Prije početka rasprave o dokumentu, brojni zastupnici su zatražili stanku. Među njima je i zastupnik u Klubu nezavisnih zastupnika Nino Raspudić, koji je zahtjev obrazložio potrebom da se konzultiraju o ostatku prijedloga Rezolucije, koja, kako je istakao, još jednom pokazuje svu slabost i impotentnost. 

Prijedlog Rezolucije možete pročitati: OVDJE

“Rekao bih, dijelom, i izdajništvo hrvatske vanjske politike pod ovom Vladom. Ovaj Sabor donio je Deklaraciju o položaju hrvatskog naroda prije gotovo 10 godina, o kojoj je bio obvezan raspravljati jednom godišnje, a što nije činio. Donosi se istu Deklaraciju koja u završnoj verziji nema veze s onom početnom. Znakovito je ono što je izostalo”, rekao je Raspudić koji je ocijenio skandaloznim, kukavičkim, jadnim i deprimirajućim za sve Hrvate u BiH slušati HDZ-ove patetične brojke o milijunima eura za projekte, dok, istodobno, ta stranka politički odustaje od potpuno racionalnog zahtjeva za hrvatskom izbornom jedinicom za izbor svih političkih razina. 

“Ne samo Predsjedništva BiH, jer su domovi naroda bitniji od člana Predsjedništva”, naveo je on, te ocijenio da HDZ odustaje od mehanizma veta kada se donosi odluke štetne po Hrvate, da odustaje od utvrđivanja nezakonitog stjecanja državljanstva, od spominjanja toga da su Srbi i Bošnjaci, a ne Hrvati, dijelili BiH, odustaje od sankcija onima koji pozivaju na preglasavanje Hrvata u BiH, kao i od najoštrije osude štetnih odluka visokog predstavnika u BiH, riječi su Raspudića koji je upitao zašto se to radi.

“Kako biste se svidjeli nekome, Parizu, Londonu, Bruxellesu? Ovo nije hrvatska politika, već francuska i briselska, a ona je dokazano antihrvatska. Dobro u svemu ovom jest što vas je DP, iako nije htio, izveo na čistac”, naveo je Raspudić. 

Anka Mrak-Taritaš, zastupnica iz Klub zastupnika Centra, je, uz opasku da je DP u startu pokazali mišiće u odnosu na starijeg koalicijskog partnera, konstatirala da je, pak, DF putem od svoga stava odustao. Ujedno je upitala što ova Rezolucija znači za Hrvate u BiH i što znači na putu BiH u EU. Pri tome je ukazala na kontinuirano i značajno opadanje broja Hrvata u BiH.

Predlagatelj dokumenta DP: Hrvatska više neće pasivno promatrati preglasavanje Hrvata 

Kolegama je odgovorio Ivica Kukavica iz DP-a, koji je istaknuo da toj stranci tema nije pozornost, već su joj bitni Hrvati u BiH. 

“Bitan nam je jasan odmak od svih politika nakon 2000-ih godina, kada smo slušali da je Hrvatska bila agresor i da je dijelila BiH. Sve su to loše stvari koje su kumovale problemima koje Hrvati u BiH danas imaju”, naveo je Kukavica i podsjetio da je upravo Hrvatska među prvima priznala BiH te s njom sklopila sporazume. 

“Kada gledamo Rezoluciju, danas smo čuli da je građanska BiH briselska politika. DP i većina traže konstitutivnost, a upravo je građanska BiH politika Bruxellesa, ocijenio je Kukavica i pojasnio da DP predloženom Rezolucijom želi dodatno osnažiti Deklaraciju iz 2018. i poslati jasnu političku poruku da Zagreb stoji uz hrvatski narod i da se poštuju i Washingtonski i Daytonski sporazum.

Predstavljajući u Hrvatskom saboru prijedlog Rezolucije, Ivan Penava predsjednik DP-a, kao predlagatelja, je, ističući da zahtjev za promjenama ne ide na štetu ostala dva naroda u BiH, rekao da Hrvatska, prihvaćanjem Rezolucije o osnaživanju političkog položaja Hrvata u BiH, šalje poruku da više neće pasivno promatrati preglasavanje Hrvata u susjednoj državi. 

“U Rezoluciji se ističe jasna poruka da će Hrvatska koristiti svoj međunarodni položaj kako bi zaštitila interes Hrvata u BiH jer neće dalje pasivno promatrati preglasavanje Hrvata”, obrazložio je Penava te poručio da preglasavanje Hrvata u BiH treba nazvati pravim imenom, a to je izborni inženjering. 

“Preglasavanje nije posljedica složenog izbornog sustava ili nekog periodičnog događaja, već je riječ o organiziranoj političkoj aktivnosti vrlo lošeg karaktera, na što smo kao država i narod dužni reagirati”, istaknuo je te pojasnio da je to razlog iz kojeg se u trećoj točki predloženog dokumenta kao jedna od mogućnosti spominje hrvatsku izbornu jedinicu kao sasvim legitimno rješenje koje će ukloniti problem preglasavanja.

Na pitanje kolege iz IDS-a Dalibora Pausa što točno znači da ”Hrvatska neće više pasivno promatrati preglasavanje Hrvata u BiH’, Penava je odgovorio da to znači da Hrvatski sabor prati što se zbiva u susjednoj zemlji i da je na temelju toga u stanju reagirati. 

“Ne u smislu uplitanja u unutarnje stvari BiH, već na tragu svoje odgovornosti prema svom narodu i prema povijesnim okolnostima koji su dovele do stvaranja BiH. Jasno da ćemo biti na liniji interesa hrvatskog naroda i interesa BiH”, zaključio je.

Grmoja: Dokument pretvoren u stranački dokument nezamjeranja po mjeri premijera Plenkovića i njegovih mentora

Nevenko Barbarić iz HDZ-a cijeni da dokument ne sadrži ništa što nije u interesu Hrvata u BiH niti sadrži išta što bi nekoga vrijeđalo, omalovažavalo ili ugrožavalo. 

“Ova je Vlada retoriku sukoba, vrijeđanja i optužbi zamijenila dobrosusjedskim odnosima kroz jačanje gospodarske suradnje”, kazao je te iznio statističke podatke o pomoći Hrvatske svom najbližem susjedu. Dario Hrebak iz Kluba zastupnika Hrvatske socijalno-liberalne stranke i neovisni zastupnik, podsjetio da Hrvatska, kao supotpisnica Daytonskog sporazuma, ima pravo i odgovornost brinuti se o pravima Hrvata u BiH. 

“To činimo poštujući suverenitet, teritorijalni integritet i budućnost BiH. Svi znamo da je ovo važan dokument te da su u BiH početkom listopada izbori”, ukazao je Hrebak koji drži potrebnim paziti kako se o ovome raspravlja kako se ne bi Hrvatima uoči izbora napravilo određenu štetu.

Nikola Grmoja, zastupnik Mosta, smatra da je DP krenuo s prijedlogom koji je sadržavao jasne zahtjeve, no koje je, kako je kazao, HDZ potpuno ugušio. 

“Gotovo sve što je Rezoluciji davalo političku snagu nestalo je i dokument pretvorilo u stranački dokument nezamjeranja nikome, baš po mjeri premijera Andreja Plenkovića i njegovih mentora”, poručio je Grmoja te spočitao da su iz prijedloga izbačeni revizija sumnjivih stjecanja hrvatskog državljanstva, prijedlog o korištenju instituta persona non grata, korištenju veta u međunarodnim institucijama…

On drži i da je hrvatsko pitanje u BiH svedeno na jednu fotelju, onu u Predsjedništvu BiH. Uz opasku da se došlo do razvodnjenog teksta koji ne nudi ništa što već ne postoji, Grmoja je zaključio da konstitutivnost Hrvata u BiH ne smije biti valuta u nečijoj međunarodnoj karijeri, tj. karijeri Plenkovića, koji se ne želi nikome zamjeriti. Na koncu je naveo da Most predlaže osam amandmana te je apelirao na kolega zastupnike da ih podrže ako istinski žele zaštititi Hrvate u BiH.

/Desk/

Objava U Hrvatskom saboru žustra rasprava oko ‘Rezolucije o političkom osnaživanju Hrvata u BiH’ pojavila se prvi puta na Republika.

U organizaciji Paneuropske unije Bosne i Hercegovine i Zaklade Ljudsko bratstvo, a uz partnerstvo Vlade Posavske županije, Grada Orašja i Konrad-Adenauer-Stiftunga, od 19. do 21. lipnja 2026. godine u Orašju je održana međunarodna konferencija pod nazivom „Na granici Europske unije: integracije, povezanost i razvojna perspektiva Bosne i Hercegovine“.

Konferencija je okupila više od 70 sudionika iz sedam europskih država te predstavnike osam gradova Bosne i Hercegovine, potvrđujući još jednom značaj Orašja kao mjesta međunarodnog dijaloga o europskoj budućnosti Bosne i Hercegovine i regije Zapadnog Balkana.

