Dacombe je još 2017. godine napustio srednju školu kako bi osnovao CoMind, startup usmjeren na praćenje moždane aktivnosti. Četiri godine poslije dobio je prestižnu Thiel Fellowship stipendiju, koja mu je omogućila da preskoči fakultet i potpuno se posveti poduzetništvu.

Danas većina njegova bogatstva dolazi iz tvrtke Olix, proizvođača specijaliziranih AI čipova koju je osnovao prije samo dvije godine. Uz to, i dalje posjeduje udio u CoMindu te njime zasebno upravlja.

Vrijednost Olixa utrostručena u samo šest mjeseci

Londonski Olix osnovan je 2024. godine. Nakon što je od investitora prikupio čak 312 milijuna dolara, njegova procjena vrijednosti u kolovozu dosegla je 3,3 milijarde dolara.

Među ulagačima su zvučna imena:

• Njujorški investicijski fond Fundomo
• Poznati proizvođač čipova Arm
• Kvantitativni fond Hudson River Trading
• Suosnivač Netflixa Reed Hastings
• Britanski državni fond Sovereign AI

Zahvaljujući vlasničkom udjelu od oko 30 posto u Olixu i 12 posto u CoMindu, Dacombe je službeno ušao u elitni klub svjetskih milijardera.

Mladi europski vizionari u AI revoluciji

Dacombe je jedan od samo 11 svjetskih milijardera mlađih od 30 godina koji su sami stekli kapital, pri čemu izvan SAD-a dolaze samo četvorica. Uz njega se ističu još dva europska imena:

• Arvid Lunnemark (26): Švedski suosnivač AI platforme Cursor, čije se bogatstvo udvostručilo nakon što je tvrtku preuzeo SpaceX za nevjerojatnih 60 milijardi dolara.
• Fabian Hedin (26): Suosnivač stockholmskog startupa Lovable, čija je vrijednost nakon nove investicijske runde od 400 milijuna dolara skočila na 13,3 milijarde dolara.

Inovativni pristup AI čipovima

Dacombeova poslovna strategija temelji se na tezi da nije uvijek potrebno koristiti najskuplje i najmoćnije Nvidia čipove. Olix razvija specijalizirane čipove za fazu zaključivanja AI modela (inference), koristeći fotoniku — tehnologiju prijenosa podataka pomoću svjetlosti umjesto električnih signala, čime se značajno smanjuje potrošnja energije i kašnjenje.

Iako je konkurencija u sektoru iznimno oštra, a divovi poput Nvidije i Microsofta ulažu milijarde u startupove poput Groqa i d-Matrixa, Dacombe vjeruje da će specijalizirana arhitektura donijeti ključnu prednost. Prve isporuke Olixovih čipova kupcima planirane su za drugu polovicu 2027. godine.

Objava Odustao od srednje škole i s 25 godina postao najmlađi europski milijarder pojavila se prvi puta na Republika.

Cijena dionice SK Hynixa ove je godine i više nego utrostručena, nakon što su u cijeloj 2025. porasla za nevjerojatnih 274 posto, potaknuta potražnjom sektora umjetne inteligencije i za konvencionalnim memorijskim čipovima i za memorijskim čipovima visoke propusnosti (HBM), koji se upotrebljavaju u serverima za AI.

Ako SK Hynix premaši vrijednost 1.000 milijardi dolara i tako se pridruži Samsungu, Južna Koreja postat će prva država uz SAD koja ima više od jedne kompanije tako velike tržišne vrijednosti. O kakvoj je golemoj vrijednosti riječ, može za usporedbu poslužiti vrijednost hrvatskog BDP-a u tekućim cijenama, koji je lani iznosio oko 93 milijarde eura ili otprilike 108 milijardi dolara.

Tržišna kapitalizacija SK Hynixa iznosila je otprilike 948 milijardi dolara, prema cijeni dionica od srijede. U četvrtak je cijena dionice SK Hynixa kliznula za 0,48 posto.

