Odnos između predsjednika Trumpa i europske krajnje desnice oduvijek je bio neugodan. Europski nacionalisti dugo su pozdravljali zamah koji je predsjednik davao njihovim strankama, čak i kada je njegova doktrina “Amerika na prvom mjestu” značila probleme za njihove zemlje, izvještava nytimes.

Sada se njihova povezanost s Washingtonom pretvara u čisti teret, jer gospodin Trump postavlja izazove nacionalnom suverenitetu i kudi Europu. Posljednjih dana europski nacionalistički vođeni zauzeli su oštriji stav protiv Trumpa nakon njegovih vojnih operacija u Venezueli, prijetnji preuzimanjem Grenlanda (autonomnog danskog teritorija) i konfuznog govora u Davosu koji je naglasio njegov prezir prema kontinentu.

Reakcije europskih lidera

Nekadašnji saveznici sada javno kritiziraju američkog predsjednika:

• Nigel Farage (Reforma UK): Opisao je Trumpove prijetnje oko Grenlanda kao “vrlo neprijateljski čin”.
• Giorgia Meloni (Italija): Odbacila je njegovu tvrdnju da su europski vojnici igrali tek sporednu ulogu u Afganistanu, podsjetivši na 53 poginula talijanska vojnika.
• Jordan Bardella (Nacionalno okupljanje, Francuska): Nazvao je stav o Grenlandu “neprihvatljivim”, a prijetnje carinama “ucjenom”.

Ideološki rascjep

Iako europska krajnja desnica i dalje dijeli ključne ideje s Trumpom — poput smanjenja imigracije i kontrole granica — pitanje suvereniteta postalo je kamen spoticanja.

“Bez obzira na to što AfD ili Nacionalno okupljanje vjeruju o migracijama, oni nisu za američku aneksiju velikog dijela Europe”, rekao je Justin Logan, analitičar s instituta Cato.

Trumpova administracija je u prosincu službeno kodificirala podršku “patriotskim europskim strankama”, što je za te pokrete bio vjetar u leđa. Međutim, Trumpovi izravni napadi na europsko dostojanstvo doveli su ih u nezgodnu poziciju pred vlastitim biračima.

Politička toksičnost

Ankete pokazuju da birači krajnje desnice u Britaniji, Francuskoj i Njemačkoj većinski vide Trumpa negativno. U Njemačkoj samo 15% ispitanika smatra SAD pouzdanim partnerom, što je najniža zabilježena razina.

Ovu situaciju koristi politički centar. Manfred Weber, čelnik pučana u Europskom parlamentu, poručio je desničarima: “Morate odlučiti želite li biti pravi Europljani ili kolonija Washingtona.”

Objava Kako je Trump postao teret za europsku krajnju desnicu pojavila se prvi puta na Republika.

Ako ste neka stranka krajnje desnice u zapadnoj Europi, nećete se previše baviti rodnom ideologijom i širiti homofobiju, ali ako ste iz istočne Europe, populizmu ćete dati i taj element. Zapravo, čelni ljudi u strankama krajnje desnice u nekim su zemljama Unije često i sami deklarirani homoseksualci. Oni sa strankama iz istočne Europe zajednički imaju samo mržnju prema imigrantima i protivljenje Europskoj uniji.

Ponekad i dobre odnose s Putinovom Rusijom. Tako su u prošlih nekoliko godina brojne stranke krajnje desnice povećale svoju potporu. Neke su došle na vlast, neke su se od tradicionalnih stranaka pretvorile u ekstremne. Donedavno stranka desnog centra, mađarski Fidesz Viktora Orbana, praktički je danas stranka krajnje desnice. I ne razlikuje se po stavovima od nominalno socijaldemokrata SMER iz Slovačke koji vodi premijer Robert Fico.

No, kada dođu na vlast, takve se stranke suoče s realnošću. Vide da stvari nisu tako jednostavne i da se njihovo rješenje ne može postići preko noći. Najduže na političkoj sceni od svih političara krajnje desnice je Geert Wilders u Nizozemskoj. Njegova stranka (PVV) zove se “Stranka slobode”, jer brojne stranke krajnje desnice često izaberu riječi “slobodna” ili “pravda”, kao što se diktatorske zemlje često zovu “demokratske” ili “narodne”. Nakon što je godinama rasla, došla je i na vlast, i to kao glavna stranka na vlasti.

