“Svim našim divnim majkama bakama, kćerima, prijateljicama i svim ženama svijeta treba čestitati 8. ožujka jer je to međunarodno priznati Dan žena. Ali istovremeno poticati razvoj svijesti o važnosti žene u svim segmentima društva, razvijati svijest o zabrani svakog nasilja prema ženama i to fizičkog, psihičkog, seksualnog kao i sve prisutnijeg ‘ciyber’ nasilja – cyberbullying”, rekla je odvjetnica Dalipagić.

Posebno je naglasila solidarnost kako žene ne smiju ignorirati nasilje nad drugim ženama u društvu.

“Svaka od nas žena u svom okruženju ne smije svjesno okretati glavu od spoznaje da netko pati od nasilja. Osloboditi se svakoga straha i srama, prijaviti nasilnike nadležnim institucijama i vraćati ženama dostojanstvo i samopoštovanje koje zaslužuju. Napose osuditi svaku objavu na društvenim mrežama ili tekst cyber nasilnika koji u svojoj nemoći gaze dostojanstvo žene u svojoj mržnji, što je dovelo do niza tragedija u našem okruženju. Dakle, budimo slobodne i samosvjesne žene na radost našu, naših obitelji i naših prijatelja”, kazala je odvjetnica Nada Dalipagić  za portal Hercegovka.net.

Ideja za obilježavanjem Međunarodnog dana žena pojavila se prvi put početkom 20. stoljeća u doba brze industrijalizacije i gospodarskoga rasta uslijed kojega je dolazilo do prosvjeda potaknutih lošim radnim uvjetima. Žene zaposlene u tekstilnoj industriji javno su prosvjedovale 8. ožujka 1857. u New Yorku zbog loših radnih uvjeta i niskih plaća. Prosvjede je rastjerala policija. Te iste radnice osnovale su sindikat dva mjeseca kasnije.

Prosvjedi 8. ožujka događali su se i sljedećih godina, od kojih je najpoznatiji bio 1908. godine kada je oko 15 000 žena stupalo New Yorkom tražeći kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa. Godine 1910. prva međunarodna ženska konferencija bila je održana u Kopenhagenu u organizaciji Socijalističke Internacionale te ustanovila Međunarodni dan žena na prijedlog njemačke socijalistkinje Clare Zetkin. Sljedeće godine, Međunarodni dan žena obilježilo je preko milijun ljudi u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj. Ti događaji poklopili su se s požarom u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku za čiji su veliki broj žrtava bile okrivljene slabe mjere sigurnosti na radu. Uoči Prvoga svjetskog rata žene širom Europe su 8. ožujka 1913. održale prosvjede za mir.

Prosvjedi prigodom Međunarodnoga dana žena u Rusiji bile su prvi stadij Ruske revolucije. Nakon Oktobarske revolucije, boljševička feministkinja Aleksandra Kolontaj nagovorila je Lenjina da 8. ožujka postane državni praznik, te se tijekom sovjetskoga razdoblja koristio za obilježavanje „herojstva radnica”.

U nekadašnoj Čehoslovačkoj se Dan žena za vrijeme komunističkoga režima pretvorio u parodiju, te je ukinut nakon Baršunaste revolucije. U Mađarskoj se, pak, običaj poklanjanja cvijeća ženama zadržao i nakon pada komunizma.

Na zapadnom svijetu se Međunarodni dan žena uglavnom prestao obilježavati 1930-ih, dijelom i zbog toga što ga se povezivalo s komunizmom. Majčin dan se kao blagdan u čast majki i majčinstva obilježava u tim zemljama svake druge nedjelje u svibnju.

Dan žena je ostao državnim praznikom u Rusiji, Bjelorusiji, Ukrajini, Kazahstanu, Kirgistanu, Moldaviji, Mongoliji i Tadžikistanu, a obilježava se cvijećem i poklonima. Međutim, 1960-ih su ga ponovno počele slaviti feministkinje.

