“Amerika stoji uz vas dok slavite ovaj dan nacionalnog ponosa”, napisao je Marco Rubio čestitajući praznik hrvatskom narodu u ime Sjedinjenih Država, u priopćenju poslanom odmah iza ponoći, prenosi HINA.

Državni je tajnik ocijenio da dvije države održavaju blizak odnos jer ih veže zajednička predanost regionalnom miru i stabilnosti, kao i demokratske vrijednosti, od čega su obje nacije mnogo profitirale.

Sjedinjene Američke Države cijene snažno partnerstvo s Hrvatskom, napisao je u čestitki, dodajući da doprinos Hrvatske regionalnoj energetskoj sigurnosti i obrambenoj suradnji ostaje ključan za snagu transatlantskih odnosa.

Pohvalio je pritom vodstvo Hrvatske u uspješnom organiziranju summita i poslovnog foruma Inicijative Triju mora (3SI) u travnju, tvrdeći da su su oni pokazali predanost unapređenju regionalne povezanosti i prosperiteta.

“Radujemo se izgradnji naših energetskih partnerstava i unapređenju stvarnih gospodarskih prilika za Amerikance i Hrvate u godinama koje dolaze, zaključio je Rubio.

Dan državnosti obilježava se u spomen na konstituiranje prvog demokratski izabranog višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. godine”, navodi Hrvatski sabor na svojim stranicama.

/Desk/

Objava Američki državni tajnik Marco Rubio čestitao Hrvatskoj Dan državnosti: “Amerika stoji uz vas” pojavila se prvi puta na Republika.

Obilježavanje Dana državnosti, odvija se kroz niz protokolarnih i vjerskih događaja, a završit će večeras svečanim koncertom u Hrvatskom narodnom kazalištu, prenose agencije.

Svečanost obilježavanja Dana državnosti počelo je jutros polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomenika Domovini, a potom je na Medvedgradu kod Oltara Domovine zapaljen vječni plamen u znak zahvalnosti svima koji su sudjelovali u stvaranju i obrani Hrvatske.

Na Oltaru domovine na Medvedgradu zapaljen je vječni plamen, kao trajni znak zahvalnosti svima koji su sudjelovali u stvaranju i obrani hrvatske države.

Svečanosti na Medvedgradu nazočili su predsjednici Hrvatskoga sabora i hrvatske Vlade Gordan Jandroković i Andrej Plenković sa izaslanstvima Sabora i Vlade.

Premijer Andrej Plenković uputio je čestitku svim građanima povodom Dana državnosti.

“Dan kada obilježavamo konstituiranje prvog demokratski izabranog Sabora koji je donosio velike odluke o hrvatskoj samostalnosti i neovisnosti. Podsjećanje na dane kada je hrvatski narod plebiscitarno izabrao svoju demokraciju, slobodu i samostalnost”, rekao je.

Stoga danas, 36 godina kasnije, istaknuo je, možemo s ponosom gledati na postignuća i zahvaliti onima koji su za slobodu dali najviše.

“To su hrvatski branitelji, a zato je Oltar domovine otvoren 1994. godine. Radi se o spomeniku kipara Kuzme Kovačića u čast svima onima koji su za hrvatsku slobodu dali svoje živote”, kazao je.

“Na nama je danas da njegujemo poštovanje prema hrvatskoj državi, prema njenim simbolima i ključnim danima. Da se upravo to nasljeđe što bolje prenese na mlade generacije”, dodao je.

Naglasio je kako su izazovi s kojima se danas suočavamo drugačije prirode u odnosu na razdoblje Domovinskog rata.

“Nisu prirode tranzicije iz jednostranačkog sustava u višestranačje, iz dogovorne ekonomije u tržišnu, iz mira u rat i rata u mir – nego izazovi konsolidiranja institucija, dizanja gospodarskog i socijalnog standarda građana i jačanja društvene kohezije.

Osvrnuo se i na tvrdnje predsjednika Republike Zorana Milanovića koji smatra da bi se Dan državnosti trebalo obilježavati 25. lipnja.

“Naše mišljenje je da je bila pogreška mijenjati Dan državnosti. On se bio ukorijenio, svi oni koji su se sjećali 1990-ih godina itekako osjećali i poštovali. Promjena koja se dogodila je u praksi pokazala da je taj dan postao manje obilježavan, manje su se s njim ljudi identificirali i to se više svelo na spajanje praznika nego na obilježavanje Dana državnosti”, zaključio je premijer.

U crkvi svetog Marka održana sveta misa za Domovinu koju je predvodio zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša. U propovijedi je istaknuo povijesni značaj Dana državnosti te ulogu Katoličke crkve u stvaranju hrvatske neovisnosti.

U protokolu sudjeluju predsjednik Vlade Andrej Plenković, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković te brojni saborski zastupnici, mahom iz vladajuće većine, dok predsjednik Republike Zoran Milanović ni ove godine ne sudjeluje u obilježavanju.