Tijekom trodnevnog skupa sudjelovali su istaknuti političari, akademici, stručnjaci, diplomati, politolozi, predstavnici međunarodnih organizacija, gospodarstva, civilnog društva i nacionalnih paneuropskih organizacija iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Austrije, Njemačke, Slovenije, Ukrajine i drugih europskih zemalja. Rasprave su bile posvećene novoj fazi proširenja Europske unije, europskim razvojnim prilikama, sigurnosnim izazovima, miru i stabilnosti te prekograničnoj suradnji kao ključnom instrumentu europske integracije.
Posebnu težinu konferenciji dali su sudionici iz europskih institucija, državnih i entitetskih tijela vlasti, diplomatskog zbora, akademske zajednice i organizacija civilnog društva, koji su kroz četiri tematska panela razmijenili iskustva i ponudili konkretne prijedloge za ubrzanje europskog i euroatlantskog puta Bosne i Hercegovine.

Na konferenciji je usvojena i potpisana Deklaracija o europskoj budućnosti Bosne i Hercegovine, kojom su sudionici potvrdili privrženost europskim vrijednostima, euroatlantskim integracijama, regionalnoj suradnji i jačanju demokratskih institucija. Deklaraciju su potpisali akademik mons. Franjo Topić, predsjednik Paneuropske unije Bosne i Hercegovine, Đuro Topić, predsjednik Vlade Posavske županije, i Marijan Oršolić, gradonačelnik Orašja, dok je dokument jednoglasno podržan od svih sudionika konferencije.

Usvojena Deklaracija potvrđuje da europski i euroatlantski put Bosne i Hercegovine predstavlja njezino najvažnije strateško opredjeljenje te ključni okvir za očuvanje mira, stabilnosti, demokratskog razvoja i gospodarskog napretka. Sudionici su naglasili kako Bosna i Hercegovina pripada zajednici europskih demokratskih država okupljenih oko vrijednosti slobode, demokracije, vladavine prava, solidarnosti i poštivanja ljudskih prava.

Deklaracijom se pozivaju svi politički i društveni akteri u Bosni i Hercegovini da kroz dijalog, međusobno uvažavanje i odgovorno djelovanje doprinesu jačanju institucija, društvene kohezije i ostvarivanju europske perspektive zemlje. Istaknuto je kako proces europskih integracija mora ostati zajednički cilj koji nadilazi političke podjele i kratkoročne interese.

Sudionici su također pozdravili kontinuiranu potporu Europske unije, država članica Europske unije, NATO saveza, Ureda visokog predstavnika (OHR), EUFOR-a, OESS-a, Vijeća Europe i drugih međunarodnih organizacija koje svojim angažmanom doprinose očuvanju mira, stabilnosti, sigurnosti i demokratskog razvoja Bosne i Hercegovine.

Poseban naglasak stavljen je na prometnu, energetsku, digitalnu i gospodarsku povezanost kao jedan od ključnih preduvjeta razvoja Bosne i Hercegovine i njezina snažnijeg uključivanja u europske gospodarske i razvojne tokove. Sudionici su istaknuli važnost prekogranične suradnje kao instrumenta europskog povezivanja, razvoja lokalnih zajednica i jačanja zajedničkog europskog prostora suradnje i prosperiteta.
Predsjednik Paneuropske unije BiH, akademik mons. Franjo Topić, poručio je kako Bosna i Hercegovina danas više nego ikada treba vjerovati u europsku ideju:

“Europski put Bosne i Hercegovine nije samo politički proces nego civilizacijsko opredjeljenje. Europa je prostor mira, suradnje i zajedničkih vrijednosti, a Bosna i Hercegovina prirodno pripada toj zajednici.”
Predsjednik Internacionalne i Hrvatske paneuropske unije, akademik Pavo Barišić, naglasio je da je budućnost Europe nezamisliva bez uključivanja država jugoistočne Europe:

“Europsko jedinstvo ostaje nedovršen projekt bez Bosne i Hercegovine i država Zapadnog Balkana. Upravo zato potrebno je nastaviti graditi mostove suradnje, povjerenja i zajedničkog razvoja.”

Predsjednik Vlade Posavske županije Đuro Topić istaknuo je važnost lokalnih zajednica u procesu europskih integracija:

“Europske integracije nisu apstraktan politički cilj, nego konkretna prilika za razvoj naših lokalnih zajednica, gospodarstva i kvalitete života građana. Posavina želi biti primjer europske povezanosti i otvorenosti.”

Gradonačelnik Orašja Marijan Oršolić istaknuo je značaj Orašja kao mjesta susreta i suradnje: “Orašje je i ovom konferencijom pokazalo da može biti mjesto dijaloga, povezivanja i europske suradnje. Naša je obveza stvarati uvjete u kojima će mladi ostajati, gospodarstvo se razvijati, a lokalne zajednice biti snažan oslonac europskom putu Bosne i Hercegovine.”

Akademik Mirko Pejanović, dopredsjednik Paneuropske unije Bosne i Hercegovine, naglasio je važnost europske perspektive za stabilnost zemlje i regije:

“Europska budućnost Bosne i Hercegovine nije samo vanjskopolitički cilj nego i pretpostavka dugoročne stabilnosti, demokratskog razvoja i gospodarskog napretka. U vremenu složenih geopolitičkih izazova potrebno je jačati dijalog, međusobno povjerenje i europsku odgovornost svih društvenih i političkih aktera.”

Sudionici konferencije posebno su naglasili potrebu nastavka dijaloga među političkim i društvenim akterima u Bosni i Hercegovini, jačanja institucionalne suradnje te snažnije potpore europskih i međunarodnih partnera procesu integracije zemlje u Europsku uniju i euroatlantske strukture.

Međunarodna konferencija u Orašju zaključena je zajedničkom porukom da europska perspektiva Bosne i Hercegovine ostaje najvažniji okvir za očuvanje mira, stabilnosti, gospodarskog razvoja i dugoročne sigurnosti države te da je nastavak politike proširenja Europske unije ključan za budućnost cijele regije Zapadnog Balkana.

Posebnu težinu konferenciji dali su brojni visoki dužnosnici, predstavnici europskih i domaćih institucija, diplomatskog zbora, akademske zajednice i organizacija civilnog društva. Među sudionicima konferencije bili su ministar pravde Bosne i Hercegovine Davor Bunoza, u ime DEI BIH Darija Ramljak, veleposlanik Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini Ivan Sabolić koji je sudjelovao u ime Vlade Republike Hrvatske, predsjednik Internacionalne i Hrvatske paneuropske unije Pavo Barišić, predsjednik Skupštine Brčko distrikta BiH Damir Bulčević, predsjednik Skupštine Vukovarsko-srijemske županije Dalibor Šandrk te šefica Terenskog ureda OESS-a u Brčkom Megan McCullough.

Konferenciju su organizirali Paneuropska unija Bosne i Hercegovine i Zaklada Ljudsko bratstvo, uz partnere Vladu Posavske županije, Ilija Baotić u ime Grada Orašja i Konrad-Adenauer-Stiftung. Organizaciju događaja koordinirali su generalna tajnica Paneuropske unije BiH Zvonimira Jakić i tajnik Željko Galić, uz potporu članova Predsjedništva Paneuropske unije BiH, partnera i brojnih suradnika koji su doprinijeli uspješnoj realizaciji jednog od najznačajnijih međunarodnih skupova o europskoj budućnosti Bosne i Hercegovine održanih ove godine.

/Desk/

Objava Orašje okupilo Europu: Više od 70 sudionika iz sedam država podržalo Deklaraciju o europskoj budućnosti BiH pojavila se prvi puta na Republika.

Konferencija je rezultirala potpisivanjem Revidirane Deklaracije obitelji EPP-a, što je prvi put da se, nakon 12 godina, taj važan dokument najutjecajnijeg bloka stranaka u EP-u mijenja u nekim dijelovima. Kako je već prije najavljeno, budući da je proširenje EU-a ključni prioritet EPP-a i kako je taj proces ušao u novu fazu sa zamahom, teme konferencije usredotočene su na napredak zemalja zapadnog Balkana u procesu približavanja i pristupanja ka EU.

Revidiranu Deklaraciju stranaka EPP-a iz BiH potpisali su predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Dragan Čović, Partija demokratskog progresa (PDP), predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) 1990 Ilija Cvitanović te predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Branko Blanuša, kao stranke koja ima ulogu promatrača.

Weber: BiH uz nekoliko koraka mogla snažnije pokazati svoje nastojanje

Predsjednik EPP-a Manfred Weber, rekao je kako su se stavovi po pitanju proširenja u EU značajno promijenili, a posebno je u tom kontekstu spomenuo Crnu Goru, a nije propustio podsjetiti i kako bi i “BiH uz nekoliko koraka mogla snažnije pokazati svoje nastojanje”.

