U tom dokumentu iscrpno se objašnjava hrvatsko stajalište prema procesu pristupanja Crne Gore i osam već dobro poznatih zahtjeva koje bi Podgorica trebala ispuniti za zeleno svjetlo Zagreba, izvješćuje HRT.

Ti zahtjevi su ograničeni, jasno definirani i ostvarivi, kaže se u dokumentu i ističe da ih Hrvatska nastoji riješiti kroz konstruktivan dijalog.

Hrvatska nastoji olakšati pristupanje Crne Gore, a ne ga opstruirati, kaže se u tekstu i ističe da bi opipljiv napredak u rješavanju tih zahtjeva omogućio Hrvatskoj da podrži uspješno zaključivanje crnogorskih pristupnih pregovora te, u konačnici, ratifikaciju njezina Ugovora o pristupanju.

Navodi se da je potrebno riješiti nekoliko neriješenih pitanja koja proizlaze iz sudjelovanja Crne Gore u vojnoj agresiji na Hrvatsku.

Hrvatska iskreno želi okrenuti stranicu tog bolnog poglavlja zajedničke povijesti i izgraditi odnose s Crnom Gorom okrenute budućnosti. Ipak, uzajamno povjerenje te istinska i trajna pomirba ne mogu se izgraditi bez rješavanja tih pitanja.

U dokumentu se kaže da su neki neočekivani jednostrani potezi crnogorskih vlasti ponovno raspirili povijesne napetosti i nepotrebno zategnuli bilateralne odnose, dovodeći u opasnost slabljenje široke političke potpore pristupanju Crne Gore u Hrvatskoj.

Hrvatska je u dokumentu navela osam otvorenih pitanja u odnosima s Crnom Gorom, kojoj je još krajem 2023. poslala sveobuhvatni neslužbeni dokument u kojem su identificirana neriješena pitanja. Taj je dokument poslan svim članicama EU-a i Europskoj komisiji.

Uslijedio je, na hrvatsku inicijativu, intenzivan diplomatski angažman, ali unatoč tome nijedno od tih pitanja do danas još nije riješeno.

Šest zahtjeva odnosi se na poglavlje 23, Pravosuđe i temeljna prava, a dva su povezana s poglavljem 31, Vanjska, sigurnosna i obrambena politika.

Morinj, odšteta, bazen, imovina

U prvom zahtjevu traži se naknada štete za hrvatske državljane zatočene u logoru Morinj, u kojem je više od 300 hrvatskih državljana, civila i ratnih zarobljenika, bilo zatočeno od listopada 1991. do kolovoza 1992.

Hrvatska u drugom zahtjevu traži da se spomen-ploča postavljena u bivšem logoru Morinj, u znak sjećanja na hrvatske civile i ratne zarobljenike koji su tamo bili zatočeni i izloženi zlostavljanju, očuva i ostane trajno vidljiva.

Naime, oko spomen-ploče postavljen je veći metalni okvir koji omogućava postavljanje pomičnog panoa kojim se ploča može prekriti, a za vrijeme službenih komemoracija može se otkriti.

Takvo bi prikrivanje narušilo ovaj zajednički čin sjećanja i pomirenja, kao i crnogorsko priznanje povijesne odgovornosti za zločine počinjene u Morinju, kaže se u dokumentu.

Ploča je postavljena 2022. godine, a nedugo nakon toga smijenjena su dva crnogorska ministra uključena u inicijativu vezanu uz Morinj, što je potaknulo trećeg ministra da u znak prosvjeda podnese ostavku.

Hrvatska traži i preimenovanje općinskog bazena u Kotoru, koji nosi ime po Zoranu Gopčeviću, bivšem međunarodno poznatom vaterpolistu koji je bio stražar u logoru Morinj.

Zbog tog imena hrvatski klubovi odbijaju igrati na tom bazenu, a hrvatska reprezentaciju je zaprijetila bojkotom Superfinala Svjetskog kupa u vaterpolu 2025. godine. Bojkot je naposljetku izbjegnut premještanjem hrvatskih utakmica u Budvu.