Početkom mjeseca Samsung je postao prva južnokorejska kompanija čija je vrijednost premašila bilijun dolara. Ipak, prvo mjesto na ljestvici najvećih azijskih kompanija po tržišnoj vrijednosti, uz vrijednost od 1.830 milijardi dolara, drži tajvanski TSMC.

Ta tri proizvođača čipova i njihovi rekordni prihodi stavili su u prvi plan ključnu ulogu azijskih kompanija u svjetskom lancu opskrbe za AI. Prije 16 mjeseci SK Hynix vrijedio je manje od 100 milijardi dolara, a sada se po tržišnoj vrijednosti približava američkom maloprodajnom divu Walmartu i kompaniji Berkshire Hathaway, investicijskom instrumentu legendarnog investitora Warrena Buffetta.

Objava Nakon Samsunga i K Hynix juri prema tržišnoj vrijednosti od bilijun dolara pojavila se prvi puta na Republika.

No, jedna stvar ih je kočila: trebali su više superbrzih poluvodiča.

Ove godine će kineski proizvođači čipova vjerojatno proizvesti tek mali dio naprednih čipova u usporedbi s inozemnim tvrtkama. Huawei, telekomunikacijski i elektronički div koji predvodi kineski juriš na tržište čipova, izjavio je da će mu trebati još gotovo dvije godine da proizvede čipove koji mogu parirati trenutnoj ponudi Nvidije iz Silicijske doline.

„Čak i nacionalni prvak vodi bitku uzbrdo“, rekla je Xiaomeng Lu, direktorica u Eurasia Group, političkoj konzultantskoj i istraživačkoj tvrtki iz Washingtona.

Ipak, dok kineske tvrtke proizvode manje i sporije čipove — velikim dijelom zato što su ih politike SAD-a spriječile u uvozu ključnih alata — zamah u kineskoj AI industriji ne jenjava.

Investicijski bum unatoč ograničenjima

Dok su izvozne kontrole Washingtona usporile razvoj kineskih čipova, one su istovremeno dale dodatno gorivo desetljećima dugim naporima Pekinga da strateške tehnologije poput poluvodiča i AI-ja u potpunosti proizvodi kod kuće.

Državni i privatni novac slijeva se u razvoj kineske umjetne inteligencije. Kineske tehnološke dionice zabilježile su goleme dobitke — Alibaba je prošle godine skočila za više od 94 posto. Niz kineskih AI startupa izlazi na burzu. Prošlog su mjeseca dvije najperspektivnije kineske AI tvrtke prikupile više od milijardu dolara uvrštenjem na burzu u Hong Kongu.

Jaz između novca koji se slijeva u kineski AI sektor i stvarnosti u kojoj kineske tvrtke proizvode manje čipova nego što zemlji treba, naglašava hitnost napora Pekinga za samodostatnošću, ali i mjeru u kojoj kineska AI industrija još uvijek ovisi o inozemnim čipovima.

U prosincu je predsjednik Trump pružio Kini slamku spasa kada je dopustio Nvidiji da proda dio svojih naprednih čipova kineskim tvrtkama, preokrenuvši godine američke politike. No, ostaje otvoreno pitanje hoće li Kina dobiti široki pristup tim čipovima uoči planiranog posjeta gospodina Trumpa Pekingu sljedećeg mjeseca.

Zaostajanje u memorijskim čipovima

Poticaj kineske vlade za domaću proizvodnju vrhunskih čipova započeo je prije više od desetljeća, a na taj je cilj utrošeno više od 150 milijardi dolara.

Najveće kineske tehnološke tvrtke, uključujući Huawei, Alibabu i vlasnika TikToka, ByteDance, pokrenule su poslovanje s dizajnom čipova. Proizvođači čipova, od kojih mnogi surađuju s Huaweijem, grade desetke tvornica i zapošljavaju vrhunske inženjere iz Tajvana i Južne Koreje.

