Asahi, najveća japanska pivovara, nedavno je potvrdila da je obustavila poslovanje nakon provale u svoje IT sustave. Trgovci sada upozoravaju da bi najpopularnije pivo u zemlji, Asahi Super Dry, moglo nestati s polica u roku od nekoliko dana.

Detalji napada i obustava isporuke
Tvrtka, koja uskraćuje neke detalje zbog razloga privatnosti, priopćila je da se kiber napad dogodio u ponedjeljak te da ih je prisilio na obustavu narudžbi, isporuka i korisničke službe. Iako su neki podaci ekstrahirani, Asahi tvrdi da podaci kupaca nisu ugroženi te da je poremećaj ograničen samo na Japan. Tvrtka je dodala da je interna istraga u tijeku te da se detalji mogu promijeniti.

Nejasno je kada će se usluga u potpunosti oporaviti. Prethodnim japanskim žrtvama ransomwarea trebalo je više od mjesec dana za oporavak. U međuvremenu, Asahi je nastavio s nekim narudžbama koristeći analogne sustave, a očekuje se da će korisnička služba ponovno početi raditi idući tjedan.

Budući da je većina od 30 Asahijevih tvornica u Japanu izvan mreže od ponedjeljka, trgovine i barovi zabrinuti su da bi Super Dry mogao nestati u roku od dva ili tri dana. Iako bi konkurentske pivovare mogle pokušati popuniti nastalu prazninu, mnogi su kupci i dalje odanost Asahijevom vodećem brendu.

Povratak zloglasnih napada i loša praksa plaćanja otkupnina
Ovaj incident podsjeća na jedan od najzloglasnijih ransomware napada posljednjih godina: provalu u Colonial Pipeline 2021. godine koju je izvela istočnoeuropska grupa DarkSide. Kao i u slučaju Asahija, sam naftovod – koji opskrbljuje gotovo polovicu goriva na istočnoj obali SAD-a – nije bio fizički zahvaćen, ali su operateri obustavili narudžbe jer su bili isključeni iz IT sustava.

Ransomware napadi dosegnuli su rekordne razine i postali opasniji proteklih godina, a ciljane tvrtke kibernetičkim bandama i dalje plaćaju milijunske iznose.

Agencije za provedbu zakona u SAD-u i Ujedinjenom Kraljevstvu ranije ove godine ugasile su operacije developera ransomwarea LockBit, ali se grupa nedavno ponovno pojavila s novom, svestranijom verzijom zlonamjernog softvera.

Japanske tvrtke, od kojih ih je prošle godine napadnuto više od 200, postaju sve atraktivnije napadačima zbog zastarjelih sigurnosnih protokola i sklonosti da tiho plate otkupnine.

Stručnjaci preporučuju da se tvrtke brane od ransomwarea održavanjem sigurnosnih kopija (backup), segmentacijom mreža, obučavanjem zaposlenika za prepoznavanje prevara i brzim reagiranjem na provale u sustave.

(Izvor: TechSpot)

Objava Cybernapad paralizirao japansku pivovaru: Zemlji prijeti nestašica omiljenog piva pojavila se prvi puta na Republika.

Piše: Marko Gulan/https://www.ICT Business.info

Kada saznate da je vaša tvrtka napadnuta, to nije početak problema. To je kraj. Ransomware je već unutar vašeg sustava. Podaci su već izvučeni. Pristup vašim ključnim resursima već je prodan na dark webu. A vi to saznate tek kad sustavi prestanu raditi, kad klijenti postave neugodna pitanja, kad regulator pokuca na vrata – ili još gore, iz medija.

I tada kreće klasični scenarij: krizni sastanci, panično traženje rješenja, pokušaj kontrole štete. Angažiraju se vanjski stručnjaci, traže se odgovorni, prebrojavaju se gubici. No, ono što se često zaboravlja jest da je stvarna odluka o tome hoće li vaša tvrtka preživjeti ovaj napad donesena davno prije nego što ste ga uopće primijetili, onda kada niste zeljeli primjetiti.

Ono što također mnogi ne žele priznati jest da je odgovornost isključivo na… Ne na CISO-u. Ne na IT timu. Ne na vanjskim konzultantima. CEO, CFO, COO, član uprave ili vlasnik, donose odluke koje izravno utječu na to hoće li organizacija biti laka meta. Cyber napadi ne uspijevaju zato što su hakeri nezaustavljivo briljantni. Oni uspijevaju zato što su odluke na najvišoj razini upravljanja predvidivo loše.

Jedan od najsigurnijih znakova da ste već hakirani, a da toga još niste svjesni, jest činjenica da nitko na razini uprave ne priča o sigurnosti. Ako sigurnost nije sastavni dio poslovne strategije, ako se o njoj ne raspravlja uz digitalnu transformaciju, inovacije, investicije, ulaganja i optimizaciju poslovanja, onda rizikom ne upravljate – ignorirate ga. Ako su jedine informacije koje primate o sigurnosti one koje dolaze kroz periodične IT izvještaje o implementiranim alatima, a ne stvarne brojke o stvarnim prijetnjama i simulacijama napada, tada nemate realnu sliku o stanju vaše organizacije.