U četvrtom zahtjevu Hrvatska traži punu suradnju crnogorskih tijela u nastojanjima da se utvrdi sudbina 14 hrvatskih državljana nestalih tijekom agresije na Hrvatsku početkom 1990-ih, koja je uključivala okupaciju dijelova hrvatskog teritorija.

U dokumentu se kaže da bi ta suradnja posebno trebala uključivati razmjenu informacija, nastavak rada nadležnih povjerenstava te pristup svim arhivima i dokumentima koji bi mogli pomoći u lociranju nestalih osoba i utvrđivanju njihove sudbine.

Hrvatska u petom zahtjevu očekuje od Crne Gore da procesuira odgovorne za ratne zločine počinjene tijekom Domovinskog rata, uključujući i one koji mogu snositi kaznenu odgovornost po zapovjednoj odgovornosti, te da osigura da svi počinitelji odgovaraju. Do danas nije donesena nijedna osuda po zapovjednoj odgovornosti.

U slučaju Morinj, četvorica pripadnika Jugoslavenske narodne armije (JNA) pravomoćno su osuđena za ratne zločine i dobili su kazne od ukupno dvanaest godina zatvora, ali te osude nisu obuhvatile zločine počinjene nad civilima zatočenim u logoru.

U šestom zahtjevu od Crne Gore se očekuje da riješi dugotrajne imovinske sporove koji datiraju s početka 1990-ih, a koji se odnose na hrvatske obitelji nezakonito lišene svoje imovine uključujući 51 obitelj iz Tivta i druge iz Boke kotorske čiji zahtjevi ostaju neriješeni unatoč pravomoćnim sudskim presudama ili dugotrajnim sudskim postupcima.

U međuvremenu je nekim bivšim vlasnicima, uglavnom pripadnicima albanske manjine, vraćena imovina, što izaziva zabrinutost zbog nejednakog tretmana u usporedivim slučajevima.

Hrvatska poziva na konkretan i mjerljiv napredak u rješavanju pojedinačnih slučajeva, uz sustavan pristup osiguravanju povrata imovine ili pravične naknade prema tržišnoj vrijednosti, bez diskriminacije, stoji u dokumentu.

“Jadran” i granica

Sedmi i osmi zahtjev spadaju pod poglavlje 31, Vanjska, sigurnosna i obrambena politika. U sedmom se traži povratak školskog broda Jadran, koji je prije raspada Jugoslavije bio stacioniran u Splitu, a u Crnoj Gori se nalazio isključivo radi remonta u trenutku izbijanja rata 1991. godine. Stoga Hrvatska smatra da brod s pravom pripada Hrvatskoj sukladno Sporazumu o pitanjima sukcesije iz 2001. godine.

U dokumentu se navodi da pitanje broda Jadran šireg pitanja raspodjele vojne imovine bivše Jugoslavije, što potvrđuje i činjenica da Crna Gora nezakonito zadržava vojnu opremu bivše jugoslavenske federacije oduzetu Hrvatskoj, čija se vrijednost procjenjuje na 2,7 milijardi USD. Hrvatska očekuje da Crna Gora ispuni svoje pravne obveze povratom Jadrana, simbola hrvatske pomorske baštine.

U osmom zahtjevu Hrvatska poziva na nastavak i intenziviranje dijaloga o razgraničenju granice između dviju zemalja.

Hrvatska posebice očekuje da Crna Gora potvrdi kako poštuje nekadašnju međurepubličku kopnenu granicu između Socijalističke Republike Hrvatske i Socijalističke Republike Crne Gore, u skladu s načelom ‘uti possidetis juris’, koje je potvrdila Arbitražna komisija Konferencije o Jugoslaviji (Badinterova komisija).

Prema tom načelu, granice između bivših konstitutivnih republika postale su međunarodne granice trenutkom stjecanja neovisnosti te se mogu mijenjati isključivo sporazumom dotičnih država.

U dokumentu se navodi da su stručnjaci utvrdili da odstupanja na terenu ne prelaze 220 metara te da se mogu riješiti tijekom procesa demarkacije, nakon što se potpiše ugovor o kopnenoj granici.

