Kad bi se ovoga držali barem kršćani I muslimani, kojih ima preko tri milijarde i čine više od trećine čovječanstva, koliko bi svijet bio ljepši i bolji.

U Bosni i Hercegovini osnovana je Zaklada Ljudsko bratstvo sa željom da se šire ove ideje, koje se mogu sažeti u jednu riječ: svi su ljudi sestre i braća. Na dan izbora pape Franje 13. ožujka 2022. osnovana je u Bosni i Hercegovini Zaklada Ljudsko bratstvo u Novom Travniku sa željom da se ove ideje šire, koje se mogu sažeti u jednu riječ: svi su ljudi sestre i braća. Tome će služiti i Centar u Margetićima/Novi Travnik, koji gradi Zaklada.

Zaklada je organizirala i tri uspješna okrugla stola. Također organizira i ove godine u maju.
Zaklada ima i Savjet u kojem su ugledni ljudi iz BiH iz sve četiri vjere i nacije.

Predsjednik Savjeta je mons. akademik Franjo Topić, a članovi Savjeta akademik Mirko Pejanović, bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, prof. dr. Nedžad Grabus, sarajevski muftija, prof. dr. Šaćir Filandra, Fakultet političkih nauka u Sarajevu, mons. prof. dr. Pavo Jurišić, Katolički bogoslovni fakultet u Sarajevu i kanonik Prvostolnog kaptola vrhbosanskog, izv. prof. dr. sc. Dubravko Turalija, Katolički bogoslovni fakultet u Sarajevu, mr. don Luka Brković, dr. Eli Tauber.

Dan Ljudskog bratstva prihvatili su i Ujedinjeni narodi i time je postao svjetski dan i svjetski važan događaj, istaknuli su iz Zaklade Ljudsko bratstvo.

/Desk/

Objava Međunarodni Dan ljudskog sestrinstva i bratstva pojavila se prvi puta na Republika.

Nakon samog zasjedanja HNS-a, a komentirajući nedolazak nekih od članica, predsjednik HNS-a Dragan Čović je kazao: “Kolege koje nisu došle, kazale su i poslale poruku, vjerujem i sebi, meni, nama, a i drugima oko nas. Ja ću opet pokušati, potruditi se, jer ovo je dragovoljnost HNS, nije nikakva i ničija obveza ničija, svatko dragovoljno pristupa”, komentirao je.

No, on je rekao kako ove stranke već dvije godine nisu sudjelovale u sjednicama Predsjedništva HNS-a, kao i da 170 izaslanika koji ne sudjeluju, ne umanjuje broj izaslanika koji će sudjelovati na Saboru je ima izaslanika jednako kao i na 11. saboru.

Kazao je kako današnjem zasjedanju participira 12 političkih subjekata te kako “ne bi davao značaj priopćenju četiri stranke”.

Kao izaslanik Vlade Republike Hrvatske, u Mostaru je boravio potpredsjednik Vlade RH i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved koji je istaknuo podršku hrvatske vlade HNS-u BiH te, komenitrajući nedolazak nekoliko hrvatskih stranaka, pozvao na zajedništvo i rješavanje nesuglasica unutar te institucije.

„Stoga je moj poziv i danas da zaista čuvamo čvrsto to zajedništvo, da ukoliko imamo prijepore i područja o kojima trebamo raspravljati, upravo Hrvatski narodni sabor jest mjesto gdje se analiziraju smjerovi i prioriteti te gdje se donose ključne odluke za hrvatski narod u BiH”, poručio je Medved.

Dok ne daje značaj priopćenjima drugih stranaka, Čović ponovio kako se “čuva partnerstvo u vlasti”

Nakon završetka sjednice HNS-a, Čović je održao konferenciju za medije te je komentirao i akrualnu kkrizu među koalicijskim partnerima u državnoj vlasti.

“I dalje sam na istom tragu da trebamo iskoristiti sljedeći tjedan, razgovarati i mislim da će se to dogoditi. Siguran sam da ćemo u sljedećih 10 dana svi mi koji smo sada u poziciji: Trojka, SNSD i HDZ sa svim onim strankama koje još tu participiraju. Koliko ćemo uspjeti vidjet ćemo. Mislim da trebamo u miru oko toga razgovarati. Istina, paralelno se vode procesi i inicijative, svakto svakoga smjenjuje. pa ćemo vidjeti dokle će to doći. Ako je cilj samo blokirati i zaustaviti sve procese onda se s tim nitko ne može složiti. BiH nema luksuz da zaustavi svoj život”, rekao je Čović, pozvavši i međunarodnu zajednicu u BiH da ohrabri domaće političare u donošenju samostalnih odluka.

On je ponovio svoj poznati stav kako se “partnerstvo čuva”.

“Očekujem, ako smo partneri da više nema preglasavanja oko bilo koje teme jer to partneri ne rade. Nema preglasavanja, ja sam jasno kazao da se partnerstvo čuva. Dok ga imamo. Sjest ćemo zajedno za 10- 15 dana pa reći ovo više ne ide. Netko će praviti neko novo partnerstvo, sve je legitimno, samo ne smije biti kalkulacija koje stvaraju blokadu”, naveo je Čović.

Čović je za sljedeći tjedan najavio raspravu o fiskalnim zakonima ministara financija.

“Galamom nećemo ništa riješiti, ali ćemo učiniti sve da separatisti i unitaristi ne unište BiH. HNS ima snagu i moramo otvoriti vrata Europi, bez obzira na to kakva je američka politika. U svijetu se događaju velike promjene, i one će biti sve veće””, rekao je.

Čović: “Zakon o Južnoj interkonekciji neprovediv”

Osvrćući se na pitanje plinovoda Južna interkonekcija, Čović je rekao kako je “predlagao rješenje na fini način”, ali kako “to neki ne žele” te da “sumnja u motive pojedinih aktera u tom procesu”.

“Ovaj zakon, u trenutnom obliku, nije provediv, a oni koji su ga donijeli sada druge optužuju za nekakve ruske utjecaje. Partneri iz Federacije usuglasili su zakon, ali su večer prije sjednice Vlade javili da odustaju pod velikim pritiskom. Razumijem i one koji vrše pritisak, ali ovo je naša domovina. Pokušaj da se ovo vodi na ovakav način isključivo je interes pojedinca”, rekao je Čović, navodeći kako bi za potpunu realizaciju projekta, i uz potpunu suglasnost svih strana, za taj projekt bilo potrebno namanje šest do sedam godina.

O “gašenju institucija koje su financirale različite projekte”

On se pri tom osvrnuo i na, vjerojatno, blokadu USAID-a od strane administracije novog američkog predsjednika Donalda Trumpa. Čović nije otvoreno likovao zbog toga kao što je to učinio na jučerašnjoj konferenciji za medije njegov partner, predsjednik RS-a i vladajućeg SNSD-a Milorad Dodik, no, na sebi svojstven način dao je slično naslutiti.