Govoreći o sadržaju same Deklaracije, Weber je naglasio kako ista podrazumijeva posvećenost osnovnim vrijednostima za koje se zalažu stranke lanice obitelji EPP-a u viziji budućnosti: očuvanje identiteta i različitosti, socijalnoj tržišnoj ekonomiji kao osnovnom principu organizacije gospodarstva i vladavini prava.

Izetbegović: Muslimani su autohton europski narod i neizostavan dio europske kulture

U svom izlaganju na konferenciji stranaka EPP-a u Sarajevu, predsjednik SDA, Bakir Izetbegović je kazao kako su “Bošnjaci autohtoni europski narod zajedno sa drugim muslimanskim narodima Balkana, Pirineja, Krima, Kavkaza”, te istaknuo ponos na neizostavan doprinos muslimana u razvoju europske kulture i tradicije.

“SDA je u najvećoj mjeri oslonjena na bošnjački korpus, a time i na islamske tradicije i kulturu i mi smo odavno dio EPP porodice. I mi se osjećamo dobrodošlima u toj obitelji. Osjećamo se ravnopravnim partnerom o kojem se vodi briga. Smatramo da europska kultura nije izgrađena isključivo na judeokršćanskim vrijednostima, već na abrahamskom monoteizmu, na abrahamskim vrijednostima i tradicijama, a Sarajevo je potvrda ove teze. Nalazimo se u hotelu Europa, signifikantnog naziva, a okruženi smo abrahamskim bogomoljama – golemom Begovom džamijom, katoličkom Katedralom, Sabornom pravoslavnom ckrvom, Protestantskom srkvom i Sinagogom, od kojih se ne zna koja je veća i ljepša”.

Izetbegović je rekao kako “SDA od svog osnivanja stoji na braniku tih vrijednosti, abrahamske multikulturalnosti” te da je to “njeno prirodno stanje”.

Pri tom se osvrnuo i na suradnju bh stranaka EPP-a, istaknuvši kako je politička stabilnost bila najbolja tijekom koalicije SDA-HDZ, ali i kako to sada nije slučaj te da se “zemlja nalazi u predkonfliktonom stanju”.

“Najbolji i najuspješniji postdaytonski mandat je ostvaren u periodu od 2015. do 2019. godine, kada su ujedinjeno djelovale upravo ove stranke. Kada smo bili u koaliciji. Usvajali smo reforme, napredovali na europskom putu, gradili infrastrukturu, otvarali nova radna mjesta. BiH je držala priključak i sustizala sve istočne susjede. Nakon raspada ove koalicije sve je dovedeno do blokada, zastoja, pada i zaostajanja. Zemlja se nalazi u predkonfliktnom stanju koje svi osjećamo. Potpisana Deklaracija između ostalog podcrtava pored europskog puta, zajedničku uznemirenost stalnim napadima na Ustav BiH i Daytonski mirovni sporazum”, rekao je Izetbegović.

Čović: Izborom hrvatskog člana Predsjedništva od strane Bošnjaka unazađeni procesi u BiH

U razgovoru za Dnevnik RTV Herceg-Bosne, predsjednik HDZ-a Dragan Čović osvrnuo se na važnost ovog summmita, nužnost izmjena Izbornog zakona, europski put zemlje te doprinos Vlade Republike Hrvatske.

Čović je istaknuo veliku zahvalnost predsjedniku EPP-a Manfredu Weberu, kazavši kako “on s posebnom pozornošću prati situaciju u Bosni i Hercegovini te položaj hrvatskog naroda”.

Potpisana deklaracija, prema Čovićevim riječima, služi kao osvježenje i podsjetnik na obveze koje su se trebale provoditi proteklih godina, a koje je, kako je on rekao, HDZ BiH snažno zagovarao kroz izvršnu vlast i Vijeće ministara na čelu s Borjanom Krišto. Čović je govorio i o “anomalijama u izbornom sustavu”.

“Željeli smo naglasiti koliko je za BiH bilo štetno da brojniji bošnjački narod već gotovo 16 godina u kontinuitetu bira dva člana Predsjedništva BiH. Time smo samo unazadili sve procese u zemlji”, poručio je Čović, uz zaključak kako su “upravo takve prakse i razlike izvor netrpeljivosti i razočaranja i predstavljaju klice koje razaraju tkivo BiH”.

Izrazio je uvjerenje da trenutna generacija političara mora riješiti to pitanje kroz paket koji ide uz izbornu kampanju, kako se ti problemi ne bi ostavili u naslijeđe mladima te dodao kako se ustavna ravnopravnost baštini kroz legitimno predstavljanje u Predsjedništvu BiH i domovima naroda.

Komentirajući ulogu europskih dužnosnika, Čović je naglasio kako su oni kroz deklaraciju dali osnovu, ali da domaći političari moraju odraditi ostatak posla.
U tom kontekstu, najavio je intenziviranje razgovora sa strankama u Federaciji BiH, uključujući i SDA koja je također dio obitelji stranaka EPP-a.

“Cilj je pokušati stabilizirati i relaksirati odnose između hrvatskog i bošnjačkog naroda, na čemu se”, kako kaže, “već nekoliko mjeseci intenzivno radi”.

Cvitanović: BiH treba konkretne poteze, a ne deklarativna opredjeljenja

“Ova deklaracija nije samo formalni politički dokument. Ona nosi odgovornost i obvezu da radimo na jačanju vladavine prava, poštenim izborima, boljem socijalnom položaju građana te reformama koje će našu zemlju približiti Europskoj uniji”, izjavio je predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović.

Istaknuo je kako “Bosni i Hercegovini trebaju konkretni potezi, a ne samo deklarativna opredjeljenja”.

“Zato Deklaracija EPP-a ne smije ostati mrtvo slovo na papiru”, poručio je predsjednik HDZ-a 1990.

Schmidt: Budućnost BiH je u EU

Budućnost Zapadnog Balkana je u EU. BiH pripada toj budućnosti”, rekao je visoki predstavnik Christian Schmidt na sjednici EPP-a.

“Europski put ostaje najučinkovitiji okvir za jačanje stabilnosti, prosperiteta, demokratskog upravljanja i regionalne suradnje. Dobro su poznate reforme koje je potrebno provesti. Poznat je i put kojim treba krenuti. Vrijeme je da se s rasprava prijeđe na konkretne aktivnosti i iskoriste prilike koje proces europskih integracija pruža svim građanima BiH”, zaključio je Schmidt.

“Vrlo je žalosno što političke institucije u BiH nisu pronašle način kako bi odgovorile na želju svih građana za ubrzanjem procesa europskih integracija. To je opasno i potrebno je prije predstojećih izbora bez odlaganja poduzeti odgovarajuće korake”, poručio je.

Inače, na sarajevskoj konferensiji EPP-a su, Manfred WEBER, predsjednik EPP-a; Reinhold LOPATKA, izvjestitelj Europskog parlamenta za Europu, EPP-a za Crnu Goru; Borjana KRIŠTO, predsjedavajuća Vijeća ministara, (HDZ BiH); Ervin IBRAHIMOVIĆ, potpredsjednik Vlade Crne Gore, (BS); Timco MUCUNSKI, ministar vanjskih poslova, (VMRO-DPMNE); Ana BRNABIĆ, predsjednica Narodne skupštine Srbije, (SNS); Sali BERISHA, predsjednik Demokratske stranke Albanije, čelnik oporbe; Kyriakos MITSOTAKIS, grčki premijer, (ND), video porukom; Andrej PLENKOVIĆ, premijer Hrvatske, (HDZ); Milojko SPAJIĆ, premijer Crne Gore, (Europa sada); Christian SCHMIDT, visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu; Bakir IZBETBEGOVIĆ, predsjednik SDA; Dragan ČOVIĆ, predsjednik HDZ-a BiH; Draško STANIVUKOVIĆ, predsjednik PDP-a; Ilija CVITANOVIĆ, predsjednik HDZ-a 1990 te Branko BLANUŠA, predsjednik SDS.

/Republika/

Objava U Sarajevu stranke EPP-a potpisale Revidiranu Deklaraciju – Najava obnove saveza HDZ-SDA pojavila se prvi puta na Republika.

Kad bi se ovoga držali barem kršćani I muslimani, kojih ima preko tri milijarde i čine više od trećine čovječanstva, koliko bi svijet bio ljepši i bolji.

U Bosni i Hercegovini osnovana je Zaklada Ljudsko bratstvo sa željom da se šire ove ideje, koje se mogu sažeti u jednu riječ: svi su ljudi sestre i braća. Na dan izbora pape Franje 13. ožujka 2022. osnovana je u Bosni i Hercegovini Zaklada Ljudsko bratstvo u Novom Travniku sa željom da se ove ideje šire, koje se mogu sažeti u jednu riječ: svi su ljudi sestre i braća. Tome će služiti i Centar u Margetićima/Novi Travnik, koji gradi Zaklada.

