Poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima počast će se odati polaganjem vijenaca, paljenjem svijeća i svetim misama.

U brojnim gradovima održat će se i prigodni programi, među kojima su mimohodi, koncerti, izložbe i predstavljanja knjiga.

U 5 sati 4. kolovoza 1995. iz 30 smjerova istodobno je krenulo gotovo 200.000 pripadnika hrvatskih oružanih snaga i specijalnih jedinica policije. Malo manje od 11.000 četvornih kilometara okupiranog prostora oslobodili su za 84 sata. Poginulo je 245 hrvatskih branitelja.

Ministar Medved: Ne smijemo zaboraviti agresiju, žrtve i put do Oluje

Petog kolovoza 1995. Hrvatska vojska oslobodila je okupirani Knin i taj dan slavimo kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja. No dan ranije u operaciji “Oluja” oslobođeno je prvo je općinsko središte Hrvatska Dubica pa se 4. kolovoz se slavi kao Dan općine. Tamo je i potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, koji je u HTV-ovoj emisiji “Dobro jutro, Hrvatska!” kazao da, kada govorimo o Oluji, neizostavno moramo staviti Oluju u kontekst velikosrpske agresije na Hrvatsku i prisjetiti se svega onoga što je prethodilo.

“Domovinski rat nije počeo Olujom. Prisjetimo se te 1991. godine, prisjetimo se agresije na Republiku Hrvatsku, prisjetimo se hrabrosti hrvatskih branitelja koji su obranili domovinu, zaustavili tu agresiju”, rekao je ministar Medved.

“Prisjetimo se svih naših bitaka, akcija i operacija većeg ili manjeg intenziteta. Prisjetimo se svih strahota, stradanja, 150 masovnih grobnica u Republici Hrvatskoj, rasta Hrvatske vojske, stvaranja oružane sile koja će biti kadra provesti takvu briljantnu operaciju, istaknuo je, između ostaloga”, ministar Medved.

Oluja

Operacija Oluja (4. kolovoza − 7. kolovoza 1995.) velika je vojno-redarstvena operacija u kojoj su Hrvatska vojska i policija oslobodile okupirana područja Republike Hrvatske pod nadzorom pobunjenih Srba na kojima je bila uspostavljena paradržava Republika Srpska Krajina. Operacijom je vraćen u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij izuzev istočne Slavonije, no ta i nekoliko sljedećih pobjeda Hrvatske vojske stvorit će uvjete u kojima je od siječnja 1996. godine započeo proces mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja.

Oluja je, uz Operaciju Bljesak, ključna akcija koja je dovela do kraja Domovinskoga rata. U operaciji je oslobođeno 10 400 četvornih kilometara ili 18,4 % ukupne površine Hrvatske.

U objektivnoj pripremi za Operaciju Oluja snage HV-a – uz suglasnost vlasti BiH – izvele su, u mjesecima koji su prethodili Oluji, više uzastopnih operacija na područjima te susjedne države. One su dovodile područje Knina u poluokruženje: akcije Zima ’94., Skok-1, Skok-2 i Ljeto ’95.

Sa svoje su strane srpske snage tijekom 1994. godine pokrenule aktivnosti radi ovladavanja prostorom Bihaćke krajine – ovećega, ali izolirana područja pod nadzorom Armije BiH – koji je u velikoj mjeri sprječavao izravni kontakt između područja pod kontrolom Srba u Hrvatskoj i BiH.
Izuzev što bi ostvarivanjem takvog cilja nastala humanitarna katastrofa koja bi zacijelo nadmašivala genocid u Srebrenici izvršen krajem srpnja 1995., njime bi se zaokružio i učinio vojno održivim prostor planirane Ujedinjene Republike Srpske sa središtem u Banja Luci; istodobno bi područja Republike Hrvatske koja spajaju sjeverne i južne dijelove zemlje – primjerice, kod Karlovca bio je pod nadzorom hrvatskih snaga pojas širine svega 10 kilometara – bila izložena topničkoj vatri sa srpskih položaja.

Operacija Oluja za svega je jedan dan preduhitrila opsežnu operaciju vojski hrvatskih i bosanskih Srba pripremanu pod imenom Operacija Vaganj. Planirana srpska akcija trebala je angažirati glavne srpske snage – uključujući i one iz istočnog dijela BiH popunjene dragovoljcima iz Srbije – koje su u cijelosti bile spremne izvesti opsežni napad protiv postrojbi HV-a i HVO-a u pravcu Kupresa i Livna (iz pravca Banje Luke) te u pravcu doline Neretve i Metkovića (iz pravca istočne Hercegovine i Podrinja), kao i protiv postrojbi Armije BiH na području Republike Zapadne Bosne.

