To je podrška humanitarnom projektu ‘Kuća nade’ koji je pokrenula Zaklada Svjetlo nade s ciljem s ciljem pružanja podrške i sigurnog smještaja onkološkim bolesnicima i njihovim obiteljima, a koji dolaze na liječenje u SKB Mostar.

Kako su istaknuli iz Zaklade, ovaj humanitarni projekt podrazumijeva i pružanje psihološke, logističke i svake druge potrebne pomoći u najtežim trenucima njihova života.

Predsjednica Općinskog vijeća Daniela Matić istaknula je kako je odluka donesena srcem, ali i sviješću o stvarnim potrebama zajednice.

”Smatrali smo da je ovo najmanje što možemo učiniti. Nažalost, broj oboljelih od malignih bolesti je u porastu, a među njima je i sve više naših sugrađana iz Neuma. Liječenje je dugotrajno, iscrpljujuće i emocionalno teško, kako za pacijente tako i za njihove obitelji. ‘Kuća nade’ pružit će im ne samo krov nad glavom, već i osjećaj sigurnosti, razumijevanja i topline. Kao zajednica moramo pokazati solidarnost i biti oslonac onima kojima je to najpotrebnije”, poručila je Matić, naglasivši kako vjeruje da će ovaj primjer potaknuti i druge na slične humane geste.

Dirnuta i zahvalna na podršci, voditeljica Zaklade, Antonela Vučić, uputila je iskrene riječi zahvale Općinskom vijeću Neuma.

”Od srca zahvaljujemo predsjednici Matić i svim vijećnicima na ovoj nesebičnoj i plemenitoj odluci. Svaka podrška nam je dragocjena, ali kada dolazi ovako složno i s toliko empatije, ona ima dodatnu težinu. ‘Kuća nade’ nije samo građevinski projekt – ona je simbol zajedništva, razumijevanja i brige za najranjivije među nama. Ovakvi primjeri vraćaju vjeru u ljude i pokazuju da zajedno možemo učiniti velike stvari”, kazala je Vučić.

Ovaj svijetli primjer iz Neuma pokazuje kako odgovorna i suosjećajna lokalna politika može biti istinski partner humanitarnim inicijativama.

”U vremenu kada su nam pozitivne priče potrebnije nego ikada, gesta neumskih vijećnika podsjeća da solidarnost, plemenitost i ljudskost i dalje imaju svoje čvrsto mjesto u našem društvu”, navela je Zaklada.

Klinika za onkologiju SKB-a Mostar skrbi za oko 500 tisuća stanovnika. Veliki broj pacijenata dolazi s udaljenih mjesta kako bi primili odgovarajuću terapiju, a nedostatak bolničkog kapaciteta te briga o prijevozu i smještaju dodatno otežava liječenje.

“Mi u tom bolničkom dijelu imamo 10 ležajeva i pacijenti obično, tijekom provođenja radio terapije, budu oko mjesec i pol’ dana na Klinici za onkologiju, ako sve prolazi dobro. Međutim, ako i bude nekih problema, to se zna protegnuti na 2 mjeseca”, kazala je prim. dr. sc. Inga Marijanović za Radioteleviziju Herceg-Bosne.

Upravo iz tog razloga kao rješenje se nudi izgradnja kuće u kojoj bi pacijenti iz daleka mogli odsjesti.

Podaci za uplatu – akcija ‘Kuća nade’

Primatelj: Zaklada Svjetlo nade
Adresa: Ilićka 225, 88000 Mostar, BiH
Uplate u BiH:
Žiro račun: 3387402214408822
Uplate iz inozemstva:
IBAN: BA39 3387 4022 1440 8822
SWIFT: UNCRBA22

”Svaka uplata, bez obzira na iznos, korak je bliže domu u kojem će nada imati svoje mjesto, a ljudi osjetiti da nisu zaboravljeni!”, istaknuli su iz Zaklade, uz zahvalu svim donatorima.

/Desk/

Objava Neumski vijećnici daruju paušal za izgradnju kuće za onkološke bolesnike u Mostaru pojavila se prvi puta na Republika.

Kruzer Bollete ima 12 paluba i mogućom brzinom od 25 čvorova i može primiti i do 1.380 putnika, a bruto tonaža broda je veća od 62.000. Pri tom je gaz dubok 8,1 metara, a ‘air draft’ ili visina od vode do najviše točke na brodu 48,1 metar. Ova grdosija trebala je uploviti u Neum, grad bez luke i pristaništa za ovakvu vrstu broda.

Na ovo se oglasila predsjednica Općinskog vijeća Neum Daniela Matić, koja je rekla kako je najavljeno uplovljavanje kruzera “Bolette” u neumski akvatorij nedopustivo.