Zaklada je organizirala i tri uspješna okrugla stola. Također organizira i ove godine u maju.
Zaklada ima i Savjet u kojem su ugledni ljudi iz BiH iz sve četiri vjere i nacije.

Predsjednik Savjeta je mons. akademik Franjo Topić, a članovi Savjeta akademik Mirko Pejanović, bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, prof. dr. Nedžad Grabus, sarajevski muftija, prof. dr. Šaćir Filandra, Fakultet političkih nauka u Sarajevu, mons. prof. dr. Pavo Jurišić, Katolički bogoslovni fakultet u Sarajevu i kanonik Prvostolnog kaptola vrhbosanskog, izv. prof. dr. sc. Dubravko Turalija, Katolički bogoslovni fakultet u Sarajevu, mr. don Luka Brković, dr. Eli Tauber.

Dan Ljudskog bratstva prihvatili su i Ujedinjeni narodi i time je postao svjetski dan i svjetski važan događaj, istaknuli su iz Zaklade Ljudsko bratstvo.

/Desk/

Objava Međunarodni Dan ljudskog sestrinstva i bratstva pojavila se prvi puta na Republika.

Nakon samog zasjedanja HNS-a, a komentirajući nedolazak nekih od članica, predsjednik HNS-a Dragan Čović je kazao: “Kolege koje nisu došle, kazale su i poslale poruku, vjerujem i sebi, meni, nama, a i drugima oko nas. Ja ću opet pokušati, potruditi se, jer ovo je dragovoljnost HNS, nije nikakva i ničija obveza ničija, svatko dragovoljno pristupa”, komentirao je.

No, on je rekao kako ove stranke već dvije godine nisu sudjelovale u sjednicama Predsjedništva HNS-a, kao i da 170 izaslanika koji ne sudjeluju, ne umanjuje broj izaslanika koji će sudjelovati na Saboru je ima izaslanika jednako kao i na 11. saboru.

Kazao je kako današnjem zasjedanju participira 12 političkih subjekata te kako “ne bi davao značaj priopćenju četiri stranke”.

Kao izaslanik Vlade Republike Hrvatske, u Mostaru je boravio potpredsjednik Vlade RH i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved koji je istaknuo podršku hrvatske vlade HNS-u BiH te, komenitrajući nedolazak nekoliko hrvatskih stranaka, pozvao na zajedništvo i rješavanje nesuglasica unutar te institucije.

„Stoga je moj poziv i danas da zaista čuvamo čvrsto to zajedništvo, da ukoliko imamo prijepore i područja o kojima trebamo raspravljati, upravo Hrvatski narodni sabor jest mjesto gdje se analiziraju smjerovi i prioriteti te gdje se donose ključne odluke za hrvatski narod u BiH”, poručio je Medved.

Dok ne daje značaj priopćenjima drugih stranaka, Čović ponovio kako se “čuva partnerstvo u vlasti”

Nakon završetka sjednice HNS-a, Čović je održao konferenciju za medije te je komentirao i akrualnu kkrizu među koalicijskim partnerima u državnoj vlasti.

“I dalje sam na istom tragu da trebamo iskoristiti sljedeći tjedan, razgovarati i mislim da će se to dogoditi. Siguran sam da ćemo u sljedećih 10 dana svi mi koji smo sada u poziciji: Trojka, SNSD i HDZ sa svim onim strankama koje još tu participiraju. Koliko ćemo uspjeti vidjet ćemo. Mislim da trebamo u miru oko toga razgovarati. Istina, paralelno se vode procesi i inicijative, svakto svakoga smjenjuje. pa ćemo vidjeti dokle će to doći. Ako je cilj samo blokirati i zaustaviti sve procese onda se s tim nitko ne može složiti. BiH nema luksuz da zaustavi svoj život”, rekao je Čović, pozvavši i međunarodnu zajednicu u BiH da ohrabri domaće političare u donošenju samostalnih odluka.

On je ponovio svoj poznati stav kako se “partnerstvo čuva”.

“Očekujem, ako smo partneri da više nema preglasavanja oko bilo koje teme jer to partneri ne rade. Nema preglasavanja, ja sam jasno kazao da se partnerstvo čuva. Dok ga imamo. Sjest ćemo zajedno za 10- 15 dana pa reći ovo više ne ide. Netko će praviti neko novo partnerstvo, sve je legitimno, samo ne smije biti kalkulacija koje stvaraju blokadu”, naveo je Čović.

Čović je za sljedeći tjedan najavio raspravu o fiskalnim zakonima ministara financija.

“Galamom nećemo ništa riješiti, ali ćemo učiniti sve da separatisti i unitaristi ne unište BiH. HNS ima snagu i moramo otvoriti vrata Europi, bez obzira na to kakva je američka politika. U svijetu se događaju velike promjene, i one će biti sve veće””, rekao je.

Čović: “Zakon o Južnoj interkonekciji neprovediv”

Osvrćući se na pitanje plinovoda Južna interkonekcija, Čović je rekao kako je “predlagao rješenje na fini način”, ali kako “to neki ne žele” te da “sumnja u motive pojedinih aktera u tom procesu”.

“Ovaj zakon, u trenutnom obliku, nije provediv, a oni koji su ga donijeli sada druge optužuju za nekakve ruske utjecaje. Partneri iz Federacije usuglasili su zakon, ali su večer prije sjednice Vlade javili da odustaju pod velikim pritiskom. Razumijem i one koji vrše pritisak, ali ovo je naša domovina. Pokušaj da se ovo vodi na ovakav način isključivo je interes pojedinca”, rekao je Čović, navodeći kako bi za potpunu realizaciju projekta, i uz potpunu suglasnost svih strana, za taj projekt bilo potrebno namanje šest do sedam godina.

O “gašenju institucija koje su financirale različite projekte”

On se pri tom osvrnuo i na, vjerojatno, blokadu USAID-a od strane administracije novog američkog predsjednika Donalda Trumpa. Čović nije otvoreno likovao zbog toga kao što je to učinio na jučerašnjoj konferenciji za medije njegov partner, predsjednik RS-a i vladajućeg SNSD-a Milorad Dodik, no, na sebi svojstven način dao je slično naslutiti.

“Sada, kada se pogase institucije koje su financirale različite projekte, vidjet ćemo tko stoji iza toga. Ako sam i ja negdje pogriješio, neka i moje ime bude javno objavljeno”.

Inače, na današnjem XII. zasjedanju izglasana je Deklaracija, koja je, manje-više, ne razlikuje puno od dosadašnje donesenih deklaracija na prijašnjim zasjedanjima zabora.

Između ostalog, navodi se opredjeljenost “ustanovom domoljublju” i euroatlantskom putu BiH, nužnosti izmjene Izbornog zakona BiH, osuda nastavku opstruiranja i popunjavanja pozicija u institucijama pravosudne vlasti koje bi trebale pripasti Hrvatima, zagovaranje poštenog tržišnog natjecanja i poticajne uvjete za rad i povećanje zaposlenosti, borbu protiv korupcije, demografsku revitalizaciju, energetsku sigurnost gdje je projekt Južne interkonekcije označen kao strateški prioritet za Hrvate u BiH s osudom preglasavanja hrvatskih političkih predstavnika u izvršnim i zakonodavnim tijelima. Također, Deklaracija zagovara i reforme u obrazovnom sustavu i povećanje kvalitete obrazovnih usluga, kao i ulaganja u razvoj umjetne inteligencije kao i u kulturu, iseljeništvo i medije.

Na koncu, Deklaracije navodi se opredjeljenost brige i skrbi za branitelja i njihove obitelji te će, kako stoji, HNS nastaviti surađivati sa stručnjacima i razvijati snažne veze s Hrvatskom kako bi se zajednički suprotstavili pokušajima iskrivljavanja povijesnih činjenica i istine o obrambenom ratu”.

Previšić: “Zauzmimo se za našu mladost i obitelji”

Međutim, potpuno je razvidno kako je današnje zasjedanje HNS-a jedno prošlo vrlo burno zbog sve više nezadovoljnih članica politikom koju provodi vladajući HDZ BiH. Dok pet stranaka nisu željele danas nazočiti Saboru, a RNS Joze Ivančevića koji je ujedno i načelnik općine Prozor-Rama nije niti pristala na poziv za članstvo, predstavnici dvije stranke pobrinuli su se da ova sjednica ne bude još jedna od onih “dosadnjikavih”.

