.

Prema NATO-ovom ugovoru, oružani napad na jednu članicu smatra se napadom na sve članice. No Rusija godinama koristi razne tehnike kratkotrajnog rata – uključujući sabotaže i kibernetičke napade – kako bi potkopala američke saveznike u Europi bez izazivanja šire odmazde.

Prema javno dostupnim podacima praćenja leta, vojni zrakoplov C-17 koji je doveo Ratcliffea u Moskvu poletio je iz Latvije, prema javno dostupnim podacima praćenja leta. Glasnogovornici veleposlanstava Estonije i Litve odbili su komentirati.

Glasnogovornici latvijskog veleposlanstva nisu odgovorili na zahtjev za komentar.

POLITICO podsjeća kako je ministar financija Scott Bessent u ponedjeljak zaprijetio značajnim proširenjem sankcija zemljama koje odbijaju prekinuti ekonomske veze s Iranom.

Ratcliffe je također pokrenuo ovo pitanje s ruskim dužnosnicima, prema riječima prve osobe i britanskog dužnosnika. Ratcliffe je rekao da Moskva prestane dijeliti oružje i obrambenu tehnologiju s Iranom te je savjetovao Moskvu da “pretjerano ne reagira” ako bude pogođena sankcijama, rekao je britanski dužnosnik.

Rusija je navodno potrebne komponente Iranu kako bi ojačala svoj arsenal dronova i možda pomaže Teheranu da precizno odredi napade na američke objekte na Bliskom istoku.

Glasnogovornik Ministarstva financija nije odgovorio na zahtjev za komentar u srijedu. Od svog prvog mandata, Trump se više puta sukobljavao s američkom obavještajnom zajednicom o pitanjima koja se odnose na Rusiju, ponekad se činilo da ponavlja stavove Kremlja o NATO-u ili nudi optimističnije procjene o Putinu nego što podržavaju njegove vlastite obavještajne agencije.

No, Trump je donekle zakomplicirao prema Putinu dok je inzistirao na kraju rata. A Ratcliffe se općenito smatra jastrebom prema Rusiji.

Posjet Moskvi je posljednji primjer u kojem se Trump obratio svom direktoru CIA-e kako bi mu pomogao u napetim diplomatskim pregovorima s glavnim američkim protivnikom. Ratcliffe je također tajno putovao na Kubu ovog svibnja kako bi upozorio komunistički režim u zemlji da provede temeljne reforme ili riskira kampanju pritiska SAD-a.

Dok iz Trumpove administracije vlada tišina oko putovanja šefa CIA-e Moskvi, senator James Lankford (R-Okla.) rekao je u utorak kako pozdravlja ovaj potez.

„Stvari se ne poboljšavaju ako se ne razgovara. Trenutno se čini da Rusija nije usredotočena na pokušaj rješavanja bilo čega. Ali moramo biti u stanju saznati koji je njihov krajnji cilj“, rekao je Lankford za POLITICO ubrzo nakon putovanja u Ukrajinu.

/Desk/

/Desk/

Objava POLITICO: Trump poslao šefa CIA-e s upozorenjem Moskvi da ne napada NATO saveznice i smanji podršku Iranu pojavila se prvi puta na Republika.

U nizu političkih reakcija, pojavio se i kontroverzni premijer države Ontario, Doug Ford, otprije poznat kao veliki mrzitelj Trumpova lika i djela, koji je američkog predsjednika otvoreno prozvao “diktatorom”, “nasilnikom” i “kraljem bankrota”, prenosi HINA.

No u svojem nastupu upotrijebio je još neke ne baš primjerene riječi, koje bi mogle dovesti do pravog diplomatskog skandala, jer se Bijela kuća pita je li to sve rečeno po naputku kanadskog premijera Carneya.

“Ne, nije. Komentirat ću to, ali nije se tomu protivio, a imam veliku stražnjicu, pa predsjednik Trump ima puno mjesta da me poljubi. To i radim. Velik sam tip, što mogu reći?, rekao je Doug Ford, premijer Ontarija.

S druge strane, američki predsjednik Donald Trump poručio je kako Sjedinjene Države ozbiljno razmatraju promjenu imena jezera Ontario u jezero America.

