Prema izvješću Financial Timesa (FT) od četvrtka, koji se poziva na dva izvora upoznata s ovim „ranim razgovorima“, prijedlog uključuje i mogućnost da druge američke AI kompanije prepuste vladi slične vlasničke udjele.

Izvršni direktor OpenAI-ja, Sam Altman, tvrdio je da bi takav aranžman omogućio javnosti sudjelovanje u financijskom uspjehu umjetne inteligencije, navodi FT. OpenAI i Bijela kuća nisu odmah odgovorili na CNN-ov upit za komentar.

Udio od 5% u OpenAI-ju vrijedio bi oko 42,6 milijardi dolara, na temelju kruga financiranja iz ožujka koji je tvrtku procijenio na 852 milijarde dolara. Dijeljenje bogatstva koje generira umjetna inteligencija s javnošću moglo bi pomoći u ublažavanju otpora prema ovoj tehnologiji, koja ugrožava radna mjesta u mnogim industrijama i ima potencijalno dalekosežne posljedice za nacionalnu sigurnost.

Prošlog je mjeseca američki predsjednik Donald Trump izjavio novinarima kako se planira sastati s vodećim direktorima iz sektora umjetne inteligencije kako bi razgovarali o davanju udjela javnosti u njihovim tvrtkama. Istaknuo je da Bijela kuća razmatra različite opcije za partnerstva s AI tvrtkama koje bi vladi omogućile korist od rasta te industrije.

Lansiranje novih modela OpenAI-ja i suparničkog Anthropica (tvorca Claude AI-ja) trenutačno je usporeno zbog vladina nadzora. Anthropic je u utorak objavio da je američka vlada ukinula izvozne kontrole za njihove najnaprednije modele nakon pregovora između kompanije i dužnosnika.

U međuvremenu, Bijela kuća zatražila je od OpenAI-ja da ograniči izdavanje svog nadolazećeg modela GPT 5.6 na mali broj partnera koje je odobrila vlada, i to zbog njegovih naprednih mogućnosti, otkrio je prošlog mjeseca za CNN izvor upoznat sa situacijom.

Javni udjeli u vlasništvu

I OpenAI i Anthropic pripremaju se za izlazak na burzu, što bi javnosti omogućilo kupnju dionica, ali i skinulo veo tajne s njihova financijskog poslovanja.

Prema najnovijim prijedlozima o kojima se razgovaralo s dužnosnicima, Altman i drugi direktori OpenAI-ja sugerirali su da vodeće američke AI kompanije dodijele 5% svog kapitala fondu sličnom Alaska Permanent Fundu. Riječ je o državnom fondu koji ulaže prihode od nafte u dionice i isplaćuje dividende državnoj vladi, navodi FT.

Svaki eventualni dogovor mogao bi zahtijevati izglasavanje zakona u Kongresu kako bi se proveo u djelo, izvijestio je FT pozivajući se na izvore bliske razgovorima. Za sada nije jasno podržavaju li druge AI kompanije ove prijedloge.

U travnju je OpenAI zagovarao ideju „fonda javnog bogatstva“ koji „svakom građaninu – uključujući i one koji ne ulažu na financijskim tržištima – osigurava udio u gospodarskom rastu potaknutom umjetnom inteligencijom“.

Trump je postavio američko vodstvo u području umjetne inteligencije i drugih naprednih tehnologija kao prioritet svoje administracije. U kolovozu prošle godine američka je vlada preuzela 10% udjela u proizvođaču čipova Intel, što je bila investicija vrijedna 8,9 milijardi dolara.

Objava OpenAI pregovara o prepuštanju 5% udjela Trumpovoj administraciji pojavila se prvi puta na Republika.

Tehnološki indeks Nasdaq pao je za oko 2%, povukavši sa sobom i međunarodne proizvođače čipova. Time su ponovno oživjeli strahovi da su vrtoglave tržišne valuacije konačno izgubile zamah nakon neprekidnog tromjesečnog rasta. Istodobno, SpaceX, koji je tek nedavno izašao na burzu, iza sebe ima iznimno turbulentan trgovinski dan; cijena dionice ovog zrakoplovnog diva u jednom je trenutku pala ispod granice od 150 dolara (početne cijene na IPO-u), nakon čega se ipak skromno oporavila na 157 dolara.

