Lanjskoga Crnog petka, prema istom izvoru, na području Federacije BiH evidentiran je promet 227.024.849,12 KM. Ove smo godine, dakle, potrošili skoro 37 milijuna KM više.

Iz Porezne uprave Federacije BiH napominju kako podaci o evidentiranom prometu jednoga dana mogu odstupati od prethodno generiranog fiskalnog prometa, zbog naknadno pristiglog fiskalnog prometa, i drugih poteškoća u procesu obrade podataka.

Zanimljivo je kako su, prema službenim podacima Porezne uprave Republike Hrvatske, trgovci u nama jedinoj susjednoj zemlji Europske unije, ostvarili 106,8 milijuna eura prometa, što je približne protuvrijednosti od 209 milijuna KM. Sudeći po službenim podacima, samo u Federaciji Bosne i Hercegovine se za Crni petak, trošilo za petinu više nego u Hrvatskoj, piše Bljesak.info.

/Desk/

Objava Na Crni petak samo u FBiH se potrošilo skoro 264 milijuna KM, za petinu više nego u Hrvatskoj pojavila se prvi puta na Republika.

Evidentirani promet na području Federacije u četvrtak, 28. studenoga, iznosio je ukupno 227.024.849,12 KM, a u subotu, 30. studenoga, 130.162.427,36 KM, kazali su za agenciju FENA iz Porezne uprave FBiH.

Ukupno evidentirani promet obveznika fiskalizacije na Crni petak na dan 24. studenoga 2023. godine bio je 345.722.560,25 maraka.

Crni petak, koji se obilježava posljednjeg petka u studenom, postao je globalni fenomen poznat po značajnim sniženjima i povećanoj kupovini. Iako je prvobitno nastao u Sjedinjenim Američkim Državama, posljednjih godina sve više dobiva na značaju i među potrošačima u Bosni i Hercegovini.

/Desk/

Objava SVE SE NEMA – Na ‘Crni petak’ kupci u FBiH potrošili nevjerojatnih 275 milijuna KM pojavila se prvi puta na Republika.

Prema najnovijim podacima Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine, sedam dana prije Crnog petka, 17. studenog, ukupan promet iznosio je 190,49 milijuna KM. No, sedam dana kasnije, na sam dan Crnog petka, taj se iznos gotovo udvostručio, dosegnuvši 345,72 milijuna KM.

Uspoređujući te podatke s prometom od ponedjeljka, 27. studenog, od 216 milijuna KM, jasno je da je Crni petak imao značajan utjecaj na ukupnu potrošnju.

Kad pogledamo prošlu godinu, Crni petak je padao na 25. studeni, Dan državnosti BiH, kada trgovački centri nisu radili. Stoga je evidentirani promet na ovaj dan iznosio je 54,22 milijuna KM. Kako bismo dobili cjelovitu sliku, dan ranije, ukupni evidentirani promet iznosio je oko 217 milijuna KM, dok je dan poslije, promet iznosio 83,07 milijuna KM.

Kako je za Bloomberg Adria TV kazao Šerif Isović, direktor Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine, promet na dan Crnog petka dosegnuo je rekordnih skoro 346 milijuna KM, što je povećanje od 60 posto u usporedbi s prethodnom godinom.

“Samo na dan Crnog petka, 24. studenog ove godine, fiskalni uređaji su zabilježili promet od 346 milijuna KM”, kazao je Isović.

Isović je objasnio kako ekonomska stvarnost ima svoje izazove s minimalnom plaćom od 596 KM u Federaciji Bosne i Hercegovine za 2023. godinu. Ako se ta minimalna plaća poveća na 1000 KM, o čemu se raspravlja, to bi značilo da bi oko 46 posto zaposlenika u FBiH primalo manje od 1000 KM.

Dodao je kako inflacija utječe na povećanje prometa fiskalnih uređaja, međutim, očito je da je taj promet fiskalnih uređaja znatno veći nego što iznosi postotak inflacije.