“Sjedinjene Države ozbiljno razmatraju promjenu imena jezera Ontario u jezero America jer više ne očekujemo da ćemo poslovati s Ontarijem. Hvala vam na pozornosti posvećenoj ovom pitanju!”, napisao je na društvenoj mreži Truth Social.

/Desk/

Objava Traju oštri verbalni napadi između Kanade i SAD-a – Premijer Ontarija poručio Trumpu: Imam veliku stražnjicu, ima mnogo mjesta da me poljubi” pojavila se prvi puta na Republika.

Odluku je u petak, 21. kolovoza, donijela američka okružna sutkinja Jeannette A. Vargas, koja je zaključila da je politika, koju je State Department najavio u siječnju, protivna zakonu i donesena izvan ovlasti državnog tajnika Marca Rubija.

Prema odluci suda, odbijanja zahtjeva za imigrantske vize koja su bila utemeljena isključivo na ovoj politici bit će poništena.

Predmeti će se ponovno razmatrati, a konzularni službenici odluke će morati donositi na temelju postojećih imigracijskih propisa.

Trumpova administracija u siječnju je naložila američkim veleposlanstvima i konzulatima da obustave odlučivanje o imigrantskim vizama za državljane 75 zemalja, među kojima je i Bosna i Hercegovina, dok je State Department provjeravao procedure povezane s procjenom kandidata.

State Department tada je priopćio da je cilj suspenzije bio spriječiti ulazak stranih državljana koji bi, prema procjeni administracije, mogli koristiti socijalnu pomoć i druge javne beneficije u SAD-u.

Sutkinja Vargas ocijenila je da takva politika nije u skladu sa saveznim zakonom.

Navela je da zakon konzularnim službenicima daje ovlast i diskrecijsko pravo da procijene ispunjava li svaki pojedini podnositelj zahtjeva uvjete za dobivanje vize.

Prema njezinu obrazloženju, zabrana koja se automatski primjenjuje na temelju državljanstva odstupa od zakonskog sustava u kojem se podobnost za vizu utvrđuje pojedinačno.

Anna Gallagher, izvršna direktorica organizacije Catholic Legal Immigration Network, koja je pokrenula tužbu protiv ove politike, pozdravila je odluku suda.

Navela je kako je suspenzija zakonitog procesa izdavanja viza razdvojila supružnike, roditelje i djecu koji su pokušavali proći kroz legalni imigracijski postupak.

State Department do objave odluke nije najavio hoće li uložiti žalbu. Predstavnici administracije ranije su branili politiku navodeći da SAD ima pravo procijeniti mogu li potencijalni imigranti postati korisnici javnih davanja.

/Desk/

Objava Američki sud poništio Trumpovu suspenziju izdavanja migrantskih viza, koja je obuhvaćala i BiH pojavila se prvi puta na Republika.

Trump je to izrekao na skupu u Myrtle Beachu, gdje je podržao republikansku kandidatkinju Darline Graham uoči drugog kruga stranačkih izbora za Senat 25. kolovoza, prenosi Jutarnji list.

Američki predsjednik pozvao je republikance da izađu na birališta iako on sam nije kandidat te im naložio da se ponašaju kao da jest.

„Ono što stvarno želim da učinite jest da se, molim vas, pravite da sam ja na glasačkom listiću. Samo izađite i glasajte. To je silno važno“, rekao je Trump.

Pritom je izbore u Južnoj Karolini izravno povezao sa svojom politikom, tvrdeći da će birači „izgubiti sve“ ako Graham ne osvoji puni mandat u Senatu.

„Ako izgubimo, izgubit ćete granicu, izgubit ćete porezne olakšice, izgubit ćete sve što smo učinili“, rekao je, navodeći među ostalim ukidanje poreza na napojnice, socijalna davanja za starije i prekovremeni rad.

Graham je na prvim republikanskim izborima 11. kolovoza osvojila 32,7 posto glasova, ispred zastupnika Ralpha Normana s 24,6 posto i Russella Fryja s 19,7 posto. U drugom krugu 25. kolovoza sučelit će se upravo s Normanom.

Darline Graham je na mjesto svog pokojnog brata u Senatu imenovana 14. srpnja, uz Trumpovu potporu, a sada traži puni šestogodišnji mandat.