Operacija Oluja posve je omela te planove, a postrojbe bosanskih Srba pripremljene za Operaciju Vaganj – koje su se naposljetku pokazale znatno inferiornima Hrvatskoj vojsci – nisu uspjele zaustaviti ni napredovanje hrvatsko-bosanskohercegovačkih snaga na području BiH u kasnijoj Operaciji Maestral. Topništvo bosanskih Srba raketiralo je iz odmazde više hrvatskih gradova – od Županje do Dubrovnika.

Vojne snage Srpske Vojske Krajine do kraja su Operacije Oluja također odstupile na obližnje područje BiH pod srpskim nadzorom, a 5000 vojnika iz sastava opkoljena 21. kordunskoga korpusa SVK pod zapovjedništvom pukovnika Čede Bulata položilo je oružje pred HV-om.

Neposredno nakon Oluje, snage HV-a u suradnji s HVO-m i Armijom BiH nastavljaju napadne akcije protiv snaga bosanskih Srba u BiH (Operacija Maestral i potom Operacija Južni potez) i dolaze nadomak Banja Luke te u situaciji, kada prijeti potpuni poraz srpskih projekata zapadno od Drine, sklapa se trajnije primirje uz međunarodno posredovanje. Potom, u studenome 1995. godine, rat dobiva epilog u Daytonskome sporazumu, koji uspostavlja trajniji mir.

Odmah po početku Operacije Oluja vodstvo RSK-a, prema Odluci Predsjednika RSK Milana Martića br. 2-3113-1/95 od 4. kolovoza 1995. godine, provelo je „plansku evakuaciju sveg za borbu nesposobnog stanovništva” u skladu s ranije izrađenim i uvježbavanim planovima. Povratak evakuiranih civila i pripadnika vojnih snaga bio je vrlo postupan, a mnogi se nisu ni vratili u Hrvatsku. Vodstvo Republike Srbije počelo je uslijed toga govoriti o navodno protjeranom stanovništvu RSK, posve zanemarujući okolnost da su vlasti te paradržave same organizirale, uvježbale i provele evakuaciju, kao i da je etničkim Srbima kasnijih godina dopušten povratak na to područje,[18] što je više od 100 tisuća njih prihvatilo.

Oluja – A+ operacija koja se proučava u SAD-u

Pukovnik Andrew Leslie, zapovjednik UNCRO-a u Kninu za vrijeme Oluje, procjenjuje da je „Operacija Oluja operacija kao iz vojnog priručnika koja bi dobila ocjenu A+ prema NATO standardima”.

Prilikom posjeta ministra obrane Damira Krstičevića Pentagonu u srpnju 2017. godine američki ministar obrane i bivši general američkih marinaca Mattis izjavio je povodom obilježavanja obljetnice Operacije Oluja: „Oluja je operacija koja se ovdje u Americi proučava i pokazuje što dobro predvođena, što dobro opremljena i dobro istrenirana snaga, politički dobro predvođena, može napraviti i preokrenuti tijek povijesti. Iznimno poštujemo vas, našeg saveznika, jednu malu zemlju, koja se bori znatno iznad svoje kategorije”.

/Desk/

Objava Hrvatska obilježava Oluju – Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja pojavila se prvi puta na Republika.

Hrvatska obilježava Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja te 30. obljetnice VRO ‘Oluja’ i oslobođenje skoro četvrtine svog područja. Iako su bili pozivani na ostanak te su im zajamčena sva ljudska i građanska prava uz poruke da je Hrvatska i njihova domovina, pobunjeni Srbi ipak poslušali svoje srpsko vodstvo i pozive na bijeg i odlazak u Srbiju.

Na Kninskoj tvrđavi, točno 30 godina nakon vojno-redarstvene operacije Oluja, ponovno su se okupili pripadnici Sedme gardijske brigade Jasmin Hadžić i Mario Bilač – sudionici događaja koji su 1995. godine podigli hrvatsku zastavu nad Kninom.

– Mi smo uvijek prvi i bolji. I bolje mi je bilo da ih nismo dočekali ovdje gore. Bilo je nekih malih sporadičnih džepova, ali to smo riješili u samom usponu vamo gore prema tvrđavi. Naravno, samo s jednim zadatkom, s jednim ciljem – da se neprijateljska srpska zastava skine s jarbola ovog iza nas. Ja i kolege Edo, koji smo taj zadatak obavljali… naravno, nismo ovdje bili sami. Bilo je dolje u podnožju naših pripadnika koji su bili u osiguranju, raspoređeni gore u samom zadatku, rekao je Jasmin Hadžić, prisjećajući se trenutaka kada su se, kako je rečeno, “doslovno trčeći” peli na tvrđavu.