“Ako usporedimo i ovu godinu, kad je riječ o Crnom petku ili ako uzmemo svaki petak, kao posljednji petak u određenom mjesecu i ako ga usporedimo s prethodnim mjesecom, promet je znatno veći, za cirka 130 milijuna KM”, navodi Isović.

Što se tiče Republike Srpske, ukupan evidentirani promet preko fiskalnih kasa u maloprodaji u tom entitetu na dan 24. studenog 2023. godine iznosio je 27.032.728 KM, dok je na dan 25. studenog prošle godine iznosio 34.400.913 KM, podaci su Porezne uprave RS. Na Crni petak 2021. godine u kase se slilo 30.461.221 KM.

Crni petak ili Black Friday – inicijalno američki događaj, postao je globalni fenomen sa značajnom potrošnjom širom svijeta. Posljednjih nekoliko godina zaživio je i na tržištu BiH. Održava se posljednji petak u studenom i karakteriziraju ga značajni popusti od 10 do 70 posto na različite proizvode. Trgovci koriste različite marketinške strategije kako bi privukli kupce, a online trgovine također sudjeluju, produžavajući trajanje popusta.

I uz ekonomske pritiske potražnja za povoljnim ponudama ostaje visoka, čineći ovaj dan ključnim za uštedu. Kritike se javljaju zbog gužvi, dok mnogi planiraju svoje kupovine unaprijed kako bi iskoristili najbolje ponude.

/Desk/

Objava U BiH rekordan ‘crni petak’ – promet 372 milijuna KM pojavila se prvi puta na Republika.

To je rekordna potrošnja kad je u pitanju “online” kupovina na Crni petak, čak 20 posto veća u odnosu na prošlu godinu. Također, to je druga najveća potrošnja u povijesti SAD-a ostvarena u jednom danu internetske kupovine. Samo je prošlogodišnji Cyber ponedjeljak bio rastrošniji, tada su Amerikanci potrošili u “online” kupovini 500 milijuna dolara više, odnosno 7,9 milijardi.

Adobe Analytics predviđa da će ovog Cyber ponedjeljka, odnosno 2. prosinca, biti srušen rekord kad je u pitanju internetska kupovina u jednom danu, odnosno da će Amerikanci potrošiti 9,4 milijarde dolara.

(Izvor: HINA)

Objava Na Crni petak Amerikanci potrošili 7,4 milijarde dolara na internetskoj kupovini pojavila se prvi puta na Republika.

Crni petak zvuči zlosretno. Nešto poput petka 13., kada oni skloniji praznovjerju jedva čekaju da dođe subota 14. No Crni petak (eng. Black Friday) je u Sjedinjenim Američkim Državama jedan od najuzbudljivijih dana u godini, a tamošnjim trgovačkim lancima nerijetko i najsretniji dan godine. Neslužbeno, taj bi se dan mogao označiti i kao praznik potrošnje.

Početak sezone božićnog šopinga

Još od tridesetih godina prošlog stoljeća Crni petak u SAD-u označava početak sezone božićnog šopinga. Američki Dan zahvalnosti je neradni praznik koji se obilježava svake godine na četvrti četvrtak u studenome. Kako pada otprilike mjesec dana prije Božića i kako su se mnogi radnici oduvijek trudili spojiti praznik u četvrtak s nadolazećim vikendom, to je petak nakon Dana zahvalnosti značio da će mnogi od njih biti kod kuće. I u prilici za odlazak u šoping.

Trgovcima, naravno, nije trebalo puno da se prilagode tom trendu. U želji da privuku kupce da kod njih obave kupovinu poklona i svega ostalog vezanog uz proslavu Božića, počeli su sve ranije i ranije nuditi sve bolje i bolje popuste i ekskluzivne, jedinstvene ponude. U tom konkurentskom nadmetanju konačno je došlo do toga da je petak nakon američkog Dana zahvalnosti na tamošnjem tržištu postao dan s najboljim, najvećim i najatraktivnijim popustima, a zahvaljujući tome i jedan od dana u godini kad se u trgovinama i najviše potroši.