Međutim, sada je dao ostavku jer nije uspio progurati svoje planove borbe protiv ilegalne migracije, a njegov plan je bio ni manje ni više nego postavljanje nizozemske vojske na granice s Njemačkom i Belgijom. Dok se europske zemlje dogovaraju višestruko povećati ulaganja u obranu kako bi se mogle braniti od moguće ruske agresije, radikali u europskim zemljama vojsku bi koristili za obranu od migranata jer oni opasnost od Putina ionako ne vide. Sada imaju istomišljenika i u Bijeloj kući u Washingtonu.

No, Nizozemci su, koliko god padali pod utjecaj krajnje desne propagande, pragmatični. Oni znaju što bi za tu zemlju značile kolone auta i kamiona na granicama sa susjedima. Što bi to značilo za Rotterdam, najveću luku na svijetu, odakle se uvezeni teret kamionima šalje u ostale dijelove Europe. Znaju kakav bi kolaps bio po bolnicama, željeznici i drugim sektorima da nemaju svježu radnu snagu zahvaljujući upravo migrantima.

I zato je sada Wilders odlučio napustiti vladu. To je sjajna vijest i za Nizozemsku, ali i šire za Europu. Dokazuje da takve stranke najbolje djeluju u oporbi, a kada dođu na vlast, ne mogu riješiti probleme. Ovaj nizozemski primjer dobra je pouka i tradicionalnim strankama koje radi sudjelovanja u vlasti s njima sklapaju savezništvo. Nigdje u Europi stranke krajnje desnice ne mogu doći na vlast ako im druge stranke u tome ne pomognu. To se dogodilo i u Nizozemskoj, gdje su Wildersovoj stranci dolazak na vlast omogućili liberali i desni centar. Geert Wilders sam nije postao premijer, ali vuče konce jer vodi najveći stranku vladajuće koalicije.

Sada se Dilan Yeşilgöz, čelnica VVD-a (čije ime ne zvuči baš kao nizozemsko, ali Wilders nije imao problema s njome koalirati!) pravda što je pristala na koaliciju s Wildersom, ali najavljuje da više nikada neće učiniti takvu pogrešku. Otkrila je da se “Wildersu ne može vjerovati” i da on “pobjegne čim se pojavi problem”. Nizozemska će tako najesen na izvanredne izbore na kojima su šanse Wildersovih radikala za dolazak na vlast gotovo nikakve.

Umjerene stranke i zdesna i slijeva bilježe nagli rast potpore. To je dobra pouka i za države gdje su stranke krajnje desnice izrazito jake, poput Belgije i Austrije, ali ih otpor tradicionalnih umjerenih stranaka da s takvima sklope koalicije i dalje drži izvan vlasti. To ne znači da problemi o kojima govori krajnja desnica ne postoje, ali jednostavna rješenja kakva oni nude nisu moguća.

(izvor: jutarnji.hr)

Objava Taktika uspjeha krajnje desnice u EU je jednostavna: Pogledajte Nizozemsku pojavila se prvi puta na Republika.

Dijelove Ujedinjenog Kraljevstva zahvatili su neredi nakon što su u napadu nožem na plesnom tečaju u gradu Southportu na sjeverozapadu Engleske ubijene tri djevojčice, a nekoliko ih je ozlijeđeno.

Kasnije je otkriveno da je osumnjičeni počinitelj Axel Rudakubana, 17-godišnjak rođen u Cardiffu u Walesu, a roditelji su mu iz Ruande. No, prosvjedi, kao odgovor na napad, poprimili su sasvim drugu dimenziju, transformirajući se u etnički ili čak sektaški sukob.

S jedne strane tu su bili pristalice krajnje desnice i lokalne, pretežno bijele zajednice – a s druge strane na “meti” sve ono što je povezano s imigrantima, posebice u muslimanskoj zajednici.

Hoteli u kojima su bili smješteni tražitelji azila zapaljeni su, javne zgrade oštećene, a policijske postaje napadnute od strane mnoštva agitatora u raznim dijelovima zemlje. Maskirani, pretežno azijski muškarci također su viđeni u isječcima na društvenim mrežama kako šetaju ulicama.