No, predstavnici preostale dvije stranke, koje su svojevrsna oporba u vodećem HDZ-u BiH oko kojih se okupilo nekoliko manjih stranaka s hrvatskim predznakom, Čapljinska neovisna stranka (ČNS) i Pokret Hum, imali su vrlo kritičke govore. Obraćanja koje će predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović i ostali izaslanici u Hrvatskom domu herceg Stjepan Kosača, još dugo pamtiti iako su na govor predsjednika ČNS-a Peru Previšića i Sandra Jurkovića iz Pokreta Hum s govornice HDZ-ovci “ispratili” neodobravanjem, pa čak i zvižducima koji su pokazali kako se kritike i drukčije mišnjenje ne privaća, a kamoli preispituje.

Predsjednik ČNS-a Pero Previšić, već u uvodu obraćanja najavio je kako će se kritički osvrnuti na njegovo djelovanje.

“Prošle su dvije godine od zadnjeg zasjedanja HNS-a, krovne institucije političkog tijela Hrvata u BiH, stoga je danas prava prilika da se osvrnem na naše dvogodišnje djelovanje. Je li se išta promijenilo u korist našeg hrvatskog naroda, tj. je li hrvatskom čovjeku danas u BiH bolje i sigurnije živjeti nego u 2023.? Nismo zaustaviti egzodus hrvatskog naroda iz BiH, koji odlazi zbog društvene nepravde, nesigurnosti, kriminala i korupcije. Tjera se naša mladost u druge zemlje jer ovdje više vrijedi kupljena od stečene diplome. Onima koji vode hrvatsku politiku u BiH je najbitnije kadroviranje svojih odanika i podanika, pa se tako radna mjesta popunjavaju po podobnosti a ne po sposobnosti, dok naša vrhunska inteligencija odlazi u pečalbu. Stoga gospodo, vama kojima dobro ide jer jedni drugima nepravedno pogodujete, poručujem: zauzmimo se za hrvatske obitelji, jer one su ključ našeg opstanka u BiH. Treba li nas biti sram umirovljenika koji ne mogu živjeti s ovakvom minimalnom mirovinom s kojom ni lijekove ne mogu kupiti? Treba nas biti sram”, kazao je Previšić.

“Upitno postojanje HNS-a”

Previšić je, pri tom, izrazio i dvojbu za svrsishodnost postojanja HNS-a.

“Nažalost, činjenice pokazuju kao i opće mijenje i realno stanje našeg naroda da nismo uradili skoro ništa, pa je stoga upitno postojanje ove naše krovne hrvatske institucije”, naglasio je.

On je podsjetio kako je na 11. zasjedanju HNS usvojena Deklaracija i donesena demografska strategiju Hrvata u BiH koja je trebala olakšati život hrvatskom narodu, a istovremeno bit primjer i osnova ostalim narodima.

“Naime, ta dva važna dokumenta koja smo tada donijeli, moram priznati, dobro osmišljena ali ne i obvezujuća, nisu polučila rezultatima. Jer da jesu, ona bi se provela u svim mjestima gdje imamo općinska/gradska vijeća, načelnike i gradonačelnike.  U onim sredinama gdje to nije ispoštovano, pokazatelj je da su osobni interesi iznad hrvatskih interesa. Dok nas takvi ljudi vode, nama drugi neprijatelji ne trebaju. Hoćemo li za dvije godine opet pričati o ugroženosti hrvatskog naroda i ponovno donositi deklaracije i strategije, reda radi? Hoćemo. Zato ću ja danas biti protiv ove Deklaracije, jer je ona samo mrtvo slovo na papiru. Za bolje sutra hrvatskog čovjeka nije potrebno trošiti litre tinte, potrebna je volja i ljubav prema svom narodu”, kazao je Previšić.

Optužbe prema Čoviću

Naglasio je kako su Hrvati, kao konstitutivni narod u BiH, došli do granice nacionalne manjine te ukkoliko se to nastavi, ta granica će biti prijeđena.

Previšić je za takvo stanje izravno okrivio predsjednika HNS-a i HDZ BiH Dragana Čovića.

“Četrnaest godina od kada je na čelu HNS-a ovdje prisutni gosp. Čović rješava hrvatsko pitanje, a Hrvata je sve manje i manje. Čak i ako ga u neka buduća dva ključna tjedna u budućnosti i riješi, bojim se da će biti kasno. Ako ništa hitno i konkretno na poduzmemo i ova će sjednica, kao i mnoge u posljednjih godina, biti samo zlouporaba HNS kojega vladajući koriste kao pokriće za svoje klansko i privatno koristoljublje, nerad, nemar, i nesposobnost”, rekao je predsjednik ČNS-a.

Dalje je nastavio: Tko će platiti javnu štetu što su pretrpjele naše općine i gradovi, tko će odgovarati za uništene tvornice? Uništeno je sve što se moglo uništiti: Aluminijski kombinat, Soko, Vitezit i mnoge druge gigante jer su iz osobnih i klanskih interesa u njima postavljane uprave, nadzorni odbori i direktori. I nakon što su pokradeni i uništeni, radnici su morali u Njemačku, Austriju, Irsku i druge zapadne i prekomorske zemlje. Naši branitelji nisu se borili za ovakav ustroj i ovakav odnos vlasti prema rodnoj grudi i narodu. Jer mnogi današnji vlastodršci preko prljave politike nakon Domovinskog rata su se izvukli iz svojih dezerterskih rupa da bi na ovaj interesni i koruptivni način vodili politiku”.

On je rekao kako je u “bivšoj državi bilo samo 10% (hrvatskog) stanovništva koji su se vodili kao članovi partije – saveza komunista”, te da se “danas u redovima naših političara nalaze se ti članovi i njihovi potomci”.

“Realnost je da su nam ratni dezerteri postali ugledni političari, da su nam ratni profiteri postali ugledni gospodarstvenici, a hrvatski branitelji i heroji postali sirotinja i ratni zločinci. Veliki broj naših branitelja ostavljen je na cjedilu, posebno oni koji još uvijek trpe sudske progone zato što su branili svoja ognjišta”, rekao je Previšić, podsjetivši i na 7.788 branitelja, poginulih u Domovinskom ratu, dok danas njihovi potomci, kako je istaknuo, “odlaze u svijet zato što ne mogu osnovati život na svojoj rođenoj zemlji”.

Poruka za nadbiskupa, biskupe i provincijale: “Ustanite i podignite glas jače”

Previšić se obratio i predstavnicima Katoličke crkve u BiH, pozivajući ih da “ustanu i ne šute na ovakvo stanje hrvatskog naroda”.

“Koliko je naša katolička Crkva u povijesti učinila za svoj hrvatski narod kada mu je bilo najgore, najbolje pokazuju naši svećenici mučenici kao i naš blaženi Alozije Stepinac koji su se borili po cijenu života, zatvora, trovanja i mučeništva ali se nisu dali slomiti. Danas s ovoga mjesta upućujem vapaje vama oče nadbiskupe Tomo, oci biskupi Petre, Željko, provincijali fra Jozo, fra Zdravko, ustanite i nemojte šutjeti na ovakvo stanje svoga hrvatskog naroda, podignite glas još jače. Kao vjernik katolik, često na svetoj misi čujem poziv na molitvu za nova duhovna zvanja kako bi imali svećenike koji će propovijedati Evanđelje. Ako ovakvo nastavimo, neće nam trebati jer neće imati komu propovijedati”, poručio je Previšić.

“Vi ste krivi”

Na koncu je upitao tko je kriv za katastrofalno stanje Hrvata u BiH.

“Vi ste krivi”, optužio je Previšić.

“Je li dosta autokratske vladavine? Napravili ste od sebe ovozemaljske bogove, a hrvatski narod učinili robovima. Nije HDZ hrvatski narod. Stoga je danas ovo “zajedništvo” predstava za javnost i licemjerna propaganda, jer umjesto Hrvata ovdje bi danas trebali sjediti vaši koalicijski partneri iz reda drugog naroda jer s njima sklapate koalicije, kako na općinskim/gradskim, tako i na državnoj razini, samo kako bi ostali na vlasti, dok sa strankama iz svog naroda vodite bitke. Priči o jedinstvu i zajedništvu, pojmu kojeg ste toliko isprostituirali da mi ga se gadi izgovoriti ovdje, nije mjesto.
Neki mi se čude zašto sam nakon svega još uvijek član predsjedništva HNS-a, ali ja sam čovjek koji ne podliježe ničijem interesu, ni stranačkoj stezi i ovaj moj intervent najbolji im je odgovor”, zaključio je Previšić na kraju svog govora.

Jurković: “Lažno zajedništvo”

Sandro Jurković iz Pokreta za Hum, već i na samom usvajanju dnevnog reda izviždan je od HDZ-ovaca. On je negodovao zbog zakašnjelog dobivanja materijala s predloženim redom, navodeći kako “to rade jer im to ne odgovara”.