“Sada, kada se pogase institucije koje su financirale različite projekte, vidjet ćemo tko stoji iza toga. Ako sam i ja negdje pogriješio, neka i moje ime bude javno objavljeno”.

Inače, na današnjem XII. zasjedanju izglasana je Deklaracija, koja je, manje-više, ne razlikuje puno od dosadašnje donesenih deklaracija na prijašnjim zasjedanjima zabora.

Između ostalog, navodi se opredjeljenost “ustanovom domoljublju” i euroatlantskom putu BiH, nužnosti izmjene Izbornog zakona BiH, osuda nastavku opstruiranja i popunjavanja pozicija u institucijama pravosudne vlasti koje bi trebale pripasti Hrvatima, zagovaranje poštenog tržišnog natjecanja i poticajne uvjete za rad i povećanje zaposlenosti, borbu protiv korupcije, demografsku revitalizaciju, energetsku sigurnost gdje je projekt Južne interkonekcije označen kao strateški prioritet za Hrvate u BiH s osudom preglasavanja hrvatskih političkih predstavnika u izvršnim i zakonodavnim tijelima. Također, Deklaracija zagovara i reforme u obrazovnom sustavu i povećanje kvalitete obrazovnih usluga, kao i ulaganja u razvoj umjetne inteligencije kao i u kulturu, iseljeništvo i medije.

Na koncu, Deklaracije navodi se opredjeljenost brige i skrbi za branitelja i njihove obitelji te će, kako stoji, HNS nastaviti surađivati sa stručnjacima i razvijati snažne veze s Hrvatskom kako bi se zajednički suprotstavili pokušajima iskrivljavanja povijesnih činjenica i istine o obrambenom ratu”.

Previšić: “Zauzmimo se za našu mladost i obitelji”

Međutim, potpuno je razvidno kako je današnje zasjedanje HNS-a jedno prošlo vrlo burno zbog sve više nezadovoljnih članica politikom koju provodi vladajući HDZ BiH. Dok pet stranaka nisu željele danas nazočiti Saboru, a RNS Joze Ivančevića koji je ujedno i načelnik općine Prozor-Rama nije niti pristala na poziv za članstvo, predstavnici dvije stranke pobrinuli su se da ova sjednica ne bude još jedna od onih “dosadnjikavih”.

No, predstavnici preostale dvije stranke, koje su svojevrsna oporba u vodećem HDZ-u BiH oko kojih se okupilo nekoliko manjih stranaka s hrvatskim predznakom, Čapljinska neovisna stranka (ČNS) i Pokret Hum, imali su vrlo kritičke govore. Obraćanja koje će predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović i ostali izaslanici u Hrvatskom domu herceg Stjepan Kosača, još dugo pamtiti iako su na govor predsjednika ČNS-a Peru Previšića i Sandra Jurkovića iz Pokreta Hum s govornice HDZ-ovci “ispratili” neodobravanjem, pa čak i zvižducima koji su pokazali kako se kritike i drukčije mišnjenje ne privaća, a kamoli preispituje.

Predsjednik ČNS-a Pero Previšić, već u uvodu obraćanja najavio je kako će se kritički osvrnuti na njegovo djelovanje.

“Prošle su dvije godine od zadnjeg zasjedanja HNS-a, krovne institucije političkog tijela Hrvata u BiH, stoga je danas prava prilika da se osvrnem na naše dvogodišnje djelovanje. Je li se išta promijenilo u korist našeg hrvatskog naroda, tj. je li hrvatskom čovjeku danas u BiH bolje i sigurnije živjeti nego u 2023.? Nismo zaustaviti egzodus hrvatskog naroda iz BiH, koji odlazi zbog društvene nepravde, nesigurnosti, kriminala i korupcije. Tjera se naša mladost u druge zemlje jer ovdje više vrijedi kupljena od stečene diplome. Onima koji vode hrvatsku politiku u BiH je najbitnije kadroviranje svojih odanika i podanika, pa se tako radna mjesta popunjavaju po podobnosti a ne po sposobnosti, dok naša vrhunska inteligencija odlazi u pečalbu. Stoga gospodo, vama kojima dobro ide jer jedni drugima nepravedno pogodujete, poručujem: zauzmimo se za hrvatske obitelji, jer one su ključ našeg opstanka u BiH. Treba li nas biti sram umirovljenika koji ne mogu živjeti s ovakvom minimalnom mirovinom s kojom ni lijekove ne mogu kupiti? Treba nas biti sram”, kazao je Previšić.

“Upitno postojanje HNS-a”

Previšić je, pri tom, izrazio i dvojbu za svrsishodnost postojanja HNS-a.

“Nažalost, činjenice pokazuju kao i opće mijenje i realno stanje našeg naroda da nismo uradili skoro ništa, pa je stoga upitno postojanje ove naše krovne hrvatske institucije”, naglasio je.

On je podsjetio kako je na 11. zasjedanju HNS usvojena Deklaracija i donesena demografska strategiju Hrvata u BiH koja je trebala olakšati život hrvatskom narodu, a istovremeno bit primjer i osnova ostalim narodima.

“Naime, ta dva važna dokumenta koja smo tada donijeli, moram priznati, dobro osmišljena ali ne i obvezujuća, nisu polučila rezultatima. Jer da jesu, ona bi se provela u svim mjestima gdje imamo općinska/gradska vijeća, načelnike i gradonačelnike.  U onim sredinama gdje to nije ispoštovano, pokazatelj je da su osobni interesi iznad hrvatskih interesa. Dok nas takvi ljudi vode, nama drugi neprijatelji ne trebaju. Hoćemo li za dvije godine opet pričati o ugroženosti hrvatskog naroda i ponovno donositi deklaracije i strategije, reda radi? Hoćemo. Zato ću ja danas biti protiv ove Deklaracije, jer je ona samo mrtvo slovo na papiru. Za bolje sutra hrvatskog čovjeka nije potrebno trošiti litre tinte, potrebna je volja i ljubav prema svom narodu”, kazao je Previšić.

Optužbe prema Čoviću

Naglasio je kako su Hrvati, kao konstitutivni narod u BiH, došli do granice nacionalne manjine te ukkoliko se to nastavi, ta granica će biti prijeđena.

Previšić je za takvo stanje izravno okrivio predsjednika HNS-a i HDZ BiH Dragana Čovića.