Ujedinjeni narodi počeli su obilježavati Međunarodni dan žena 1975. godine, koja je bila proglašena Međunarodnom godinom žena. Godine 1977. Opća skupština Ujedinjenih naroda pozvala je države članice da 8. ožujka proglase službenim UN-ovim praznikom za ženska prava i svjetski mir. [2] Od tada UN i brojne zemlje obilježavaju Međunarodni dan žena, a svake godine obilježavanje je usredotočeno na određenu temu ili pitanje u okviru ženskih prava.

/Desk/

Objava Dalipagić povodom Međunarodnog dana žena: Važno je osnaživanje žena i odlučna borba protiv nasilja pojavila se prvi puta na Republika.

Svojim prisustvom današnji performanas i rad Inicijative građanki/ na Mostara podržao je i veleposlanik Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske u Bosni i Hercegovini, Nj.E. Julian Reilly.

Profesorica povijesti Alma Pelo Zagorčić, iz Inicijative građanki/na Mostara pripremila je tekstove koje su danas govorile mostarske glumice.

“Ovim performansom ćelimo na specifičan način oživjeti dvije ikone borbe za prava žena koje su pomalo zaboravljene tj. njihova borba za prava žena stavljena je u neki drugi plan. I baš iz tog razloga, što smo zaboravili njihove zasluge, danas su Clara i Rosa govorile o ravnopravnosti, pravima žena, socijalnoj pravdi, solidarnosti, prvu na porodiljno odsustvo. Govorile su govore koji su stari više od 100 godina, ali su vrlo aktualni i ovovremenski. Današnji dan bi u principu trebao slaviti ostvarivanje ravnopravnosti žene u svim segmentima društva, a ne da je sveden na jednu poklonjenu bočicu parfema”, rekla je Pelo Zagorčić.

/Desk/

Objava Povodom Dana žena: ‘Clara Zetkin i Rosa Luxemburg u Mostaru’ pojavila se prvi puta na Republika.

Tom prigodom prikazan je kratki film ”Nevidljive žene iz prošlosti i sadašnjosti Mostara i Hercegovine”, film o ženama koji su imale značajnu ulogu u povijesti, ali su u međuvremenu uglavnom zaboravljene.

– Mi ne znamo tko su bile prve učiteljici i zaboravljamo tko su žene koje su otvorile prve obrazovne ustanove, tko su doktorice znanosti, tko su bile žene u svim sferama života. Bile su svugdje zastupljene, ali je jako malo tragova. Ako pođemo od Mostara, imamo 165 ulica, a samo dvije ulice nose naziv žena. Po tome izgleda kao da žene nisu ni postojale u Mostaru, a Mostar su oblikovale i gradile i žene – izjavila je direktorica Inicijative građanki i građana Mostara Ifeta Ćesić Škoro.

Ocijenila je kako su žene nevidljive i diskriminirane te da ih je Mostar nepravedno stavio na marginu, odnosno učinio ih nevidljivim.

– Da bi se to promijenilo apeliram na sve žene da reagiraju, da se ne boje i da se ne stide jer žene i oblikuju i mijenjaju svijet – poručila je Ćesić Škoro.

U filmu ”Nevidljive žene iz prošlosti i sadašnjosti Mostara i Hercegovine” predstavljeno je 19 povijesnih osoba, kao i 29 žena koji danas žive i rade u Mostaru, a čiji je doprinos određenim djelatnostima značajan.

Po riječima potpredsjednice Inicijative građanki/na Mostara Alme Pelo Zagorčić, te žene su heroine čiji doprinos ne treba i ne smije biti zaboravljen.

– Te žene nije nužno da su rođene u Mostar, nego da su došle u Mostar sa svojom djelatnošću. Ono što je posebno značajno jeste da smo radeći na filmu došli do nekih novih saznanja, pa smo tako, na primjer, otkrili da je jedna od prvih bosanskohercegovačkih arhitektica Sabaha Isak bila porijeklom iz Mostara – istaknula je Pelo Zagorčić.