“Ja danas nisam došao da budem dio lažnog zajedništva, fikus, i da aplaudiram dragom i velikom vođi. Došao sam da javno kažem kako me je stid s kakvim ljudima dijelim grad, županiju i državu. A zašto me stid? Pa ima li većih neprijatelja mojoj djeci od vas koji nas preko 30 godina sustavno uništavate, koji nas tjerate s vjekovnih ognjišta i radujete se kad uzimamo jednosmjerne karte za Njemačku, Austriju Irsku…”, kazao je Jurković, “zaradivši” zvižduke”.

Jurkovića je prekinuo Čović, navodeći kako se treba referirati na dnevni red, a da će poslije imati mogućnost za raspravu koliko želi. Ispraćen je sa zvižducima negodovanja. Jurković je poslije u izjavi za medije kazao kako su navodi za europsku opredijeljenost lažni, kao i tzv zajedništvo HNS-a.

O istupima ova Previšića i Jurkovića bruji sveopća javnost, te je zasjedanje i izglasana Deklaracija bačena u drugi plan.

/Republika/

Objava Sjednica HNS-a koja će se dugo pamtiti – Sve manje stranaka, sve glasniji bunt praćen zvižducima pojavila se prvi puta na Republika.

Predsjednik bh entiteta Republika Srpska (RS) Milorad Dodik u više navrata je osporavao suverenitet Bosne i Hercegovine (BiH) tvrdeći da su entiteti, a ne država nositelji suverentiteta. Sada predlaže usvajanje deklaracije o suverenosti BiH (sporazum o punom suverentitetu BiH), uz uvjet da se prethodno „izbace stranci“ iz Ustavnog suda BiH i okonča mandat OHR-a (Office of the high representative – Ured visokog predstavnika). Prema Dodiku, država ne može biti suverena ako je „međunarodni protektorat“ i ako u njenom Ustavnom sudu stranci utječu na donošenje odluka.

Ustavni sud BiH i OHR ranije su osporili više odluka RS-a koje su bile u suprotnosti s Ustavom BiH, među kojima i odluke koje se odnose na imovinu, zbog čega je RS odlučila da suspendira odluke OHR-a i Ustavnog suda na teritoriji tog entiteta. To je, prema analitičarima, izazvalo najtežu političku krizu od potpisivanja Daytonskog sporazuma.

Elmedin Konaković: „Super je što Dodik govori o zaštiti suvereniteta BiH“

Ministar vanjskih poslova BiH i lider Naroda i pravde Elmedin Konaković, međutim, upozorava da tekst Dodikovog prijedloga ima puno nedostataka. „Trebalo bi krenuti od državne imovine, da se svi složimo da je ključno pitanje suvereniteta i intregriteta BiH u činjenici da BiH ima svoju imovinu i da je jedini titular državne imovine kojom, uz suglasnost Parlamenta BiH, mogu raspolagati i niže administrativne jedinice“, kazao je Konaković za BHRT.

Šef bh diplomacije napominje da bi se Dodikovo zalaganje za suverenitet BiH trebalo bazirati na poštivanju zakona i Ustavnog suda BiH, a ne njegovoj suspenziji na teritoriji entiteta RS.

Što piše u Ustavu i Daytonskom sporazumu?

Dodikove tvrdnje o suvenetitetu entiteta negira profesor na sarajevskom Fakultetu političkih nauka (FPN) Suad Kurtčehajić podsjećajući da se prema Daytonskom sporazumu i Ustavu BiH, „suverenost spominje jedino kada je BiH u pitanju, dok suverenost u kontekstu entiteta ne postoji“. On se osvrće i na tezu predsjednika RS-a prema kojoj „BiH nije potpuno suverena“ dok stranci odlučuju ili utiču na donošenje odluka u njenim institucijama, kako u Ustavnom sudu BiH tako i preko OHR-a.

„Prisustvo stranaca je regulirano Ustavom BiH, pa je tako predviđeno da trojica stranaca sudjeluju u donošenju odluka u Ustavnom sudu BiH, a da pri tome njihov angažman nije vremenski ograničen“, kaže Kurtčehajić za DW.

Što ako odu stranci?

OHR je ustanovljen Aneksom 10, Daytonskog sporazuma kao konačan tumač civilnog dijela Sporazuma, ali ta institucija ne bi bila potrebna da je BiH ustanovljena kao normalna, funkcionalna država, smatra sarajevski profesor. „Ako bi stranci otišli iz Ustavnog suda BiH i ako bi se ukinuo OHR, ne bi više bilo mehanizama zaštite BiH od disolucije“, upozorava Kurtčehajić.

Sugovornik DW-a napominje da je „RS već nekoliko mjeseci izvan ustavno-pravnog poretka BiH“, jer su u tom entitetu protuustavno suspendirane odluke Ustavnog suda BiH i OHR-a, a sama BiH nema mehanizme kojima bi to mogla poništiti.

„Sada jedino OHR, uz adekvatnu međunarodnu podršku, ima mogućnost djelovati, inače bi u RS-u sljedeći korak mogao biti raspisivanje referenduma za neovisnost. Zato Dodik i njegovi ruski saveznici inzistiraju na odlasku OHR-a iz BiH“, kaže profesor FPN-a.

Hoće li Hrvati podržati Dodika?

Dodikovi stavovi odražavaju interese većine Srba u RS-u, no kakvi su pogledi Hrvata na uvjete koje predsjednik RS-a postavlja za donošenje deklaracije o suverenosti? Ratni član Presjedništva BiH, profesor Ivo Komšić kaže da nema dovoljno pouzdanih pokazatelja na osnovu kojih bi se danas utvrdio hrvatski odnos prema suverenitetu BiH.

„Postoji samo jedan pouzdan pokazatelj odnosa bh Hrvata prema suverenosti BiH – referendum iz 1992. godine kada su gotovo svi Hrvati s pravom glasa glasali za suverenu i neovisnu BiH“, kaže Komšić za DW. Prema njegovim riječima, ta se podrška tijekom rata 90-tih izgubila, ali je moguće da se danas u novim globalnim okolnostima, koje oblikuje i ruska agresija na Ukrajinu, stanje ponovo promijenilo.

Ivo Komšić: „Nova politička matrica HDZ-a“

Najutjecajnija stranka bh Hrvata, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), danas funkcionira na novoj matrici u kojoj se više ne postavlja pitanje je li netko za suverenost države „nego je li za ulazak BiH u EU i NATO“.

“Ako bi se sada napravila anketa, 99 posto Hrvata bi bilo za ulazak BiH u EU i NATO, a država ne može ući u te asocijacije ako nije suverena“, kaže Komšić.

On vjeruje da Hrvati u BiH ne bi podržali Dodikov zahtjev da se stranci „izbace“, jer bi to vodilo pokušaju razbijanja države BiH.

„To sigurno ne bi podržale nove političke snage Hrvata u Rami, srednjoj Bosni i Posavini, a mislim da ni HDZ to ne bi podržao“, zaključuje Komšić.

Tko ugrožava suverenitet BiH?

Politički analitičar Žarko Papić smatra da je Dodikov prijedlog deklaracije o suverenitetu „neiskren pokušaj političkog pritiska na Trojku“ (koalcijske partnere na razini BiH) da se popusti maksimalističkim zahtjevima SNSD-a. Komentirajući za DW Dodikove uvjete, Papić kaže da se suverenitet BiH „ne može reducirati samo na OHR i strane sudce u Ustavnom sudu“. „Suverenitet BiH najviše ugrožavaju Dodikovi zahtjevi za secesiju RS-a, odnos Beograda i njegovi službeni dokumenti poput Strategije obrane Srbije u kojoj se kao jedan od prioriteta spominje očuvanje RS-a i manje formalni potezi Zagreba poput miješanja u Izborni zakon BiH“, kaže Papić.

Sugovornik DW-a smatra da BiH nije suverena u punom kapacitetu, i da bi „bilo dobro da se to pitanje otvori“. „Protiv sam OHR-a i stranaca u Ustavnom sudu BiH, ali odlazak stranaca je proces koji zahtijeva prethodno ispunjavanje brojnih uvjeta“, kaže Papić. Profesor Suad Kurtčehajić precizira da bi ti uvjeti morali podrazumijevati „korjenite ustavne promjene“ koje bi omogućile normalno funkcioniranje BiH i njenu integraciju u euroatlantske političke i sigurnosne sustave, piše DW.

/Desk/

Objava Dodikova deklaracija o suverenosti BiH kao pokušaj disolucije – „Hrvati ne bi podržali razbijanje države, a ni HDZ“ pojavila se prvi puta na Republika.

Na Baliju su čelnici G20 “najoštrije osudili agresiju Ruske Federacije na Ukrajinu” – iako su primijetili da “postoje drukčija stajališta i različite procjene situacije i sankcija”, dok deklaracija iz Delhija ne kritizira izravno Rusiju za rat, prenose agencije.

Dokument govori o “ljudskoj patnji i negativnim dodatnim učincima rata u Ukrajini s obzirom na globalnu sigurnost hrane i energije”. Također je ponovljeno priznanje “različitih pogleda i ocjena”.