Mnogi su se pitali je li nasilje bilo planirano ili je nastalo spontano i slučajno? I kako se napad nožem na satu plesa, koji je izveo 17-godišnjak iz Cardiffa čiji su roditelji iz Ruande, nominalno kršćanske vjere, pretvorio u nerede koji su ciljali pretežno na muslimane?

Britanski zakoni o zaštiti podataka isprva su branili policiji da objavi ime osumnjičenika za napad nožem, maloljetnika, što je krajnja desnica iskoristila za sebe.

Rosa Freedman, profesorica na Sveučilištu Reading, rekla je za DW da je krajnja desnica u nedostatku imena napadača imala priliku okriviti svog omiljenog neprijatelja: muslimanske imigrante.

“Krajnja desnica je širila glasine da je on neregularni migrant, da je musliman”, rekla je za DW.

Ona kaže da, iako to samo po sebi nije prouzročilo nerede, zapalilo je iskru straha i mržnje “koju je u Ujedinjenom Kraljevstvu raspirila prethodna konzervativna vlada, neke novine, kao i krajnje desničarske grupe još od vremena prije Brexita.”

Do trenutka kada je sudac ukinuo anonimnost imena napadača, britanska nova i stara krajnja desnica skupile su dovoljno zamaha za svoju kampanju, uglavnom online, kaže ona.

Hope not Hate, dobrotvorna organizacija koja se bori protiv rasizma, priopćila je u svojoj izjavi da je krajnja desnica organizirala niz prosvjeda širom zemlje “na širokom planu protiv migranata, muslimana i multikulturalizma.” Organizacija je dodala da je ono što se dogodilo bio je “najgori val krajnje desničarskog nasilja u Velikoj Britaniji nakon rata”.

Nova krajnja desnica u Velikoj Britaniji

Nova krajnja desnica u Ujedinjenom Kraljevstvu je sastavljena od manjih skupina, često pojedinačnih aktera koji su internetski fenomeni. Oni imaju ogroman utjecaj zbog svoje sposobnosti da tematiziraju neke opravdane pritužbe na internetu, ali uglavnom koriste društvene medije za izazivanje netrpeljivosti prema imigrantima i muslimanima.

Ključni igrač na desničarskoj sceni je Stephen Christopher Yaxley-Lennon, poznatiji pod imenom Tommy Robinson.

On je bivši član krajnje desne i fašističke Britanske nacionalne stranke (BNP) i suosnivač Engleske obrambene lige (EDL), krajnje desne, antimigrantske skupine.

BNP nema nijednog izabranog predstavnika u parlamentu, a EDL odavno slovi kao mrtav. Pa ipak, prema navodima policije Merseysidea, pristaše EDL-a bili su istaknuti u prošlotjednim sukobima s policajcima ispred džamije u Southportu. Britanski mediji izvijestili su da vlada razmatra hoće li tu grupu zabraniti kao ekstremističku organizaciju.

EDL je osnovan u Londonu 2009. godine, a mnogi njegovi sljedbenici bili su nogometni navijači koji su vjerovali da muslimani nikada ne mogu biti pravi Englezi. Nogometni huliganizam odavno je povezan s ekstremno desničarskim aktivnostima u Ujedinjenom Kraljevstvu, iako je ta povezanost opala od vrhunca huliganizma u 70-im i 80-im godinama prošlog stoljeća.

Yaxley-Lennon je i dalje utjecajna figura među pristašama EDL-a i širi raspoloženje protiv imigranata, muslimana i policije među svojih 900.000 sljedbenika na platformi X.

U objavi na platformi X od 2. kolovoza, činilo se da je pozdravio napad na policijsku stanicu kada je napisao: “Trebao si poslušati @Keir_Starmer,” označivši račun britanskog premijera.

Andrew Tate, britansko-američki influencer na društvenim mrežama koji trenutno čeka suđenje u Rumunjskoj zbog optužbi za silovanje i trgovinu ljudima, također je optužio policiju u Ujedinjenom Kraljevstvu da staje na stranu imigranata i muslimana. On sam je mješovite rase i deklarirao se kao konvertit na islam. On je bio među prvima koji je pokrenuo glasine koje su dovele do nedavnog nasilja, sugerirajući da je napadač iz Southporta “stigao brodom prije mjesec dana”.

U objavi na X podijelio je sliku muškarca tamnije boje kože na gumenom čamcu koji u jednoj ruci drži nož, a u drugoj britanske funte. U objavi je pisalo: “Tipičan čovjek iz Cardiffa.”