No, zadatak hvatanja priključka postaje progresivno teži. Dok su kineske tvrtke gradile vlastiti opskrbni lanac, dužnosnici u Washingtonu su ih pokušavali sputati. Tri predsjedničke administracije koristile su izvozne kontrole kako bi spriječile kineske tvrtke u kupnji naprednih čipova i alata za njihovu izradu, zbog zabrinutosti da bi ta tehnologija mogla ojačati kinesku ekonomsku i vojnu moć.

Ograničenja su spriječila kineske tvrtke u kupnji opreme nizozemske tvrtke ASML, koja obavlja ključni korak u procesu proizvodnje. Nedostatak pristupa tim strojevima, koji su veličine školskih autobusa, jedan je od razloga zašto kineski čipovi zaostaju za onima tvrtke Nvidia.

Kineske tvrtke će ove godine vjerojatno proizvesti tek 2 posto AI čipova u usporedbi s inozemnim tvrtkama, rekao je Tim Fist, direktor u Institutu za napredak u Washingtonu. Proizvodni jaz je posebno velik kod memorijskih čipova, ključnih za goleme izračune u AI-ju. Tvrtke izvan Kine ove će godine proizvesti 70 puta veći kapacitet memorije nego kineski proizvođači.

Huaweijev zaokret

Kina je 2014. bila najveće svjetsko tržište poluvodiča, ali je 90 posto čipova koje su njezine tvrtke koristile bilo proizvedeno izvan zemlje. Zabrinuto zbog te ovisnosti, najviše upravno tijelo Kine odobrilo je plan za trošenje milijardi uz obećanje: do 2030. Kina će proizvoditi svaki dio svog opskrbnog lanca poluvodiča kod kuće.

Nakon što je administracija SAD-a počela uvoditi sankcije tvrtkama poput ZTE-a i Huaweija, Huawei je odgovorio tako što se uskladio s pekinškim programom samodostatnosti. Huawei je izbacio liniju čipova koji su usporedivi s nekim starijim modelima Nvidije, no analitičari kažu da ti čipovi i dalje sadrže ključne komponente koje su proizveli inozemni rivali poput TSMC-a i Samsunga.

Oblaci i klasteri

Nemogućnost nabave ASML-ovih strojeva postala je glavno usko grlo. Umjesto toga, kineski proizvođači vrbuju inženjere s iskustvom rada na tim strojevima iz TSMC-a, a kineski startupi pokušavaju napraviti vlastitu opremu.

AI sustavi zahtijevaju golemu računalnu snagu. Kineske tvrtke to pokušavaju nadoknaditi povezivanjem brojnih manje moćnih čipova u “inteligentne računalne klastere” – državne podatkovne centre. Međutim, najnapredniji kineski proizvođač čipova, SMIC, bori se s proizvodnim volumenom, a čipovi koje proizvedu često imaju nedostatke i troše više energije od inozemnih.

Još jedan način na koji kineske AI tvrtke dolaze do snage je plaćanje pružateljima usluga u oblaku poput Alibabe i Amazona za daljinski pristup podatkovnim centrima s moćnim čipovima. No, ta strategija je iznimno skupa. Dokumenti koje su AI startupi Zhipu i MiniMax predali burzi pokazuju da ove tvrtke troše znatno više na usluge u oblaku nego što zarađuju od prihoda.

Objava Kako je Kina izgradila industriju čipova i zašto to još uvijek nije dovoljno pojavila se prvi puta na Republika.

U izvršnoj naredbi koju je objavila Bijela kuća, Trump je naveo da je HieFo pod “kontrolom državljanina Narodne Republike Kine” te da ga je njihovo preuzimanje poslovanja tvrtke Emcore iz 2024. godine navelo na uvjerenje da bi tvrtka mogla “poduzeti radnje koje prijete narušavanju nacionalne sigurnosti Sjedinjenih Država”.

U naredbi nije imenovana pojedina osoba niti su detaljno navedeni Trumpovi razlozi za zabrinutost.

“Transakcija se ovime zabranjuje”, izjavio je Trump, naredivši tvrtki HieFo da “u roku od 180 dana otuđi sve interese i prava u imovini Emcorea, bez obzira na lokaciju”.

