Nove instalacije za energiju vjetra na kopnu povećane su za 40 odsto u odnosu na prethodnu godinu u prva tri mjeseca 2025. godine, dok su nova odobrenja dostigla rekord za prvi kvartal, označavajući treći uzastopni kvartal u kojem je dostignut prag od 4.000 MW, naveo je BWE.

“Sa snažnim prvim kvartalom, 2025. (godina) već pokazuje potencijal da postane rekordna godina za nove instalacije i odobrenja”, naveo je šef BWE Baerbel Hajdebrok.

Rast je podstaknut težnjom Njemačke za dekarbonizacijom i smanjenjem ovisnosti od uvoznih fosilnih goriva, što je ubrzao napad Rusije na Ukrajinu, podsjeća agencija.

Tijekom prošle tri godine, odlazeća vlada Njemačke usvojila je nekoliko zakona za uklanjanje zapreka širenju obnovljive energije i ubrzanje odobravanja projekata, jer ima za cilj pokriti 80% potreba zemlje za električnom energijom obnovljivim izvorima do 2030. godine.

/Desk/

Objava Njemačka želi dekarbonizaciju i smanjenje uvoza fosilnih goriva – grade se nove vjetroelektrane od 4.000 MW pojavila se prvi puta na Republika.

Za podsjetiti je kako je BiH ratificirala Ugovor o energetskoj zajednici, Pariški sporazum i Sofijsku deklaraciju čime je prihvatila obveze poštivati globalne i europske norme glede klimatskih promjena.

Piše: D. Lukić

Europa želi biti prvi klimatski neutralan kontinent tj. imati društva s nultom emisijom stakleničkih plinova do 2050. i to je srž Europskog Green Deala. Ambiciozni cilj koji Europa želi dostići na putu do 2050. je smanjiti emisije stakleničkih plinova za minimalno 55 posto već do 2030. godine, u odnosu na 1990. godinu.

Jasno, da bi naša zemlja uhvatila bilo kakav korak sa tim ciljem potrebne su velike investicije u energetski sektor, koje su trenutačno, po mišljenju mnogih eksperata iz ove oblasti, neostvarive. Barem ne u potrebnom omjeru.

Što činiti

Dr. Admir Softić je još u lipnju 2023. godine na energetskom samitu u Neumu predstavio nacrt Integriranog plana za energiju i klimu BiH (IPEK BiH) po kojem je cilj do 2030. smanjiti emisije za 41,21 posto i u okviru toga povećati udio energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj bruto potrošnji energije na 43,6 posto.

Prema IPEK BiH, da bi postigla željenu razinu dekarbonizacije BIH bi trebala povećati proizvodne kapacitete za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora za 4643,8 MW do 2030. Od toga se na hidroelektrane odnosi 2536,8 MW, solarne elektrane 1492 MW (u sklopu toga 850 MW velike solarne elektrane, 500 MW za kućanstva i 92 MW za industrijske solarne elektrane), 600 MW za vjetroelektrane i 25 MW za biomasu.

-Da bi se napravili ti kapaciteti u razdoblju 2024.-2030. nužno je ulagati oko dvije milijarde KM godišnje odnosno 14 milijardi KM. Ukupne fiksne investicije u BiH iznose oko sedam milijardi KM godišnje, što znači da bi skoro 30 posto trebalo otpadati na izgradnju kapaciteta obnovljivih izvora energije ako se želi provesti zacrtani tempo dekarbonizacije, što je neostvarivo, naveo je u svom stručnom članku Vjekoslav Domljan, rektor Sarajevo School of Science and Technology (SSST) i redovni profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu.

On napominje da tri javne elektroprivrede u BiH imaju investicije oko 250 milijuna godišnje, odnosno oko dvije trećine njihove amortizacije.

-Ostali dio amortizacije odlazi na otplate kredita i vjerojatno na prelivanje u plaće. Dakle, elektroprivrede nisu u stanju ni o sebi da brinu, jer su im investicije ispod razine amortizacije, a kamoli da brinu o dekarbonizaciji društva, naveo je Domljan.

Treba istaknuti da BiH ima i problem privlačenja stranih investitora, koji ne žele doći iz ekonomskih razloga, te zbog konstantno ‘zapaljene’ političke klime. Čak što više, prema indeksu atraktivnosti zemalja za ulaganja u obnovljive izvore energije (RECAI)) koja obuhvaća 40 zemalja svijeta, nema BiH. Ukratko, neatraktivni smo za ulaganje.