Nepovjerenje prema policiji

Sijanje nepovjerenja prema policiji i dovođenje u pitanje njezinog kredibiliteta još je jedna taktika koju široko prihvaćaju svi ekstremno desničarski akteri u Ujedinjenom Kraljevstvu. Stručnjaci kažu da to okreće ljude protiv službi reda i mira, te ih potiče da pribjegnu nasilju.

Matthew Hankinson, osuđeni član neonacističke skupine National Action, koju je britanska vlada zabranila 2016., prisustvovao je neredima u Southportu i navodno se zalagao za ubijanje korumpiranih policajaca. On je optužio policiju da ugnjetava ljude koji samo prosvjeduju protiv ubojstva “bijele djece”, prenosi BBC.

Nigel Farage, čelnik Reformističke stranke, također je, kako se čini, namjerno stvorio sumnje u distribuirane informacije i doveo u pitanje iskrenost policije. On je rekao da se pita “prešućuje li nam se istina?”

Paul Golding, lider još jedne krajnje desne fašističke političke stranke pod nazivom Britain First, objavio je više postova na internetu u kojima dovodi u pitanje pravednost policije. Stručnjaci kažu da su takve optužbe protiv policije često povezane s antimuslimanskim sadržajem kako bi se namjerno stvorila lažna veza.

Krajnja desnica je zahvalna Elonu Musku

Elon Musk, vlasnik X-a, pozicionirao se kao najveći pristalica britanske krajnje desnice. Prošle godine, Yaxley-Lennon je zahvalio Musku što mu je ponovno aktivirao račun na X-u nakon što je bio zabranjen zbog objavljivanja sadržaja mržnje.

U kontroverznom potezu, Musk je objavio da je “građanski rat neizbježan” u Britaniji.

Kada se Starmer obratio na X-u kako bi ublažio zabrinutost građana, rekavši: “Nećemo tolerirati napade na džamije ili muslimanske zajednice”, Musk je započeo rat riječima insinuirajući da premijera ne zanima sigurnost svih zajednica.

Golding iz Britain First je podržao Muskovo propitivanje premijera i objavio da Musk “razotkriva Keira Starmera” uz emotikon koji plješće.

U bilješci pod naslovom “Nasilni nered potaknut dezinformacijama i glasinama društvenih medija”, BJ Harrington, čelnik Nacionalnog vijeća načelnika policije za javni red, rekao je: “Dezinformacije su veliki pokretač ovog užasnog nasilja, a mi znamo puno takvih koji nazoče ovim takozvanim prosvjedima koji to čine kao izravan odgovor na ono što su pročitali na internetu.”

“Često se postovi dijele i proširuju na računima i profilima koji imaju puno pratitelja. Naporno radimo kako bismo to spriječili”, rekao je on.

On je zamolio ljude da “obrate posebnu pozornost na ono što čitaju, što dijele i čemu vjeruju iz internetskih izvora”.

/Desk/

Objava Kako su lažne vijesti i krajnji desničari u Britaniji iskoristili bijes javnosti pojavila se prvi puta na Republika.

U priopćenju ministarstva navodi se da su pretrage nekretnina časopisa, kao i domova njegovih vodećih osoba, uprave i vodećih dioničara u Brandenburgu, Hessenu, Saskoj i Saskoj-Anhaltu bile su usmjerene na zapljenu imovine i drugih dokaza.

„To je središnje glasilo desničarske ekstremističke scene. Ovaj časopis na neizreciv način potiče mržnju prema Židovima, ljudima s poviješću migracija i našoj parlamentarnoj demokraciji“, rekla je ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser.

Zabranom, koja se odnosi i na društvo kćer Compacta Conspect Film, zabranjuje se bilo kakav nastavak dosadašnjih aktivnosti.

Glavni urednik časopisa Compact Juergen Elsaesser nije odmah odgovorio na e-mail zahtjev za komentarom.

Mjesečnik s nakladom od 40.000 primjeraka i širokom prisutnošću na društvenim mrežama širi koncept društva koji nastoji prikazati određene etničke skupine kao građane drugog reda i stvoriti klimu marginalizacije, priopćilo je ministarstvo.

/Desk/

Objava Njemačka zabranila desničarske novine pojavila se prvi puta na Republika.