Mario Bilač opisao je kako je izgledala sama akcija skidanja i postavljanja zastave:

– Sva trojica smo se naizmjenično penjali gore, jer nije to baš išlo tako jednostavno. Bilo je zapetljano, zaključano, taj lanac, ta zastava nije se tako dala dolje. Pa smo naizmjenično, ja, Jasmin i Edo, penjali se jedan preko drugoga i samostalno, da bi se ta ona otrgnula Jasminu u jednom momentu, bio je i skliznuo i pao nekih četiri metra visine, pet. Tako da, bilo je tu svega. Nije bilo tako jednostavno.

Na pitanje jesu li tada bili svjesni značaja tog trenutka, Hadžić je odgovorio:

– Pa gledajte, vojnik svaki ima svoju zadaću i naša zadaća je zapovijed – bilo je skidanje toga. Naravno da ja osobno za sebe govorim – nisam u tom trenutku znao… mislim, znali smo svi šta je Knin, znali smo svi da je zapovijed da moramo doći prvi gore, da se to mora napraviti, ali da ćemo ući u povijest, da će to biti na ovaj način sad s odmakom 30 godina – naravno, tad nisam imao taj osjećaj kao što ga imam sada.

Bilač je dodao kako njihovi roditelji i bližnji tada nisu do kraja bili svjesni veličine onoga što rade:

– Oni su u onome samom trenutku, pošto smo bili dosta mladi u tome svemu, ušli u to sve… oni su se više bojali nego što su bili, kao ću reći, ponosni da ćemo mi nešto tako raditi. Danas jesu sigurno svi, ali u ono vrijeme ne vjerujem.

Za kraj, obojica su uputili poruke mladima.

– Pozdravljam sve hrvatske branitelje, pozdravljam sve ljude, sve one koji su učestvovali u ovome danas. Naravno, nije ovo naša samo zasluga – zasluga je cijele hrvatske vojske, svih rodova. A mladima bih poručio: čuvajte ovaj mir, jer mir je neprocjenjiv. Čuvajte ga, rekao je Jasmin Hadžić.

– I da drže svih ovih vrijednosti za koje smo mi išli tako mladi i sa tolikom željom i stali iza ovog svega što imamo, poručio je Mario Bilač u razgovoru za HRT.

/Desk/

Objava HRVATSKA SLAVI Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja pojavila se prvi puta na Republika.

U svečanoj loži s ruskim predsjednikom bio je i kineski predsjednik Xi Jinping. Nešto dalje od ruskog predsjednika bili su ostali dužnosnici, među kojima i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić te predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, predsjedateljica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović i predsjednik NSRS-a Nenad Stevandić. Oni su, s predsjednikom Slovačke Robertom Ficom i uz bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka, jedini dužnosnici iz Europe koji su nazočili proslavi. Nije potpuno jasno je li Cvijanović u Moskvi predstavljala BiH ili srpski narod, kao što se nedavno izjasnila pred Vijećem sigurnosti UN-a nakon predstavljanja izvješća o BiH od strane visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta.

Zanimljivo je da je mimohod prošao bez predsjednika Sjeverne Koreje Kim Jong una, čije tisuće vojnika ratuje u Ukrajini za Rusiju.

Među više od 20 svjetskih čelnika koji su stigli u Moskvu nalazi se i kineski predsjednik Xi Jinping.

Ruski predsjednik Putin, u svom govoru kazao je kako je “Rusija bila i bit će neuništiva barijera nacizmu, rusofobiji i antisemitimizmu” te da će se “boriti protiv zvjerstava koje su počinili zagovornici tih agresivnih, destruktivnih ideja” kao i da je “Sovjetski Savez podnio najveći tereti najbrutalnijih i najnemilosrdnijih napada neprijatelja”.

Putin se samo jednom rečenicom osvrnuo na aktualni rat u Ukrajini i rusku invaziju u toj zemlji.

“Istina i pravda su na našoj strani. Cijela zemlja, društvo, ljudi sudjeluju u vojnim operacijama. Ponosni smo na njihovu hrabrost i odlučnost, snagu duha koja nam je uvijek donosila samo pobjedu”, rekao je.