Važno je da se u deklaraciji navodi “rat u Ukrajini”, a ne “rat protiv Ukrajine”. Ovakav izbor riječi mogao je povećati vjerovatnost da će Rusija prihvatiti deklaraciju, piše BBC. Ukrajina, koja je sudjelovala na summitu na Baliju, nije pozvana ove godine, a njezin je odgovor na deklaraciju bio kritizirajući.

‘U pogledu ruske agresije na Ukrajinu, G20 nema se čime pohvaliti” – navelo je Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine na Twitteru. Osim toga, na summitu je Modi službeno pozvao Afričku uniju (AU) da postane stalna članica G20. Delhi je dao prednost uzdizanju glasova ovih nacija kao temelju svog predsjedanja, a u bliskoj budućnosti spreman je ‘pobrati plodove’ tog strateškog poteza dok se takmiči s Kinom za uticaj u Aziji i Africi.

Skupina G20 usvojila je konsenzusom deklaraciju o pitanjima s kojima se blok suočava, objavio je indijski premijer Narendra Modi u subotu tijekom samita skupine, signalizirajući da su pregovarači riješili duboke razlike oko formulacije o ratu u Ukrajini. Nije iznio detalje o kompromisnom tekstu.

“Na temelju napornog rada svih timova, dobili smo konsenzus o Deklaraciji samita čelnika G20. Najavljujem usvajanje ove deklaracije”, rekao je Modi čelnicima G20 u New Delhiju.

Prethodno je Modi inaugurirao dvodnevni sastanak pozivajući članice da ukinu “globalni deficit povjerenja” i najavio da blok daje trajno članstvo Afričkoj uniji u nastojanju da se učini reprezentativnijim.

“Danas, kao predsjedateljica G20, Indija poziva cijeli svijet da najprije ovaj globalni deficit povjerenja pretvori u povjerenje”, rekao je. “Vrijeme je da svi krenemo naprijed zajedno”, dodao je.

Skupina je duboko podijeljena oko rata u Ukrajini, pri čemu zapadne zemlje tražile snažnu osudu Rusije u Deklaraciji čelnika, dok su druge zahtijevale usredotočenje na šira gospodarska pitanja.

U ranijem nacrtu završne izjave od 38 stranica koji je pregledao Reuters stavak “geopolitičke situacije” ostao je prazan, dok je postojao dogovor oko 75 drugih stavaka koji pokrivaju pitanja od globalnog duga i kriptovaluta do klimatskih promjena.

/Desk/

Objava G20 usvojili zajedničku deklaraciju o ruskoj invaziji na Ukrajinu, uz popuštanje Rusiji pojavila se prvi puta na Republika.

Izvanrednu sjednicu obilježile su međusobne rasprave, optuživanja i verbalne svađe zastupnika, a usvojeno je nekoliko zaključaka. Zastupnici oporbe isticali su kako je odluka Bradare o imenovanju Vlade FBiH neustavna jer je donesena bez suglasnosti jednog od potpredsjednika, SDA-ovog Refika Lende te da se o istoj ne može raspravljati na sjednici. Međutim, nakon što je ipak usvojen dnevni red, nastavljene su rasprave koje su, na trenutak, izgledale kao emisije stila ‘vjerovali ili ne’:

SDA je prisvojila SDP-ovu deklaraciju izglasanu u prošlom sazivu, koja je već bila izglasana, dobila za istu podršku i ponovno je uputila u parlamentarnu proceduru. Također, zastupnici istih stranaka glasali su ‘ZA’ i ‘PROTIV’ Schmitove reakcije, kao i izmjene zakona

Na sjednici je usvojen Zaključak stranaka Osmorke i HDZ-a BiH, Zaključak SBiH i NES-a, te Deklaracija SDA, a koju su podržali i zastupnici koalicijskog DF-a, ali i SDP-a koji predvodi koaliciju stranaka Osmorke.

Zaključak Osmorke i HDZ-a

U Zaključku stranaka Osmorke i HDZ-a navodi se kako Zastupnički dom Parlamenta FBiH konstatira kako u ustavnom roku od 30 dana od dana izbora predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH nije u potpunosti završen proces imenovanja Vlade Federacije BiH kako to nalaze odredbe Ustava Federacije BiH, odnosno, nije dana suglasnost na Odluku o imenovanju Vlade Federacije BiH kako nalaze propisani rokovi Ustavom Federacije BiH.

Također se ističe značajna uloga napora koja ulaže međunarodna zajednica u provedbi mira i izbora, “uzimajući u obzir činjenicu da sadašnja Vlada Federacije BiH radi godinama u tehničkom mandatu i nije u mogućnosti predvoditi reformske procese te se poziva sve učesnike u ovom procesu za iznalaženja hitnog rješenja kako bi se ispoštovale ustavnosti, zakonitosti i vladavine izvršne vlasti u Federaciji BiH”, a na reakciju je pozvan i visoki predstavnik. Ovaj zaključak usvojen je s 52 glasa ‘za’ i 31 glasom ‘protiv’.

Deklaracija SDA koju su podržao DF, a zapravo je SDP-ova: Neprihvaćanje prijedloga OHR-a

Klub zastupnika SDA je predložio donošenje deklaracije Zastupničkog doma o “neprihvaćanju najavljenog prijedloga OHR-a za izmjene Ustava FBiH i drugih zakonskih ili podzakonskih akata s ciljem produbljenja etničkih podjela i diskriminacije kroz izborni proces”.

U ovoj Deklaraciji stoji osuda “kontinuirane tendencije i političkih prijedloga i inicijativa, bez obzira dolazile one iznutra ili izvan BiH, čiji je cilj da imaju uspostavu sustava etno-teritorijalne supremacije i obespravljenja manjinski zastupljenih etničkih skupina na pojedinim dijelovima državne teritorije i teritorije Federacije BiH, a koje dugoročno vode do rušenja ustavnog poretka države BiH”.

Zanimljivo je da su istu deklaraciju u prošlom sazivu predložili SDP i DF i koja je odavno usvojena i na snazi, te je, faktički, ista deklaracija ponovno u parlamentarnoj proceduri. Tako je Deklaracija ponovno dobila podršku većine u Zastupničkom domu jer su je podržali DF koji su u koalicijij sa SDA i SDP, čiji su zastupnici kazali da “neće sudjelovati u SDA-ovoj igrici”. Deklaracija je usvojena s 50 glasova ‘za’, 17 ‘protiv’ i 14 ‘suzdržanih’.

Zaključak NES-a i SBiH-a: 15 za usuglašavanje ustavnih odredbi

U Zaključku ove dvije stranke, između ostaloga, stoji da Zastupnički dom Parlamenta FBiH zadužuje Ustavnu komisiju ovog Doma da u skladu s propisanim nadležnostima, u roku od 15 dana razmotri postojeći ustavni sustav i ukloni eventualno nepodudaranje ili izmijeni i dopuni ustavne odredbe za izbor Vlade FBiH nakon promjena koje su nastale donošenjem amandmana na Ustav FBiH, od strane visokog predstavnika za Christiana Schmidta, kako bi se postiglo trajno ustavno rješenje koje će omogućiti imenovanje i potvrđivanje Vlade FBiH, sadašnjem kao i svakom narednom sazivu Parlamenta FBiH.

U zaključku se ističe stav kako je sada posrijedi ustavno-pravna i politička situacija zbog očite nemogućnosti postizanja suglasnosti za imenovanje, a koju treba riješiti amandmanima na Ustav FBiH kako bi se postiglo trajno ustavno rješenje koje će omogućiti i imenovanje i potvrdivanje Vlade FBiH sadašnjem kao i svakom budućem sazivu Parlamenta FBiH te naglašava se nužnost hitnog djelovanja.

NES ostao bez zastupnika Isaka koji je rekao: “Bošnjački interes iznad svega”

Inače, Narodni europski savez (NES) ostao je bez jednog zastupnika – Anel Isak na sjednici je obznanio kako istupa iz ove stranke i postaje neovisni zastupnik.

“Nedavno sam pozvao Predsjedništvo NES-a da razmisle o kandidatima za ministre, oni su odlučili braniti ih, hvaliti i podržati. U proteklom periodu su mi naređivali, tražili da šutim i radim što mi se kaže, ipak su oni predsjednici stranaka, da bih bio njihov kolač u vlasti veći. I eto ga, FBiH se daje za dio kolača, a njima su bitni građani i žele promjene, a pogledajmo kandidate za ministre. Žao mi je što dobri kandidati ispaštaju zbog ovih što su tu jer moraju, a ne znaju raditi. Jedan takav je došao u Zenicu, ništa ne zna osim da bude na proračunskim jaslama. Na današnjoj sjednici glasat ću po savjesti i u interesu građana. Podnosim ostavku u NES-u i od danas sam nezavisni zastupnik. Napuštam NES. Bošnjački interes je iznad svega i moja država”, rekao je Isak.

