Ova institucija, jedna od najstarijih namjenski izgrađenih znanstvenih ustanova u Velikoj Britaniji, poznata je po svom doprinosu astronomiji.

Direktor grupacije Royal Museums Greenwich, Paddy Rodgers, izjavio je da bogata povijest istraživanja pokazuje snagu ljudskog znanja i znatiželje, ali i potrebu da se izbjegne “potpuna ovisnost” o umjetnoj inteligenciji.

“Oslanjanje isključivo na instant odgovore prijeti gubitkom navike postavljanja pitanja i kritičkog promišljanja, što je temelj znanja, stručnosti i inovacija”, rekao je Rodgers.

Njegove izjave dolaze u trenutku velike transformacije Kraljevskog opservatorija kroz projekt “First Light”. Kako je rekao za BBC, cilj projekta je “iskoristiti strast svih astronoma tijekom posljednjih 350 godina i tu strast predstaviti kroz znanost”.

Rodgers ističe da mnoga velika otkrića ne bi bila moguća bez tehnoloških inovacija, ali ni bez ljudske potrebe da sami tragamo za odgovorima, istražujemo i dolazimo do neočekivanih rezultata koje sustavi umjetne inteligencije možda nikada ne bi ponudili.

Prema njegovim riječima, rani astronomi prikupili su golemu količinu podataka o svemiru koji će se kasnije koristiti za stvari o kojima tada nisu mogli ni razmišljati. Njihov rad uključivao je i aktivnosti koje bi, kako kaže, “stroj smatrao nepotrebnima”.

“Ljudi su to ipak radili, a ti podaci su 150 godina kasnije postali vrijedan resurs koji je pomogao u provjeri novih ideja o čimbenicima koji utječu na navigaciju na Zemlji”, objasnio je Rodgers.

Danas Royal Observatory Greenwich djeluje kao muzej koji prikazuje znanstvena istraživanja i otkrića iz prošlosti.

Umjetna inteligencija kao pokretač i izazov u znanosti

Istodobno, umjetna inteligencija već ima značajnu ulogu u modernim znanstvenim dostignućima. Tijekom 2024. godine, Demis Hassabis osvojio je Nobelovu nagradu za kemiju zahvaljujući “revolucionarnom” radu na proteinima, osnovnim gradivnim elementima života. Hassabis, glavni izvršni direktor tvrtke DeepMind, koristio je AI za predviđanje strukture gotovo svih poznatih proteina i razvio alat AlphaFold2.

Suosnivač LinkedIna i investitor Reid Hoffman opisao je umjetnu inteligenciju kao “transformaciju kognitivne izvrsnosti”.

“Koristite je kao protutežu. Na primjer, pitajte AI što nije dobro u vašoj ideji”, rekao je nedavno za BBC-jev podcast Radical.

Akademici i studenti također navode pozitivna iskustva korištenja AI tehnologije u istraživanju, posebice za preispitivanje ideja i zajedničko pronalaženje rješenja. Jedan predavač s Oxford Brookes Universityja izjavio je prošle godine za BBC da “odgovorna upotreba AI alata omogućuje studentima da se usredotoče na važnije dijelove učenja i vlastiti razvoj”. Ipak, upozorio je da potpuno “prebacivanje razmišljanja” na umjetnu inteligenciju pokazuje i njezina ozbiljna ograničenja.

Generativni AI alati koji mogu odgovarati na sve složenije zahtjeve kroz tekst, slike, video i audio sadržaj razvijaju se iznimno brzo. Chatbotovi su od jednostavnih asistenata postali digitalni sugovornici, generatori slika stvaraju gotovo savršeno realističan sadržaj, dok novi napredni modeli čak otkrivaju softverske pogreške stare više desetljeća.

Iako tehnološki napredak izaziva oduševljenje, istodobno raste i zabrinutost zbog pretjeranog oslanjanja na ove sustave.

Rodgers je podsjetio da su raniji internetski alati, poput Wikipedije, omogućavali korisnicima da lako provjere izvore informacija i procijene njihovu pouzdanost. Kako kaže, kod brzih AI odgovora takvi izvori često izostaju, zbog čega korisnici postaju “sve udaljeniji od provjerljivih i pouzdanih informacija”.