Francuska ljevičarska koalicija Nova narodna fronta (NFP) osvaja najviše mjesta u drugom krugu glasovanja na parlamentarnim izborima i mogla bi odnijeti neočekivanu pobjedu ispred krajnje desnog Nacionalnog okupljanja (RN), objavile su u nedjelju vodeće agencije za ispitivanje javnog mnijenja.

Francuska je na nedjeljnim izborima izabrala parlament u kojemu nitko neće imati apsolutnu većinu, a ljevičarska koalicija neočekivano je preuzela prvo mjesto ispred krajnje desnice, u velikom preslagivanju koje bi trebao spriječiti Nacionalno okupljanje (RN) Marine Le Pen da sastavi vladu, pokazuju prve procjene.

Ako se potvrde sadašnje projekcije, parlament će biti podijeljen u tri velike skupine s vrlo različitim platformama i bez ikakve tradicije zajedničkog rada. To bi potencijalno moglo navijestiti razdoblje nestabilnosti, osim ako ljevica ne uspije postići dogovor s drugim strankama o zajedničkom radu.

Predviđa se da će ljevičarski savez Nova narodna fronta (NFP) osvojiti između 172 i 215 mjesta od 577, pokazuju projekcije anketara temeljene na prvim rezultatima s uzorka biračkih mjesta. Ove projekcije su obično pouzdane.

Rezultat će u svakom slučaju biti poražavajući za francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, čiji centristički savez, koji je osnovao kako bi podupro svoju prvu predsjedničku utrku 2017., osvaja između 150 i 180 zastupničkih mandata i bori se za drugo mjesto.

Rezultati, ako budu potvrđeni, također su veliko razočaranje za nacionalističko, euroskeptično Nacionalno okupljanje (RN) Marine Le Pen. RN, za koji se tjednima predviđalo da će pobijediti na izborima, osvaja između 115 i 155 zastupničkih mjesta.

Prvi službeni rezultati očekuju se kasnije u nedjelju, a rezultati iz većine, ako ne i svih izbornih jedinica, vjerojatno će biti dostupni do kraja dana ili u ranim jutarnjim satima u ponedjeljak.

Birači su kaznili Macrona i njegov vladajući savez zbog povećanih troškova života i lošeg rada javnih službi, kao i zbog imigracije i sigurnosti.

Le Pen i njezina stranka uspješno su se uhvatili u koštac s tim pritužbama, šireći svoju privlačnost daleko izvan svojih tradicionalnih uporišta duž obale Sredozemnog mora i u sjevernom pojasu zemlje.

Međutim, lijevi savez uspio ih je istisnuti s prvog mjesta. To se djelomično dogodilo zahvaljujući određenoj ograničenoj suradnji Macronovog centrističkog saveza i ljevice, osmišljenog da blokira uspon krajnje desnice na vlast. Suparnici RN-a povukli su više od dvjesto kandidata iz trostranih utrka u drugom krugu u pokušaju da stvore jedinstveni glas protiv krajnje desnice.

Za apsolutnu većinu u Nacionalnoj skupštini, donjem domu francuskog parlamenta, potrebno je osvojiti 289 zastupničkih mjesta.

Ustav kaže da se novi parlamentarni izbori ne mogu održati još godinu dana, tako da trenutno ponavljanje glasovanja nije opcija, javlja HRT.

Macron usredotočen na sastavljanje nove vlade

Nakon iznenađujućeg ishoda prijevremenih parlamentarnih izbora, francuski predsjednik Emmanuel Macron usredotočen je na sastavljanje vlade, priopćio je njegov ured u nedjelju navečer.

Prije donošenja bilo kakvih odluka, šef države će pričekati konačne rezultate izbora i konačni sastav donjeg doma parlamenta, Nacionalne skupštine, objavila je Elizejska palača.

“U svojoj ulozi jamca za naše institucije, predsjednik će osigurati da se poštuje suvereni izbor francuskog naroda”, objavljeno je.

Elizejska palača također je izjavila da će se morati okupiti broj zastupnika potreban za apsolutnu većinu, javlja BFMTV. “Pitanje će biti može li se formirati kohezijska koalicija kako bi se doseglo 289 zastupnika” u domu od 577 mjesta, prenosi Jutarnji list.

Prema projekcijama niti jedan od tabora ne može računati na apsolutnu većinu.