Milanović smatra da bi Dan državnosti trebalo obilježavati 25. lipnja, dok iz Vlade i Sabora poručuju kako je riječ o službenom državnom blagdanu koji treba poštovati.

Povodom Dana državnosti, Dana branitelja grada Zagreba i Dana grada Zagreba, gradonačelnik Tomislav Tomašević s izaslanstvom položio je vijence kod Središnjeg križa u glavnoj aleji, Spomenika Glas hrvatske žrtve Zid boli i Središnjeg križa u Aleji hrvatskih branitelja na Mirogoju.

Gradonačelnik glavnog grada Hrvatske, Zagreba, Tomislav Tomašević je s izaslanstvom vijenac položio i na Kenotaf na Krematoriju.

“Svake godine na Dan branitelja grada Zagreba i na Dan državnosti ovdje smo na Mirogoju zajedno s predstavnicima udruga hrvatskih branitelja i drugim udrugama proisteklim iz Domovinskog rata kako bismo zahvalili svim hrvatskim braniteljima koji su iz Zagreba se uključili u Domovinski rat, a posebice poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima”, istaknuo je u izjavi medijima gradonačelnik Tomašević.

Tomašević je rekao da, osim polaganja vijenaca na Mirogoju, imaju i tradiciju da u palači Dverce imaju svečani prijem za sve ratne zapovjednike vojnih postrojbi u Domovinskom ratu, a ove godine će po prvi puta – budući da je 35. obljetnica ustroja devet zagrebačkih pričuvnih brigada Hrvatske vojske – imati i Svečanu akademiju u Koncertnoj dvorani “Vatroslav Lisinski” u 17 sati.

Svečana akademija održava se u povodu Dana državnosti, 35. obljetnice ustroja devet zagrebačkih pričuvnih brigada Hrvatske vojske i Dana branitelja Grada Zagreba, a nazočit će joj i predsjednik Republike Hrvatske i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH Zoran Milanović.

/Desk/

Objava Hrvatska slavi Dan državnosti pojavila se prvi puta na Republika.

O 13. srpnju 1878. crnogorsko društvo ima gotovo jedinstven stav, dok je 13. srpnja 1941. u društvu kontroverzan budući da su ustanak organizirali partizanski odredi, ali su u njemu sudjelovali i četnici koji su kasnije postali suradnici okupatora, tvrde pojedini crnogorski povjesničari, prenosi HINA.

Crnogorska oporba tvrdi da dio vladajuće većine, predvođen čelnikom prosrpske desnice i predsjednikom crnogorskog parlamenta Andrijom Mandićem, pokušava provesti povijesni revizionizam i izjednačiti ulogu partizana i četnika u Drugom svjetskom ratu.

Na prosvjedu u Podgorici kojemu je podršku dala oporba poručeno je da se ne pristaje na prekrajanje prošlosti i zaborav.

Obraćajući se okupljenima, dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost Aleksandar Radoman kazao je da je i ovoga 13. srpnja Crna Gora podijeljena oštrim linijama razgraničenja.

“Ali to nisu etničke linije, kako bi nas htjeli uvjeriti, nego vrijednosne. S jedne strane su oni koji baštine slobodarsku borbu crnogorskog naroda, a s druge duhovni potomci nekadašnjeg mitropolita Srpske pravoslavne crkve Joanikija Lipovca, koji je dan prije 13. srpnja 1941. držao zdravicu okupacijskom guverneru”, kazao je Radoman.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović položio je vijenac na spomenik Partizanu borcu, a u intervjuu za dnevnik Pobjeda rekao je da onaj tko potkopava 13. srpnja i antifašizam udara u same temelje građanske i europske Crne Gore.

“Ta poruka nije usmjerena protiv bilo koga, već predstavlja podsjetnik na ono što nas sve zajedno obvezuje: da gradimo društvo utemeljeno na toleranciji, međusobnom uvažavanju i poštovanju demokratskih vrijednosti. U tom duhu ostajem čvrsto posvećen viziji Crne Gore kao građanske, multikulturalne i sekularne države, u kojoj se prošlost ne koristi za podjele nego za zajedničko razumijevanje i jačanje društvene kohezije”, ocijenio je Milatović.

Kontroverzna dodjela ovogodišnje najviše crnogorske nagrade

Govoreći o skandalu koji je pratio dodjelu nagrade povodom 13. srpnja, najvećeg priznanja u Crnoj Gori koje je ove godine dodijeljeno književniku Bećiru Vukoviću koji negira postojanje crnogorske nacije, Milatović je ocijenio da je nažalost i ove godine najviše državno priznanje zloupotrijebljeno u političke svrhe.

Naglasio je da je i ove godine nagrada obezvrijeđena, “kako u očima javnosti, tako i u odnosu prema onima koji su je istinski zaslužili.

“Takva praksa mora biti prekinuta, a nagrada odvojena od bilo kakvog stranačkog odlučivanja”, rekao je Milatović za Pobjedu.