Trump je tijekom više od sat vremena dugog govora u Myrtle Beachu ponovio i dio svojih uobičajenih predizbornih poruka, uključujući recitiranje pjesme „The Snake“, kojom inače govori o ilegalnoj imigraciji. Jedan prosvjednik ga je i izviždao, na što je Trump odgovorio šalom o njegovoj majci, koja, kao, glasa za republikance.

Na kraju je ponudio i neobičan poticaj biračima: ako Graham pobijedi, obećao je da će se vratiti u Myrtle Beach i odigrati partiju golfa protiv najboljeg igrača u gradu.

„Ako Darline pobijedi, doći ću ovamo i igrati protiv najboljeg golfera u Myrtle Beachu. Vidjet ćemo tko će pobijediti“, rekao je Trump.

/Desk/

Objava Trump birače plaši i poziva na glasanje: “Bit ću opozvan. Izgubit ćete sve. Silno je važno da glasate” pojavila se prvi puta na Republika.

Samo 33 posto ispitanika u četverodnevnom istraživanju reklo je da odobrava Trumpov rad u Bijeloj kući, a 64 posto ih ne odobrava.

Trumpova potpora, koja je pala s 35 posto u anketi zaključenoj početkom ovog mjeseca te je niža nego u bilo kojem trenutku njegova sadašnjeg mandata, sada se izjednačila s najnižom razinom iz njegova prethodnog mandata, dosegnutom u prosincu 2017. godine.

Nakon što se prošle godine vratio u Bijelu kuću uz potporu nešto manje od polovice zemlje, Trumpova popularnost ove je godine pretrpjela udarac nakon što je naredio napade na Iran zajedno s američkim saveznikom Izraelom.

Sukob koji je uslijedio paralizirao je petinu globalne trgovine naftom, izazvavši skok cijena benzina koji opterećuje američka kućanstva, ali i Trumpove republikanske saveznike koji u studenome na međuizborima brane većinu u Kongresu.

Amerikanci ne očekuju skori kraj sukoba s Iranom

Trump, koji je u kampanji obećavao obuzdavanje inflacije i izbjegavanje dugotrajnih ratova, u početku je tvrdio da će sukob s Iranom trajati nekoliko tjedana te je isticao da je rat jedini način da se Iran spriječi u razvoju nuklearnog oružja koje bi moglo ugroziti svijet.

No Iran se pokazao otpornim te je uvelike blokirao trgovinu naftom kroz Hormuški tjesnac, čak i nakon što se sukob smirio.

Oko 80 posto Amerikanaca uključujući 87 posto demokrata i 71 posto republikanaca smatra da će američka umiješanost u Iranu “potrajati dulje vrijeme”, pokazalo je ispitivanje. Samo 16 posto ispitanika reklo je da će sukob vjerojatno završiti za nekoliko tjedana.

Ispitivanje, provedeno putem interneta, obuhvatilo je 1166 odraslih Amerikanaca diljem zemlje, uz marginu pogreške od tri postotna boda, prenosi HINA.

/Desk/

Objava Rekordno najniža podrška Amerikanaca predsjedniku Trumpu – 33% ga odobrava, a 64% ne pojavila se prvi puta na Republika.

Očekivani dolazak novog američkog veleposlanika odmah su pozdravili članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović i ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković.

Cvijanović je pri tom naznačila kako želi da Johnson što prije preuzme dužnost, iako je njen stranački šef Milorad Dodik ranije kazao kako bi bilo najbolje da SAD uopće nema veleposlanika u Sarajevu odnosno da se BiH “pokriva” iz Beograda ili Zagreba.

Kazala je kako je odmah po dospjeću obavijesti o Johnsonovoj potvrdi u Senatu zatražila da se hitno zakaže sjednica državnog vrha i na njoj odobri agreman za Johnsona.

“Sada čekamo kada će (predsjedatelj Predsjedništva BiH Denis Bećirović) zakazati sjednicu”, kazala je Cvijanović za list “Glas Srpske”

Šef bosanskohercegovačke diplomacije Konaković odmah je počeo hvaliti Johnsona. “Zadovoljni smo i sretni ovakvim rješenjem”, kazao je Konaković za podcast Politbiro.

Njegova je ocjena kako je dobro to što je Johnson profesionalni vojnik pa očekuje kako će zbog tog iskustva biti posebice zainteresiran za potencijale vojne industrije u BiH što bi moglo otvoriti put novim investicijama.