“Četrnaest godina od kada je na čelu HNS-a ovdje prisutni gosp. Čović rješava hrvatsko pitanje, a Hrvata je sve manje i manje. Čak i ako ga u neka buduća dva ključna tjedna u budućnosti i riješi, bojim se da će biti kasno. Ako ništa hitno i konkretno na poduzmemo i ova će sjednica, kao i mnoge u posljednjih godina, biti samo zlouporaba HNS kojega vladajući koriste kao pokriće za svoje klansko i privatno koristoljublje, nerad, nemar, i nesposobnost”, rekao je predsjednik ČNS-a.

Dalje je nastavio: Tko će platiti javnu štetu što su pretrpjele naše općine i gradovi, tko će odgovarati za uništene tvornice? Uništeno je sve što se moglo uništiti: Aluminijski kombinat, Soko, Vitezit i mnoge druge gigante jer su iz osobnih i klanskih interesa u njima postavljane uprave, nadzorni odbori i direktori. I nakon što su pokradeni i uništeni, radnici su morali u Njemačku, Austriju, Irsku i druge zapadne i prekomorske zemlje. Naši branitelji nisu se borili za ovakav ustroj i ovakav odnos vlasti prema rodnoj grudi i narodu. Jer mnogi današnji vlastodršci preko prljave politike nakon Domovinskog rata su se izvukli iz svojih dezerterskih rupa da bi na ovaj interesni i koruptivni način vodili politiku”.

On je rekao kako je u “bivšoj državi bilo samo 10% (hrvatskog) stanovništva koji su se vodili kao članovi partije – saveza komunista”, te da se “danas u redovima naših političara nalaze se ti članovi i njihovi potomci”.

“Realnost je da su nam ratni dezerteri postali ugledni političari, da su nam ratni profiteri postali ugledni gospodarstvenici, a hrvatski branitelji i heroji postali sirotinja i ratni zločinci. Veliki broj naših branitelja ostavljen je na cjedilu, posebno oni koji još uvijek trpe sudske progone zato što su branili svoja ognjišta”, rekao je Previšić, podsjetivši i na 7.788 branitelja, poginulih u Domovinskom ratu, dok danas njihovi potomci, kako je istaknuo, “odlaze u svijet zato što ne mogu osnovati život na svojoj rođenoj zemlji”.

Poruka za nadbiskupa, biskupe i provincijale: “Ustanite i podignite glas jače”

Previšić se obratio i predstavnicima Katoličke crkve u BiH, pozivajući ih da “ustanu i ne šute na ovakvo stanje hrvatskog naroda”.

“Koliko je naša katolička Crkva u povijesti učinila za svoj hrvatski narod kada mu je bilo najgore, najbolje pokazuju naši svećenici mučenici kao i naš blaženi Alozije Stepinac koji su se borili po cijenu života, zatvora, trovanja i mučeništva ali se nisu dali slomiti. Danas s ovoga mjesta upućujem vapaje vama oče nadbiskupe Tomo, oci biskupi Petre, Željko, provincijali fra Jozo, fra Zdravko, ustanite i nemojte šutjeti na ovakvo stanje svoga hrvatskog naroda, podignite glas još jače. Kao vjernik katolik, često na svetoj misi čujem poziv na molitvu za nova duhovna zvanja kako bi imali svećenike koji će propovijedati Evanđelje. Ako ovakvo nastavimo, neće nam trebati jer neće imati komu propovijedati”, poručio je Previšić.

“Vi ste krivi”

Na koncu je upitao tko je kriv za katastrofalno stanje Hrvata u BiH.

“Vi ste krivi”, optužio je Previšić.

“Je li dosta autokratske vladavine? Napravili ste od sebe ovozemaljske bogove, a hrvatski narod učinili robovima. Nije HDZ hrvatski narod. Stoga je danas ovo “zajedništvo” predstava za javnost i licemjerna propaganda, jer umjesto Hrvata ovdje bi danas trebali sjediti vaši koalicijski partneri iz reda drugog naroda jer s njima sklapate koalicije, kako na općinskim/gradskim, tako i na državnoj razini, samo kako bi ostali na vlasti, dok sa strankama iz svog naroda vodite bitke. Priči o jedinstvu i zajedništvu, pojmu kojeg ste toliko isprostituirali da mi ga se gadi izgovoriti ovdje, nije mjesto.
Neki mi se čude zašto sam nakon svega još uvijek član predsjedništva HNS-a, ali ja sam čovjek koji ne podliježe ničijem interesu, ni stranačkoj stezi i ovaj moj intervent najbolji im je odgovor”, zaključio je Previšić na kraju svog govora.

Jurković: “Lažno zajedništvo”

Sandro Jurković iz Pokreta za Hum, već i na samom usvajanju dnevnog reda izviždan je od HDZ-ovaca. On je negodovao zbog zakašnjelog dobivanja materijala s predloženim redom, navodeći kako “to rade jer im to ne odgovara”.

“Ja danas nisam došao da budem dio lažnog zajedništva, fikus, i da aplaudiram dragom i velikom vođi. Došao sam da javno kažem kako me je stid s kakvim ljudima dijelim grad, županiju i državu. A zašto me stid? Pa ima li većih neprijatelja mojoj djeci od vas koji nas preko 30 godina sustavno uništavate, koji nas tjerate s vjekovnih ognjišta i radujete se kad uzimamo jednosmjerne karte za Njemačku, Austriju Irsku…”, kazao je Jurković, “zaradivši” zvižduke”.

Jurkovića je prekinuo Čović, navodeći kako se treba referirati na dnevni red, a da će poslije imati mogućnost za raspravu koliko želi. Ispraćen je sa zvižducima negodovanja. Jurković je poslije u izjavi za medije kazao kako su navodi za europsku opredijeljenost lažni, kao i tzv zajedništvo HNS-a.

O istupima ova Previšića i Jurkovića bruji sveopća javnost, te je zasjedanje i izglasana Deklaracija bačena u drugi plan.

/Republika/

Objava Sjednica HNS-a koja će se dugo pamtiti – Sve manje stranaka, sve glasniji bunt praćen zvižducima pojavila se prvi puta na Republika.

Predsjednik bh entiteta Republika Srpska (RS) Milorad Dodik u više navrata je osporavao suverenitet Bosne i Hercegovine (BiH) tvrdeći da su entiteti, a ne država nositelji suverentiteta. Sada predlaže usvajanje deklaracije o suverenosti BiH (sporazum o punom suverentitetu BiH), uz uvjet da se prethodno „izbace stranci“ iz Ustavnog suda BiH i okonča mandat OHR-a (Office of the high representative – Ured visokog predstavnika). Prema Dodiku, država ne može biti suverena ako je „međunarodni protektorat“ i ako u njenom Ustavnom sudu stranci utječu na donošenje odluka.

Ustavni sud BiH i OHR ranije su osporili više odluka RS-a koje su bile u suprotnosti s Ustavom BiH, među kojima i odluke koje se odnose na imovinu, zbog čega je RS odlučila da suspendira odluke OHR-a i Ustavnog suda na teritoriji tog entiteta. To je, prema analitičarima, izazvalo najtežu političku krizu od potpisivanja Daytonskog sporazuma.