Crnogorski premijer Milojko Spajić i čelnik populističkog Pokreta Europa sad crnogorski je Dan državnosti čestitao putem mreže X.

Napisao je da sve buduće borbe trebaju biti za veće plaće, mirovine i europski standard.

Kao u prošlosti, tako i u budućnosti naša državnost mora biti zasnovana na izvrsnosti: neka nam sve buduće borbe budu za veće plaće, mirovine i europski standard! Sretan Dan državnosti Crne Gore, napisao je Spajić.

Predsjednik crnogorskog parlamenta i čelnik prosrpske desnice Andrija Mandić zasad nije uputio čestitku povodom Dana državnosti.

Mandić je bio i jedini visoki crnogorski dužnosnik koji 21. svibnja nije čestitao Dan neovisnosti Crne Gore.

Crnogorcima čestitao Trump

No predsjedniku Crne Gore i svim građanima čestitku je povodom praznika uputio američki predsjednik Donald Trump, priopćeno je iz ureda Jakova Milatovića.

“Danas su Crna Gora i SAD NATO saveznice, posvećene izgradnji sigurnije i prosperitetnije budućnosti za naše zemlje. Imamo izuzetnu priliku proširiti naše partnerstvo ulažući u ključne sektore kao što su energetika, infrastruktura, obrana i sigurnost i tehnologija”, kaže se u čestitki.

“Neka buduće godine prodube našu ekonomsku i obrambenu suradnju i doprinesu većem stupnju mira i stabilnosti na zapadnom Balkanu, dodaje se.

/Desk/

Objava Dan državnosti Crne Gore – između povijesnog revizionizma i budućnosti pojavila se prvi puta na Republika.

Dan državnosti obilježava se u svim hrvatskim gradovima. U Zagrebu su ujutro položeni vijenci na Mirogoju, a potom je zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša predvodio misno slavlje u crkvi sv. Marka na Gornjem gradu, prenosi HRT/HINA.

Na Rekreacijsko-sportskom centru Jarun organiziran je prigodni program koji uključuje tradicionalnu izložbu naoružanja, borbene i neborbene tehnike i opreme postrojbi Hrvatske vojske i sastavnica sustava domovinske sigurnosti.

Za posjetitelje na Jarunu od 12 sati organizirana je podjela graha. Popodne i predvečer planirane su atraktivne vježbe prikaza sposobnosti Hrvatske vojske, prelet višenamjenskih borbenih aviona Rafale te koncert Jazz orkestra.

U večernjim satima, u Hrvatskom narodnom kazalištu održat će se svečani koncert na koji su pozvani i zastupnici prvog saziva Sabora iz 1990. Od 351 zastupnika prvog saborskog saziva, danas ih je živo 188. Andro Krstulović Opara jedini je zastupnik aktualnog saziva koji je bio zastupnik i u Saboru konstituiranom 1990.

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković rekao je kako je 30. svibnja 1990., dan kada je nakon prvih višestranačkih i demokratskih izbora, konstituiran Hrvatski sabor, jedan od najvažnijih trenutaka u modernoj povijesti Hrvatske.

“On je iznimno bitan iz dva razloga, prvo jer je to bila tranzicija iz nedemokratskog, komunističkog poretka u slobodu i demokraciju, to je bio prvi korak u ostvarenju samostalne i suverene države, rekao je Jandroković u emisiji HR-a “S Markova trga”, referirajući se na rasprave treba li baš 30. svibnja obilježavati kao Dan državnosti.

“Taj datum”, naglasio je, “ima svoje simboličko značenje i u smislu političke tranzicije, ali i tranzicije iz Jugoslavije u Hrvatsku”.

Nije komentirao najavu da predsjednik Republike Zoran Milanović ni ove godine neće sudjelovati u obilježavanju Dana državnosti, jednoj od točaka prijepora Vlade i predsjednika.

“Ništa novo, nemam komentara, ne želim otvarati nove prijepore, ako predsjednik Republike misli da je tako dobro, ja ne mislim, on ima svoj stav, građani će suditi. Sabor je donio to odluku, to je zakon, ovo je Dan državnosti, svidjelo se to nekome ili ne”, rekao je Jandroković.

Predsjednik Republike Zoran Milanović proteklih godina nije sudjelovao na obilježavanju Dana državnosti, 30. svibnja, uz objašnjenje da je HDZ taj datum proizvoljno proglasio Danom državnosti. Premijer Andrej Plenković prethodnih je dana rekao da Milanović ni ove godine neće sudjelovati u obilježavanju.

/Desk/

Objava Hrvatska slavi Dan državnosti – Milanović nije jer je taj praznik proglasio HDZ pojavila se prvi puta na Republika.

Podsjećaju kako Ustav Bosne i Hercegovine jasno navodi da je “Bosna i Hercegovina jedinstvena i suverena država koja se sastoji od dva entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, kao i Brčko distrikta”.