Odbor za strana ulaganja u Sjedinjenim Državama (CFIUS) identificirao je rizik za nacionalnu sigurnost tijekom svoje istrage o ovom sporazumu, priopćilo je Ministarstvo financija nakon Trumpove naredbe. U priopćenju nije precizirano o kakvom je točno sigurnosnom riziku riječ.

Predstavnici tvrtki HieFo i Emcore nisu bili odmah dostupni za komentar niti su objavili reakcije na svojim web stranicama do kasno u petak.

Tvrtka Emcore, kojom se u vrijeme sklapanja posla trgovalo na burzi, a kasnije je prešla u privatno vlasništvo, navela je da je HieFo kupio njihovo poslovanje s čipovima i pogone za proizvodnju pločica od indij-fosfida za 2,92 milijuna dolara.

HieFo je u vrijeme kupnje objavio da su ga suosnovali Genzao Zhang, bivši potpredsjednik inženjeringa u Emcoreu, i Harry Moore, kojeg LinkedIn profil opisuje kao bivšeg višeg direktora prodaje u Emcoreu.

Objava Trump blokirao prodaju čipova, navodi sigurnosne razloge i zabrinutost oko Kine pojavila se prvi puta na Republika.

Ministarstvo trgovine, koje nadzire američku kontrolu izvoza, razmatra promjenu svoje politike zabrane prodaje takvih čipova Kini, rekli su izvori, naglašavajući da se planovi mogu promijeniti.

Dužnosnik Bijele kuće odbio je komentirati, ali je rekao: “Administracija je posvećena osiguravanju američkog globalnog tehnološkog vodstva i zaštiti naše nacionalne sigurnosti.” Ministarstvo trgovine nije odgovorilo na zahtjev za komentar. Nvidia nije izravno komentirala reviziju, ali je rekla da joj trenutna regulativa ne dopušta ponudu konkurentnog AI podatkovnog čipa u Kini, ostavljajući to masivno tržište svojim brzo rastućim stranim konkurentima.

Ta mogućnost signalizira prijateljskiji pristup Kini, nakon što su američki predsjednik Donald Trump i kineski čelnik Xi Jinping postigli primirje u trgovinskom i tehnološkom ratu u Busanu prošlog mjeseca.

Kineski jastrebovi u Washingtonu zabrinuti su da bi isporuke naprednijih AI čipova Kini mogle pomoći Pekingu da ojača svoju vojsku, strahovi koji su naveli administraciju Bidena da postavi ograničenja na takav izvoz.

Suočen s pekinškom snažnom uporabom kontrole izvoza rijetkih zemnih minerala, ključnih za proizvodnju niza tehnoloških dobara, Trump je ove godine zaprijetio novim ograničenjima na tehnološki izvoz u Kinu, ali ih je u konačnici u većini slučajeva povukao.

Čip H200, predstavljen prije dvije godine, ima više memorije velike propusnosti od svog prethodnika H100, što mu omogućuje bržu obradu podataka. Procjenjuje se da je dvostruko snažniji od Nvidijinog čipa H20, najnaprednijeg AI poluvodiča koji se legalno može izvesti u Kinu, nakon što je Trumpova administracija ranije ove godine poništila svoju kratkotrajnu zabranu takve prodaje.

Ranije ovog tjedna, izvršni direktor Nvidije, Jensen Huang, kojeg je Trump opisao kao “velikog čovjeka”, bio je među gostima u Bijeloj kući tijekom posjeta saudijskog prijestolonasljednika Mohammeda bin Salmana.

Ministarstvo trgovine objavilo je ovog tjedna da je odobrilo isporuke ekvivalenta do 70.000 Nvidijinih Blackwell čipova, Nvidijinog čipa za AI sljedeće generacije, saudijskom Humainu i G42 iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Objava SAD razmatra omogućavanje NVIDIJI prodaju H200 čipova Kini pojavila se prvi puta na Republika.