Elmedin Konaković: „Super je što Dodik govori o zaštiti suvereniteta BiH“

Ministar vanjskih poslova BiH i lider Naroda i pravde Elmedin Konaković, međutim, upozorava da tekst Dodikovog prijedloga ima puno nedostataka. „Trebalo bi krenuti od državne imovine, da se svi složimo da je ključno pitanje suvereniteta i intregriteta BiH u činjenici da BiH ima svoju imovinu i da je jedini titular državne imovine kojom, uz suglasnost Parlamenta BiH, mogu raspolagati i niže administrativne jedinice“, kazao je Konaković za BHRT.

Šef bh diplomacije napominje da bi se Dodikovo zalaganje za suverenitet BiH trebalo bazirati na poštivanju zakona i Ustavnog suda BiH, a ne njegovoj suspenziji na teritoriji entiteta RS.

Što piše u Ustavu i Daytonskom sporazumu?

Dodikove tvrdnje o suvenetitetu entiteta negira profesor na sarajevskom Fakultetu političkih nauka (FPN) Suad Kurtčehajić podsjećajući da se prema Daytonskom sporazumu i Ustavu BiH, „suverenost spominje jedino kada je BiH u pitanju, dok suverenost u kontekstu entiteta ne postoji“. On se osvrće i na tezu predsjednika RS-a prema kojoj „BiH nije potpuno suverena“ dok stranci odlučuju ili utiču na donošenje odluka u njenim institucijama, kako u Ustavnom sudu BiH tako i preko OHR-a.

„Prisustvo stranaca je regulirano Ustavom BiH, pa je tako predviđeno da trojica stranaca sudjeluju u donošenju odluka u Ustavnom sudu BiH, a da pri tome njihov angažman nije vremenski ograničen“, kaže Kurtčehajić za DW.

Što ako odu stranci?

OHR je ustanovljen Aneksom 10, Daytonskog sporazuma kao konačan tumač civilnog dijela Sporazuma, ali ta institucija ne bi bila potrebna da je BiH ustanovljena kao normalna, funkcionalna država, smatra sarajevski profesor. „Ako bi stranci otišli iz Ustavnog suda BiH i ako bi se ukinuo OHR, ne bi više bilo mehanizama zaštite BiH od disolucije“, upozorava Kurtčehajić.

Sugovornik DW-a napominje da je „RS već nekoliko mjeseci izvan ustavno-pravnog poretka BiH“, jer su u tom entitetu protuustavno suspendirane odluke Ustavnog suda BiH i OHR-a, a sama BiH nema mehanizme kojima bi to mogla poništiti.

„Sada jedino OHR, uz adekvatnu međunarodnu podršku, ima mogućnost djelovati, inače bi u RS-u sljedeći korak mogao biti raspisivanje referenduma za neovisnost. Zato Dodik i njegovi ruski saveznici inzistiraju na odlasku OHR-a iz BiH“, kaže profesor FPN-a.

Hoće li Hrvati podržati Dodika?

Dodikovi stavovi odražavaju interese većine Srba u RS-u, no kakvi su pogledi Hrvata na uvjete koje predsjednik RS-a postavlja za donošenje deklaracije o suverenosti? Ratni član Presjedništva BiH, profesor Ivo Komšić kaže da nema dovoljno pouzdanih pokazatelja na osnovu kojih bi se danas utvrdio hrvatski odnos prema suverenitetu BiH.

„Postoji samo jedan pouzdan pokazatelj odnosa bh Hrvata prema suverenosti BiH – referendum iz 1992. godine kada su gotovo svi Hrvati s pravom glasa glasali za suverenu i neovisnu BiH“, kaže Komšić za DW. Prema njegovim riječima, ta se podrška tijekom rata 90-tih izgubila, ali je moguće da se danas u novim globalnim okolnostima, koje oblikuje i ruska agresija na Ukrajinu, stanje ponovo promijenilo.

Ivo Komšić: „Nova politička matrica HDZ-a“

Najutjecajnija stranka bh Hrvata, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), danas funkcionira na novoj matrici u kojoj se više ne postavlja pitanje je li netko za suverenost države „nego je li za ulazak BiH u EU i NATO“.

“Ako bi se sada napravila anketa, 99 posto Hrvata bi bilo za ulazak BiH u EU i NATO, a država ne može ući u te asocijacije ako nije suverena“, kaže Komšić.

On vjeruje da Hrvati u BiH ne bi podržali Dodikov zahtjev da se stranci „izbace“, jer bi to vodilo pokušaju razbijanja države BiH.

„To sigurno ne bi podržale nove političke snage Hrvata u Rami, srednjoj Bosni i Posavini, a mislim da ni HDZ to ne bi podržao“, zaključuje Komšić.

Tko ugrožava suverenitet BiH?

Politički analitičar Žarko Papić smatra da je Dodikov prijedlog deklaracije o suverenitetu „neiskren pokušaj političkog pritiska na Trojku“ (koalcijske partnere na razini BiH) da se popusti maksimalističkim zahtjevima SNSD-a. Komentirajući za DW Dodikove uvjete, Papić kaže da se suverenitet BiH „ne može reducirati samo na OHR i strane sudce u Ustavnom sudu“. „Suverenitet BiH najviše ugrožavaju Dodikovi zahtjevi za secesiju RS-a, odnos Beograda i njegovi službeni dokumenti poput Strategije obrane Srbije u kojoj se kao jedan od prioriteta spominje očuvanje RS-a i manje formalni potezi Zagreba poput miješanja u Izborni zakon BiH“, kaže Papić.

Sugovornik DW-a smatra da BiH nije suverena u punom kapacitetu, i da bi „bilo dobro da se to pitanje otvori“. „Protiv sam OHR-a i stranaca u Ustavnom sudu BiH, ali odlazak stranaca je proces koji zahtijeva prethodno ispunjavanje brojnih uvjeta“, kaže Papić. Profesor Suad Kurtčehajić precizira da bi ti uvjeti morali podrazumijevati „korjenite ustavne promjene“ koje bi omogućile normalno funkcioniranje BiH i njenu integraciju u euroatlantske političke i sigurnosne sustave, piše DW.

/Desk/

Objava Dodikova deklaracija o suverenosti BiH kao pokušaj disolucije – „Hrvati ne bi podržali razbijanje države, a ni HDZ“ pojavila se prvi puta na Republika.

Na Baliju su čelnici G20 “najoštrije osudili agresiju Ruske Federacije na Ukrajinu” – iako su primijetili da “postoje drukčija stajališta i različite procjene situacije i sankcija”, dok deklaracija iz Delhija ne kritizira izravno Rusiju za rat, prenose agencije.