Nisu to jedine prepreke koje BiH treba savladati. Naime, BiH nema ni mogućnosti za razvoj decentraliziranih energetskih sustava i građanske energije, jer se elektroenergetski sustav BiH još uvijek oslanja na centralizirane državne tvorevine kakve su elektroprivrede.

A posebna priča će biti uvođenje Mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM)) Europske unije, kojim se nastoji spriječiti da proizvođači iz EU koji plaćaju zbog svojih emisija stakleničkih plinova budu zbog toga nekonkurentniji u odnosu na uvoz iz zemalja poput BiH u kojima se ne plaća za ispuštanje emisija. Ta ‘taksa’ koju će BiH morati plaćati jer proizvodi previše prljave energije posebno će se odraziti na termoenergetski sektor u BiH, koja izvozi oko 50 posto proizvodnje iz termoelektrana. Procjene su da će izvoz električne energije iz BiH stoga biti dodatno opterećen sa 6 do 17 eura po MWh.

-Budući da BiH nema izdašnih prirodnih resursa (nafta, plin, dijamanti, bakar, fosfati i sl.) niti veće štednje (budžetski ili vanjskotrgovinski suficiti, prihodi od privatizacije), ostaje je joj da iz budžeta izdvoji izvjesna sredstva i da ih uz pomoć financijske poluge multiplicira nekoliko puta i tako financira izgradnju novih elektrana te prijenos, skladištenje i distribuciju električne energije kao i povećanje energijske efikasnosti, naveo je profesor Domljan.

-Primjerice, moglo bi se iz javnih izvora (vlade i javne kompanije) prikupiti 300 milijuna KM, daljnjih 200 milijuna bi moglo priteći iz tuzemnih privatnih izvora te dodatnih 500 milijuna od 3A internacionalne razvojne banke kakva je primjerice EIB. Potom bi se izvršila emisija obveznica od oko dvije milijarde KM i osigurala jedna ino kreditna linija od dvije milijarde KM. Tako bi se prikupilo pet milijardi KM i krenulo u dekarbonizaciju u razdoblju 2025-2028. FBiH bi svojih 300 milijuna multiplicirala 16.7 puta, odnosno s 1 KM financirala 16,5 KM investicija, jasno je naveo Domljan jedan od mogućih načina.

Ipak, nije samo problem prikupiti sredstva. Treba ih znati i plasirati. Uz to, potrebno je imati i zdravu političku klimu, uvjeriti odgovorne donositelje odluka da je dekarbonizacija interes bh. društva koji se ne smije blokirati.

Značaj

Zemlje zapadnog Balkana su se obvezale da će preći na čistu energiju i održivi razvoj, a vrijeme tranzicije bi trebalo iskoristiti za smanjenje uvoza energije, razvoj obnovljivih izvora energije, jačanje regionalne energetske sigurnosti, ubrzavanje gospodarskog rasta te rješavanje zagađenja zraka i zdravstvenih problema kojima je uzrok.

Zelena agenda naglašava značaj zaštite i obnove prirodnih ekosustava i održive upotrebe resursa. Obnovljivi izvori energije o kojima se donedavno govorilo na razini potencijala u posljednje vrijeme postaju ne samo stvarnost već i potreba. Uz važnost očuvanja ekologije te stabiliziranja rasta cijena energenata ovakvi projekti doprinose i razvoju zelenog i digitalnog što su premise Europske unije. Interes javnosti i privrednih subjekata za izgradnju objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora sve je veći.

Na nedavno održanom energetskom samitu u Neumu snažne poruke uputili su i veleposlanici najutjecajnijih država.

-Sektor energije može biti stup stabilne i prosperitetne ekonomije i društva. Bosna i Hercegovina može postići svoju sigurnost prije nego što bude kasno, ukoliko se lideri posvete hitnoj akciji, integritetu, suradnji i vladavini u kojoj su građani na prvom mjestu. Ali sat otkucava, vrijeme za akciju je sad, kazao je američki veleposlanik u BiH Michael Murphy.

-Istraživanje koje je podržalo Ujedinjeno Kraljevstvo pokazuje da općine i lokalne zajednice mogu iskoristiti vlastiti potencijal energije iz obnovljivih energija, privući investicije i postati energetski nezavisni. Potrebne su nam usmjerene politike na svim razinama vlasti koje će podržati obnovljivu energiju iz svih izvora, poručio je tada britanski veleposlanik u BiH Julian Reilly.

Ove investicije mogle bi promijeniti energetsku sliku, ali ujedno utjecati i na ekonomski razvoj naše zemlje.

Upozorenje Aarhus centra

Iz Mreže Aarhus centara u BiH za Zelenu agendu jasno su naveli primjer negativnog utjecaja projekta Donji i Gornji horizonti.