Takav ugovor također bi formalno potvrdio da Crna Gora nema teritorijalnih pretenzija prema Hrvatskoj te da bi nakon rješavanja pitanja kopnene granice, Hrvatska bila spremna sazvati redovite sastanke stručnih i međuvladinih povjerenstava zaduženih za razgraničenje na moru, bez određivanja konkretnih rokova.

/Desk/

Objava Osam uvjeta Hrvatske za ulazak Crne Gore u EU koji ne bi trebali biti problematični pojavila se prvi puta na Republika.

Kako piše Politico, državama kandidatima, od kojih neke već desetljećima čekaju članstvo u EU, bit će ponuđen dosad nezabilježen oblik „postupne integracije“ u jedinstveno tržište, uključujući trgovinu bez zapreka i pristup istraživačkim programima, dok se njihove pristupne prijave budu obrađivale, navodi se u nacrtu plana.

Jedinstveno tržište prvi je prioritet za ekonomsku konvergenciju – navodi se u analizi pogodnosti koje bi kandidatima trebale biti ponuđene prije proširenja.

Ranija integracija otvorila bi mogućnosti za tvrtke iz Unije, ojačala europske lance vrijednosti i smanjila strateške ovisnosti. Komisija će utvrditi gdje potvrđena regulatorna usklađenost i sposobnost provedbe pravila omogućuju dublje sudjelovanje u istraživanju, inovacijama i industrijskoj suradnji, kao i širi pristup tržištu. Kako se navodi, prioritet treba dati mogućnostima koje unapređuju pripreme za pristupanje i odgovaraju zajedničkim ekonomskim i strateškim potrebama.

Analiza, koju nadzire Alexandre Adam, jedan od glavnih savjetnika Ursule von der Leyen i bivši suradnik francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, radikalno bi promijenila pristup EU zemljama u njegovu susjedstvu.

Trenutačno su gotovo sve ekonomske koristi bliže suradnje rezervirane za članice EU, a ni jedna nova država nije pristupila Uniji od primanja u članstvo Republike Hrvatske 2013. godine.

U okviru Adamova paketa mjera, Ukrajini, Moldaviji, Albaniji i Crnoj Gori bit će ponuđene mape puta čiji je cilj ubrzavanje procesa pristupanja EU tijekom sljedećih godina.

Kod drugih zemalja, poput Sjeverne Makedonije, Kosova, Bosne i Hercegovine, Srbije i Turske, proces traje znatno dulje, a raste zabrinutost da bi mogle izgubiti interes za članstvo ili se više približiti Rusiji ili Kini.

Prema planu Komisije, ekonomske koristi ponuđene kandidatima ovisit će i o njihovoj podršci vanjskopolitičkim ciljevima EU, dok će pristup jedinstvenom tržištu biti uvjetovan time da ključne tehnologije ne dijele s neprijateljskim državama i trgovinskim konkurentima.

Kako se industrijska i tržišna integracija produbljuje, sudjelovanje u osjetljivim sektorima mora biti praćeno suradnjom u provjeri ulaganja, kontroli izvoza, provedbi sankcija i zaštiti osjetljivih tehnologija – navodi se u dokumentu.

Procjena pristupa trebala bi uzeti u obzir stratešku usklađenost, kritične ovisnosti i sposobnost upravljanja rizicima za infrastrukturu i lance opskrbe. Tamo gdje ti uvjeti nisu ispunjeni, opseg sudjelovanja treba prilagoditi u skladu s odgovarajućim instrumentom – istaknuto je.

Von der Leyen danas stiže u Albaniju na razgovore u okviru turneje po zapadnom Balkanu.

Posjetit će i Kosovo i Sjevernu Makedoniju, koje prema novom planu neće dobiti ubrzani put prema članstvu u EU, a tijekom posjeta promovirat će ekonomske koristi bližeg usklađivanja s Unijom.

“Postupna integracija mora biti opipljiva za naše građane i kompanije”, rekao je za Politico kosovski premijer Albin Kurti.

“Želimo veći pristup jedinstvenom tržištu EU, europskim fondovima i financijskim programima, kao i zajedničkim programima u područjima poput energetike, digitalizacije, istraživanja, obrazovanja i infrastrukture. Podržavamo postupnu integraciju, ali ona mora biti put prema punopravnom članstvu u EU, a ne paralelan proces ili zamjena za njega. Kosovo je spremno učiniti svoj dio”, poručio je Kurti.