Osvrćući se na pobjedu nad fašizmom, Putin je rekao: “Gotovo 80 posto stanovništva planeta bilo je uvučeno u vatruDrugog svjetskog rata.Potpuni poraz nacističke Njemačke, militarističkog Japana i njihovih satelita u drugim regijama svijeta postignut je zajedničkim naporima zemalja ujedinjenih naroda. Uvijek ćemo pamtiti da je otvaranje drugog fronta u Europi – nakon odlučujućih bitaka na teritoriju Sovjetskog Saveza – približilo pobjedu. Visoko cijenimo doprinos našoj zajedničkoj borbi savezničkih vojski, sudionika Pokreta otpora i naroda Kine. Svi koji su se borili za mirnu budućnost.

Na mimohod su došli državnici od oko 20 zemalja, redom totalitarnih režima – predsjednik Venezuele Nicolas Maduro sa suprugom Ciliom Flores de Maduro, predsjednik Vijetnama To Lam sa suprugom Ngo Phuong Ly, predsjednik Kube Miguela Díaza-Canela sa suprugom Lis Cuestu Perazu, predsjednik Palestine Mahmud Abas, predsjednika Brazila Inacio Lulu da Silva, premijer Armenije Nikola Pašinjan, predsjednik Konga Denis Sassou Nguesso, predsjednik Mongolije Ukhnaagiin Khurelsukh, predsjednik Južne Osetije Alan Gaglojev.

Među gledateljima koji su promatrali vojni mimohod bio je i američki akcijski glumac Steven Seagal.

Nazočan je bio i premijer Slovačke Robert Fico, predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, predsjednik entiteta u BiH Republika Srpska Milorad Dodik, predsjedateljica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, predsjednik Azerbajdžana Ilham Alijev, premijer Indije Narendra Modi, predsjednik Kazahstana Kassim-Jomart Tokajev, predsjednik Uzbekistana Šavkat Mirzijajev, predsjednik Tadžikistana Emomali Rahmon, predsjednik Tadžikistana Emomali Rahmon, predsjednik Kirgistana Sadir Žaparov, predsjednik Turkmenistana Serdar Berdimuhamedov, predsjednik Laosa Thongloun Sisoulith, predsjednik Gvineje Bisau Umaro Sissoco Embaló, predsjednik Burkine Faso Ibrahim Traoré.

/Desk/

Objava JE LI BiH IMALA SVOJE PREDSTAVNIKE U MOSKVI? Dodik, Cvijanović, Stevandić i Vučić u Moskvi na vojnom mimohodu – smjestili ih dalje od Putina – gost br. 1 je Xi Jinping pojavila se prvi puta na Republika.

Na kninskoj tvrđavi podignuta je hrvatska zastava. Zastavu je podignulo 12 predstavnika hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata, u nazočnosti počasnog postroja MUP-a i pripadnika Počasno-zaštitne bojne OSRH. Podizanje zastave pratilo se putem videozida na središnjem kninskom trgu, a pročitana je povjesnica VRO Oluja te imena 244 poginula i nestala u toj akciji.

Plenković se u svom obraćanju posebno osvrnuo na državni vrh Srbije i Republike Srpske, predsjednika Aleksandra Vučića i Milorada Dodika, a koji su tijekom obilježavanja stradanja Srba u ovoj akciji osudili vojno redarstvenu akciju nazvavši je zločinačkom.

“Mi smo jučer u Prijedlogu čuli poruke o Oluji ili još gore, koje nose kvalifikaciju kriminalizacije Oluje. Stoga danas jasno poručujemo svima, a osobito onima koji su to jučer govorili – Oluja je oslobodilačka operacija i temelj hrvatske slobode, temelj hrvatske države i Hrvatska nikada, nikome neće dopustiti na Oluju, na hrvatske branitelje, vojnike, policajce”, poručio je u svom obraćanju Plenković, a što je popraćeno snažnim pljeskom.

“Isto tako, nećemo nikada prihvatiti optužnice koje dolaze od tužiteljstva u Beogradu, od Srbije koja pretendira biti regionalni i tužitelj i sudac. To tako neće ići i stoga smo i do sada poduzimali mjere da takve optužnice niti ne razmatramo, niti ne prihvaćamo. To je važna poruka za one koji su Hrvatskoj osigurali slobodu”, rekao je Plenković.

“Oluja je kruna svih naših bitaka u Domovinskom ratu. Ona je donijela mir, ona je oslobodila do tada okupirana područja, omogućila povratak protjeranih i raseljenih ljudi, ali ono što je važno. Oluja je stvorila i pretpostavku za mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja, rekao je u razgovoru za HTV ministar branitelja Tomo Medved. Naša je generacija ispunila cilj i snove naših predaka. Budimo ponosni na sve ono što smo učinili. Vjerujem da su svi hrvatski branitelji danas, sam hrvatski narod, itekako ponosni, dodao je Plenković.