Dokument govori o “ljudskoj patnji i negativnim dodatnim učincima rata u Ukrajini s obzirom na globalnu sigurnost hrane i energije”. Također je ponovljeno priznanje “različitih pogleda i ocjena”.

Važno je da se u deklaraciji navodi “rat u Ukrajini”, a ne “rat protiv Ukrajine”. Ovakav izbor riječi mogao je povećati vjerovatnost da će Rusija prihvatiti deklaraciju, piše BBC. Ukrajina, koja je sudjelovala na summitu na Baliju, nije pozvana ove godine, a njezin je odgovor na deklaraciju bio kritizirajući.

‘U pogledu ruske agresije na Ukrajinu, G20 nema se čime pohvaliti” – navelo je Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine na Twitteru. Osim toga, na summitu je Modi službeno pozvao Afričku uniju (AU) da postane stalna članica G20. Delhi je dao prednost uzdizanju glasova ovih nacija kao temelju svog predsjedanja, a u bliskoj budućnosti spreman je ‘pobrati plodove’ tog strateškog poteza dok se takmiči s Kinom za uticaj u Aziji i Africi.

Skupina G20 usvojila je konsenzusom deklaraciju o pitanjima s kojima se blok suočava, objavio je indijski premijer Narendra Modi u subotu tijekom samita skupine, signalizirajući da su pregovarači riješili duboke razlike oko formulacije o ratu u Ukrajini. Nije iznio detalje o kompromisnom tekstu.

“Na temelju napornog rada svih timova, dobili smo konsenzus o Deklaraciji samita čelnika G20. Najavljujem usvajanje ove deklaracije”, rekao je Modi čelnicima G20 u New Delhiju.

Prethodno je Modi inaugurirao dvodnevni sastanak pozivajući članice da ukinu “globalni deficit povjerenja” i najavio da blok daje trajno članstvo Afričkoj uniji u nastojanju da se učini reprezentativnijim.

“Danas, kao predsjedateljica G20, Indija poziva cijeli svijet da najprije ovaj globalni deficit povjerenja pretvori u povjerenje”, rekao je. “Vrijeme je da svi krenemo naprijed zajedno”, dodao je.

Skupina je duboko podijeljena oko rata u Ukrajini, pri čemu zapadne zemlje tražile snažnu osudu Rusije u Deklaraciji čelnika, dok su druge zahtijevale usredotočenje na šira gospodarska pitanja.

U ranijem nacrtu završne izjave od 38 stranica koji je pregledao Reuters stavak “geopolitičke situacije” ostao je prazan, dok je postojao dogovor oko 75 drugih stavaka koji pokrivaju pitanja od globalnog duga i kriptovaluta do klimatskih promjena.

/Desk/

Objava G20 usvojili zajedničku deklaraciju o ruskoj invaziji na Ukrajinu, uz popuštanje Rusiji pojavila se prvi puta na Republika.

Izvanrednu sjednicu obilježile su međusobne rasprave, optuživanja i verbalne svađe zastupnika, a usvojeno je nekoliko zaključaka. Zastupnici oporbe isticali su kako je odluka Bradare o imenovanju Vlade FBiH neustavna jer je donesena bez suglasnosti jednog od potpredsjednika, SDA-ovog Refika Lende te da se o istoj ne može raspravljati na sjednici. Međutim, nakon što je ipak usvojen dnevni red, nastavljene su rasprave koje su, na trenutak, izgledale kao emisije stila ‘vjerovali ili ne’:

SDA je prisvojila SDP-ovu deklaraciju izglasanu u prošlom sazivu, koja je već bila izglasana, dobila za istu podršku i ponovno je uputila u parlamentarnu proceduru. Također, zastupnici istih stranaka glasali su ‘ZA’ i ‘PROTIV’ Schmitove reakcije, kao i izmjene zakona

Na sjednici je usvojen Zaključak stranaka Osmorke i HDZ-a BiH, Zaključak SBiH i NES-a, te Deklaracija SDA, a koju su podržali i zastupnici koalicijskog DF-a, ali i SDP-a koji predvodi koaliciju stranaka Osmorke.

Zaključak Osmorke i HDZ-a

U Zaključku stranaka Osmorke i HDZ-a navodi se kako Zastupnički dom Parlamenta FBiH konstatira kako u ustavnom roku od 30 dana od dana izbora predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH nije u potpunosti završen proces imenovanja Vlade Federacije BiH kako to nalaze odredbe Ustava Federacije BiH, odnosno, nije dana suglasnost na Odluku o imenovanju Vlade Federacije BiH kako nalaze propisani rokovi Ustavom Federacije BiH.

Također se ističe značajna uloga napora koja ulaže međunarodna zajednica u provedbi mira i izbora, “uzimajući u obzir činjenicu da sadašnja Vlada Federacije BiH radi godinama u tehničkom mandatu i nije u mogućnosti predvoditi reformske procese te se poziva sve učesnike u ovom procesu za iznalaženja hitnog rješenja kako bi se ispoštovale ustavnosti, zakonitosti i vladavine izvršne vlasti u Federaciji BiH”, a na reakciju je pozvan i visoki predstavnik. Ovaj zaključak usvojen je s 52 glasa ‘za’ i 31 glasom ‘protiv’.

Deklaracija SDA koju su podržao DF, a zapravo je SDP-ova: Neprihvaćanje prijedloga OHR-a

Klub zastupnika SDA je predložio donošenje deklaracije Zastupničkog doma o “neprihvaćanju najavljenog prijedloga OHR-a za izmjene Ustava FBiH i drugih zakonskih ili podzakonskih akata s ciljem produbljenja etničkih podjela i diskriminacije kroz izborni proces”.

U ovoj Deklaraciji stoji osuda “kontinuirane tendencije i političkih prijedloga i inicijativa, bez obzira dolazile one iznutra ili izvan BiH, čiji je cilj da imaju uspostavu sustava etno-teritorijalne supremacije i obespravljenja manjinski zastupljenih etničkih skupina na pojedinim dijelovima državne teritorije i teritorije Federacije BiH, a koje dugoročno vode do rušenja ustavnog poretka države BiH”.

Zanimljivo je da su istu deklaraciju u prošlom sazivu predložili SDP i DF i koja je odavno usvojena i na snazi, te je, faktički, ista deklaracija ponovno u parlamentarnoj proceduri. Tako je Deklaracija ponovno dobila podršku većine u Zastupničkom domu jer su je podržali DF koji su u koalicijij sa SDA i SDP, čiji su zastupnici kazali da “neće sudjelovati u SDA-ovoj igrici”. Deklaracija je usvojena s 50 glasova ‘za’, 17 ‘protiv’ i 14 ‘suzdržanih’.