Prema analizi, krajnji cilj država kandidatkinja treba ostati punopravno članstvo u EU.

Pristupanje, međutim, zahtijeva vrijeme, države kandidatkinje moraju završiti rigorozan proces utemeljen na zaslugama i provesti dalekosežne i trajne reforme – navodi se.

Ipak, koristi će ovisiti i o tome hoće li države ispuniti svoje obveze.

Tamo gdje te obveze nisu ispunjene, sudjelovanje mora ostati reverzibilno. Pristup treba suspendirati ili povući kada za to postoje opravdani razlozi – upozorava se u prijedlogu.

Sadašnje članice EU izrazile su zabrinutost zbog mogućnosti da Unija primi nove države koje bi nakon članstva mogle odustati od preuzetih obveza i poremetiti ključne europske politike.

Za vrijeme bivšeg premijera Viktora Orbána, Mađarska je koristila veto kako bi blokirala sankcije Rusiji i potporu Ukrajini.

Adamova analiza, koja bi trebala biti predstavljena najvišim dužnosnicima 6. listopada, nakon povratka von der Leyen sa zapadnog Balkana, predložit će nove uvjete za države koje pristupe EU kako bi se spriječilo nazadovanje u području demokracije i vladavine prava.

/Desk/

Objava EU državama kandidatkinjama otvara jedinstveno tržište – za Sj. Makedoniju, Kosovo, BiH, Srbiju i Tursku zabrinutost da bi mogle izgubiti interes za članstvo i približiti se Rusiji ili Kini pojavila se prvi puta na Republika.

Dakle, ne mogu kao prije voziti kako god žele iz EU i do teritorija EU. Jer jednostavno nisu dio EU. Nisu ovo jedine stvari gdje Britanci uviđaju koliko su komplikacija sebi stvorili odlukom o napuštanju Europske unije. Ni britanski studenti ne mogu više ići studirati ili usavršavati se u zemljama Europske unije. Netko bi rekao da Britancima to nije važno jer oni ionako imaju dobra sveučilišta kod kuće. Ali u Britaniji se studij uglavnom plaća, i to jako puno, dok je u većini zemalja EU uglavnom besplatno ili se plaća neka administrativna pristojba. Da ne govorimo o političkom utjecaju Britanije u svijetu. Izvan EU Ujedinjena Kraljevina je postala manje važna i u svijetu. Čak im se sada i američki predsjednik ruga i prijeti da će podržati Argentince oko pitanja Falklanda.

Britancima ne ide sjajno niti ekonomija.

Umjesto obećanoga blagostanja o kojem su im govorili zagovornici Brexita, oni zaostaju za EU, a njihov susjed, nekada siromašna Irska, daleko je ispred njih po životnom standardu. Najironičnija je situacija s ilegalnim migrantima. Propagandni slogan “preuzmimo kontrolu svojih granica u svoje ruke” ne samo da nije donio rezultate, već UK sada ima još većih problema nego dok je bila u Uniji. Prvo, imali su kontrolu svojih granica jer nisu bili dio Schengena i uvijek su mogli kontrolirati tko ulazi u njihov teritorij i kao dio EU mogli su lakše vraćati ilegalne migrante u Francusku, recimo. Sada im je to teže. Još plaćaju milijune Francuzima da spriječe tu i tamo neki mali čamac koji s ilegalnim migrantima prelazi kanal.

Kako se jednoj takvoj naciji mogao dogoditi Brexit i uspjeh protivnika članstva u EU tijekom kampanje za referendum koja se uglavnom zasnivala na neistinama ili na izvrdavanju činjenica. Glavni krivac za to nisu Nigel Farage i drugi ekstremni desničari koji su predvodili kampanju obmana. Čak su u toj kampanji uspjeli pridobiti i pakistansku i indijsku zajednicu u Britaniji da glasaju za napuštanje EU jer su ih uvjeravali kako im Poljaci i Rumunji otimaju radna mjesta.