“Smatram da je ovakvo nešto nedopustivo. Neum nije luka i samim time veliki brodovi nemaju što raditi u našem zaljevu. Ulazak ovoga i sličnih brodova u Neumski zaljev znači automatsko ugrožavanje ekosustava te zagađenja koja će nanijeti izrazitu štetu Neumu”, poručila je Matić u priopćenju za javnost.

Upozorila je kako bi eventualno zagađenje mora do kojeg bi moglo doći zbog uplovljavanja 230 metara dugog kruzera s više od tisuću putnika, ugrozilo ne samo prirodu već bi dovelo u pitanje kompletan turizam u Neumu.

“Dok pričamo o održivom turizmu i ribarstvu i nastojimo kroz projekte implementirati nove modele za razvoj turizma, nedopustivo je da nam se u praksi događaju ovakve stvari. Smatram da je očuvanje prirodnih ljepota našeg Neuma, jedinog BiH grada na moru, primarni cilj i zadatak svih nas”, poručila je Matić.

Dodala je kako podržava stav mještana Neuma koji su se usprotivili uplovljavanju kruzera “Bolette” te su najavili prosvjed.

“Lokalnu zajednicu mora se poštovati i od nje tražiti mišljenje za ovakvo što. Neum baštine naša djeca. Učinit ćemo sve što možemo i što je u našoj nadležnosti da se ovakve situacije više ne ponove”, zaključila je Matić.

Načelnik Neuma: Neum nema luku, niti pristaništa za toliki brod

Načelnik Neuma Dragan Jurković, u izjavi za Hercegovina.info kazao je kako se radi o vrlo velikom brodu čija je polovidba i rad dovoljna da pokrene mulj.

“Neum nema luku, niti pristaništa za toliki brod. On se mora usidriti puno dalje te onda putnike dovoziti čamcima, što nije lijepa poruka ni onima koji dolaze, niti će se takvim načinom dolaska ugodno osjećati. Zadržati će se tu kratko, a pozitivni učinci za zajednicu daleko su manji od moguće štete koja može nanijeti”, kazao je neumski načelnik, pri tom navodeći da je lokalna zajednica posljednja doznala o uplovljavanju kruzera u Neum.

„Akvatorij je poprilično zatvoren i u tim uvjetima je slaba cirkulacija morskih strujanja koja može biti otežavajući čimbenik ekološke zaštite. Svi veći brodovi koji se imaju namjeru zadržavati u ovom akvatoriju prinuđeni su na sidrenje. Za područje Malostonskog kanala RH najozbiljnije razmatra mogućnost potpune zabrane plovidbe i zadržavanja svih brodova s opasnim ili štetnim tvarima ili sa većom količinom goriva. Zato plovidba brodova osim manjih turističkih brodica u tom području načelno nije prihvatljiva. Geografski gledano, područje Malostonskog kanala i Neumskog zaljeva predstavlja cjelovit prostor, pa bi se iz tog razloga sve gore navedeno odnosilo i na Neumski zaljev“, kaže se, uz ostalo u mišljenju koje je niz stručnjaka izradilo po zahtjevu Predsjedništva, a koje prenosi portal Hercegovina.info.

Drugo najvažnije je bogatstvo koje veliki brodovi mogu uništiti. „Naime, zbog ekoloških posebnosti šire područje, a to je Malostronski zaljev, Bistrina, Kuti, zaljev Klek-Neum i dio Malog mora, 1981 godine proglašeno je prirodnim rezervatom prije svega za ribe i školjke“, kaže se dalje u mišljenju dostavljenom Predsjedništvu. U ovom ekosustavu živi 100 vrsta različitih kičmenjaka, među kojima 97 vrsta riba, te veliki broj različitih vrsta beskičmenjaka – spužvi, rakova, školjki, glavonožaca, korala, bodljikožaca…

Nadalje, u mišljenju se naglašava da je zaljev Neum-Klek plitki bazen, izduženog oblika i prirodni je nastavak Neretvanskog kanala od kojega ga dijeli Malo more. „Uz obalu, dno zaljeva je pretežno kamenito, dok je na dubljim predjelima prekriveno finim muljem“, navodi se dalje.

Sve govori u prilog da su reakcije neumske vlasti oko uplovljavanja broda dužeg od 200 metara, a visokog gotovo 50 u potpunosti opravdane. Poneki plus u kasi ugostitelja daleko je manji od štete koju zaljev može imati, osobito ako uplovljavanje tolikih brodova postane praksa, piše Hercegovina.info.

/desk/

Objava Neumljani protiv uplovljavanja kruzera: Želimo turiste, ali nemamo ni luku, a ni pristanište – više štete nego koristi pojavila se prvi puta na Republika.