Govoreći o položaju žena u današnjem vremenu, Pelo Zagorčić je kazala kako se o tom položaju najbolje može govoriti kroz prizmu radnog prava.

– Koliko smo danas ravnopravne ili ne, to može svaka od nas procijeniti iz svoje osobne perspektive. Smatram kako žene nisu ravnopravne, pogotovo kada je u pitanju radno pravni status žene jer su ta prava, koja su zagarantirana okvirnim zakonom o radu, na neki način ugrožena, odnosno ne poštuju se. Zakonodavac je propisao određena pravila, međutim ta se pravila od poslodavca do poslodavca različito primjenjuju – zaključila je Pelo Zagorčić.

/Desk/

Objava Povodom Međunarodnog dana žena: U Mostaru održana ‘Njena priča – Herstory’ pojavila se prvi puta na Republika.

“Ravnopravnost spolova je sve dalje. Uz sadašnji ritam, tijelo UN Žene smatra da će se ostvariti za tristo godina”, istaknuo je Guterres u govoru u prigodi početka dvotjedne rasprave u New Yorku koju organizira Povjerenstvo za položaj žena (CSW) i dva dana prije Međunarodnog dana žena 8. ožujka, prenosi HINA.

U dvorani Opće skupštine, UN-ov glavni tajnik je ocijenio da se “ženska prava gazi, prijeti im se, nad njima se čini nasilje diljem svijeta” te da “napredak ostvaren prije nekoliko desetljeća nestaje pred našim očima”.

Naveo je primjer Afganistana, gdje su talibani u kolovozu 2021. preuzeli vlast i gdje su “žene i djevojke isključene iz javnog života”.

Guterres nije spomenuo Iran, koji je 14. prosinca 2022. izbačen iz Povjerenstva za položaj žena s “trenutnim” učinkom, zbog gušenja pobune koju žene predvode od rujna iste godine.

“Stoljeća patrijarhata, diskriminacije i mučnih stereotipa stvorili su ponor među spolovima, u znanosti i u tehnologiji”, sektorima u kojima je među dobitnicima Nobelove nagrade “tek tri posto žena”, rekao je.

Odao je priznanje francuskoj znanstvenici “Emmanuelle Charpentier i američkoj Jennifer Doudni koje su bile prvi ženski tim u povijesti koji je prije tri godine (2020.) dobio Nobelovu nagradu za znanost” na polju kemije.

“Muški timovi su nagrađeni 172 puta”, dodao je.

“Patrijarhat uzvraća napad. Mi također. Ovdje sam kako bih jasno i odlučno poručio: Ujedinjeni narodi su svugdje uz žene i uz djevojke”, zaključio je glavni tajnik.

/Desk/

Objava Guterres: “Ravnopravnost žena i muškaraca sve dalja – ostvarit će, u najboljem slučaju, za 300 godina” pojavila se prvi puta na Republika.

O ovome, između ostalih medija, piše i Dnevnik.hr Nove TV. Usprkos epidemiološkim mjerama, nekoliko desetaka ljudi okupilo se u mostarskom klubu gdje se plesalo i zabavljalo bez razmaka i maski, a bilo je i plesača koji su za okupljene žene izvodili striptiz, piše Klix.ba.

Klub je na zabavu pozvao putem Instagrama.

Portal Bljesak.info piše kako Inspekcijska služba Grada Mostara ima samo dva sanitarna inspektora koji nemaju ovlasti zatvarati ugostiteljske objekte u kojima se krše epidemiološke mjere. Mogu izreći novčane kazne i pokrenuti kaznene prijave.

Ni policija nema ovlasti zatvoriti ugostiteljski objekt u kojem se krše mjere.

“Službenici na licu mjesta naplate kazne od 500 KM ili uruče prekršajni nalog”, objasnio je Ljudevit Marić, glasnogovornik MUP-a Hercegovačko-neretvanske županije.

/Republikainfo.com/

Objava OPET KRIV MILANOVIĆ? U mostarskom klubu striperi na ‘korona-zabavi’ za Dan žena pojavila se prvi puta na Republika.