Većina tvrtki vjeruje da kontrolira svoje podatke, no istina je da ih napadači često već imaju. Iako vam se čini da su sustavi pod nadzorom, napredni napadi ne dolaze kroz očigledna vrata. Prosječno vrijeme koje napadači provedu unutar mreže, a da ih nitko ne primijeti, iznosi više od dvjesto dana. Tijekom tog vremena, oni pažljivo mapiraju vašu infrastrukturu, identificiraju ključne resurse, analiziraju financijske tokove i pripremaju teren za trenutak kada će udariti. Kada se napad konačno dogodi, on nije početak problema – on je završni čin operacije koja je možda već mjesecima u tijeku.

Sigurnost je često podcijenjena jer se pogrešno percipira kao tehnički problem. No, napadi ne uspijevaju zbog ranjivosti softvera – oni uspijevaju zbog ranjivosti ljudi i procesa. Ako vaša tvrtka nikada nije provela simulirani i ciljani phishing test s jasnim ciljem (a ne samo zato što to svi rade ili negdje piše), tada ne možete sa sigurnošću reći da znate kako će vaši zaposlenici reagirati na sofisticirane socijalno inženjerske napade. Financijski direktor će kliknuti na hitan zahtjev koji izgleda kao da dolazi od vas. Pravna služba će preuzeti dokument koji sadrži zlonamjerni kod, HR služba će otvoriti CV otvorene molbe za posao. Svi oni su navikli donositi brze odluke pod pritiskom, a upravo je to ono što napadači iskorištavaju. Sigurnost nije tehnička, ona je psihološka.

No, možda i najveća zabluda među rukovoditeljima jest uvjerenje da su regulativa i usklađenost isto što i sigurnost. NIS2, DORA, GDPR i drugi regulatorni okviri donose određenu razinu zaštite, ali compliance nije isto što i sigurnost. Organizacije koje pristupaju kibernetičkoj sigurnosti kao još jednoj birokratskoj check-listi zapravo ne shvaćaju njezinu suštinu. Dokumentirani plan odgovora na incidente koji nikada nije testiran u stvarnim uvjetima nema nikakvu vrijednost. Ako vaš plan ne sadrži jasnu proceduru tko donosi odluke u kriznom trenutku i ako ta osoba nema ovlasti da odluči hoće li platiti otkupninu ako je to jedina opcija da se vrate podaci – onda zapravo nemate plan.

I dok većina organizacija ulaže milijune u interne sigurnosne sustave, rijetko koja posvećuje dovoljno pažnje trećim stranama. Vaš sigurnosni perimetar nisu samo vaši serveri i zaposlenici. To su svi partneri, dobavljači i podizvođači koji imaju pristup vašim sustavima. Ako ne znate tko od njih ima pristup vašim ključnim podacima, kako su njihovi sustavi zaštićeni i jesu li prošli sigurnosne provjere, onda niste osigurali vlastito poslovanje. Napadači često koriste slabosti partnera kako bi došli do vas.

Kada se sve sagleda, pravo pitanje nije hoće li vaša tvrtka biti napadnuta, jer odgovor na to je jasan – hoće. Pravo pitanje je hoćete li preživjeti taj napad. Većina tvrtki neće, jer će prekasno shvatiti da su ignorirali signale koji su cijelo vrijeme bili prisutni.

Oni koji prežive nisu nužno oni koji imaju najbolje sigurnosne alate, već oni koji su donijeli prave odluke na vrijeme. Ako ste se prepoznali u bilo kojem od ovih scenarija, imate dvije opcije. Možete čekati da napad postane vidljiv i tada reagirati – kada je već prekasno. Ili možete prepoznati da je sigurnost poslovna odluka i početi donositi ispravne odluke sada.

U konačnici, ako želite znati jeste li meta, odgovor je jednostavan. Ako ste povezani s internetom, jeste. Pitanje je samo hoćete li to shvatiti prije ili nakon što vaši podaci završe na prodaju.

Objava Cyber napad – jedan korak prekasno – Zašto? pojavila se prvi puta na Republika.

Ističu kako je pričinjena šteta je neprocjenjiva i jednostavno se ne može izraziti novcem.

“Uništen je dio ogromnog truda i rada naših djelatnika u proteklih nekoliko godina. Također, zbog napada koji je trajao dva dana naša web stranica bila je privremeno nedostupna, a velikim naporima i zalaganjima naših djelatnika tv i radio programi su emitirani sukladno predviđenoj programskoj shemi. Ako je cilj napada bio prekinuti ili zaustaviti program jedine javne RTV kuće na hrvatskom jeziku, on nije uspio. Neće ni u buduće”, poručeno je iz RTV HB

Zaključuju da će RTV Herceg Bosne i dalje svojim gledateljima, slušateljima i čitateljima donositi objektivne i pravodobne informacije te da ih u tome nitko neće zaustaviti.