Mjesecima su međunarodne burze rasle na krilima čistog optimizma. Iako je taj entuzijazam neprestano gurao indekse do povijesnih rekorda, neprekidni 90-dnevni uzlazni trend učinio je cijene dionica nevjerojatno napuhanima. U utorak je taj uzlazni zamah nestao jer su tržišni analitičari počeli preispitivati može li stvarna primjena AI-ja u korporativnom sektoru doista opravdati tako visoke cijene dionica.

Najveći udarac za proizvođače poluvodiča

Pad je najteže pogodio proizvođače poluvodiča kao što su Nvidia i Intel, što je izazvalo pad glavnog indeksa globalnih proizvođača čipova.

Ovaj preokret dolazi nakon razdoblja u kojem je širi tehnološki sektor više nego udvostručio cijene dionica u odnosu na cikličko dno iz 2022. godine. Trenutačna kretanja sugeriraju da su investitori možda potrčali prebrzo s financiranjem hardverske infrastrukture koja stoji iza vala umjetne inteligencije.

Zabrinutost se brzo proširila i na drugu visokoprofilnu imovinu, a u unakrsnoj se vatri našao i SpaceX.

Velika volatilnost za SpaceX nakon izlaska na burzu

Kompanija Elona Muska sa sjedištem u Teksasu bilježi iznimno volatilne trgovinske sesije otkako je 12. lipnja izašla na burzu. To plastično pokazuje koliko su novoizlistane tvrtke ranjive kada se opće raspoloženje prema tehnološkom sektoru pogorša.

• Pad ispod granice: Dionica je rano ujutro pala ispod psihološke granice od 150 dolara.
• Oporavak: Tijekom dana uspjela se stabilizirati i zaključiti trgovanje oko razine od 160 dolara.

Dok dio optimističnih trgovaca ovaj brzi oporavak vidi kao znak stabilnog interesa za komercijalni svemirski sektor, skeptici uzvraćaju kako ovi golemi cjenovni skokovi i padovi samo razotkrivaju izrazito spekulativnu narav današnjeg tržišta.

Analitičari podijeljeni: Zdrava pauza ili početak većeg povlačenja?

Tržišni stručnjaci trenutačno su oštro podijeljeni oko idućih koraka na Wall Streetu.

Gledište optimista jest da je uzimanje profita potpuno standardna reakcija nakon povijesnog rasta. Vivek Arya, analitičar iz Bank of America, podržao je ovu perspektivu u bilješci klijentima, tvrdeći da će kombinacija tvrdoglave inflacije i jačanja potražnje u konačnici potaknuti rast prognoza za ovaj sektor. Prema Aryi, industrija jednostavno prolazi kroz tranziciju – iz faze u kojoj je morala braniti svoj početni povrat ulaganja (ROI) u fazu fokusiranu na rješavanje problema fizičke infrastrukture i energetskih ograničenja.

Međutim, sve veći broj skeptika uzvraća da je razdoblje lakih tržišnih dobitaka završeno, ukazujući na hlađenje korporativnih IT proračuna i šire ekonomske pritiske.

Ilustrirajući ovaj pomak, Danni Hewson, voditeljica financijske analize u tvrtki AJ Bell, primijetila je da je relativni nedostatak tehnoloških dionica na londonskim tržištima pomogao indeksu FTSE 100 da ostane u pozitivnom teritoriju, čak i dok je Wall Street posustajao.

Kako se trgovinski tjedan nastavlja, Wall Street će pomno pratiti predstojeća kvartalna izvješća o zaradama kompanija. Tehnološki giganti sada moraju dokazati da njihova golema ulaganja u AI stvaraju stvarni profit, a ne samo marketinški trik.

Objava Zabrinutost oko golemih ulaganja u umjetnu inteligenciju uzdrmala burze pojavila se prvi puta na Republika.

Prema pisanju Financial Timesa, SpaceX je dobio rejting “CCC”, što predstavlja samo dno MSCI-jeve sedmerostupanjske ljestvice. Ova ocjena, rezervirana za tvrtke s “veoma lošim mjerama upravljanja” i poviješću “značajnih” kontroverzi, označava da SpaceX drastično zaostaje za standardima svoje industrije. Posebno zabrinjava “narančasta zastavica” na skali kontroverzi, što ukazuje na izravnu ili neizravnu povezanost s teškim društvenim i upravljačkim propustima.