Visok odaziv pokazao je da je raspuštanje Narodne skupštine bilo nužno, navode iz predsjedničke palače.

S obzirom na očekivani izborni rezultat s Macronovim centrističkim savezom na drugom mjestu, Elizejska palača je priopćila: “Savez centra je proglašen mrtvim: ali on je tu, čak i nakon sedam godina na vlasti.”

Francuski premijer Gabriel Attal ponudio ostavku

Nakon što je ustanovljeno kako niti jedna stranka neće moći formirati većinsku vladu, Attal je rekao kako će se povući s pozicije.

– Iako su predviđeni rezultati bili tri puta bolji, to ne znači da je to većina. Vjeran republikanskoj tradiciji, povući ću se sutra ujutro, rekao je.

Attal je u istoj stranci kao i Macron za koju se očekuje kako će dobiti između 150 i 170 mandata u Nacionalnoj skupštini.

– Razmišljam o svojoj dužnosti da poštujem suverenitet naroda. Dame i gospodo, večeras dolazi nova era. Što se mene tiče, počinje od sutra, zaključio je Attal.

Le Pen: Pobjeda samo odgođena

Marine Le Pen reagirala je na izlaznu anketu prema kojoj njezina stranka pada na treće mjesto nakon očekivane pobjede.

– Naša pobjeda je samo odgođena, vidim sjeme sutrašnje pobjede u današnjem rezultatu – kazala je Le Pen.

Zatim se okomila na predsjednika Macrona i ustanovila kako je u neodrživoj poziciji. Pristaše Nacionalnog okupljanja skandirale su njezimo ime dok je napuštala sjedište stranke u Parizu.

/Desk/

Objava Pobjeda ljevice u Francuskoj, šok za desnicu Marine Le Pen pojavila se prvi puta na Republika.

Mi odbijamo slušati govornika u maskirnoj uniformi, priopćili su predsjednici AfD-a Alice Weidel i Tino Chrupala. Njemačka vlada Zelenskom ne bi smjela pružiti podij za prosjačenje za obnovu Ukrajine. Građani već više nego dovoljno daju za vojnu pomoć, pomoć na razini EU-a i socijalnu pomoć za izbjeglice iz Ukrajine, stoji u priopćenju vodstva AfD-a u kojem se zaključuje da je Ukrajini potreban jedan mirovni predsjednik, prenosi HRT.

BSW, koji se sastoji od zastupnika koji su se odcijepili od stranke Ljevice koja ima korijene u DDR režimu, Zelenskog su optužili da se protivi mirovnom rješenju rata u Ukrajini.

Predsjednik Volodimir Zelenski trenutno doprinosi intenziviranju opasne spirale i pritom prihvaća i opasnost od atomskog sukoba koji bi mogao imati posljedice po čitavu Europu, i zato mu Bundestag ne bi trebao odavati počast zasebnom sjednicom, stoji u priopćenju BSW-a.

Obje stranke su se već i prije isticale pokazivanjem razumijevanja za postupke Kremlja te su se protivile demonizaciji ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Ostale parlamentarne stranke su žestoko kritizirale bojkot krajnje ljevice i desnice.

Vjerojatno im je Kremlj naložio da ne prisustvuju sjednici. Rijetko sam doživio ovakvo pomanjkanje poštovanja prema jednom stranom državniku, rekao je potpredsjednik zastupničkog kluba vladajuće Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) u Bundestagu Dirk Wiese.

Predstavnik demokršćanske Unije CDU/CSU u Bundestagu Thorsten Frei rekao je kako su AfD i BSW pokazale prijezir prema žrtvama ruske agresije.

AfD i BSW su na izborima za EU parlament ostvarile dobitke te posebice u saveznim pokrajinama koje su nekada tvorile Istočnu Njemačku uživaju veliku popularnost a AfD je u ovom dijelu zemlje i vodeća politička stranka.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obratio se Bundestagu tijekom Donatorske konferencije za Ukrajinu koja se održava u Berlinu.

/Desk/

Objava U njemačkom Bundestagu krajnja desnica i ljevica bojkotirala govor Zelenskog pojavila se prvi puta na Republika.

U Kremlju su, kako kaže glasnogovornik Dmitrij Peskov, vrlo pažljivo pratili izbore za Europski parlament. I prema njegovim riječima – Moskva je zadovoljna. Rast desnice i stranaka koji javno ili prešutno podržavaju rusku agresiju na Ukrajinu sigurno je izmamio osmijeh na lice i samog Putina.