Unatoč tome, alati umjetne inteligencije koji korisnicima nude gotove informacije bez potrebe za samostalnim istraživanjem postaju sve dominantniji. AI pregledi sada su zamijenili klasične prikaze poveznica na vrhu Google pretraživanja, dok slične funkcije testiraju i društvene mreže poput TikToka i platforme X.

Objava Zbog brzih AI odgovora gubimo naviku razmišljanja, upozoravaju britanski znanstvenici pojavila se prvi puta na Republika.

Dok se čovječanstvo približava nepovratnoj klimatskoj šteti, maskulina ponašanja prozvana su “lošima za planet”. Novi rad više od 20 znanstvenika iz 13 različitih zemalja analizirao je postojeća istraživanja o klimatskim promjenama, globalnom zatopljenju i ekološkom kolapsu – te kako su ona povezana s onim što muškarci rade.

Objavljen u časopisu Norma: International Journal for Masculinity Studies, rad pod nazivom “Muškarci, maskuliniteti i planet na kraju (M)Antropocena”, pokriva raznolika pitanja poput negiranja klimatskih promjena u politici kanadskih naftovoda, ekoloških utjecaja kineskih politika u Tihom oceanu, online influencera u Finskoj koji promiču konzumaciju mesa te pozitivnih akcija muških aktivista u Africi, Latinskoj Americi, Ujedinjenom Kraljevstvu i diljem svijeta.

Je li maskulinitet loš za okoliš?

Istraživači su otkrili da muškarci općenito imaju veći ugljični otisak i veći utjecaj na okoliš kroz potrošnju, posebice kada je riječ o putovanjima, prijevozu, turizmu i konzumaciji mesa.

Više je studija istaknulo rodni jaz u emisijama stakleničkih plinova. Na primjer, studija iz 2025. godine koja je obuhvatila 15.000 ljudi u Francuskoj otkrila je da muškarci ispuštaju 26 posto više zagađenja od žena kroz prijevoz i hranu. Tim također upozorava da muškarci često pokazuju “manju zabrinutost zbog klimatskih promjena”, da su “manje ambiciozni i manje aktivni u politici zaštite okoliša” te su manje voljni mijenjati svakodnevne navike kako bi se uhvatili u koštac s ovim rastućim problemom.

Prošlogodišnja studija objavljena u Journal of Environmental Psychology otkrila je da muškarci s višim razinama “stresa maskuliniteta” (zabrinutost da će izgledati feminizirano) izražavaju manju brigu o klimatskim promjenama i vjerojatnije je da će izbjegavati ekološki prihvatljivo ponašanje, poput kupovine ekoloških proizvoda, kako bi zadržali, najčešće, tradicionalni maskulini imidž.

Muškarci su također skloniji biti uključeni u vlasništvo, upravljanje i kontrolu nad teškim, kemijskim, ugljično utemeljenim i industrijaliziranim sektorima poput poljoprivrede, uz druge ekstraktivne industrije s visokim utjecajem na okoliš, te naravno, militarizam, navodi se u radu.

‘Negativni utjecaji’ muškaraca

“Sada postoji mnogo istraživanja koja pokazuju jasne negativne utjecaje ponašanja nekih muškaraca na okoliš i klimu”, kaže profesor Jeff Hearn, urednik rada i profesor sociologije na Sveučilištu u Huddersfieldu. “Ono što zapanjuje jest to kako taj aspekt nije prisutan u većini rasprava i politika o održivijem svijetu.”

Istraživači dodaju da se ovi “štetni obrasci” odnose posebno na elitne, bijele eurozapadne muškarce, za razliku od muškaraca s niskim prihodima na globalnom jugu.

Ipak, rad na kraju priznaje da postoje i neki muškarci koji rade “hitno i energično” kako bi promijenili te negativne tendencije.

Objava Poslovi, prehrana i hobiji bogatih muškaraca proglašeni ‘lošima za planet’ pojavila se prvi puta na Republika.