Musk, čije se bogatstvo nakon uspješnog IPO-a SpaceX-a ranije ovog mjeseca popelo na nevjerojatnih 1,2 bilijuna dolara (prema procjenama Forbesa), nije ostao dužan. Na svojoj platformi X kratko je prokomentirao ocjenu:

“Nažalost, električne rakete su nemoguće.”

Ovo nije prvi put da Musk ratuje s ESG analitičarima. S&P 500 je 2022. godine uklonio Teslu iz svog ESG indeksa, što je Musk tada nazvao “đavoljim utjelovljenjem” i “prijevarom” koju koriste “lažni borci za socijalnu pravdu”.

Niz skandala pod lupom analitičara

Stručnjaci iz MSCI-ja ukazuju na niz nagomilanih problema: od radnih sporova i optužbi za diskriminaciju zaposlenika, do pravnih zavrzlama povezanih s tvrtkom xAI i ekoloških tužbi zbog plinskih turbina. Iako je dio pravnih procesa, poput onog s američkim Ministarstvom pravosuđa, u međuvremenu zaključen, reputacijski rizik za kompaniju ostaje značajan.

Oštra reakcija tržišta kapitala

Tržište je reagiralo iznimno oštro. Dionice SpaceX-a pale su za više od 10% na početku trgovačkog tjedna, čime je prekinut snažan zamah koji je kompanija imala neposredno nakon inicijalne javne ponude.

Za investitore koji sve više polažu na principe održivog poslovanja, ovaj “CCC” rejting predstavlja crveni alarm koji bi mogao ozbiljno utjecati na dugoročne tokove kapitala prema kompaniji koja, ironično, trenutno predvodi globalnu utrku u svemirskoj ekonomiji.

Objava Strmoglavi pad: Investitori preispituju vrijednost SpaceX-a nakon kritičnih izvješća o održivosti pojavila se prvi puta na Republika.

Uvrštenje američke kompanije SpaceX na burzu Nasdaq u petak pretvorilo je Elona Muska u prvu osobu koja na papiru vrijedi bilijun dolara. No, to nije sve – prema procjenama, ovaj je povijesni izlazak na burzu lansirao više od 4.400 sadašnjih i bivših zaposlenika ravno u klub milijunaša, od kojih čak 400 posjeduje udjele vrijedne više od 100 milijuna dolara. Ove impresivne brojke proizlaze iz analize Hiivea, investicijske platforme koja trguje dionicama privatnih kompanija, a koju je prvi objavio The New York Times.

Odakle dolaze te puste milijarde?

Važno je napomenuti da je ova procjena projekcija, a ne konačni zbroj. Ona odražava vrijednost udjela zaposlenika prema cijeni dionica u petak, koja je kompaniju prilikom uvrštenja procijenila na blizu 1,77 bilijuna dolara, da bi do kraja trgovanja njezina vrijednost skočila na preko 2 bilijuna dolara.

Ipak, postoje dva ključna uvjeta. Većina dionica zaposlenika podliježe takozvanom razdoblju “zaključavanja” (lock-up period), što sprječava trenutačnu prodaju. To znači da vlasnici ne mogu pretvoriti te papirnate milijune u gotovinu već prvog dana. Osim toga, ta brojka vrijedi samo dok je cijena dionice stabilna. Analitičari se i dalje spore oko toga vrijedi li SpaceX doista onoliko koliko je tržište procijenilo u petak, a eventualni pad cijene u budućnosti smanjio bi i broj milijunaša. Broj od 4.400 stoga je najbolje tumačiti kao trenutačni presjek tržišne vrijednosti u jednom popodnevu, a ne kao trajno stanje.

Nadmašeni Google i Facebook

Usporedbe radi, općenito se smatra da je izlazak Googlea na burzu 2004. godine stvorio oko 1.000 milijunaša, dok je Facebookov debi 2012. donio otprilike isti rezultat. Nekoliko puta veća brojka u slučaju SpaceX-a odraz je potpuno drugačijeg tipa kompanije, ali i drugačije strukture plaća.

SpaceX je, naime, veći dio svoje povijesti isplaćivao plaće koje su bile ispod tržišnog prosjeka, a razliku je kompenzirao dioničkim paketima. Ono što je ključno – te dionice nisu bile rezervirane samo za menadžere i vrhunske inženjere. Prema izvješću Fortune magazina, među ljudima koji bi mogli ostvariti goleme dobitke nalaze se zavarivači, strojobravari i ostali kvalificirani radnici, a ne samo programeri koji inače dominiraju tehnološkim sektorom.