Iako mu, kako smo već rekli, povijest seže u tridesete godine, samo ime ‘Crni petak’ dan je dobio tek sedamdesetih godina prošlog stoljeća, a nažalost početna konotacija mu i jest vezana uz negativne događaje. Prema najpopularnijem tumačenju, Crni petak je dobio svoje ime nakon što su ga tako počele prozivati gradske vlasti u Philadelphiji zbog prometnih gužvi koje bi na taj dan izazvali kupci u gradu u svojim pohodima na trgovine. No kako se ime kroz godine sve više koristilo, inicijalna negativna konotacija se izgubila i Crni petak je postao oznaka za dan nakon Dana zahvalnosti i dan kad milijuni Amerikanaca mahnito kupuju sa željom da iskoriste jedinstvene popuste u trgovinama.

Mahniti stampedo kupaca

I kad kažemo ‘mahnito’, nimalo ne pretjerujemo. Svake se godine ponavljaju priče o stampedima koji uslijede nakon otvaranja vrata trgovina na Crni petak. Takve gužve, nažalost, ponekad završe čak i sa smrtnim posljedicama, a ozlijede nastale u navlačenju i trčanju prema iznimno sniženim proizvodima nisu rijetke.

Tijekom desetljeća uz Crni petak su se tradicionalno vezala dva mita. Jedan od njih je bio da je to dan kad se na američkom tržištu ostvaruje najveća potrošnja tijekom cijele godine, no ta je činjenica postala istinitom tek prije desetak godina. Do tada, dani s najvećom prodajom u trgovinama bili su ili neposredno prije ili neposredno nakon Božića. I iako je taj mit u međuvremenu pretvoren u stvarnost, drugi i dalje opstaje.

Riječ je o tezi da je iznos i uspjeh prodaje tijekom vikenda vezanog uz Dan zahvalnosti i Crni petak, indikator kakva se sezona potrošnje može očekivati do kraja godine. No konkretni podaci pokazuju da su takve usporedbe pogrešne i da ne postoji korelacija između Crnog petka i ostatka sezone božićnog šopinga.

A kad smo već spomenuli iznose, red bi bio da kažemo i o kojim se konkretno iznosima radi. To, nažalost, i nije tako lako. Godinama se kao relevantan podatak uzimao onaj koji je objavljivao američki Nacionalni maloprodajni savez (NRF, National Retail Federation), a koji se temeljio na anketi koju bi za taj vikend proveli u tom savezu. Prema tim podacima, tijekom cijelog vikenda vezanog uz Dan zahvalnosti, Amerikanci bi posljednjih godina potrošili između 50 i 60 milijardi dolara. No metodologija kojom je NRF dolazio do procjene, posljednjih godina dovedena je u pitanje, tako da i sam Savez izjavljuje da se njihove najnovije procjene ne mogu uspoređivati s prošlima.

Drugi podaci koji su objavljeni pokazuju da se na sam Dan zahvalnosti i Crni petak u SAD-u prošle i pretprošle godine trošilo između 10 i 12 milijardi dolara.

Nove razmjere sniženja

Konkurencija među trgovcima koji su se nadmetali što atraktivnijim popustima kako bi privukli što više potencijalnih kupaca, čime je na neki način i formiran sam Crni petak, posljednjih je dvadesetak godina dosegnula nove razmjere. Veliki trgovački lanci počeli su sve češće pomicati trenutak otvaranja trgovina na petak pa je došlo do toga da su mnogi od njih otvarali svoja vrata već u ponoć, a posljednjih godina neki od njih otvarali su trgovine već i u četvrtak popodne, na sam Dan zahvalnosti.