“Ovaj napad učinit će nas još jačim. Našim gledateljima, slušateljima i čitateljima zahvaljujemo na pruženoj potpori.RTV Herceg-Bosne u subotu je zbog cyber napada podnijela prijavu protiv N.N. osobe MUP-u HNŽ te Krim odjelu PU Mostar, a u ponedjeljak i Federalnoj upravi policije”, priopćili su iz RTV HB.

/Desk/

Objava Cyber napada na RTV HB – Uništeno 100.000 materijala – “Ako je cilj napada bio prekinuti program jedine javne RTV kuće na hrvatskom jeziku, nije uspio” pojavila se prvi puta na Republika.

“Nanesena je šteta od kojih je jedan dio podataka oštećen i trajno nepovratan. Napadi su bili usmjereni na enkripciju podataka unutar servera te se radi opsežna analiza sustava i utvrđuje stvarna šteta na serverima. Unatoč svemu uz maksimalno zalaganje svih djelatnika nastavljen je neometan rad RTV HB, jedine javne RTV kuće na hrvatskom jeziku u BiH. Pozivamo nadležne institucije da shodno zakonu djeluju i zaštite kako RTV Herceg-Bosne tako i ostale medijske kuće od organiziranih napada”, naveli su iz RTV HB.

/Desk/

Objava Cyber napad na RTV HB pojavila se prvi puta na Republika.

Kako bi sve mogao izgledati napad i koliko je važna cyber zaštita vladinih institucija i drugih kritičnih digitalnih infrastruktura? Za ‘Novi dan’ N1 govorili su Saša Mrdović, profesor na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu i Saša Petrović, inspektor Federalne uprave policije.

“Jedan od razloga može biti i to da misle da smo mi laka meta”, kaže Mrdović na pitanje što bi mogao biti razlog prijetnji BiH.

“Nema mjesta panici, mi nismo toliko bitni u geopolitičkom smislu ni informatičkom. Ja ću kazati nažalost, nismo toliko umreženi kao velike zemlje, ali ima ključne infrastrukture gdje bi mi mogli osjetiti to ako je veći napad. S manjim bismo se mogli nositi”, kaže Petrović.

Kako izgleda cyber napad na kritičnu infrastrukturu?

“Napajanje energijom, hranom, prijevoz, to je kritična infrastruktura bez koje nema pružanja tih usluga. To je napad na sustava dalekovoda, elektroprivrede itd. Ne mislim da su vlade kritična infrastruktura, to je ovo prvo. Ako nema hrane i vode, to je kritično. Ako bi prestali raditi ovi resursi, sve bi ostalo stalo”, govori Mrdović.

“Moramo znati sta je cyber napad. On ovisi od toga šta druga strana hoće. Imali smo cyber napada na kritičnu infrastrukturu i to smo odbili, ali ti napadi nisu bili jaki. Jedan takav napad smo imali na sistem Općine Centar Sarajevo. Nitko nije mogao izvaditi dokumente, ali smo imali ‘back up’ pa smo sustav uspjeli vratiti. Našli smo napadača iz Irana i s njihovim cyber timom smo ga indentificirali”, ističe Petrović.

U Republici Srpskoj postoji zakon o kritičnoj infrastrukturi i imaju svoj CER tim. U Federaciji BiH je taj zakon još uvijek u pripremi. Ministarstvo obrane BiH također ima svoj tim. Međutim, gosti su kazali da bi sve trebalo objediniti i imati jedan veliki tim koji bi mogao adekvatno reagirati na veće napade.

“Nakon ove najave napada na BiH kontaktirali su me samo novinari. Imamo probleme nadležnosti koja je komplicirana”, kaže Mrdović.

Petrović je istaknuo da su banke dobar primjer kako interno štite svoje sustave. One moraju ispunjavati europske standarde i imaju dobre timove za odbijanje cyber napada i zaštite svojih sistema.

“Ako nas odluče napasti, ugasit će nas”

“Cyber terorizam je napad jedne države na informacijski sustav druge države. Cyber terorizam je napad jedne države na kritičnu digitalnu infrastrukturu”, navode naši gosti.

Kažu da nema globalnog napada odjednom na sve kritične točke, to je uvijek jedna, ali isto tako bolna koja može prouzročiti štetu.

“Svaka zemlja ima problem cyber ratovanja, elektronska špijunaža, sve su zemlje u opasnosti. Neke zemlje imaju standarde i imaju zakone, sve je uvezano i Nizozemska ima najbolji cyberodjel. Kad bi htjeli BiH da izbrišu sa interneta i da nas “poravnaju”, to velike sile mogu uraditi u jednoj sekundi”, kaže Petrović.

Strategija odgovornosti, nadležnosti i umrežavanje bi nam omogućilo da imamo manje napada i da budemo manje interesantni. Od osobne zaštite podataka, antivirusa, pa do globalne zaštite kritične infrastrukture, mi to možemo postati manje atraktivni za napade”, kaže Mrdović za N1.

/Desk/

Objava “BiH velike sile mogu, ako to žele, u sekundi izbrisati s interneta” pojavila se prvi puta na Republika.