“Moraju se poštovati suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak, uključujući odluke Ustavnog suda, te međunarodni subjektivitet Bosne i Hercegovine. Regionalna suradnja i dobrosusjedski odnosi ključni su dio napretka na europskom putu. Treba izbjegavati postupke i izjave koje negativno utječu na dobrosusjedske odnose i produbljuju političke podjele. Očekujemo da svi međunarodni partneri budu jednako posvećeni europskoj perspektivi Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, nedjeljive i suverene zemlje,” stoji u priopćenju.

/Desk/

Objava Izaslanstvo EU-a reagiralo na obilježavanja ‘Dana državnosti Srbije i RS-a’ pojavila se prvi puta na Republika.

Članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Denis Bećirović u Sarajevu su položili vijence na spomen obilježja partizanima poginulima u Drugom svjetskom ratu te braniteljima koji su izgubili živote u ratu od 1992. do 1995. Tom su prilikom istaknuli kako je 25. studenog 1943., kada je u Mrkonjić Gradu održano prvo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH (ZAVNOBIH), obnovljena njena državnost koja je i temelj današnje države, nastale u Daytonu.

Odluke ZAVNOBIH-a iz 1943. kasnije je potvrdio AVNOJ, svojevrsni jugoslavenski ratni parlament, a iz toga je 1946. nastao prvi ustav BiH po kojemu je ona postala narodna država republikanskog tipa. Državnost BiH kao ravnopravne jedinice u jugoslavenskoj federaciji bila je osnovom za proglašenje njene nezavisnosti 1992., nakon provedenog referenduma na kojemu je to podržalo više od 63 posto birača.

– Ovo je prilika da iskažemo zahvalnost antifašistima iz 20. stoljeća koji su obnovili državnost Bosne i Hercegovine i koji su obranili nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet države Bosne i Hercegovine”, kazao je u ponedjeljak Bećirović dodajući kako bi 25. studenog izgubio smisao da nije bilo referenduma o nezavisnosti iz 1992. godine. Ocijenio je kako su temelji ZAVNOBIH-a “poput čelika” i neuništivi, a da će europska i građanska budućnost BiH pobijediti, prije ili kasnije.

‘Napadnuta vizija neovisne i multietničke BiH’

Obilježavanje 25. studenog kao dana državnosti političari iz reda bosanskih Srba uporno osporavaju od 1996. uz tvrdnju kako današnja BiH nema nikakve veze s onom predratnom, a one koji taj datum poštuju i obilježavaju proglasili su krivotvoriteljima i uzurpatorima. To je ove godine ponovio i čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik, koji je kazao kako 25. studenog obilježavaju “potomci nacista i ustaša”.

– Nas (Srbe) koji smo bili istinski antifašisti i krvavo platili oslobađanje od nacista i ustaša svrstali su među dželate. Zato 25. studenog po mjeri bošnjačke politike ne može biti čak ni praznik, jer je priča koju 30 godina njeguju u Sarajevu falsifikat, izjavio je Dodik.

BiH ni 30 godina od okončanja posljednjeg rata nije dobila zakon o praznicima na državnoj razini pa u dva entiteta svatko obilježava svoje, a zajednički su im samo Nova godina i 1. svibnja.

Američki veleposlanik poslao poruku iz Jajca

Američki veleposlanik u BiH Michael Murphy ne dvoji kako je 25. studenog zakoniti i važan praznik jer su odluke ZAVNOBIH-a postavile temelje za suverenu, nezavisnu i multietničku BiH. No u video poruci koju je u ponedjeljak objavio iz povijesno važnog Jajca dodao je kako su ti ideali danas pod ozbiljnim udarom.

“Pozdrav iz Jajca. Nalazim se danas u ovom povijesnom gradu gdje su se 29. i 30. studenoga 1943. godine sastali delegati 2. zasjedanja AVNOJ-a i donijeli ključne odluke, među kojima je i priznanje ravnopravnosti BiH, Hrvatske, Makedonije, Crne Gore, Srbije i Slovenije u budućoj jugoslavenskoj federaciji. Drugim riječima, upravo ovdje delegati iz svih dijelova Jugoslavije i svih etničkih grupa prepoznali su BiH kao zasebnu republiku,” naglasio je Murphy.

“Vizija neovisne, suverene i multietničke BiH danas je napadnuta. Pod napadom je političkih lidera koji nastoje uništiti Daytonski mirovni sporazum i potkopati državu i njene institucije. Ovi lideri stavljaju osobnu moć i bogaćenje iznad dobrobiti građana BiH. Oni šire podjele i koriste strah i laži za promoviranje svojih politika vodeći BiH opasnim putem koji ugrožava sigurnost, stabilnost i šanse za mirnu, demokratsku i naprednu budućnost unutar euroatlantskih institucija”, izjavio je Murphy jasno adresirajući svoje kritike na političare poput Dodika.