The New York Times opisuje radnike koji su se pridružili kompaniji za skromne satnice, pristali da im se dio plaće isplaćuje u dionicama i ostali vjerni tvrtki. Tom Mueller, inženjer pogona i prvi zaposlenik kojeg je Musk zaposlio još 2002. godine, zadržao je svoje dionice i nakon odlaska iz tvrtke 2020. Prisjetio se Muskove dugogodišnje mantre: vrijednost se stvara kroz dioničke udjele, a ne kroz mjesečnu plaću.

Gorka pilula za one koji su prerano odustali

Međutim, ova brojka od 4.400 novih milijunaša zapravo je popis “preživjelih” – onih koji su zadržali svoje dionice do povijesnog petka. Mnogi bivši zaposlenici prodali su svoje udjele prije mnogo godina, vjerujući da tvrtka, čiji je osnivač često kritizirao javna tržišta, nikada neće izaći na burzu. Kako prenosi Inc., kontrast između onih koji su dionice zadržali i onih koji su ih prodali za sitniš sada je izvor golemog žaljenja među bivšim radnicima.

Također, u ovu računicu nisu ušli radnici koji su napustili tvrtku prije nego što su ostvarili pravo na dionice (vesting period). Brojka od 4.400 opisuje isključivo dobitnike na burzownom ruletu – ali ne i sve one koji su u igri sudjelovali.

Što nam ovo govori o budućnosti poslovanja?

Za SpaceX, široka raspodjela dionica funkcionirala je kao savršen alat za privlačenje i zadržavanje radne snage. Bio je to način da namame ljude na iznimno zahtjevne poslove za plaću manju od tržišne, nudeći im zauzvrat komadić sna koji se u petak itekako isplatio. Izvješće Euronewsa ističe da su upravo najslabije plaćeni radnici među onima koji će imati najviše koristi, što je presedan u svijetu gdje se bogatstvo obično koncentrira isključivo na samom vrhu.

Ovo novostečeno bogatstvo već mijenja pravila igre. Mediji prenose da je skupina od 100 zaposlenika već udružila svoju imovinu – vrijednu između jedne i pet milijardi dolara – kako bi zajednički pregovarali o nižim naknadama za upravljanje imovinom. Hoće li i druge tehnološke kompanije kopirati ovaj model, ovisit će o tome hoće li ovakvi nevjerojatni ishodi ostati prava rijetkost ili postati novi standard u industriji.

Objava LUDILO NA BURZI: Elon Musk postao prvi bilijunaš u povijesti, a preko 4000 njegovih radnika u jednom popodnevu postali milijunaši pojavila se prvi puta na Republika.

Dobit Energoinvesta prije oporezivanja u 2025. godini iznosila je 15,25 milijuna KM, dok je neto dobit dosegla 13,56 milijuna KM. Usporedbe radi, u 2024. godini neto dobit iznosila je 426 tisuća KM, što pokazuje kako je u jednoj godini ostvaren prijelaz iz simboličnog u snažno profitabilno poslovanje. Financijske rezultate kompanija je objavila ranije, a sada ih je potvrdio i Nadzorni odbor poduzeća.

Kako su naveli u kompaniji, financijska stabilnost dodatno je ojačana tekućim koeficijentom likvidnosti, koji je s 0,78 porastao na 1,01, dok je novčani koeficijent udvostručen s 0,11 na 0,23.

Zbog dobiti je povećan i kapital poduzeća za 13,6 milijuna KM. Broj zaposlenih povećan je za 21%, broj mladih stručnjaka za 85%, dok je prosječna neto plaća u prosincu 2025. godine prešla 3.000 KM.

Na tržištu kapitala cijena dionice porasla je za približno 314%.

Objava Dionice bh. tvrtki skočile 314% pojavila se prvi puta na Republika.

Prema stranici CoinGecko, koja već 11 godina prati sve što se događa s kriptovalutama i izvedenicama, u drugoj polovini godine ukupna se tržišna kapitalizacija kriptovaluta spustila s 3,75 bilijuna dolara na 3,1 do 3,2 bilijuna dolara, što znači da je u kratkom roku izgubljeno više od 600 milijardi dolara.