“To (imenovanje) potvrđuje da smo mi za SAD i dalje interesantni”, kazao je Konaković.

SAD nema veleposlanika u BiH od početka 2025. kada je istekao mandat Michaelu Murphyju, profesionalnom diplomatu imenovanom u razdoblju administracije predsjednika Joea Bidena.

Od tada veleposlanstvo vodi otpravnik poslova John Ginkel koji se posebice angažirao na realizaciji projekta plinovoda “Južna interkonkecija” a taj je posao povjeren tvrtki AAFS Infrastructure and Energy koja slovi za blisku sadašnjoj američkoj administraciji.

Johnson, koji će biti prvi veleposlanik SAD u BiH bez profesionalnog diplomatskog iskustva i na temelju nominacije administracije Donalda Trumpa, također slovi za osobu iz kruga lojalista sadašnjeg američkog predsjednika.

Vojnu karijeru započeo je 1980. godine prošavši cijeli niz zapovjednih dužnosti, a sudjelovao je u vojnim operacijama u inozemstvu te u mirovnim misijama UN-a.

Od umirovljenja prije 16 godina vodi konzultanstsku tvrtku Mares Associates LLC koja je, kako se navodi u njegovoj službenoj biografiji, specijalizirana za međunarodnu sigurnosnu suradnju, modernizaciju obrane i strateške savjetodavne usluge, prenosi HINA.

/Desk/

Objava Trump za novog američkog veleposlanika u BiH šalje umirovljenog generala marinaca Ronalda Johnsona pojavila se prvi puta na Republika.

Za razliku od iznimno napetog i mučnog susreta u Ovalnom uredu početkom 2025. godine, Zelenski je ovoga puta sastanak s predsjednikom Donaldom Trumpom napustio u iznimno dobrom raspoloženju. Svoj je posjet okrunio novom pobjedom na Capitol Hillu, gdje je iz galerije Senata osobno svjedočio kako zastupnici uvjerljivom većinom glasaju za napredak zakonskog prijedloga o uvođenju novih, oštrih sankcija zemljama koje kupuju rusku naftu.

Sankcije kao poluga za pregovore

“Cijeli ovaj zakonodavni paket osmišljen je kako bi se Putina natjeralo za pregovarački stol, izjavio je republikanski senator Mike Rounds nakon sastanka na kojem su sudjelovali Zelenski, senatori i članovi Zastupničkog doma.

Rounds je prenio kako ukrajinski čelnik vjeruje da bi nove sankcije stvorile dodatan pritisak i ekonomsku iritaciju unutar Rusije, što bi Moskvi otežalo nastavak financiranja ratnog stroja.

Zelenski je pred američkim zakonodavcima naglasio da bi ekonomske sankcije pomogle u očuvanju i jačanju uspjeha koje ukrajinska vojska postiže na bojištu. Istovremeno je obnovio svoje zahtjeve za proširenjem pristupa Ključnim vojnim sustavima.

Između ostalog, Kijev traži licenciranje domaće proizvodnje baterija za sustav protuzračne obrane Patriot, redovitu isporuku presretača PAC-3 te neometan nastavak korištenja satelitske mreže Starlink, koja je presudna za navođenje napada dugog dometa.

Sve veći konsenzus na Capitol Hillu

Čini se da je strategija ukrajinskog predsjednika naišla na široko odobravanje zastupnika iz obiju stranaka. Ključni razlog za ovu promjenu u stavovima jest sve izraženiji konsenzus među američkim političarima da bi Ukrajina zaista mogla poraziti Rusiju.

“Ono što je dovelo do ove zamjetne promjene zamaha jesu uspjesi koje Ukrajinci trenutno ostvaruju na samom ratištu”, potvrdio je republikanski senator John Boozman.

Promjena atmosfere vidljiva je i na političkoj sceni – čak su i pojedini utjecajni akteri iz pokreta MAGA, poput konzervativne aktivistice Laure Loomer, javno promijenili retoriku i dali podršku Kijevu nakon nedavnog posjeta Ukrajini.

U prilog tome ide i nedavna najava predsjednika Trumpa sa samita NATO-a u Ankari, gdje je potvrdio plan da Kijevu omogući vlastitu proizvodnju preko potrebnih projektila za sustave Patriot.