Ta je praksa relativno brzo naišla na kritike javnosti u kojima se zamjeralo trgovačkim lancima da ne poštuju pravo svojih radnika na odmor tijekom blagdana. Neki su lanci tako, u odgovoru na prigovore, ali i na rastući sentiment da Crni petak predstavlja proslavu konzumerizma, odustali od prakse što ranijeg otvaranja trgovina i vratili se normalnom radnom vremenu.

Kritike potrošačkom društvu, ali i nesnosne i opasne gužve koje smo već spomenuli, djelovale su posljednjih godina i na trend blagog pada popularnosti samog Crnog petka, zbog čega se više ne bilježe jasni rastući trendovi prodaje u trgovinama tijekom tog dana i vikenda. Jedan, još važniji, faktor koji utječe na takvu situaciju je i rast trgovine preko interneta.

Već se godinama uz Crni petak obilježava i tzv. Cyber ponedjeljak (Cyber Monday) kao dan kad se po ekskluzivnim popustima roba može kupiti i u internetskim trgovinama. Podaci koji se objavljuju posljednjih godina pokazuju da prodaja u klasičnim trgovinama tijekom vikenda za Dan zahvalnosti blago pada, no da istovremeno internetska trgovina raste. Kupci, očito, sve više spajaju ugodnost kupovanja iz vlastite fotelje s popularnim popustima koje trgovci nude za Crni petak.

Uz pojavu internetske trgovine i time izazvanog pada značaja samog Crnog petka, dodatan uteg na tu vagu dodao je i rastući broj trgovaca koji, u konkurentskoj utakmici, popuste koje su prethodnih godina nudili samo za vikend oko Crnog petka, odlučuju nuditi sve dulje i dulje.

Kina najdalje otišla

I dok fenomen samog Crnog petka u SAD-u postupno vrlo blago opada, diljem svijeta u sve više zemalja javlja se sličan običaj da jedan dan u godini trgovci ponude izuzetne popuste. U Kanadi, Velikoj Britaniji, Australiji i drugim zemljama jače vezanim uz SAD, fenomen Crnog petka, s tim imenom, iako donedavno uglavnom nepoznat posljednjih godina, polako pušta korijenje. Slični potrošački praznici polako se javljaju i u državama poput Francuske, Indije, Meksika ili Rumunjske.

Najdalje je, pak, u tome otišla Kina u kojoj je baš ovih dana obilježen i tamošnji potrošački praznik. Kineski Dan samaca proizašao je iz običaja kojim se na datum 11. 11. na nekoliko sveučilišta u gradu Nanjingu obilježavao samački život (četiri jedinice u datumu simboliziraju osobe koje su samci). U međuvremenu, a posebno otkad je promociju tog dana preuzela Alibaba, najveća kineska kompanija za internetsku trgovinu, taj je datum prerastao u kineski nacionalni fenomen sličan Crnom petku. Dan samaca kao trgovačka promocija donosi posebne popuste i specijalne prilike koji se reklamiraju kao šansa da samci sebe počaste s poklonom.

S promocijom Dana samaca Alibaba je započeo tek 2009. godine, no koliko je to danas važan događaj u njihovu poslovnom kalendaru, jasno govore brojke. Dok se u SAD-u tijekom Crnog petka i Kibernetičkog ponedjeljka u internetskim trgovinama potroši ukupno oko pet milijardi dolara, toliko je ove godine kroz Alibabine trgovine potrošeno samo u prvih sat vremena Dana samaca. Ukupno, tog je dana Alibaba zabilježio prihode od 17,8 milijardi dolara, gotovo 25 posto više nego prošle godine. Naravno, Alibaba nije jedini trgovački lanac koji u Kini nudi posebne popuste za Dan samaca i običaju ekstremnih popusta pridružuje se sve više trgovaca u Kini.

(Izvor: tportal.hr)

Objava O Crnom petku – vrhuncu godišnje šoping groznice pojavila se prvi puta na Republika.