Sada kada većina Britanaca shvaća da je Brexit bila greška, i da treba jačati ponovno veze s EU, pa možda razmišljati i o članstvu, sve je jasnije da je najveći krivac upravo Konzervativna stranka koja je tijekom kampanje za Brexit bila podijeljena na one koji su htjeli ostati u EU i one koju su htjeli izaći. Tadašnji lider David Cameron ispao je naivac jer je vjerovao da će narod odlučiti ostati u EU, a pritom će jednom zauvijek skinuti temu Brexita s dnevnog reda jer će se moći pozvati na taj referendum. Dogodilo se suprotno, i sada konzervativci plaćaju cijenu.

Oni su na lokalnim izborima u Engleskoj pali na čak četvrto mjesto. Ispred njih su ne samo tobožnji “Reformisti” koja je zapravo ekstremna desnica, već i tradicionalni rivali laburisti i liberali, a zamalo su ih pretekli i zeleni koji u Britaniji nisu donedavno bili neki relevantni faktor. Britanskim se konzervativcima dogodilo ono na što je Davida Camerona, tadašnjeg konzervativnog premijera, upozoravao predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso. On mu je tada poručivao da ne flerta s krajnjom desnicom jer će na kraju krajeva desničari prije glasati za original nego za kopiju. To bi trebalo biti upozorenje danas i konzervativcima i desnom centru i u zemljama EU da će im se jednog dana suradnja s krajnjom desnicom obiti o glavu.

Europska unija, koja za Brexit nije nimalo odgovorna, sada je svjesna da je i ona imala posljedice. Danas, kada su narušeni odnosi s Amerikom, kada većina Europljana više vjeruje Kini nego SAD-u, kada američki predsjednik prijeti i kada je jačanje europske obrane nužnost, i u EU su svjesni da se trajni mir i sigurnost na kontinentu ne može osigurati bez Ujedinjene Kraljevine.

Američko ponašanje je više nego ikad približio i Francuze s Britancima.

Oni surađuju oko Ukrajine, oko odgovora na ruske prijetnje, čak i izvan okvira EU jer su to jedine prave europske vojne sile. Uostalom, EU je Brexitom izgubila i jednog od dva jedina člana Vijeća sigurnosti UN-a i nuklearnu silu. Zato EU mora razmišljati mudro i razumno ako se Britanci predomisle i traže ponovno članstvo u EU, u što je ipak teško vjerovati, zaključuje na kraju teksta autor Jutarnjeg.

Britanci se žele vratiti u EU

Primjerice, ispitivanje javnog mnijenja s početka prošle godine, pet godina nakon službenog izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz EU-a, pokazalo je kako manje od troje od deset Britanaca smatra da je Brexit bio dobar, a većina ih želi da se zemlja vrati u Europsku uniju. Podsjetimo kako je na referendumu 2016. godine, 52 posto Britanaca glasalo je za Brexit, prenijela je HINA.

Nakon višegodišnjih teških pregovora, Ujedinjeno Kraljevstvo postalo je 31. siječnja 2020. prva zemlja koja je izišla iz Europske unije.

No, pet godina poslije, po ispitivanju YouGova, samo 30 posto Britanaca smatra da je zemlja dobro učinila glasajući za Brexit, po ispitivanju YouGova. Tadašnje ispitivanje je provedeno na 2.225 ispitanika. Među njima, 39 posto ispitanika “snažno” podržava povratak u EU-u. Britanski laburistički premijer Keir Starmer obećao je da će “ponovno pokrenuti” odnose s Europskom unijom. No protivi se povratku u punopravno članstvo u Europskoj uniji.

Zahuktava se rasprava o povratku Britanije u članstvo EU-a

Rasprava o britanskom članstvu u EU-u ponovno se zahuktala nakon što je bivši ministar zdravstva Wes Streeting izjavio da bi se zemlja trebala vratiti u Uniju u sklopu svoje kandidature za vodstvo Laburističke stranke, piše Tportal.hr.