– Da, vidimo dinamiku povećanja popularnosti desničarskih stranaka. Ta je dinamika vidljiva je golim okom i, naravno, unatoč činjenici da su dosad proeuropske stranke zadržale svoje vodeće pozicije, s vremenom će im desničarske stranke biti za petama – rekao je Peskov, Jutarnji list prenosi  RIA Novosti.

Također, glasnogovornik Kremlja je naglasio da pomno prate situaciju u Francuskoj gdje je Macron raspustio parlament.

– To je unutarnja stvar Pariza. Pažljivo ćemo to promatrati, posebno uzimajući u obzir krajnje neprijateljski stav francuskog vodstva prema našoj zemlji – rekao je Peskov koji je osjetio potrebu naglasiti da se “Rusija ne miješa u unutarnje stvari drugih država”.

/Desk/

Objava Rusija je zadovoljna: U EU parlamentu više zastupnika desnice koja javno ili prešutno podržava rusku agresiju na Ukrajinu pojavila se prvi puta na Republika.

“Jednostavno se više ne osjećate tako usamljeno”, kaže Birgit Kieschnick iz Bautzena. Toliko je ljudi na ulicama: “Ovo je stvarno sjajno.”

Kieschnick je jedna od onih koji godinama upozoravaju. Na AfD ili na one koji šire teorije zavjera. Ali svih ovih godina, kaže, osjećala je da je politika ne shvaća ozbiljno. To je dovelo do klime u kojoj su mnogi iz straha htjeli napustiti grad. Ali, kako kaže, činjenica da su se prve demonstracije održale ovdje dala je mnogim ljudima snagu. I nadu, piše Deutsche Welle.

“Nije stranački događaj”

Kieschnick kaže da političari moraju iz ovog povući pouku: sada se moraju okupiti sve demokratske stranke. 1.500 građana prosvjedovalo je u Bautzenu krajem siječnja. A izići na ulice protiv AfD-a i desničarskog ekstremizma na istoku Saske nije isto kao u Berlinu gdje je na prosvjede izišlo višestruko puta više ljudi. Uključujući mnoge političare koji se rado pokazuju i objavljuju fotografije na društvenim mrežama.

Kao i čelnice Zelenih i SPD-a Ricarda Lang i Saskia Esken ispred Bundestaga. Ili ministar zdravstva Karl Lauterbach koji je postavio nekoliko selfija na društvene mreže i u kameru rekao: “Ovo danas ovdje nije stranački događaj“.

No, kakvu pouku može da izvući politika kada stotine tisuća prosvjeduju za demokraciju? Političarka Zelenih Lang tu prije svega vidi zadatak za vladajuću koaliciju SPD-a, Zelenih i FDP-a da manje javno raspravlja i da stranke zajednički rješavaju probleme građana u svakodnevnom životu. “Tamo gdje se mogu pobuditi strahovi, plodno je tlo za mržnju, a ona samo služi onima koji nemaju što ponuditi osim mržnje i mizantropije.”

Njena kolegica iz SPD-a Esken poziva na jačanje onih koji prosvjeduju. “Demokraciji su potrebni demokrati”, kaže dopredsjednica stranke. Ona govori o Zakonu o unaprjeđenju demokracije, o kojem se raspravlja godinama. On bi omogućio da se u vrijeme kada nema mnogo novca u budžetu, ipak izdvoje sredstva za one koji se bore za demokraciju.

I desni na prosvjedu

Bivši kandidat oporbene demokršćanske Unije CDU/CSU za kancelara Armin Laschet govori o ohrabrujućem signalu. On poznaje ljude koji nikada ranije nisu demonstrirali – ali su sada na ulici. Sam političar CDU je na bini u Aachenu. A njegov kratak govor slave na društvenim mrežama.

Laschet govori o 1933. godini, kako je Nacional-socijalistička njemačka radnička stranka (NSDAP) ukinula demokraciju u roku od samo dva mjeseca nakon stupanja na vlast. “I zato se antidemokratima ne smije dozvoliti da zauzimaju bilo kakve državne funkcije. Oni će ih koristiti za eliminiranje demokracije, a mi to nećemo dozvoliti.”