Ostavština senatora Grahama i proceduralne zapreke

Glasovanje u Senatu imalo je i emotivnu dimenziju jer je održano na dan komemoracije za preminulog senatora Lindseyja Grahama, jednog od glavnih autora ovog zakona i nepokolebljivog saveznika Ukrajine. Zelenski je u Washingtonu prisustvovao Grahamovom ispraćaju zajedno s Trumpom i drugim svjetskim čelnicima.

Ipak, put do stupanja zakona na snagu nije bez prepreka. Čelnik većine u Senatu John Thune nastoji ubrzati proceduru i izglasati paket u Senatu, no Bijela kuća do sada je pokazivala suzdržanost.

Osim toga, Zastupnički dom nalazi se na ljetnoj stanci sve do rujna, što znači da zakon ne može postati pravomoćan prije jeseni. Mnogi Demokrati u Zastupničkom domu također izražavaju zadršku prema davanju širokih ovlasti predsjedniku za uvođenje carina do 100% na uvoz ruske nafte.

Suautor zakona, demokratski senator Richard Blumenthal, ističe pak da je tekst pažljivo oblikovan kako ne bi pogodio američke saveznike, već izravno Kinu i Indiju kao najveće kupce ruske nafte.

Sve u svemu, situacija za Zelenskog danas izgleda puno bolje. Kako je sažeo ukrajinski zastupnik Jehor Černiev, atmosfera na Capitol Hillu i izravni razgovori Zelenskog s Trumpom pokazuju da su prijašnje razmirice ostale u prošlosti te da SAD i Ukrajina u novoj fazi rata nastupaju kao zreli i usklađeni saveznici, zaključuje Politico.

/Desk/

Objava Politico: Zelenski je uradio nemoguće – uvjerio je Washington da može pobijediti Rusiju pojavila se prvi puta na Republika.

Naime, američka administracija od danas, petak 24. srpnja, uvodi nove carine od 10 i 12,5 posto na robu 60 trgovinskih partnera, uključujući i onu iz Europske unije, zbog nedovoljno stroge provedbe zabrane prisilnog rada, i to u trenutku kada istječe privremena globalna carina od 10 posto, najavili su visoki dužnosnici administracije.

“Ne možete to kazati za Europsku uniju. Ako uspoređujete naše radno zakonodavstvo s onim u Sjedinjenim Državama, mislim, mi imamo plaćeni godišnji odmor, imamo vrlo dobre radne uvjete za naše djelatnike pa to zaista nije utemeljeno”, kazala je Kallas za Reuters na marginama sastanka Saveza država jugoistočne Azije (ASEAN) u Manili.

Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa u petak je uvela nove carine od 10 i 12,5 posto na robu iz 60 trgovinskih partnera, među kojima je i Europska unija, uz obrazloženje da nedovoljno provode zabranu prisilnog rada. Mjere su stupile na snagu nakon isteka privremene globalne carine od 10 posto.

Na pitanje je li Unija očekivala da će biti obuhvaćena novim američkim mjerama, Kallas je odgovorila: “Tko više može pratiti kada se carine uvode, a kada ukidaju? Ne, to nismo očekivali.”

Nove carine posljednji su pokušaj ostvarivanja Trumpove predizborne vizije gotovo globalnog carinskog režima, nakon što je američki Vrhovni sud ove godine poništio njegove “recipročne” carine uvedene na temelju izvanrednih ovlasti radi smanjenja američkog trgovinskog deficita.

Kallas je rekla da će EU zatražiti objašnjenje Washingtona, dodajući da je blok ispoštovao transatlantski trgovinski sporazum postignut prošle godine te da su ga nove carine iznenadile.

“Imali smo dogovor s Amerikom i pridržavali smo se tog dogovora, te strane dogovora”, rekla je. “Zato nam je ovo neugodno iznenađenje i pokazatelj da se taj dogovor ne poštuje”.

Ovo je najnoviji pokušaj Bijele kuće u oživljavanju vizije predsjednika Donalda Trumpa iz predizborne kampanje o uvođenju gotovo univerzalnih carina, nakon što je Vrhovni sud SAD-a u veljači poništio njegove “recipročne” carine u rasponu od 10 do 50 posto. Te su carine prethodno uvedene na temelju zakona o izvanrednom stanju s ciljem da se smanji američki trgovinski deficit.