Ističući dugogodišnju podršku SAD-a prema BiH, Murphy je podsjetio na ključne korake koje je američka administracija poduzela od završetka rata.

“Već 30 godina, Sjedinjene Američke Države su uz BiH. Pomogli smo obnovu vaše zemlje nakon razornog i tragičnog rata od 1992. do 1995. godine. Branili smo vašu demokraciju i podržavali građane i organizacije koje rade na pozitivnim promjenama diljem BiH. Izgradili smo državne institucije neophodne za put ka euroatlantskim integracijama i radili na stvaranju uvjeta za snažan ekonomski rast vođen privatnim sektorom, bez kojeg je prosperitetna budućnost nemoguća,” rekao je Murphy.

Naglašavajući američku posvećenost suverenitetu, teritorijalnom integritetu i multietničkom karakteru BiH, poručio je kako je posvećenost SAD nepokolebljiva.

“Danas nastavljamo raditi u ime građana BiH – Bošnjaka, Hrvata, Srba i svih drugih. Naše partnerstvo nikada nije bilo jače, a mi ćemo ostati uz vas dok zahtijevate od političkih lidera da osiguraju vama, vašoj djeci i unucima pravo mjesto u euroatlantskoj zajednici naroda”, dodao je Murphy.

/Desk/

Objava Murphy: Vizija neovisne, suverene i multietničke BiH napadnuta od političkih lidera koji žele uništiti Daytonski sporazum pojavila se prvi puta na Republika.

Premijer Andrej Plenković, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, članovi Vlade te saborski zastupnici položili su vijence kod Spomenika domovini.

– U ovih nešto više od tri desetljeća hrvatske slobode i hrvatske samostalnosti prošli smo kao narod veliki i trnovit put. Put oslobađanja hrvatskih okupiranih područja u obrambenom, ali i pobjedničkom Domovinskom ratu. Put stvaranja institucija, put kreiranja tržišnog gospodarstva, put međunarodnog pozicioniranja Hrvatske i njene afirmacije koje zaokružujemo upravo ovim godinama kada naša generacija ima odgovornost da upravlja Hrvatskom na temelju povjerenja hrvatskog naroda. I zato je važno da kao mlad narod, u smislu međunarodnog priznanja, obilježavamo svoje važne dane koji svima, a osobito mladim generacijama, šalju poruku o svom identitetu, svojoj državi, svojoj kulturi, svojoj baštini, svojoj povijesti i svom nasljeđu, rekao je predsjednik Vlade Andrej Plenković.

– Na taj dan, kada je konstituiran prvi hrvatski demokratski višestranački sabor, postalo je jasno da je hrvatski narod želio živjeti u slobodi, demokraciji, višestranačju, u vladavini prava, zaštiti ljudskih prava, svih onih sloboda koje vežemo za slobodna društva, rekao je Gordan Jandroković, predsjednik Hrvatskog sabora.

– Ovo je dan gdje se, zahvaljujući žrtvi hrvatskih branitelja, koja je podnesena za domovinu, naporima svih naših ljudi, obilježava naš rođendan. Posebno se prisjećamo tog važnog 30.5.1990. godine, prvog Sabora, nakon prvih višestranačkih izbora gdje je naš prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman u svojim porukama zacrtao jasan smjer i prioritete naše domovine i danas 34 godine nakon Republika Hrvatska ostvarila je većinu tih strateških ciljeva, poručio je Tomo Medved, ministar hrvatskih branitelja.

Ministar hrvatskih branitelja i potpredsjednik Vlade RH Tomo Medved izjavio je u HTV-ovoj emisiji “Dobro jutro, Hrvatska” da su u Danu državnosti sažete sve višestoljetne težnje našeg naroda za slobodnom i samostalnom i suverenom Republikom Hrvatskom.

– To je dan koji je našoj generaciji, generaciji koja pamti to vrijeme, toliko snažno i upečatljivo zacrtan i u nacionalnoj svijesti našeg naroda itekako prisutan. Zbog toga smo u posljednjoj izmjeni Zakona o blagdanima i spomendanima vratili 30. svibnja kao Dan državnosti, u znak zahvale svima onima koji su kroz povijest težili samostalnoj i suverenoj Republici Hrvatskoj i za buduće generacije kao jasna poruka koliko je važno imati svoju domovinu i koliko je važno čuvati tu domovinu, rekao je Medved.

Istaknuo je da je danas Hrvatska snažna i sigurna država te da slobodu koju danas imamo dugujemo hrabrosti hrvatskih branitelja i mudrom vodstvu prvog predsjednika, dr. Franje Tuđmana.

Tjelovo

Blagdan je Tijelova, kojim Katolička Crkva slavi ustanovljenje Euharistije na Posljednjoj večeri na Veliki četvrtak prije muke Isusa Krista, a slavi se deveti četvrtak nakon Uskrsa.

