– Početni rezultati pokazuju obećavajuću detekciju neuronskih šiljaka – objavio je Musk.

Implantat tvrtke Neuralink osmišljen je kako bi ljudima omogućio da svojim mislima upravljaju pametnim telefonom, kao i drugom tehnologijom. U svibnju je Neuralinku odobrena uporaba implantata u kliničkom ispitivanju na ljudima, nakon što je prethodno testiran na majmunima, prenose agencije.

Implantat ima 1024 elektrode koje robot spaja s mozgom pomoću igle. Za kliničko ispitivanje, Neuralink je tražio pacijente s tetraplegijom – paralizom u nogama i rukama. Kada se ljudi počnu kretati, određeno područje mozga postaje aktivno. Elektrode hvataju te signale i to bi trebalo biti dovoljno da se zamisli pokret za upravljanje kursorom na računalu, na primjer.

Čak i uz uspješne operacije, pacijentima mogu proći mjeseci da nauče upravljati računalima svojim mislima. Kliničko ispitivanje Neuralinka planirano je u trajanju od šest godina. Istraživanje ovakvih veza mozga i računala traje već godinama i ljudima su već ugrađeni razni implantati. Neuralink ima nekoliko konkurenata koji se također nadaju komercijalnoj upotrebi tehnologije.

Jedna od njih, Precision Neuroscience, želi svoj implantat, koji također ima 1024 elektrode na filmu, pričvrstiti za mozak na minimalno invazivan način vrlo finim rezom na lubanji.

Rival Synchron koristi 16 elektroda kako bi putem krvnih žila doveo svoj sustav u prava područja mozga.

/Desk/

Objava Musk ugradio čip u mozak čovjeka pojavila se prvi puta na Republika.

Aleksandar Pajkanović, docent na ETF-u, koji predaje nekoliko predmeta u domenu razvoja čipova na Katedri za elektroniku, rekao je da je CMOS tehnološki proces najsofisticiranija tehnologija koja postoji na svijetu, a da je komercijalno dostupna, te da su oni ovladali njome i demonstrirali je realizacijom čipa.

– Posebno je važno naglasiti da je ova tehnologija važna kao strateški resurs, vojno i industrijski, te u visokoškolskom obrazovanju, a najvažnije je da se na ovaj način stavljamo u rang svjetskih sveučilišta koji se bave izučavanjem ovog područja. Uobičajeno je da se realizacija čipova radi na doktorskim studijima, a mi smo uz velike napore to uspjeli sa studentima treće godine. Ovaj čip nije namijenjen komercijalizaciji, jer smo ga razvijali da bismo demonstrirali sposobnost i vlast nad takvom naprednom tehnologijom – naglasio je Pajkanović i dodao da su uložili beskonačno mnogo truda, rada, znoja za njegovu izradu, pišu Nezavisne novine.

– Ono što se može izmjeriti je da je tvrtka iz Beča donirala sredstva u vrijednosti oko 5.000 eura. Čip ne bi mogao završiti na tržištu jer je proizveden pod određenim klauzulama, ali kvadratni milimetar silicija pod povlaštenim uvjetima za sveučilišta pod kojima smo mi fabricirali, je reda veličine oko 4.000 eura, a za ovako malo stariju tehnologiju industrijska vrijednost je reda veličine 20.000 do 30.000 eura – pojasnio je Pajkanović.

Vanja Žerić, bivši student ovog fakulteta koji je slušao predmet na kojem su radili čip još 2019. godine, kaže da se ideja o početku rada na čipu koji će se možda nekad i fabricirati rodila kod profesora Aleksandra Pajkanovića.

– Svima je ta ideja bila odlična i rado smo prihvatili raditi tome. U pitanju su bila dva čipa, jedan je regulator napona koji ima mogućnost stabiliziranja napona 1,8 i 3,3 volta, dok je drugi bio oscilator, koji je radio drugi tim. Dva mjeseca smo radili shemu, a kasnije smo, zajedno s profesorom, uklapali ta dva kola u jedan čip da bi se moglo fabricirali i konačno smo uspjeli u tome – rekao je Žerić.

Kako kaže, od 2016. godine, kada su upisali fakultet, počeli su raditi na tome, jer je, ističe, trebalo steći znanje da bi mogli početi s realizacijom.

– S obzirom na to da je mala serije izrade, moja procjena je da bi taj čip mogao koštati između 25.000 i 30.000 eura – rekao je Žerić.

I Dejan Gutić, apsolvent na ETF-u, kaže da je to bilo nešto novo za njih, ali i profesore, jer to nije bila obična laboratorijska vježba.

– Mi smo tako ni iz čega napravili nešto veliko. Ovdje smo prvo radili projekat simulaciju, gdje smo verificirali da prije izvedbe u tvornici to radi kako treba. Ukoliko bismo nešto ovako pokrenuli ovdje, zaista bi puno značilo za BiH, ali i cijelu regiju – kazao je Gutić i dodao da se čip ne može koristiti u komercijalne svrhe, već je njegova namjena da studenti nauče kako radi.

Da je ovo vrlo značajno za fakultet, ističe i Zoran Đurić, dekan ETF Banja Luka.

– To je jedan od dokaza da ono što radimo na fakultetu ima smisla i daje dobre rezultate. Naši studenti su prethodne dvije godine ostvarili značajne rezultate na različitim natjecanjima, a neke od kolega koje su sudjelovale na izradi čipa bili su na tim natjecanjima. Fakultet se trudi realizirati zanimljive projekte, ali nam nedostaje podrška države. Većina projekata je realizirana samoinicijativno, tako da bi nam trebala puno veća podrška da bismo radili na ozbiljnijim stvarima – kazao je Đurić.

Što se tiče inovacija, kako kaže, trenutno rade nešto novo i ideja je da na globalno tržište izađe potpuno novi proizvod, ali još uvijek ne može o tome govoriti, pišu Nezavisne novine.

/Desk/

Objava Banjalučki studenti izradili prvi čip u BiH, vrijedan 30 tisuća eura. pojavila se prvi puta na Republika.