Sandro Gozi, predsjednik europske delegacije pri Parlamentarnoj skupštini EU-a i Ujedinjenog Kraljevstva, rekao je za The Independent da bi Bruxelles britanski zahtjev za povratkom smatrao ‘velikom pobjedom europskog projekta’ te da bi postojao način da se taj proces ubrza. Izvori iz Bruxellesa potvrđuju da bi britanski povratak mogao biti znatno brži nego napredovanje drugih kandidata jer je Ujedinjeno Kraljevstvo već velikim dijelom usklađeno s pravilima i zakonodavstvom EU-a.

Iako se smatra da bi Bruxelles kao polazište pregovora postavio pitanje uvođenja eura, više izvora tvrdi da to vjerojatno ne bi bila nepremostiva prepreka. Naime kriteriji za ulazak u europodručje vrlo su strogi, a Britanija ih trenutačno ne ispunjava.

Govoreći o mogućem poništenju Brexita, Gozi je poručio: ‘To ne bismo doživjeli kao pobjedu EU-a nad Ujedinjenim Kraljevstvom, već kao pobjedu Europe u cjelini.’ Dodao je pritom da globalna nestabilnost samo povećava želju u Uniji da se Britanija vrati.

Moglo bi ići brže nego drugim kandidatima

O mogućem ubrzanom procesu pristupanja rekao je: ‘To bi moglo ići brže nego kod drugih kandidata jer postoji institucionalno pamćenje iz vremena u kojem je Britanija bila članica. Osim toga, određena razina usklađenosti između UK-a i EU-a već postoji.’

Gozi smatra i da bi obećanje o povratku u EU moglo pomoći laburistima u borbi protiv Reform UK-a te smanjiti privlačnost Nigela Faragea. Pozvao se pritom na istraživanje YouGova, prema kojem 63 posto Britanaca želi bliže odnose s EU-om, a 55 posto ih podržava ponovni ulazak u Uniju.

Istodobno upozorava da bi Britanija morala prihvatiti uvjete kao i druge zemlje kandidatkinje te odustati od ‘opsesije izuzećima’, što bi uključivalo obavezu pridruživanja europodručju. Takav bi scenarij izazvao žestoke kritike konzervativaca i Reform UK-a, no izvor tvrdi da ipak postoji određeni prostor za fleksibilnost.

‘Polazišna pozicija EU-a bit će da se Britanija obveže na uvođenje eura, no najmanje četiri ili pet članica nisu u europodručju i ne pokazuju namjeru da mu se pridruže, poput Danske, Švedske ili Poljske’, rekao je izvor.

Ulazak u eurozonu nije jednostavan

Bivši europarlamentarac povezan s Bruxellesom upozorio je da ulazak u eurozonu nije jednostavan jer postoje strogi gospodarski kriteriji koje Britanija trenutačno ne ispunjava, osobito kad je riječ o državnom dugu.

Sugovornici iz Bruxellesa smatraju i da bi proces ponovnog pristupanja mogao ići relativno brzo jer je britansko zakonodavstvo i dalje velikim dijelom usklađeno s europskim pravilima. ‘Vrlo je jasno gdje je Britanija odstupila od europskog zakonodavstva. To je potpuno drukčija situacija nego kod država poput Albanije, gdje bi trebalo detaljno provjeravati i prevoditi velik dio zakonodavstva’, objasnio je izvor.

No osoba bliska veleposlaniku EU-a u Londonu ipak je ublažila očekivanja o brzom povratku Britanije u Uniju. Istaknuo je da je Bruxelles trenutačno usredotočen na provedbu postojećih sporazuma s Londonom, uključujući sporazum SPS o trgovini hranom i biljkama. ‘Trenutačno gotovo deset zemalja želi ući u EU i zasad nije stigao nikakav britanski zahtjev za povratkom, pa se o tome službeno ni ne razgovara’, rekao je.

Bruxelles se nada da će Britanija ispraviti grešku

Europska unija već je ranije jasno poručila da bi Ujedinjeno Kraljevstvo moglo ponovno pristupiti ako to poželi. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen još je 2023. godine tako izjavila da Britanija pokazuje jasan smjer prema povratku u EU te da će nova generacija morati ‘ispraviti’ pogrešku počinjenu Brexitom.