Koliko dobro i koliko brzo možete prepoznati kad vam netko laže? Istraživanja su pokazala da su ljudi, općenito govoreći, prilično loši u razlikovanju istine od laži. Stoga ne iznenađuje da je su ljudi tijekom povijesti pokušavali na različite načine prepoznati laž. Čak i uz pomoć tehnologije.

Upravo zato ne bi trebalo iznenaditi što su se ljudi za pomoć okrenuli sve popularnijem rješenju – umjetnoj inteligenciji. Naime, kako piše MIT Technology Review, neki vjeruju da bi upravo umjetna inteligencija mogla pomoći u poboljšanju našeg prepoznavanja laži i čak biti bolja u tome od poligrafskih testova.

A takvi bi se sustavi mogli koristiti ne samo za prepoznavanje laži u policijskim istragama i ispitivanjima, već da nam, jednog dana, pomognu odvojiti činjenice od lažnih vijesti, procijeniti tvrdnje pa čak i pomoći razdvojiti pretjerivanja od istinitih činjenica.

Pitanje je samo hoćemo li vjerovati tom sustavu i trebamo li mu vjerovati?

Naime, grupa znanstvenika sa njemačkog Sveučilišta u Würzburgu osmislila je alat koji koristi umjetnu inteligenciju i znatno je bolji od ljudi u uočavanju laži. Čak su i proveli niz eksperimenata na ljudima ne bi li provjerili kako alat funkcionira. U studiji objavljenoj u časopisu iScience, ističu kako je alat, na neki način, ipak bio od pomoći, jer je ljudima koji su ga koristili pomogao da bolje uoče laž.

No, njemački su znanstvenici primijetili i zanimljiv fenomen. Iako su ispitanici tijekom eksperimenata bili svjesni da je 50 posto izjava koje su ocjenjivali sigurno lažno, kao takvima su ih ocijenili samo 19 posto. Ali, kad su koristili alat s umjetnom inteligencijom, lažnima su ocijenili 58 posto izjava.

Ukupno gledano, ljudi su lažne izjave prepoznali u polovici slučajeva. AI je bila nešto bolja sa 67 posto prepoznatih lažnih izjava. Bolje od čovjeka, ali još daleko od savršenog.

Znanstvenici koji su osmislili alat ističu kako im je bio cilj stvoriti AI alat koji će biti bolji od čovjeka, a ne koji će biti savršen u prepoznavanju lažnih izjava.

Stvaranje savršenog alata umjetne inteligencije koji bi prepoznavao svaku laž, mogao biti imati negativan utjecaj na ljude i društvo općenito, jer bi mogao pobuditi sumnjičavost i nepovjerenje.

Njemački znanstvenici stoga ističu kako bi trebalo pronaći balans između alata koji će nam pomoći da lakše prepoznamo dezinformacije i lažne vijesti koje se šire društvenim mrežama, ali i zadržimo tračak povjerenja u ljude i njihovu čestitost.

Objava Umjetna inteligencija nadmašila čovjeka u još jednom području, ali trebamo li je koristiti? pojavila se prvi puta na Republika.

Prolaznici, međutim, nisu odmah priskočili u pomoć zapaljenom čovjeku, jer je većina njih, očigledno, pomislila da se radi o nekakvoj predstavi ili uznemirujućem uličnom nastupu. Nekoliko njih je slikalo “selfieje” sa “živom vatrenom loptom”, kada je čovjek kleknuo dok je gorio, prenosi SRNA.

Tek kada se čovjek bespomoćno srušio na zemlju, dvojica lokalnih trgovaca priskočili su u pomoć i ugasili vatru vatrogasnim aparatima.

“Čovjek-baklja” je, nekim čudom, preživio, uprkos činjenici da je gorio gotovo jednu minutu. On je kasnije, sjedeći na zemlji, razgovarao sa policajcima koji su došli na mjesto događaja.

Istražuje se što je bio povod za ovakava stravičan čin.

/desk/

Objava BEZ ZRNA EMPATIJE U Istanbulu se na ulici zapalio čovjek, prolaznici gledali i snimali ‘selfije’ pojavila se prvi puta na Republika.