Obilježavanje Tijelova počinje u 13. stoljeću, kada se augustinskoj redovnici svetoj Julijani iz samostana kod Liegea u Belgiji, u jednom viđenju punoga mjeseca, na mjesecu pokazala mrlja. Puni je mjesec redovnica protumačila kao Crkvu, a mrlju kao svetkovinu koja Crkvi nedostaje, kojom bi se častio Presveti oltarski sakramenat.

Na zamolbu svete Julijane, mjesni biskup Robert de Thorote u svojoj biskupiji uveo je blagdan Presvetoga Tijela i Krvi Kristove – sv. Euharistije. Sveta Julijana i njezini suvremenici širili su slavljenje toga blagdana u cijeloj Crkvi.

Drugi događaj koji je snažno utjecao na čašćenje Tijela i Krvi Kristove povezan je uz euharistijsko čudo koje se zbilo 1263. godine u mjestu Bolseni u Italiji. Tada je jedan svećenik slaveći svetu misu posumnjao u pretvorbu kruha i vina u Isusovo Tijelo i Krv. Kad je lomio posvećenu hostiju, zapazio je kako iz nje kaplje krv koja se slijevala po oltaru.

Nakon ta dva događaja papa Urban IV. 8. rujna 1264. objavio je bulu kojom ustanovljuje blagdan Tijelova (Euharistije), želeći tu svetkovinu proširiti na cijelu Crkvu, no u tome ga je spriječila brza smrt. Tek u 14. stoljeću papa Ivan XXII. proširio je blagdan na cijelu Rimokatoličku Crkvu.

Blagdan se u nekim hrvatskim krajevima zove i Brašančevo i taj naziv potječe iz 18. stoljeća. Riječ Brašančevo dolazi od riječi brašno, od čega se pravi kruh, a kruh u pretvorbi u svetoj misi postaje Kristovim Tijelom.

Događaj u Ludbregu

Događaj sličan onome u Bolseni dogodio se i 1411. godine u Hrvatskoj, u Ludbregu. Tada je za najvažnijega dijela svete mise – pretvorbe, kada se na svećenikove riječi i djelovanje Duha Svetoga kruh pretvara u Tijelo, a vino u Krv Isusovu, svećenik posumnjao u to čudo. Ugledavši da se u kaležu nalazi prava svježa krv, zbunjen i prestrašen neočekivanim događajem brzo je spremio kalež sa svetom Krvlju iza oltara i završio misu.

Događaj je temeljito ispitivao papa Julije II. (1503-1513.), koji zbog duljine istrage i ispitivanja čudesnih događaja nije uspio završiti istragu, ali je dopustio javno štovanje relikvije, što čini i njegov nasljednik papa Leon X. Od toga vremena u Ludbreg dolaze vjernici sa svih strana svijeta izraziti svoje štovanje relikviji Predragocjene Krvi Kristove, a posebno svake prve nedjelje u rujnu, kada je središnja godišnja proslava Predragocjene Krvi Kristove.

Svetkovina Tijelova povezana je i s procesijama. Prva Tijelovska procesija održana je u Kölnu sedamdesetih godina 13. stoljeća, a taj se običaj u 14. stoljeću proširio po mnogim katoličkim zemljama. U procesiji svećenik u monstranci (pokaznici) nosi posvećenu hostiju, dok puk pjeva, moli i nosi cvijeće.

/Desk/

Objava Danas je Tjelovo, a Hrvatska slavi i Dan državnosti pojavila se prvi puta na Republika.

Ovim aktima izražena je odlučnost naroda BiH da “njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, da bude zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih Srba, Muslimana i Hrvata.

Na žalost, iako se mnogi i danas zaklinju na vjernost ovoj ideji, ona se sve više gasi – Srbima je Daytonom ekskluzivno osiguran “njihov” dio BiH, osvojen u prošlom ratu i skoro očišćen od Bošnjaka i Hrvata koji su protjerani. Taj ntitet zove se Republika Srpska, što je jasna poruka tko na isti polaže ekskluzivno pravo. To je također nevjerojatan ustupak i nagrada međunarodne zajednice za pričinjenu agresiju i genocid zbog koje su na, međunarodnom sudu u Haagu, osuđeni mnogi srpski, najviši vojni i politički dužnosnici,

Bošnjacima i Hrvatima određen je drugi dio BiH pod imenom Federacija BiH gdje prvi svojom brojnošću i pod krinkom “građanstva” žele osigurati dominaciju nad daleko malobrojnijim Hrvatima. To bošnjački lideri uopće više ni ne kriju, što je igra na vrlo opasnu i nefer kartu. Kao što ni srpski član Predsjedništva Milorad Dodik ne krije dugoročne namjere o secesiji RS-a.