Trump je na tu presudu Vrhovnog suda reagirao uvođenjem privremene carine od 10 posto na razdoblje od 150 dana, koja istječe u petak u 00:01 sati po istočnom ljetnom računanju vremena (EDT). Pritom se pozvao na članak 122. Zakona o trgovini iz 1974., propisa namijenjenog rješavanju kriza platne bilance. Nove carine stupit će odmah na snagu, s time da je roba u tranzitu izuzeta od primjene do 28. srpnja u 00:01 (EDT).

Visoki dužnosnik Trumpove administracije odbacio je tvrdnje da su carine uvedene zbog prisilnog rada, na temelju članka 301. spomenutog zakona iz 1974., izravna zamjena za carine kojima upravo istječe rok primjene, unatoč podudarnosti u vremenu uvođenja, sličnim stopama i činjenici da obuhvaćaju gotovo sav američki uvoz. Taj dužnosnik istaknuo je da SAD ima strože zabrane uvoza robe koja se proizvodi prisilnim radom i provodi ih rigoroznije od bilo koje druge zemlje.

Dužnosnik administracije rekao je da će niz robe biti izuzet od tih carina, uključujući naftu i plin, gnojiva, određene prehrambene proizvode i robu koja je već predmet carina zbog nacionalne sigurnosti, poput automobila, čelika, aluminija i bakra. I roba koja je u skladu sa Sporazumom o trgovini između SAD-a, Meksika i Kanade također će biti izuzeta zbog visoko integriranog sjevernoameričkog lanca opskrbe i visoke razine američkog udjela u toj robi.

Roba iz zemalja koje su donijele odgovarajuće zakone protiv prisilnog rada oporezivat će se po nižoj stopi od 10 posto prilikom ulaska na američko tržište, a uvoz iz onih s neadekvatnim zabranama bit će podložan višoj stopi od 12,5 posto.

Noe sankcije za Rusiju iz EU-a

Govoreći o Rusiji, Kallas je rekla da je najnoviji paket sankcija Europske unije usmjeren na dodatni pritisak na Moskvu i ograničavanje njezine sposobnosti financiranja rata u Ukrajini.

“Cilj je uskratiti im sredstva za financiranje ovog rata, rekla je.

Dodala je da sankcije već imaju učinak na rusko gospodarstvo te otežavaju Moskvi prikupljanje kapitala na međunarodnim tržištima. “Vidimo i da zbog sankcija više ne mogu prikupljati kapital u inozemstvu. Jasno je da te mjere, zajedno s drugim elementima, imaju učinak, rekla je.

Vijeće Europske unije u četvrtak je odobrilo 21. paket sankcija protiv Rusije zbog rata u Ukrajini, kojim su uvedena nova ograničenja za ruski bankarski sektor i mreže povezane s kriptovalutama.

Kallas je naglasila da su sankcije samo jedan dio šire europske strategije usmjerene na to da se Rusiju prisili na ozbiljne pregovore s Ukrajinom.

“Imamo više elemenata u tom pristupu. Sankcije su samo jedan od njih. Razmatramo što još možemo učiniti kako bismo izvršili pritisak na Rusiju da uistinu sjedne za pregovarački stol i pregovara s Ukrajinom, rekla je Kallas.

/Desk/

Objava Nove Trumpove carine koje pogađaju i EU pojavila se prvi puta na Republika.

“Svaki put kada Islamska Republika Iran otvori vatru na brod u Hormuškom tjesnacu, bilo da je riječ o balističkom projektilu, bespilotnoj letjelici ili bilo kojem drugom uređaju ili oružju, Sjedinjene Države će bombardirati te uništiti JEDAN MOST ILI ELEKTRANU, uključujući one pored ili unutar glavnog grada Teherana”, napisao je Trump u objavi na svojoj društvenoj mreži Truth Social.

Sjedinjene Američke Države jedanaestu noć zaredom izvele su zračne napade na Iran, a Teheran je ponovno pozvao Washington da ne gađa njegova nuklearna postrojenja.

Američka vojska priopćila je da su mete bili vojni objekti i logistička infrastruktura, a eksplozije su zabilježene u više iranskih gradova.