Zaključak NES-a i SBiH-a: 15 za usuglašavanje ustavnih odredbi

U Zaključku ove dvije stranke, između ostaloga, stoji da Zastupnički dom Parlamenta FBiH zadužuje Ustavnu komisiju ovog Doma da u skladu s propisanim nadležnostima, u roku od 15 dana razmotri postojeći ustavni sustav i ukloni eventualno nepodudaranje ili izmijeni i dopuni ustavne odredbe za izbor Vlade FBiH nakon promjena koje su nastale donošenjem amandmana na Ustav FBiH, od strane visokog predstavnika za Christiana Schmidta, kako bi se postiglo trajno ustavno rješenje koje će omogućiti imenovanje i potvrđivanje Vlade FBiH, sadašnjem kao i svakom narednom sazivu Parlamenta FBiH.

U zaključku se ističe stav kako je sada posrijedi ustavno-pravna i politička situacija zbog očite nemogućnosti postizanja suglasnosti za imenovanje, a koju treba riješiti amandmanima na Ustav FBiH kako bi se postiglo trajno ustavno rješenje koje će omogućiti i imenovanje i potvrdivanje Vlade FBiH sadašnjem kao i svakom budućem sazivu Parlamenta FBiH te naglašava se nužnost hitnog djelovanja.

NES ostao bez zastupnika Isaka koji je rekao: “Bošnjački interes iznad svega”

Inače, Narodni europski savez (NES) ostao je bez jednog zastupnika – Anel Isak na sjednici je obznanio kako istupa iz ove stranke i postaje neovisni zastupnik.

“Nedavno sam pozvao Predsjedništvo NES-a da razmisle o kandidatima za ministre, oni su odlučili braniti ih, hvaliti i podržati. U proteklom periodu su mi naređivali, tražili da šutim i radim što mi se kaže, ipak su oni predsjednici stranaka, da bih bio njihov kolač u vlasti veći. I eto ga, FBiH se daje za dio kolača, a njima su bitni građani i žele promjene, a pogledajmo kandidate za ministre. Žao mi je što dobri kandidati ispaštaju zbog ovih što su tu jer moraju, a ne znaju raditi. Jedan takav je došao u Zenicu, ništa ne zna osim da bude na proračunskim jaslama. Na današnjoj sjednici glasat ću po savjesti i u interesu građana. Podnosim ostavku u NES-u i od danas sam nezavisni zastupnik. Napuštam NES. Bošnjački interes je iznad svega i moja država”, rekao je Isak.

/Republika/

Objava ROK ISTEKAO Zastupnički dom bez odluke o novoj Vladi FBiH – Političari se igrali politike – Novalićeva vlada u 5. godini ‘tehničkog mandata pojavila se prvi puta na Republika.

Na Saboru je usvojena Deklaracija HNS BiH kao smjernica daljnjeg djelovanja te se u istoj prvenstveno ističe kako je BiH domovina i hrvatskog naroda, potom na europsku perspektivu i europske i euroatlantske integracije, na demografsku strategiju Hrvata u BiH, gospodarstvo, obrazovanje, zaštitu digniteta Domovinskog rta i hrvatskih branitelja, suradnju s hrvatskim iseljenicima, te medije i razvoj kulture.

Deklaraciju u cijelosti možete pročitati OVDJE.

Kako izvješćuje HMS, predsjednik HDZ BiH i HNS BiH Dragan Čović obratio se danas prisutnima na sjednici Hrvatskog narodnog sabora u Mostaru sumirajući rezultate prošlih izbora, probleme na čijim rješenjima rade, ali i uputio poruku nekadašnjem koalicijskom partneru SDA bez spominjanja imena ove političke stranke, prenosi

Kazavši da je Hrvatima prioritet izmjene Izbornog zakona, Čović je rekao kako bi se do sada to završilo da se ispoštovao Mostarski sporazum.

“Kolege koje su ga s nama potpisali na političkoj sceni unutar BiH, Bošnjacima, pokazali su u izbornoj kampanji kako su se odnosili u tom i što im je bila taktika i strategija. Samim time, sebe su doveli u poziciju margine političkog života u BiH”, rekao je Čović.

Govoreći o “legitimnom predstavljanju”, Čović je, kako prenosi N1, rekao kako je tu bilo mnogo špekulacija, ali i najavio da bi se vlast u FBiH mogla uspostaviti tokom ovog mjeseca.

“Želimo da s druga dva politička naroda kroz legitimno predstavljanje gradimo izvršnu i zakonodavnu vlast. Praktičan primjer je uspostava Vijeća ministara. To treba realizirati i na razini FBiH. Nikada prije nismo uspjeli uspostaviti vlast. Siguran sam da ćemo tijekom veljače završiti uspostavu vlasti i na razini FBiH”, kazao je Čović te obrazložio “legitimno predstavljanje”: “Ni jedan Bošnjak u ni jednoj instituciji zastupničkog ili Doma naroda nije biran glasovima drugog naroda do bošnjačkog. Jednako tako i srpski narod. Jedino još uvijek hrvatskom narodu u samo 4-5 županija nam hrvatske predstavnike u Domu naroda biraju glasovima Bošnjaka. To ćemo promijeniti”, rekao je Čović.

Istaknuo je kako “vjeruje da će biti dovoljno mudrosti na političkoj sceni da FBiH daju poseban zamah”.

Čović se u više navrata zahvalio Andreju Plenkoviću, premijeru Hrvatske, za ono što je učinio – od kandidatskog statusa BiH do izbora u BiH.

“Dragi Andrej, od srca ti hvala za to što je pitanje Hrvata na stolu svake administracije koja nešto odlučuje o BiH, bila ona dio EU, američke administracije ili druge. Sada je lakše nego ikada prije”, kazao je Čović.

Naglasio je kako je “BiH i naša domovina i da mirnim putem želimo rješavati sve probleme, na euroatlantskom put”.

“Ohrabreni kandidatskim statusom kojeg ne bi bilo da nije bilo predsjednika Vlade RH, puno je iskušenja ispred nas. Dragi Andrej, hvala na dolasku danas, to je velika potpora. A mi ćemo pokazati da smo zrelo preuzeli i da zaslužujemo takav iskorak kada je u pitanju kandidatski status jer zadnje dvije tri godine nismo. Vjerujem da ćemo potaknuti kolege i sada u Vijeću ministara, i bošnjačke i srpske, da istim putem nastavimo jer taj put nema alternativu”, kazao je Čović.

“Nikada više ne želimo krvlju braniti svoje”

Kazao je i to kako je “HNS nekada bio nužda, a danas krovna institucija hrvatskog naroda koja jamči da može osigurati potpunu jednakopravnost hrvatskog naroda s druga dva naroda”.