Pored Lascheta, prosvjeduju i političari iz drugih stranaka. Činjenica je da neki na prosvjedima ne žele Uniju te ju čak doživljavaju na istoj razini kao i AfD, njega ne odvraća. “Zašto se Unija ne bi pridružila?“, pita on. To je najjača stranka i jedina utvrda protiv AfD-a na istoku. “Mislim da je dobro da su svi uključeni, da sudjeluju i SPD i Zeleni i FDP.”

Na kraju, kako kaže Armin Laschet, važno je da mnogo građana glasa. “Prosvjedi sami po sebi nisu glasovi u izbornim kutijama. Njih možete dati samo na dan izbora.”

Birgit Kischnick iz Bautzena bi na kraju voljela da ju politika shvati ozbiljnije. I nada se da će prosvjedi trajati još dugo. “Ovo ne smije propasti.”

/Desk/

Objava U Njemačkoj ponovno prosvjedi protiv populističke desnice: Nemaju što ponuditi osim mržnje i mizantropije.” pojavila se prvi puta na Republika.

“Budimo solidarno aktivni: Pozivamo na to da se na uspon desnice u Njemačkoj i Europi više ne gleda prekriženih ruku”, stoji u pozivu saveza Ruka u ruci koji organizira prosvjede oko zgrade Reichstaga u Berlinu ove subote. Sudionici prosvjeda formirat će ljudski lanac oko zgrade parlamenta kako bi simbolično zaustavili jačanje desnice, prenosi HINA.

Predstavnici ovog saveza, koji okuplja nekoliko stotina udruga, objasnili su da se prosvjedi organiziraju kao reakcija na predstojeće izbore i mogući uspjeh desno-populističke Alternative za Njemačku (AfD).

U savezu djeluje mnogo manjih udruga, ali i najveći njemački sindikati Verdi, IG Metall i GEW, međunarodna organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesty International, kao i organizacije za pomoć izbjeglicama i skupine protiv klimatskih prosvjeda Extinction Rebellion i Last Generation.

I proteklih vikenda su u gradovima diljem Njemačke organizirani prosvjedi protiv jačanja desnice u Njemačkoj. Tako se 21. siječnja u Berlinu okupilo preko 100.000 prosvjednika.

Povod koji je pokrenuo val prosvjeda je otkriće o sudjelovanju AfD-a na tajnom sastanku krajnje desnice krajem studenoga u Potsdamu, na kojem se raspravljalo o protjerivanju milijuna stranaca i građana stranog porijekla iz Njemačke.

Ove godine se u Njemačkoj osim izbora za Europski parlament održavaju i izbori za lokalne parlamenta u tri savezne pokrajine na istoku Njemačke, gdje AfD uživa podršku većine građana.

/Desk/

Objava U Berlinu se sprema prosvjed više od 100 tisuća ljudi protiv uspona desnice pojavila se prvi puta na Republika.

I ne samo to, talijanska premijerka odbacila je svaki oblik suradnje s AfD-om na izgradnji nekog oblika paneuropskog saveza krajnje desnice.

“Između nas i AfD-a postoje nepremostive razlike“, naglasila je Meloni, prenosi Deutsche Welle/, koji dodaje i da je Meloni od samog početka bila jedna od najžešćih kritičarki ruske agresije na Ukrajinu, dok je rusofilni AfD do danas vrlo oprezan kad je u pitanju kritika Moskve.

To očito proizlazi i iz političke orijentacije mnogih AfD-ovih birača koji se uglavnom nalaze na području bivšeg DDR-a gdje mnogi građani, po principu Stockholmskog sindroma, još gaje nostalgične osjećaja vezane uz vrijeme sovjetske okupacije, zaključuje analitičar tog njemačkog medija.

Nedavno su Njemačka i Italija predstavile akcijski plan za produbljivanje odnosa dviju država, što je i potvrđeno je nakon sastanka njemačkog kancelara Olafa Scholza i talijanske premijerke Giorgie Meloni u Berlinu.

“Akcijski plan neće samo dovesti do novih projekata u sklopu aktualne suradnje nego će stvoriti nove formate za produbljivanje sadašnjih odnosa”, rekao je Scholz nakon njemačko-talijanskih konzultacija na razini vlade.

/Desk/

Objava Po čemu se razlikuje njemačka i talijanska desnica – Meloni neće suradnju s AfD-om – Nepremostive razlike pojavila se prvi puta na Republika.