No, Bošnjaci kao najbrojniji u BiH, do sada nisu pokazali razinu vizionarstva u opstanku Bosne i Hercegovine, ne žele učiniti sve kako bi se Hrvatima vratio osjećaj ravnopravnosti te smatraju da su ionako “previše dali Hrvatima”, ističući njihovu malobrojnost, smatrajući kako Hrvatima “treba dati” recipročno u odnosu na njihov broj prema popisu stanovništva, a ne isto onoliko koliko im kao konstitutivnom narodu, bez obzira na brojnost, pripada.

To bi Hrvate, u kojima još uvijek postoji ideja državotvornosti i opstanka BiH, moglo prisiliti na drastične korake. Upravo ovakav stav Bošnjaka natjerao je Hrvate, prvenstveno najjaču političku opciju HDZ BiH, na neprirodnu koaliciju sa Srbima – SNSD-om i Miloradom Dodikom.

U ovom kontekstu vrlo značajno je za podsjetiti da su se Hrvati, prvo Waashingtonskim sporazumom iz 1994., a potom i Daytonskim iz 1995. odrekli nekadašnje Hervatske republike Herceg Bosne u korist Federacije, a potom i države BiH. To je bio ogroman korak u izgradnji današnje BiH i jasan znak da žele živjeti u njoj. Pitanje je bi li na to pristao bilo koji bošnjački ili srpski političar.

Hrvati, iako najmalobrojniji, imaju značajne poluge u vlasti kojima žele prisiliti Bošnjake da im prestanu zadirati u njihova prava, birati im njihove predstavnike. Hrvati ističu kako građanska država nije loša ideja, no da je to utopija s obzirom na neskrivene težnje Bošnjaka koji igraju na kartu brojnosti, strpljivo računajući na hrvatski, demografski slom koji će ih dovesti do razine nacionalne manjine. I Hrvati zbilja i idu tim putem – iseljavaju se, natalitet im opada.

Da sve bude dodatno ‘začinjeno’ apsurdom, ni Srbi, ni Bošnjaci, ni Hrvati, a ni ‘ostali’, nemaju potpunu ravnopravnost u današnjoj BiH, Srbi u Federaciji, a Bošnjaci i Hrvati u RS-u i to najbolje pokazuju presude za Suda za ljudska prava u Strasbourgu. Iako izgleda da su Hrvati ravnopravno zastupljeni u institucijama RS-a, mora se priznati istina – to je samo zbog dobrih odnosa Dodik-Čović, tako da Srbi u RS-u ima “svoje” HDZ-ove Hrvate. Ova “praksa” česta je i u Federaciji – manipulacija nacionalnošću, tako da i Bošnjaci i Hrvati često imaju “svoje” Srbe kako bi se ispunila nacionalna kvota zastupljenosti, a dobila još jedna stranačka fotelja.

Skoro ni traga od ideje zbog koje se, uostalom, danas i obilježava Dan državnosti BiH.

(Republika/V.S.H.)

Objava Dan Državnosti BiH – nestaje ideja o “zbratimljenoj državi koja je i srpska i hrvatska i muslimanska” – Jedni je neće, drugi se istjeruju, a treći bi sve pojavila se prvi puta na Republika.

Policija Republike Srpske zabranila je skup u Mrkonjić Gradu, koji se, u organizaciji Saveza antifašista i boraca narodnooslobodilačkog rata, trebao održi 25. studenoga, na Dan državnosti BiH.
Iz Policijske uprave Mrkonjić Grad izvijestili su kako je na isti dan zabranjen i skup koji je u tom gradu najavila Općinska organizacija boračke organizacije RS.

Iz policije su kazali kako su odluke o zabrani ova dva skupa donijete “nakon analize sigurnosnih aspekata i okolnosti ovih javnih skupova”.

“Imajući u vidu da je isti dan na istom mjestu najavljen skup SABNOR BiH i Općinske boračke organizacije Mrkonjić Grad, cijenimo da zbog okupljanja većeg broja učesnika i posjetitelja najavljenih skupova, organiziranih od organizacija koje imaju različita programska opredjeljenja, postoji stvarna opasnost da bi njihovim održavanjem bila ugrožena sigurnost ljudi i imovine i da bi došlo do ozbiljne opasnosti od nasilja ili narušavanja javnog reda i mira u većem obimu”, naveli su u priopćenju iz PU Mrkonjić Grad.

Policijska uprava Banja Luka također je zabranila održavanje javnog skupa povodom Dana državnosti BiH u organizaciji Gradskog odbora SDP, koji je bio planiran za subotu 25. studenoga.

Iz policije RS su izvijestili kako je “procjenjeno da postoji realna mogućnost da na ovom javnom skupu može doći do većeg ugrožavanja ljudi i imovine, te do ozbiljne opasnosti od nasilja ili do narušavanja javnog reda i mira u većem obimu.”

U Mrkonjić Gradu je 25. studenoga 1943. godine održano Prvo zasjedanje ZAVNOBiH i taj datum se u Federaciji BiH, ali ne i u RS, obilježava kao Dan državnosti BiH.

/Desk/

Objava Policija u Banja Luci i Mrkonjić Gradu zabranila skupove na Dan državnosti BiH pojavila se prvi puta na Republika.