“Svi koji su Hrvate tjerali na marginu, danas dobijaju odgovor – na krivom ste putu. Činili smo sve i dalje ćemo činiti da budemo dio vlasti u BiH koja će predvoditi sve pozitivne procese. Nikada više ne želimo da krvlju branimo svoje. Ovo je naša domovina, gdje god Hrvati žive, od Save od Jadrana”, poručio je Čović.

/Desk/

Objava “OSVJEŽENJE” Čović ponovno izabran za predsjednika HNS-a i poručio SDA-u da su sada marginalizirani jer su druge marginilazirali pojavila se prvi puta na Republika.

Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini i ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog nove srbijanske vlade Tomislav Žigmanov i Milorad Pupovac, predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke, u Zagrebu su u četvrtak potpisali Deklaraciju o suradnji Srba iz Hrvatske i Hrvata iz Srbije, prenosi HINA.

U njoj se osuđuju svi oblici mržnje prema manjinama i „potiču države u kojima žive da se, umjesto obnavljanju sukoba, napokon okrenu suradnji” i krenu rješavati otvorena pitanja.

„Svaki akt prijetnje ili agresije prema manjinskoj zajednici u jednoj državi dovodi u opasnost manjinsku zajednicu u onoj drugoj”, stoji u deklaraciji napisanoj na dva jezika i dva pisma.

Žigmanov je na konferenciji kazao kako je suradnja dviju zajednica „prirodna” i „dio njihovih temeljnih političkih uvjerenja”.

Novi srbijanski ministar, prvi iz redova Hrvata, rekao je da je tekst potpisan „iz uvjerenja da suradnja ne bi smjela imati alternativu”, usprkos brojnim razlikama između dva naroda.

Dvojica čelnika naglašavaju da čine sve što mogu da se susretnu predstavnici hrvatskih i srbijanskih vlasti i da im je drago da u tome posreduju.

Dačić ‘topi led‘?

Srpsko nacionalno vijeće u petak organizira tradicionalni božićni prijem „Hristos se rodi – Vaistinu se rodi”, na koji stiže Ivica Dačić, prvi potpredsjednik vlade Srbije i njezin šef diplomacije.

Na primanje stiže premijer Andrej Plenković, uz potpredsjednicu vlade za društvene djelatnosti i ljudska pitanja Anju Šimpragu, ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana, ministricu kulture i medija Ninu Obuljen Koržinek i ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenicu, stoji na vladinim stranicama.

Žigmanov i Pupovac nisu htjeli otkriti u kojim će se formatima sutra održati susreti između službenog Zagreba i službenog Beograda, kazavši da će „biti barem dva”.

Govoreći o dolasku Dačića u Zagreb, nakon godina napetosti između dviju prijestolnica, Žigmanov je rekao da je vrijeme izabrano „vjerojatno zbog suočenja s činjenicom da dvije susjedne države, koje imaju relativno velik broj problema, ne mogu ne komunicirati”.

„Ne možete u današnjem svijetu biti izolirani otoci. Da sjedimo zatvoreni u vlastitim sobicama i da ne komuniciramo”, rekao je Žigmanov.

Dačić je krajem prošle godine rekao da ga je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić zatražio „da malo odledi odnose s Hrvatskom”.

Za budućnost

Pupovac je kazao kako su „sugovornici i u Zagrebu i Beogradu bili veoma otvoreni” za sutrašnji susret, što je samo potvrda da je „sazrela svijest o tome da od sukobljavanja nema koristi”.

Komentirajući dolazak Dačića, koji je ranije imao kontroverzne izjave o Hrvatskoj, Pupovac je kako se sutrašnji susret ne događa „zbog prošlosti niti zbog prebrojavanja tko je što rekao u prošlosti”.

Pupovac je rekao pamti mnog „koji su u prošlosti govorili jezikom koji nije jezik budućnosti”, no da je s mnogima od njih surađivao u stvaranju budućnosti Hrvatske.

„Tako da očekujemo da ćemo svi biti posvećeni ne etiketama, nego onome što zapravo trebamo činiti da bismo imali drugačije odnose i drugačiju budućnost”, zaključio je.

Jedna od najproblematičnijih točaka u odnosima dviju zemalja pitanje je nestalih u ratu.

Upitan je li se promijenilo mišljenje Beograda o suradnji u tome, Žigmanov je odgovorio da „misli da jest”.

/Desk/

Objava Žigmanov i Pupovac potpisali Deklaraciju o suradnji Srba iz Hrvatske i Hrvata iz Srbije: “Suradnja nema alternativu” pojavila se prvi puta na Republika.

Deklaracija nije usvojena jer se sarajevski vijećnici, nakon rasprave, nisu mogli složiti oko njenog teksta te je zaljučeno kako će se o istoj glasati na sljedećoj sjednici.

Podsjetimo, u prijedlogu Deklaracije stoji kako “ponašanje predsjednika Milanovića nije državničko niti primjereno predsjedniku jedne europske zemlje”.

“Gradsko vijeće Grada Sarajeva većinu izjava gospodina Zorana Milanovića, a koje se odnose na BiH, smatra neodmjerenim i štetnim za odnose dvije prijateljske zemlje. Izražavamo poštovanje prema časnoj i odgovornoj funkciji predsjednika Republike Hrvatske, ali ne možemo to poštovanje izjaviti prema gospodinu Zoranu Milanoviću radi njegovih uvrjedljivih i nediplomatskih izjava prema BiH.

Izjave gospodina Milanovića neće ništa dobro donijeti ni Hrvatskoj, a ni BiH, niti na bilo koji način doprinose regionalnoj stabilnosti i suradnji.

Sarajevo, glavni grad BiH, otvoren je za sve ljude dobre volje, ali ne i za one koji vrijeđaju i rade štetu. Zato pozivamo Milanovića da promijeni svoje uvredljivo ponašanje prema BiH.
Do tada, neka ne dolazi u Sarajevo, glavni grad BiH, jer neće biti poželjan. Nadamo se da će se Milanović sabrati i promijeniti svoje ponašanje.
Do tada nitko od službenih organa Grada Sarajeva neće biti njegov domaćin u bilo kojoj od protokolarnih, pa ni drugih aktivnosti, a što je inače uobičajena praksa prilikom posjeta šefova država i drugih visokih zvanica iz EU i svijeta.
O ovom stavu Gradskog vijeća Grada Sarajeva biti će obaviješteni državni organi BiH kao i veleposlanstvo Republike Hrvatske u Sarajevu.
Naglašavamo da će građanke i građani Republike Hrvatske uvijek biti rado viđeni i dobrodošli gosti u Sarajevu, kao i do sada”, stoji u prijedlogu Deklaracije koja danas ipak nije usvojena od sarajevskih vijećnika.
Ostaje za vidjeti kakav će konačan tekst iste biti usvojen na sljedećoj sjednici.