U svom govoru na zbivanja u Prijedoru osvrnuo se i predsjednik Zoran Milanović, kazavši kako će “biti vrlo blag”, ocijenivši kako je “Prijedor odabran pogrešno jer su tamo ubijene na tisuće Bošnjaka i Hrvata”.

Milanović je rekao kako se “vrijeđa zdrav razum kada netko kaže da je hrvatska vojska nekoga protjerala” te je kazao kako su Srbi već bili otišli iz Knina kada je došla hrvatska vojska.

/Republika/

Objava Hrvatska slavi Dan pobjede i Domovinske zahvalnosti – Plenković iz Knina poručio Vučiću i Dodiku iz Prijedora: “Nećemo dopustiti na Oluju i na hrvatske branitelje” pojavila se prvi puta na Republika.

Hrvatska danas obilježava Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 27. obljetnicu vojno-redarstvene operacije Oluja u kojoj je u samo nekoliko dana oslobođeno više od 10 tisuća četvornih kilometara sjeverne Dalmacije, Like, Banovine i Korduna. U operaciji je sudjelovalo oko 200.000 branitelja, poginula su 242 branitelja, dvoje ih je nestalo, a 1.100 ih je ranjeno. Središnja svečanost održava se u Kninu, na stadionu NK Dinara. Ondje je cijeli državni vrh, a nakon dvije obljetnice u znaku pandemije i ograničenja na proslavi se očekuje nekoliko desetaka tisuća ljudi.

– Veličanstvena pobjeda u Oluji bila je odlučujuća. Hrvatska vojska i policija vratile su do tada najveći dio okupiranih teritorija. To nam je kasnije omogućilo i mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja i povratak posljednjeg dijela otrgnute hrvatske zemlje čime smo iz rata izašli kao pobjednici, sa svakim milimetrom hrvatskog teritorija pod ustavnopravnom vlašću RH – rekao je Plenković.

U svom je govoru između ostalog naglasio i kako je Oluja omogućila i mir u Bosni i Hercegovini.

– Omogućila je oslobađanje dijela teritorija BiH. U Bihaću spriječeno je ono što se dogodilo u Srebrenici, a u Srebrenici se dogodio genocid – dodao je, poručivši kako će Hrvatska ustrajati u zaštiti ustavnih prava Hrvata i u BiH kao ravnopravnog konstitutivnog naroda – “jer nema europske BiH sve dok svi njeni građani, osobito Hrvati koji su često preglasani i obespravljeni, ne budu legitimno i demokratski predstavljeni u predstavničkim i izvršnim tijelima zemlje”. Preduvjet za to je pravedan izborni zakon, zaključio je u svom govoru.

U govoru je istaknuo i kako se u posljednje vrijeme Hrvatsku pokušava prokazivati lažnim, jalovim optužbama o protjerivanju srpskog stanovništva iz Hrvatske 1995. godine.

– Iako je poznato da ih je vodstvo pobunjenih Srba u suradnji s Beogradom prisililo na evakuaciju iz Hrvatske, što su i sami srpski pokajnici potvrdili u svojim iskazima u Haagu i potkrijepili dokumentima. Najavljene optužnice iz Beograda protiv hrvatskih pilota i širenje jurisdikcije na teritorij drugih država, neprihvatljivi su. Tim više što dolaze iz države iz koje je pokrenuta velikosrpska agresija na Hrvatsku i koja još uvijek ne pokazuje istinsku spremnost da prizna svoju odgovornost u tom zločinačkom pothvatu Miloševićevog režima – rekao je između ostaloga hrvatski premijer, prenosi HRT.

/Desk/

Objava BEZ ČOVIĆA Plenković u Kninu: “Oluja je omogućila i obranu BiH, u Bihaću je spriječila ono što se dogodilo u Srebrenici – genocid” pojavila se prvi puta na Republika.

Nakon otvorenja svečanosti predsjednik Republike Zoran Milanović obratio se javnosti, a potom je uslijedilo uručivanje odlikovanja, medalja, promaknuća i pohvala pripadnicima Oružanih snaga Republike Hrvatske.

U prigodnom govoru predsjednik Republike naglasio je da su oslobođenje Knina i hrvatska pobjeda 90-ih godina jedan od najvećih događaja u hrvatskoj povijesti.