Streeting je prošlog tjedna britansku odluku o izlasku iz Europske unije iz 2016. godine nazvao ‘katastrofalnom pogreškom’ i poručio da bi zemlja trebala ponovno tražiti članstvo. ‘Potrebni su nam novi posebni odnosi s Europskom unijom jer budućnost Britanije leži u Europi i jednog dana ponovno u Europskoj uniji’, rekao je.

/Desk/

Objava Samo povratkom Velike Britanije može se osigurati trajni mir u Europi – sada (kao i državljani BiH i balkanskih zemalja) na EU granicama čekaju u redu za skeniranje lica pojavila se prvi puta na Republika.

Parlamentarna skupština Vijeća Europe je u utorak navečer izglasala potporu članstvu Kosova u Vijeću Europe i pozvala Vijeće Ministara da usvoji formalnu odluku o tome. Izvješće kojim se potvrđuje da je Kosovo ispunilo potrebne osnovne uvjete za prijem u Vijeće Europe je pripremila Dora Bakojanis, zastupnica iz Grčke, izvješćuje Jutarnji list.

Ona je u debati rekla da je izvješće realan opis stanja, da su i pravni stručnjaci potvrdili ispunjavanje uvjeta od strane Kosova, te stoga i preporučuje Vijeću Ministara da pozovu Kosovo u članstvo u Vijeću Europe. Bakojanis je odgovorila i onima koji su je grubo kritizirali, uglavnom iz država koje nisu priznale neovisnost Kosova. Rekla je da takvi moraju biti iskreni jer oni ionako ne bi nikada podržali pozitivno mišljenje o Kosovu jer su protiv same ideje o neovisnosti Kosova.

Za prijem Kosova u Vijeće Europe je glasalo preko 80 posto zastupnika koji su sudjelovali na sastanku, znatno više od potrebne dvotrećinske većine.

Bakojanis je rekla da njezina zadaća nije bila baviti se pitanjem statusa već samo istražiti i izvijestiti da li Kosovo ispunjava ili ne uvjete za prijem u Vijeće Europe.

Zastupnici iz Srbije su predložili brojne amandmane protiv ove odluke. Čak su tražili da se sve odgodi „dok Vijeće sigurnosti UN-a ne odluči o statusu Kosova i Metohije“. Svi ti amandmani su odbačeni velikom većinom. I tijekom rasprave zastupnici iz Srbije su grubo vrijeđali Izvjestiteljicu Doro Bakojanis, govoreći da ona „nema integriteta“ i da je „licemjerna“.

Nakon što je glasanje o članstvu Kosova sada završeno odlukom Parlamentarne Skupštine, konačnu odluku trebaju usvojiti Ministri vanjskih poslova država članica. Plan je da to bude na dnevnom redu na sastanku sredinom svibnja.

Međutim, postoje određene prepreke jer neke zemlje koje su i priznale Kosovo, žele članstvo u Vijeću Europe uvjetovati početkom procedure o osnivanju Asocijacije općina sa srpskom većinom na Kosovu, nešto što je do sada Kosovo odbijalo učiniti sve dok se i Srbija ne obveže na punu implementaciju sporazuma o normalizaciji odnosa.

Za prijem je Kosovu potrebna dvotrećinska većina u Vijeću Ministara. Ako bi se brojalo po tome koje su zemlje priznale Kosovo kao državu a koje ne, postoji dovoljna većina za to. Od 46 zemalja članica Vijeća Europe, 34 ih je priznalo Kosovo. Za prijem u Vijeće Europe potrebna je većina od najmanje 31 glasa zemalja članica.

Ministrica vanjskih poslova Kosova Donika Gervalla Schwarz je sigurna da će i Ministri Vijeća Europe prihvatiti činjenicu da je Kosovo ispunilo sve uvjete i primiti ga u članstvo.

/Desk/

Objava Parlamentarna skupština Vijeća Europe glasala za prijem Kosova u svoje članstvo pojavila se prvi puta na Republika.

Kako piše, Nacional je proteklog tjedna istražio brojno i demonstrativno napuštanje HDZ BiH, iz koje je od kraja kolovoza istupilo 80-ak članova nezadovoljnih autokratskim metodama predsjednika stranke Dragana Čovića, među kojima su i parlamentarni zastupnici, gradonačelnici te visoki i viši stranački dužnosnici.