-Izgrađeni u drugoj polovini 20. stoljeća, projekt Donji Horizonti već je imao devastirajući utjecaj na biodiverzitet i živote ljudi u istočnoj Hercegovini. Rijeka Trebišnjica u Popovom polju je potpuno transformirana – dio njene vode preusmjeren je kroz tunel do hidroelektrane Dubrovnik, dok je ostatak pretvoren u kanal ka hidroelektrani Čapljina.

Kao rezultat, najduža ponornica u Europi više ne postoji. Donji Horizonti su uništili sve ponorske mlinove – tradicionalni i jedinstveni prirodni i ekološki prihvatljiv način proizvodnje brašna. Zbog promjena u Popovom polju, tradicionalna proizvodnja kukuruza više nije moguća. Projekat Gornji Horizonti ne bi trebao biti završen zbog poznatog utjecaja na regionalnu hidrografiju u istočnoj Hercegovini, kao što je prikazano u Popovom polju. Utjecaji su bili negativni za ljude i faunu. Kritično ugrožena podzemna fauna najviše je pogođena. Čovječja ribica (Proteus anguinus) je već izgubila svoje najveće populacije zbog izgradnje Donjih Horizonata. Isto će se desiti i sa Gornjim Horizontima, upozoravaju iz Aarhus centra.

/Republika/

Objava Zelena agenda: Za budućnost – Težak put pred BiH u procesu dekarbonizacije pojavila se prvi puta na Republika.

“Budući da je cementna i dalje jedna od industrija s najvećim udjelom ugljika, uvjereni smo da će ovaj projekt biti primjer u toj djelatnosti i pružiti smjernice svim igračima koji žele potaknuti svoja zelena ulaganja”, izjavio je zamjenik čelnika EBRD-a u Turskoj Erdem Yasar, prenosi Energetika-net.

“Çimsa je odlučna unaprijediti svoje ciljeve održivosti i poduzeti važne korake u našim naporima za energetsku učinkovitost i dekarbonizaciju. Ova suradnja s EBRD-om predstavlja značajnu prekretnicu na našem putu prema zelenijoj budućnosti”, istaknuo je izvršni direktor Çimse Umut Zenar.

“Zajam neće samo podržati ulaganja u naše fotonaponske sustave i postrojenja za povrat topline, već će također povećati našu operativnu učinkovitost. Ponosni smo što smo prva tvrtka za proizvodnju cementa u Turskoj koja je primila ovu vrstu financiranja od EBRD-a, što odražava našu predanost vođenju industrije u inicijativama održivosti”, dodao je.

/Desk/

Objava Europska banka turskoj tvrtci daje zajam od 25 milijuna eura za dekarbonizaciju pojavila se prvi puta na Republika.

Kinesku potrošnju pokreće širenje podatkovnih centara, 5G infrastrukture i punjenja automobila, dok mnoge tvornice također rade punom parom kako bi zadovoljile potražnju za robom u inozemstvu. “Ne bismo trebali zanemariti energiju i emisije koje su Europljani učinkovito izvozili kineskim proizvođačima”, rekao je Nick Wayth, glavni izvršni direktor EI-a.

Sve je više dokaza da je ovisnost o fosilnim gorivima u velikim naprednim gospodarstvima možda dosegnula vrhunac. U Europi prošle godine oni su činili manje od 70% primarne energije prvi put od industrijske revolucije, zahvaljujući nižoj potražnji i rastu obnovljivih izvora, prema EI-u.

To naglašava dilemu dekarbonizacije za mnoge zemlje. Ako pad potrošnje energije i emisija u Europi jednostavno povećava proizvodnju ugljika drugdje, politike za rješavanje globalnih klimatskih promjena ne funkcioniraju.

Upotreba ugljena također se povećala u Indiji prošle godine usred brzog gospodarskog rasta. Po prvi put, zemlja je potrošila više zagađujućeg goriva nego Europa i Sjeverna Amerika zajedno, prema statističkom pregledu, prenosi SEEbiz.

“Velika slika maskira različite energetske priče koje se odvijaju na različitim zemljopisnim područjima”, rekao je Wayth. “U naprednim gospodarstvima opažamo znakove vrhunca potražnje za fosilnim gorivima, što je u suprotnosti s gospodarstvima na globalnom jugu, za koje gospodarski razvoj i poboljšanja kvalitete života i dalje potiču rast fosilnih goriva.”

/Desk/

Objava Kineska energetska potrošnja po osobi prvi puta nadmašila europsku pojavila se prvi puta na Republika.