Predsjednik Donald Trump najavio je nove udare, uz ostalo i na podzemni nuklearni kompleks, a Iran je uzvratio prijetnjom SAD-u i njegovim saveznicima.

Sukob se sve više širi na ključne pomorske pravce izazivajući zabrinutost zbog novih poremećaja u globalnoj opskrbi naftom.

SAD i Iran su pojačali međusobne napade dok se privremeni sporazum o prekidu vatre potpisan prošlog mjeseca raspao, a borba za kontrolu nad Hormuškim tjesnacem produbila, što je povećalo rizik od totalnog sukoba.

SAD na rat s Iranom potrošio 37,5 milijardi dolara, poginulo 18 američkih vojnika, ranjeno 450

Neki stručnjaci za međunarodno pravo i svjetski čelnici su kritizirali Trumpove prijetnje o napadima na iranske mostove i elektrane kao nezakonite prema međunarodnom pravu koje zabranjuje napade na civilne ciljeve.

Trump će sudjelovati na ceremoniji za četiri američka vojnika poginula u iranskim napadima na Bliskom istoku, koji će se vratiti na američko tlo u lijesovima prekrivenim zastavama.

Ceremonija, poznata kao “dostojanstveni prijenos tijela”, događa se usred sve veće frustracije Trumpovim ratom protiv Irana.

Rat je američke porezne obveznike do sada stajao najmanje 37,5 milijardi dolara, doveo je do smrti 18 američkih vojnika i ozljeda više od 450 vojnika. Ubio je tisuće Iranaca.

Od početka rata u veljači, Trump je ponudio različite ciljeve za rat. Američki predsjednik otputovat će u zračnu bazu Dover u Delawareu na ceremoniju.

Američki predsjednici i potpredsjednici redovito nazoče svečanim ceremonijama primopredaje tijela u Doveru, domu najveće američke vojne mrtvačnice.

Troje američkih vojnika koji su poginuli kada je iranski projektil pogodio njihovu baraku za spavanje u zračnoj bazi Muwaffaq Salti u Jordanu u petak bili su poručnik Tyler James Feehan (25), narednik Angel S. Rampersad (28) i vojnikinja Isabella Gonzales (19). Sve troje bilo je raspoređeno u brigade protuzračne obrane američke vojske.

Četvrta smrt, narednika Michaela Emmanuela Swintona (30), dogodila se u nedjelju u odvojenom incidentu u Erbilu u Iraku tijekom kontrolirane detonacije jurišnog drona.

Pentagon je u ponedjeljak izjavio da je od 7. srpnja ozlijeđeno 100 pripadnika vojske, od kojih se 96 posto vratilo na dužnost.

/Desk/

Objava Trump zaprijetio Iranu: Za svaki napad na brod u Hormuškom tjesnacu SAD će uništiti most ili elektranu pojavila se prvi puta na Republika.

“Benjamin Netanyahu neće biti uhićen, ni na koji način, dok je u Sjedinjenim Američkim Državama”, napisao je Trump u objavi na društvenim mrežama, koja se nije referirala na gradonačelnikove komentare.

Trump nije spomenuo Mamdanija u svojoj objavi na Truth Socialu, umjesto toga pripisujući Izraelu zasluge za pomoć u ratu protiv Irana. Gradonačelnik New Yorka u intervjuu emitiranom u subotu rekao je da pravni odjel grada aktivno razmatra što mu zakon dopušta.

– Držim da je premijeru Netanyahuu mjesto u Haagu. On je ratni zločinac koga je optužio Međunarodni kazneni sud, rekao je Mamdani u video podcastu New York Timesa Intervju.

Netanyahu tradicionalno putuje u New York svakog rujna na godišnje okupljanje svjetskih čelnika na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda.

Izraelski premijer želi se sastati s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, no susret zasad nije službeno dogovoren. Dvojica su se čelnika početkom srpnja dogovorila da će se “uskoro sastati”.

Međunarodni kazneni sud izdao je nalog za uhićenje Netanyahua zbog navodnih ratnih zločina tijekom rata u Gazi. Izrael odbacuje nadležnost suda i poriče počinjenje ratnih zločina, prenosi HINA.

/Desk/

Objava Trump: Netanyahu neće biti uhićen u SAD-u pojavila se prvi puta na Republika.