Prema informacijama iz dobavljačkog sektora, Volkswagen za ovaj tjedan još ima dovoljno materijala za nastavak proizvodnje, no situacija za sljedeći tjedan je neizvjesna. Predstavnici koncerna već su stupili u kontakt s zavodom za zapošljavanje kako bi zatražili uvođenje skraćenog radnog vremena za dio zaposlenika. Prvo bi to pogodilo nekoliko tisuća radnika, a kasnije možda i desetke tisuća.

Volkswagen: “Zastoj zbog inventure, ne zbog čipova”

Volkswagen je za T-online potvrdio planirani prekid proizvodnje, ali je naveo druge razloge. Prema riječima glasnogovornika, u petak, 24. listopada, proizvodnja modela Golf i Tiguan u Wolfsburgu bit će privremeno obustavljena radi inventure. Početkom sljedećeg tjedna proizvodnja bi trebala ponovno početi. Glasnogovornik je naglasio da taj zastoj nije povezan s nestašicom dijelova.

Dodao je i da Nexperia nije izravni dobavljač Volkswagena, no neki se dijelovi ugrađuju u komponente koje VW nabavlja preko svojih dobavljača. Proizvodnja za sada teče bez smetnji.

Sukob Kine i Nizozemske paralizira opskrbne lance

Pozadina problema je trgovinski sukob između Kine i Nizozemske. Nizozemska vlada preuzela je krajem rujna kontrolu nad Nexperijom, koja je u vlasništvu kineskog tehnološkog koncerna Wingtech. Den Haag se pozvao na nacionalne i europske sigurnosne interese i primijenio zakon iz doba Hladnog rata, koji do sada nikada nije bio korišten. Odluka je, navodno, donesena i pod pritiskom SAD-a.

Kina je potom, početkom listopada, zabranila izvoz određenih Nexperijinih proizvoda, što je dovelo do prekida dijela proizvodnje.

Nexperia je jedan od najvećih svjetskih proizvođača tzv. “power semiconductora” (energetskih poluvodiča), koji se nalaze u elektroničkim upravljačkim sustavima automobila. Ti čipovi ne idu izravno proizvođačima automobila, već ih ugrađuju dobavljači u svoje module. Kad taj lanac stane, zastaje cijela opskrbna mreža.

Tvrtka proizvodi više od 100 milijardi čipova godišnje i zapošljava više od 14.000 radnika diljem svijeta. Sjedište joj je u Nijmegenu (Nizozemska), a ima tvornice u Hamburgu, Engleskoj, Kini, Maleziji i na Filipinima.

BMW je izjavio da proizvodnja zasad teče normalno, ali da su u bliskom kontaktu s dobavljačima. ZF je osnovao posebnu radnu skupinu za rješavanje situacije i traženje alternativnih izvora opskrbe. Bosch je upozorio na ozbiljne izazove i izrazio nadu u brzo rješenje sukoba.

Predsjednica Njemačkog udruženja automobilske industrije (VDA), Hildegard Müller, izjavila je da bi situacija uskoro mogla dovesti do ozbiljnih ograničenja proizvodnje, pa čak i do potpunih zastoja, ako se prekid isporuke Nexperia čipova brzo ne otkloni.

Mogući globalni domino-efekt

Nexperia ne proizvodi napredne čipove za umjetnu inteligenciju ili superračunala, već osnovne poluvodiče za masovnu uporabu. Ti neupadljivi, ali ključni dijelovi reguliraju protok struje, štite sklopove i osiguravaju energetsku učinkovitost u automobilima, industriji i kućnim uređajima.

Prema Europskom udruženju proizvođača automobila (ACEA), zalihe proizvođača automobila trenutno su dovoljne samo za nekoliko tjedana. Ako se stanje uskoro ne stabilizira, prijeti globalni domino-efekt u automobilskoj industriji, piše Fenixmagazin.

Objava VW u problemima: Prekida se proizvodnja Golfa i Tiguana zbog nedostatka dijelova pojavila se prvi puta na Republika.