– Nakon skoro 30 godina naša zemlja se polako sljubljuje i rukuje sa svojom novijom prošlošću. Veliki događaji, a oslobođenje Knina i hrvatska pobjeda devedesetih godina su jedan od najvećih događaja u hrvatskoj povijesti. Mnoge ljude u tom trenutku, kada se dogode, ostave zbunjenima, neravnodušnima i stvari se tumače svakako. Bilo je u 30 godina puno isprika, puno “ali”, “nismo znali”, “nismo htjeli”, “krivo smo napravili”. Prošlo je dovoljno vremena da s nekim odmakom koji predstavlja skoro jedan značajan dio ljudskog radnog vijeka kažemo da je bilo vrlo malo loših stvari, a jako puno dobrih i dovoljno veličanstvenih stvari. U tome su sudjelovali mnogi od vas ovdje, ljudi u zrelim godinama, ali u snazi, izjavio je predsjednik Milanović.

Druženje na kninskoj tvrđavi počelo je točno prije 10 godina, kada je u proljeće 2012. godine tadašnji ministar obrane Ante Kotromanović rekao da bi bilo dobro da se održi jedan prijem za ratne zapovjednike iz Oluje, u domaćinstvu predsjednika Republike i premijera. Drago mi je vidjeti da je taj običaj uhvatio čvrsto korijenje, dodao je među ostalim predsjednik Republiike Zoran Milanović.

Izrazio je uvjerenje da će te jedinstvena generacija hrvatskih ljudi i vojnika, hrvatskih vitezova i heroja ostati generacija koja će biti zapamćena.

– Sve što se radi i što će se raditi slijedećih godina je otpor zaboravu, otpor relativiziranju, otpor izjednačavanju i borba za činjenice i za istinu, istaknuo je te naglasio da je naš put bio pravedan i ispravan te kako Hrvatskoj ništa nije poklonjeno nego je od 1991. plaćeno dvostrukom cijenom.

Tijekom akcije Oluja stradala su 242 branitelja, dvoje ih je nestalo. Uzor su i inspiracija heroji i branitelji generacijama rođenim u slobodi.

I ove će godine uzvanici podizanje trobojnice pratiti putem videozida s Dinarina stadiona, gdje se održava središnji dio svečanosti.

Dobro pamte Kninjani vrijeme ulaska osloboditelja u Grad. 9:43! Zagrmjet će tada zvona kninskih crkava. Sutra: još jednom, javlja HRT.

Slobodnog kreveta u Kraljevskom gradu nema već odavno. Procjenjuje se da će grad simbol pobjede posjetiti nekoliko desetaka tisuća ljudi, a uz ekrane bit će i cijela Hrvatska.

O ‘Oluji’

Operacija Oluja (4. kolovoza − 7. kolovoza 1995.) velika je vojno-redarstvena operacija u kojoj su Hrvatska vojska i policija oslobodile okupirana područja Republike Hrvatske pod nadzorom pobunjenih Srba gdje je bila uspostavljena paradržava Republika Srpska Krajina i bez kakva međunarodnoga priznanja. Operacijom je vraćen u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij, osim istočne Slavonije; međutim, ta i nekoliko narednih pobjeda Hrvatske vojske stvorit će uvjete u kojima je od siječnja 1996. godine započeo proces mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja.

Oluja je, uz operaciju Bljesak, ključna akcija koja je dovela do kraja Domovinskog rata. U operaciji je oslobođeno 10 400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske.

U objektivnoj pripremi za Operaciju Oluja snage HV – uz suglasnost vlasti BiH – izvele su, u mjesecima koji su prethodili Oluji, više uzastopnih operacija na područjima te susjedne države. One su dovodile područje Knina u poluokruženje: akcije Zima ’94., Skok-1, Skok-2 i Ljeto ’95.

Sa svoje su strane srpske snage tijekom 1994. godine bile pokrenule aktivnosti radi ovladavanja prostorom Bihaćke krajine – ovećeg, ali izoliranog područja pod kontrolom Armije BiH – koji je u velikoj mjeri sprječavao izravni kontakt između područja pod kontrolom Srba u Hrvatskoj i BiH. Izuzev što bi ostvarivanjem takva cilja nastala humanitarna katastrofa koja bi zacijelo nadmašivala pokolj u Srebrenici izvršen krajem srpnja 1995., njime bi se zaokružio i učinio vojno održivim prostor planirane Ujedinjene Republike Srpske sa središtem u Banja Luci; istodobno bi područja Republike Hrvatske koja spajaju sjeverne i južne dijelove zemlje – primjerice, kod Karlovca bio je pod kontrolom hrvatskih snaga pojas širine svega 10 kilometara – bila izložena topničkoj vatri sa srpskih položaja.