Kao glavni uzroci krize navode se makroneizvjesnost (Trumpove carine, strah od nove inflacije i manjih rezova kamata nego što se očekivalo), masovno zatvaranje pozicija, slabije institucijsko ulaganje i inače slabiji sezonski volumen trgovine u prosincu.

Legitimnost

Analitičarka Deutsche Banka Marion Laboure kaže da je sve što se događa posljedica sve veće legitimnosti bitcoina i ostalih kriptovaluta.

Suprotno od prethodnih slomova potaknutih prvenstveno špekulacijama u maloprodaji, ovogodišnji pad dogodio se usred znatnog institucionalnog sudjelovanja, razvoja politika i globalnih makrotrendova, rekla je Laboure.

Većina analitičara kaže da je ovaj pad kao duboka, ali zdrava korekcija unutar duljeg ciklusa. Očekuju oporavak i rast tijekom iduće godine.

Nic Puckrin, investicijski analitičar i suosnivač The Coin Bureaua, također kaže kako se pravila velikih kriptosistema polako približavaju pravilima klasične burze.

Da, trenutačno smo u kripokrizi, ali povijest pokazuje da su upravo najgora razdoblja donosila najjači oporavak. Ako ulažete dugoročno, ovo može biti velika prilika. Ako trgujete kratkoročno, trenutačno je vrlo rizično i bolje je pričekati jasnije signale, poručuje.

Kriptovalute su digitalan novac koji postoji samo na internetu, nije ga izdala nijedna država ni banka, nego se stvara i prenosi preko decentralizirane mreže računala s pomoću tehnologije zvane blockchain.

Najpoznatija je bitcoin, a služe za plaćanje, štednju ili ulaganje, ali cijene su izrazito nestabilne jer ovise samo o ponudi i potražnji na tržištu.

Tako je zvučala početna definicija kriptovaluta, no jasno je da one polako postaju sve više regulirane.

Regulacija

Unutar EU-a regulacija tržišta kriptoimovine (MiCA) stupila je na snagu još 2023., ali u više faza.

MiCA vodi jedinstvena pravila tržišta EU-a za kriptoimovinu i pokriva ono što trenutačno nije regulirano zakonodavstvom o financijskim uslugama.

Ključne odredbe za one koji izdaju kriptoimovinu i trguju njome (uključujući tokene s referencom na imovinu i e-novac tokene) odnose se na transparentnost, objavljivanje, autorizaciju i nadzor transakcija.

Novi pravni okvir, koji polako prihvaćaju sve članice EU-a, uvodi reguliranje kriptoimovine i osiguranje da su potrošači bolje informirani o povezanim rizicima.

I SAD je putem saveznih agencija ove godine stvorio kombinaciju strože kontrole i selektivne otvorenosti.

Drugim riječima, definiranje jasnijih pravila za isplatu kriptonovca u klasičnom novcu.

Analitičari iz platforme za trgovinu Bitunixa kažu kako je kriptotržište ušlo u fazu institucionalizacije uz osjetljivost, odnosno regulacija stvara poticaje za rast i likvidnost, ali i dalje na sve utječu rizici i geopolitički šokovi.

Stablecoini (vrsta kriptovalute čija je vrijednost vezana uz neku stabilnu imovinu) potkraj tekuće godine bili su u fokusu zakonodavaca i banaka velikih država.

Neke države rade na vlastitoj regulaciji i poticanju stablecoina, a druge pojačavaju restrikcije.

Oporavak

Cathie Wood, izvršna direktorica Ark Investa, vjeruje u brz oporavak.

Pad je privremen, povrat likvidnosti i trajni tehnološki napredak upućuju na oporavak. Kriptovalute će ostati snažne, rekla je.

Wood vjeruje da je veliki razlog pada vrijednosti kriptovaluta to što tržišta rizične imovine i dalje snažno reagiraju na monetarnu politiku velikih središnjih banaka.

Više kamatne stope, smanjena likvidnost i oprez investitora uzrokuju odljeve iz rizičnijih segmenata tržišta, uključujući kriptoimovinu.

Iako dominiraju optimistični pogledi, postoje i oprezni analitičari koji upozoravaju na nastavak nestabilnosti zbog nesigurnosti svijeta u kojem živimo.

Većina ih se ipak slaže kako dugoročno kriptovalute moraju doći u novi ciklus rasta.

Objava Kriza na tržištu kriptovaluta, gubici – stotine milijardi dolara pojavila se prvi puta na Republika.