No, podsjetimo da je u Hrvatskoj registrirano 513.140 hrvatskih branitelja, od kojih je 426.345 živih, a najmasovniji i najdugotrajniji prosvjedi branitelja dogodili su se 2014. godine.  U travnju 2016. godine i nakon punih 555 dana okončali su se braniteljski prosvjedi nazvani ‘100 posto za Hrvatsku’, kojima su od tadašnje SDP-ove vlade i tadašnjeg premijera Zorana Milanovića kao i tadašnjeg ministra branitelja Predraga Freda Matića, tražena braniteljska prava, promjena Ustava i zakona o braniteljima.

Braniteljski prosvjed, a kojima su se pridružili i pripadnici HVO-a iz BiH, potresao je Milanovićevu vladu, a okončan je odmah nakon izbora i početka mandata nove predsjednice Kolinde Grabar Kitarović te dolaska na vlast HDZ-ove vlade.

Sudionici ovog prosvjeda nazvani su i ‘šatorašima’, zbog postavljenog šatora ispred ministarstva branitelja u Savskoj ulici. Danas se ovo mjesto naziva Trg Nevenke Topalušić, po imenu braniteljice, medicinske sestre Nevenke Topalušić teško ranjene u Domovinskom ratu nakon čega je ostala u invalidskim kolicima, a koja je preminula tijekom prosvjeda.

Za razliku od tih godia, danas predsjednik Hrvatske Zoran Milanović prema braniteljima je zauzeo daleko mudriji stav – redom im dodjeljuje odličja i priznanja, sudjeluje na obilježavanju obljetnica niza postrojbi i tom prilikom ne propušta kritizirati vladu HDZ-ovog Andreja Plenkovića.

Reagirali umirovljenici

Politička platforma Umirovljenici zajedno (Stranka umirovljenika, Blok umirovljenici zajedno i Demokratska stranka umirovljenika) u otvorenom je pismu predsjedniku države Zoranu Milanoviću poručila da je duboko razočarana i neizmjerno nezadovoljna njegovim “krajnje nedemokratskim ponašanjem potpunog ignoriranja i negiranja” Dana državnosti koji se po odluci Hrvatskog sabora, kao najvećeg zakonodavnog tijela u RH, slavi 30. svibnja, prenosi HINA.

Istaknuli su kako je njegova dužnost kao predsjednika da predstavlja sve građane Hrvatske bez obzira na političke stavove i uvjerenja, uključujući i njegovo osobno.

Podsjećaju da su državni praznici u svakoj demokratskoj zemlji važni za očuvanje nacionalnog identiteta i jedinstva, te je od iznimne važnosti da svi dužnosnici, uključujući i Predsjednika Republike, svojim ponašanjem daju osobni primjer poštovanja vlastite države u svim takvim prilikama.

Omalovažavanje Dana državnosti je kap koja prelila čašu

Umirovljenici zajedno ocijenili su da Milanovićevo nesudjelovanje na događanjima namijenjena obilježavanju Dana državnosti šalje negativnu poruku javnosti, pa i onoj međunarodnoj, jer se od predsjednika države očekuje da svojim ponašanjem bude primjer poticanja nacionalnog jedinstva, da će poštovati i promicati demokratske vrijednosti te da će te kao legalist poštovati svaku demokratski donesenu odluku Hrvatskog sabora.

“Kakvu vi to poruku šaljete javnosti ako javno negirate i ne priznajete odluke najvećeg zakonodavnog tijela, Hrvatskog sabora? Sa zebnjom se pitamo kakve i koje bi to vi zakone poštovali ili provodili kada bi kojim slučajem imali vlast u svojim rukama ako ne poštujete demokratski donesene zakone?”

Upitali su i nije li Dan državnosti i vrijeme za prisjećanje i odavanje počasti svima onima koji su svoje živote utkali u temelje neovisnosti Hrvatske.

U otvorenom pismu Milanoviću dodali su kako su i mnogi članovi političke platforme Umirovljenici zajedno u početku njegovog mandata “možda čak i s određenim simpatijama gledali na neke vaše neobične postupke, retoričke bravure ili ponašanje, no s vremenom se istopilo njihovo strpljenje i potrošili svi krediti za toleriranje sve češćih ispada koji ne dolikuju jednom ozbiljnom predsjedniku demokratske i neovisne države”.

“Omalovažavanje Dana državnosti je kap koja prelila čašu i kap radi koje ste zasigurno izgubili potporu mnogih umirovljenika radi čijih ste glasova danas upravo vi predsjednik RH”, poručili su Milanoviću iz političke platforme Umirovljenici zajedno.

/Republika/

Objava U Hrvatskoj nema ni ‘šatoraša’ – Pola milijuna registriranih branitelja šuti na Milanovićevo omalovažavanje Dana državnosti – Reagirali samo umirovljenici pojavila se prvi puta na Republika.