/Republika/

Objava Gradsko vijeće Sarajeva nije se moglo složiti oko deklaracije o nepoželjnom Milanoviću – ostavljeno za sljedeću sjetnicu pojavila se prvi puta na Republika.

“Inzistirali smo na onome što nas ujedinjuje, a ne dijeli, iako znamo da postoje neke stvari oko kojih se ne slažemo. Diskusije i rasprave nisu bile toliko dramatične da nas onemoguće donijeti zajedničke zaključke. Nažalost, nismo bili u mogućnosti donijeti deklaraciju, prestali smo spremati deklaraciju u potpunosti jer su postojale neke stvari koje su nas razjedinjavale”, rekao je slovenski predsjednik Borut Pahor referirajući se na ‘konstitutivnost naroda’ oko čega se nisu mogli usaglasiti sa dva člana Predsjednišva BiH, Željkom Komšićem (DF) i Šefikom Džaferovićem (SDA). On je ocijenio sastanak uspješnim, bez obzira što su postojali različiti stavovi i činjenice da nije donesena deklaracija.

Pahor je, nadalje, rekao: “Vidjeli smo da razina povjerenja nije visoka, možda i nema želje da dođemo do zajedničkog stajališta. Zbog toga smo shvatili da će biti teško ovo organizirati i to nije dobar signal za Zapadni Balkan”.

Umjesto deklaracije, usvojeno je ukupno šest zaključaka. Jedan od zaključaka se odnosi na davanje statusa kandidata EU Bosni i Hercegovini do kraja 2022. godine, kao i ukidanje viznog režima.

Potvrđeno je da su voditelji procesa Brdo – Brijuni za mir i stabilnost u regiji kao i za širenje Europske unije. Također je rekao da su potrebna rješenja za ublažavanje posljedica ekonomske i energetske krize.

Milanović: “Dokaz da se moramo boriti za temeljna prava

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović nakon sastanka je rekao kako se odustalo od deklaracije koju su pripremali, ali da su doneseni zaključci koji su, kako je rekao “u principu ista stvar”, iako Komšić i Džaferović nisu prihvatili da se u istoj navodi ” “konstitutivni narodi”, a što je podržavao Milanović.

“Zaključci su najniži zajednički naznačnik oko kojeg smo se mogli dogovoriti, ali i dalje zajednički. Ja ću još kazati da ću sa svoje strane učiniti sve moguće da se ova inicijativa nastavi. Ovaj sastanak je bio dobra vježba dijaloga, pogotovo u ovim teškim okolnostima u kojima se nalazi svijet, Europa i Zapadni Balkan. To nije mala stvar. Zadovoljan sam onim što smo danas napravili”, rekao je.

Milanović je rekao kako je predložio da se u dokumentu spomene konsitutivnost naroda, ali da to nije prihvaćeno.

“Nama se to čini kao minimum standarda, ali kolege iz BiH to nisu dale, onda smo odlučili da na deklaraciju nećemo ni ići, ali smo na kraju našli nešto zajedničko”, rekao je.

U dokumentu je konkretno trebalo stajati: “Legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda na svim razinama vlasti u BiH ključno je za stabilnost države, kao i iskrena predanost svih političkih lidera procesu izbornih reformi u punoj saglasnosti s EU standardima”.

“Samo doticanje tog pojma u smislu jednaka prava za sve konstitutivne narode nije prošlo. Nekima to naprosto smeta, uopće spominjanje tog pojma smeta. Legitimno ili ne, to moramo znati. Sa sličnim problemom sam se suočio i na suumitu NATO-a u Bruxellesu kada sam se morao danima boriti i prijetiti blokadama zajedničkog komunikea prije nego što je ušao samo spomen daytonskog paketa. To nam govori u kakvim okolnostima živimo, da se moramo boriti za temeljna prava”, zaključio je Milanović nakon pitanja novinara za pojašnjenje što se dogodilo s dijelom koji je izbačen.

Milanović je rekao kak je davanje statusa kandidatkinje Ukrajini, a ne i Bosni i Hercegovini “moralni užas”.

“Da sam bio u Europskom vijeću uvjetovao bi dobivanje statusa Ukrajini, statusom BiH. Ne zato da bi učinio zlo Ukrajini jer to njoj puno neće ni pomoći, kao ni BiH, već da iskažem stav. Ovo što je uradilo Europska komisija je totalno netransparentan proces i nije dobar”, rekao je Milanović

/Desk/

Objava Pahor nakon nedonošenja deklaracije: “Niska razina povjerenja, nema želje za zajedničkim stajalištem” – BiH ipak status kandidata do kraja godine pojavila se prvi puta na Republika.

U dio deklaracije koji se odnosio na BiH, Hrvatska je, kao supredsjedatelj, dodala i stav o izbornoj reformi. “Legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda na svim razinama vlasti u BiH ključno je za stabilnost države, kao i iskrena predanost svih političkih lidera procesu izbornih reformi u punom suglasju s EU standardima”, stoji u istoj.

No, predstavnici BiH, bošnjački točnije, nisu se složili s tim i ne žele to isto u deklaraciji. S druge strane, Hrvatska ne želi deklaraciju bez toga, pogotovo ne jer je predsjednik i ranije govorio da RH ne može prihvatiti nikakav međunarodni dokument o BiH u kojemu se ne ističe konstitutivnost sva tri naroda u BiH.

Budući da suglasnost nije postignut suglasnost, odlučeno je da neće biti deklaracije.

Podsjetimo, i prošlogodišnji susret nije protekao ništa mirnije. Tada je Borut Pahor u deklaraciju pokušao dodati dio o nepromjenjivosti granica BiH, no usprotivio se Aleksandar Vučić koji se pitao zašto to nije doneseno kada se raspadala SFRJ ili za vrijeme secesije Kosova. Naposljetku je taj dio izbačen iz deklaracije, no ipak je potpisana. Ove godine, kako se čini, neće je uopće ni biti.

Sastanci na vrhu Procesa Brdo-Brijuni održavaju se već godinama na inicijativu Hrvatske i Slovenije kao članica Europske unije, i to s ciljem unapređenja međusobne suradnje zemalja u jugoistočnoj Europi i ubrzavanja procesa europskih integracija ostalih zemalja regije među kojima neke već pregovaraju o članstvu u Europskoj uniji ili imaju status kandidata za članstvo u EU, javlja RTL.

/Desk/

Objava Zbog različitih stavova BiH i RH oko izbornog zakona, Proces Brdo-Brijuni bez deklaracije – Džaferović i Komšić protiv ‘konstitutivnosti naroda’ i ‘legitimnog predstavljanja’ pojavila se prvi puta na Republika.