Operacija Oluja za svega je jedan dan preduhitrila opsežnu operaciju vojski hrvatskih i bosanskih Srba pripremanu pod imenom Operacija Vaganj. Planirana srpska akcija trebala je angažirati glavne srpske snage – uključujući i one iz istočnog dijela BiH popunjene dragovoljcima iz Srbije – koje su u cijelosti bile spremne izvesti opsežni napad protiv postrojbi HV i HVO u pravcu Kupresa i Livna (iz pravca Banje Luke) te u pravcu doline Neretve i Metkovića (iz pravca istočne Hercegovine i Podrinja), kao i protiv postrojbi Armije BiH na području Zapadne Bosne. Operacija Oluja posve je omela te planove, a postrojbe bosanskih Srba pripremljene za Operaciju Vaganj – koje su se naposljetku pokazale znatno inferiornima Hrvatskoj vojsci – nisu uspjele zaustaviti ni napredovanje hrvatsko-bosanskih snaga na području BiH u kasnijoj Operaciji Maestral. Topništvo bosanskih Srba raketiralo je više hrvatskih gradova – od Županje do Dubrovnika.

Vojne snage Srpske Vojske Krajine do kraja su Operacije Oluja također odstupile na obližnje područje BiH pod srpskom kontrolom, a 5000 vojnika iz sastava opkoljena 21. kordunskoga korpusa SVK pod zapovjedništvom pukovnika Čede Bulata položilo je oružje pred HV.

Neposredno nakon Oluje nastavljaju snage HV u suradnji s HVO i Armijom BiH napadne akcije protiv snaga bosanskih Srba u BiH (Operacija Maestral i potom Operacija Južni potez) i dolaze nadomak Banje Luke te u situaciji, kada prijeti potpuni poraz srpskih projekata zapadno od Drine, sklapa se trajnije primirje uz međunarodno posredovanje. Potom, u studenome 1995. godine, rat dobiva epilog u Daytonskom sporazumu koji uspostavlja trajniji mir.

Odmah po početku Operacije Oluja vodstvo RSK, prema Odluci Predsjednika RSK Milana Martića br. 2-3113-1/96 od 4. kolovoza 1995. godine, provelo je plansku evakuaciju sveg za borbu nesposobnog stanovništva u skladu s ranije izrađenim i uvježbavanim planovima. Povratak evakuiranih civila i pripadnika vojnih snaga bio je vrlo postupan, a mnogi se nisu ni vratili u Hrvatsku. Vodstvo Republike Srbije do danas ponavlja naraciju o protjeranom stanovništvu RSK posve zanemarujući okolnost da su vlasti te paradržave same organizirale, uvježbale i provele evakuaciju; također se zanemaruje okolnost da su se etnički Srbi kasnijih godina mogli vratiti na to područje, a to je mnogo tisuća njih i učinilo.

Pukovnik Andrew Leslie, zapovjednik UNCRO-a u Kninu za vrijeme Oluje, procjenjuje da je Operacija Oluja operacija kao iz vojnog priručnika koja bi dobila ocjenu A+ prema NATO standardima. Prilikom posjete ministra obrane Krstičevića Pentagonu u srpnju 2017. godine američki ministar obrane i bivši general američkih marinaca Mattis izjavio je povodom obilježavanja obljetnice Operacije Oluja: “Oluja je operacija koja se ovdje u Americi proučava i pokazuje što dobro predvođena, što dobro opremljena i dobro istrenirana snaga, politički dobro predvođena, može napraviti i preokrenuti tijek povijesti. Iznimno poštujemo vas, našeg saveznika, jednu malu zemlju, koja se bori znatno iznad svoje kategorije”.

/Republika/

Objava Hrvatska obilježava ‘Oluju’ – Dan kada su oslobođena okupirana područja pojavila se prvi puta na Republika.

U Banja Luci su se nosili transparenti na kojima je pisalo “Protiv nacizma u Ukrajini i svijetu”, te ruska zastava uz poruku “Ne izdajemo stranu, sloboda je u pitanju”, dok su u Sarajevu transparenti nosili poruku “Zaustavite masakr u Mariupolju”, “Sarajevo za Ukrajinu”, “Zaustavite rat u Ukrajini”.

Očekivano, u “banjalučkoj verziji” obilježavanja Dana pobjede nad fašizmom sudjelovao je i veleposlanik Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini Igor Kalabuhov, a u ‘Besmrtnom puku’ sudjelovali su i član Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović, predsjednik Vlade RS Radovan Višković, ali i gradonačelnik Banja Luke, oporbenjak Draško Stanivuković.

S druge, u Sarajevu su se skupu podrške pridružila dva člana Predsjedništva, Ševik Džaferović i Željko Komšić, gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić, predsjednik SDA Bakir Izetbegović, Munira Subašić, predsjednica Udruženja Pokret Majki enklava Srebrenica i Žepa itd.