Ti su događaji, doznao je Nacional, pokrenuli trend i postali okidač za svojevrstan “domino efekt” raspada velikih dijelova Čovićeve stranke koji će okončati njegovu osamnaestogodišnju vladavinu strankom, ali i hrvatske birače u BiH potaknuti na odmak od HDZ-a BiH te ako se ništa ne promijeni, vrlo vjerojatno uzrokovati i gubitak najmanje jednoga, ako ne i dvaju parlamentarnih mandata za HDZ Andreja Plenkovića u izbornoj jedinici za dijasporu na predstojećim parlamentarnim izborima u Hrvatskoj. Međutim, Nacional navodi i Čovićev komentar na odlazak pojedinih članova – “stranka nakon tih izlazaka biti ojačana”.

/Desk/

Objava Hoće li odlasci iz HDZ-a BiH koštati i Plenkovića? pojavila se prvi puta na Republika.

“Pustite me da živim svoj život, bit ću navijač Dinama ali pustite me na miru”, rekao je Mamić.

Mjesec dana poslije, Mamić ipak ne želi biti samo navijač..

“Sudeći prema audio snimci- koju nam nije želio ni potvrditi ali ni demantirati, ponovno se aktivirao ili nikad nije ni prestao i poslao poruku prijateljima i Dinamovcima”, rekli su iz Dinama, piše RTL.hr.

“Krenite sve svoje bližnje, sve svoje susjede, rođake, prijatelje diljem Hrvatske, gdje god ih imate, krenite… Pošaljite im listu što treba sve da bi se postalo član Dinama. Ljudi neka to ispune, recite im da će biti učlanjeni, da će dobiti člansku iskaznicu i da neće trebati platiti članarinu. Članarinu ćemo platiti mi iz našeg fonda, a taj fond ću osigurati ja”, rekao je bivši trener Dinama.

Takve pozive za učlanjenje, saznajemo neki su stvarno dobili. Jer oni povjerenici koji učlane najviše ljudi, dobiti će svoje mjesto u Skupštini.

“Da bi najmanje četiri naša povjerenika, a onda i petog da dodamo. Da vidimo tko je taj peti, a da je naš, i da ga izguramo da uđu u skupštinu”, dodao je.
Upravo glasovi povjerenika mogli bi biti presudni, pa se zaraćene strane bore za svakog člana. Članstvo se u samo par mjeseci više nego udvostručilo.

Na pitanje da pita da će platiti članarinu kako bi se učlanili, ljudi su ovako odgovorili.

“Mamić je legenda, ne treba me pozvati da mi kaže kako će mi platiti članarinu, poslušat ću svaku njegovu riječ”, rekao je Izo Ivić iz Zagreba.

“Ne znam pod kojim uvjetima, ako bi bilo pošteno, svakako”, rekao je Tomislav Ivković.

“Ali s kojim novcem će on to platiti, nitko se ne pita tko će to platiti, taj novac je uzet na crno”, priča Ivan Gašpar iz Đakova.

Dinamo se mora demokratizirati, a statut je nakaradan, iz grada su više nego jasni.

“Dio ljudi u Dinamu želi da ti ljudi koji su izvlačili novac upravljaju Dinamom. Ako se to dogodi grad ni u kojem obliku neće surađivati s Dinamom a posebno oko realizacije stadiona”, rekao je Tomislav Tomašević, gradnonačelnik Zagreba.

Premijer o temi Dinamo sve prebacuje na inspekciju.

“Tu postoji rad inspekcijskih službi, i sportska i upravna su obavljale svoje nadzore”, govori Plenković.

Sutra se očekuje konačan odlazak Mamićevog suparnika člana uprave Krešimira Antolića, što nam je potvrđeno i iz njegovog užeg kruga. Hoće li to odricanje od svog operativca biti dovoljno predsjedniku Mirku Barišiću da dobije prevagu, ili otvara vrata nekoj trećoj struji- konačan obračun je na Dinamovoj skupštini za deset dana.

/Desk/

Objava Mamić iz Hercegovine poziva na učlanjenje u klub navijača Dinama, za to ima dobar razlog pojavila se prvi puta na Republika.