/Republika/

Objava ROK ISTEKAO Zastupnički dom bez odluke o novoj Vladi FBiH – Političari se igrali politike – Novalićeva vlada u 5. godini ‘tehničkog mandata pojavila se prvi puta na Republika.

Na Saboru je usvojena Deklaracija HNS BiH kao smjernica daljnjeg djelovanja te se u istoj prvenstveno ističe kako je BiH domovina i hrvatskog naroda, potom na europsku perspektivu i europske i euroatlantske integracije, na demografsku strategiju Hrvata u BiH, gospodarstvo, obrazovanje, zaštitu digniteta Domovinskog rta i hrvatskih branitelja, suradnju s hrvatskim iseljenicima, te medije i razvoj kulture.

Deklaraciju u cijelosti možete pročitati OVDJE.

Kako izvješćuje HMS, predsjednik HDZ BiH i HNS BiH Dragan Čović obratio se danas prisutnima na sjednici Hrvatskog narodnog sabora u Mostaru sumirajući rezultate prošlih izbora, probleme na čijim rješenjima rade, ali i uputio poruku nekadašnjem koalicijskom partneru SDA bez spominjanja imena ove političke stranke, prenosi

Kazavši da je Hrvatima prioritet izmjene Izbornog zakona, Čović je rekao kako bi se do sada to završilo da se ispoštovao Mostarski sporazum.

“Kolege koje su ga s nama potpisali na političkoj sceni unutar BiH, Bošnjacima, pokazali su u izbornoj kampanji kako su se odnosili u tom i što im je bila taktika i strategija. Samim time, sebe su doveli u poziciju margine političkog života u BiH”, rekao je Čović.

Govoreći o “legitimnom predstavljanju”, Čović je, kako prenosi N1, rekao kako je tu bilo mnogo špekulacija, ali i najavio da bi se vlast u FBiH mogla uspostaviti tokom ovog mjeseca.

“Želimo da s druga dva politička naroda kroz legitimno predstavljanje gradimo izvršnu i zakonodavnu vlast. Praktičan primjer je uspostava Vijeća ministara. To treba realizirati i na razini FBiH. Nikada prije nismo uspjeli uspostaviti vlast. Siguran sam da ćemo tijekom veljače završiti uspostavu vlasti i na razini FBiH”, kazao je Čović te obrazložio “legitimno predstavljanje”: “Ni jedan Bošnjak u ni jednoj instituciji zastupničkog ili Doma naroda nije biran glasovima drugog naroda do bošnjačkog. Jednako tako i srpski narod. Jedino još uvijek hrvatskom narodu u samo 4-5 županija nam hrvatske predstavnike u Domu naroda biraju glasovima Bošnjaka. To ćemo promijeniti”, rekao je Čović.

Istaknuo je kako “vjeruje da će biti dovoljno mudrosti na političkoj sceni da FBiH daju poseban zamah”.

Čović se u više navrata zahvalio Andreju Plenkoviću, premijeru Hrvatske, za ono što je učinio – od kandidatskog statusa BiH do izbora u BiH.

“Dragi Andrej, od srca ti hvala za to što je pitanje Hrvata na stolu svake administracije koja nešto odlučuje o BiH, bila ona dio EU, američke administracije ili druge. Sada je lakše nego ikada prije”, kazao je Čović.

Naglasio je kako je “BiH i naša domovina i da mirnim putem želimo rješavati sve probleme, na euroatlantskom put”.

“Ohrabreni kandidatskim statusom kojeg ne bi bilo da nije bilo predsjednika Vlade RH, puno je iskušenja ispred nas. Dragi Andrej, hvala na dolasku danas, to je velika potpora. A mi ćemo pokazati da smo zrelo preuzeli i da zaslužujemo takav iskorak kada je u pitanju kandidatski status jer zadnje dvije tri godine nismo. Vjerujem da ćemo potaknuti kolege i sada u Vijeću ministara, i bošnjačke i srpske, da istim putem nastavimo jer taj put nema alternativu”, kazao je Čović.

“Nikada više ne želimo krvlju braniti svoje”

Kazao je i to kako je “HNS nekada bio nužda, a danas krovna institucija hrvatskog naroda koja jamči da može osigurati potpunu jednakopravnost hrvatskog naroda s druga dva naroda”.

“Svi koji su Hrvate tjerali na marginu, danas dobijaju odgovor – na krivom ste putu. Činili smo sve i dalje ćemo činiti da budemo dio vlasti u BiH koja će predvoditi sve pozitivne procese. Nikada više ne želimo da krvlju branimo svoje. Ovo je naša domovina, gdje god Hrvati žive, od Save od Jadrana”, poručio je Čović.

/Desk/

Objava “OSVJEŽENJE” Čović ponovno izabran za predsjednika HNS-a i poručio SDA-u da su sada marginalizirani jer su druge marginilazirali pojavila se prvi puta na Republika.

Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini i ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog nove srbijanske vlade Tomislav Žigmanov i Milorad Pupovac, predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke, u Zagrebu su u četvrtak potpisali Deklaraciju o suradnji Srba iz Hrvatske i Hrvata iz Srbije, prenosi HINA.

U njoj se osuđuju svi oblici mržnje prema manjinama i „potiču države u kojima žive da se, umjesto obnavljanju sukoba, napokon okrenu suradnji” i krenu rješavati otvorena pitanja.

„Svaki akt prijetnje ili agresije prema manjinskoj zajednici u jednoj državi dovodi u opasnost manjinsku zajednicu u onoj drugoj”, stoji u deklaraciji napisanoj na dva jezika i dva pisma.

Žigmanov je na konferenciji kazao kako je suradnja dviju zajednica „prirodna” i „dio njihovih temeljnih političkih uvjerenja”.

Novi srbijanski ministar, prvi iz redova Hrvata, rekao je da je tekst potpisan „iz uvjerenja da suradnja ne bi smjela imati alternativu”, usprkos brojnim razlikama između dva naroda.

Dvojica čelnika naglašavaju da čine sve što mogu da se susretnu predstavnici hrvatskih i srbijanskih vlasti i da im je drago da u tome posreduju.

Dačić ‘topi led‘?

Srpsko nacionalno vijeće u petak organizira tradicionalni božićni prijem „Hristos se rodi – Vaistinu se rodi”, na koji stiže Ivica Dačić, prvi potpredsjednik vlade Srbije i njezin šef diplomacije.

Na primanje stiže premijer Andrej Plenković, uz potpredsjednicu vlade za društvene djelatnosti i ljudska pitanja Anju Šimpragu, ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana, ministricu kulture i medija Ninu Obuljen Koržinek i ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenicu, stoji na vladinim stranicama.

Žigmanov i Pupovac nisu htjeli otkriti u kojim će se formatima sutra održati susreti između službenog Zagreba i službenog Beograda, kazavši da će „biti barem dva”.

Govoreći o dolasku Dačića u Zagreb, nakon godina napetosti između dviju prijestolnica, Žigmanov je rekao da je vrijeme izabrano „vjerojatno zbog suočenja s činjenicom da dvije susjedne države, koje imaju relativno velik broj problema, ne mogu ne komunicirati”.

„Ne možete u današnjem svijetu biti izolirani otoci. Da sjedimo zatvoreni u vlastitim sobicama i da ne komuniciramo”, rekao je Žigmanov.

Dačić je krajem prošle godine rekao da ga je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić zatražio „da malo odledi odnose s Hrvatskom”.

Za budućnost

Pupovac je kazao kako su „sugovornici i u Zagrebu i Beogradu bili veoma otvoreni” za sutrašnji susret, što je samo potvrda da je „sazrela svijest o tome da od sukobljavanja nema koristi”.

Komentirajući dolazak Dačića, koji je ranije imao kontroverzne izjave o Hrvatskoj, Pupovac je kako se sutrašnji susret ne događa „zbog prošlosti niti zbog prebrojavanja tko je što rekao u prošlosti”.

Pupovac je rekao pamti mnog „koji su u prošlosti govorili jezikom koji nije jezik budućnosti”, no da je s mnogima od njih surađivao u stvaranju budućnosti Hrvatske.

„Tako da očekujemo da ćemo svi biti posvećeni ne etiketama, nego onome što zapravo trebamo činiti da bismo imali drugačije odnose i drugačiju budućnost”, zaključio je.

Jedna od najproblematičnijih točaka u odnosima dviju zemalja pitanje je nestalih u ratu.

Upitan je li se promijenilo mišljenje Beograda o suradnji u tome, Žigmanov je odgovorio da „misli da jest”.

/Desk/

Objava Žigmanov i Pupovac potpisali Deklaraciju o suradnji Srba iz Hrvatske i Hrvata iz Srbije: “Suradnja nema alternativu” pojavila se prvi puta na Republika.