Manifestacija ‘Besmrtni puk’, prvi put je održana u Rusiji 2014. godine u sjećanje na stradale u Drugom svjetskom ratu, a održava se i u drugim zemljama, ne samo u Europi. Ove godine američke i britanske vlasti zabranile su je na svom području. ‘Besmrtni puk’ prvi put u Banja Luci je marširao 2017. godine.

Kako je prenio N1, ruski veleposlanik Igor Kalabuhov, povodom Dana pobjede obratio se u programu Radio-televizije Republike Srpske, nazivajući 9. svibnja zajedničkim pamćenjem i ponosom, ali i osvrćući se na rat u Ukrajini koji Moskva i dalje naziva “specijalnom vojnom operacijom”.

“Dobili smo sveto pravo na mir, slobodu i budućnost zahvaljujući njihovoj junačkoj hrabrosti, odanosti, ljubavi prema domovini i vjeri u pravdu. To su iste osobine, tipične za ruski narod, koje danas pokazuju naši vojnici u nepomirljivoj borbi protiv novog žarišta fašizma u Europi, i to – u neposrednoj blizini naših granica”, rekao je Kalabuhov.

/Republika/

Objava Dvije verzije Dana pobjede nad fašizmom: U Banja Luci se veliča ruska invazija, u Sarajevu podrška Ukrajini pojavila se prvi puta na Republika.

“Danas se naši vojnici, kao i njihovi preci, bore rame uz rame za oslobođenje svoje domovine od nacističke prljavštine, uvjereni da će, kao i 1945., pobjeda biti naša”, rekao je Putin u poruci upućenoj u nedjelju stanovnicima zemalja bivšega sovjetskog bloka kao i onima iz separatističkih regija istočne Ukrajine.

“Danas nam je zajednička dužnost spriječiti oživljavanje nacizma, koji je nanio toliko patnje narodima raznih zemalja”, dodao je ruski predsjednik, izrazivši želju “da nove generacije budu dostojne sjećanja na svoje očeve i djedove”.

Putin je uz vojnike spomenuo i civile koji su djelovali iznutra, “a slomili su nacizam” bez obzira na bezbrojne žrtve. “Nažalost, danas se nacizam ponovno uzdiže”, rekao je Putin u dijelu govora upućenom Ukrajincima. “Naša sveta dužnost je spriječiti da se ideološki nasljednici poraženih” u “Velikome domovinskim ratu”, kako ga naziva Moskva, “osvete”.

Svim stanovnicima Ukrajine poželio je “mirnu i pravednu budućnost”.

Moskva će u ponedjeljak velikom vojnom paradom obilježiti pobjedu nad nacističkom Njemačkom. Invaziju na Ukrajinu pokrenutu 24. veljače Rusija opravdava željom za “demilitarizacijom” i “denacifikacijom” Ukrajine.

Zelenskij: Zlo se opet vratilo

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, održavši u nedjelju emotivni govor za Dan pobjede kada Europa obilježava službenu predaju Njemačke saveznicima u Drugom svjetskom ratu, poručio je da se zlo vratilo u Ukrajinu. Život za koji su se vojnici borili u tom ratu završio je 24. veljače kada su ruske snage izvršile invaziju, rekao je u video poruci.

“Zlo se vratilo. Opet!” rekao je Zelenski. “U drugom obliku, pod drugim sloganima, ali u istu svrhu.”

No, rekao je da će Ukrajina i njezine saveznice pobijediti.

“Nijedno zlo ne može pobjeći od odgovornosti, ne može se sakriti u bunker”, dodao je.

Nacistički vođa Adolf Hitler proveo je posljednje dane svog života u bunkeru u Berlinu gdje je počinio samoubojstvo u posljednjim danima rata. Moskva svoju invaziju na Ukrajinu 24. veljače naziva “posebnom vojnom operacijom” za razoružavanje Ukrajine i oslobađanje od onoga što naziva “nacistima” i antiruskim nacionalistima koje potpiruje Zapad.

Ukrajina i Zapad uzvraćaju da je Rusija pokrenula ničim izazvanu vojnu agresiju. U invaziji na Ukrajinu ubijeno je tisuće ljudi i raseljeno gotovo 10 milijuna ljudi. U Rusiji je Dan pobjede 9. svibnja jedan od najvažnijih nacionalnih događaja u zemlji – sjećanje na ogromne žrtve koje je podnio Sovjetski Savez u borbi protiv nacističke Njemačke.

Objava DAN POBJEDE NAD FAŠIZMOM – “Putin: Pobijediti ćemo kao i ’45”- Zelenskij: “Zlo se opet vratilo” pojavila se prvi puta na Republika.