Oba su metala pala na najnižu razinu u posljednjih mjesec dana. Posljednji put kada je zlato bilo ispod 4.900 USD, a srebro ispod 76 USD, bilo je 18. veljače. Cijene metala dosljedno padaju od početka rata u Iranu krajem veljače, nakon što je zlato premašilo 5.400 USD, a srebro probilo granicu od 93 USD dana 27. veljače – dan prije nego što su SAD i Izrael pokrenuli napade na Iran.

Zlato je zabilježilo gubitke šest dana uzastopno, što je, kako izvještava Bloomberg, najdulji niz gubitaka od 2024. godine, prije nego što je metal krenuo u rekordni rast koji ga je doveo do povijesnog vrhunca u siječnju.

Zašto rat u Iranu ne podiže cijene metala?

Iako cijene zlata i srebra obično rastu tijekom međunarodnih sukoba, nijedan od ovih metala nije ostvario dobitak tijekom gotovo tri tjedna rata u Iranu. Analitičari iz Sucden Financiala navode da cijene metala trenutačno imaju „negativnu korelaciju s naftom“ jer cijene nafte i energije skaču.

Predviđaju da će cijene plemenitih metala vjerojatno ostati nestabilne te dodaju:

„Zlato može pronaći određenu potporu uslijed geopolitičke nesigurnosti, ali sve dok nafta apsorbira glavnu potražnju za ‘sigurnim utočištem’, rast će vjerojatno ostati ograničen.“

Cijene nafte su u posljednjih nekoliko tjedana porasle; sirova nafta Brent približila se razini od 109 USD po barelu, što je rast od preko 40 % od početka rata.

Rast cijena energenata pojačava strah od inflacije i smanjuje očekivanja da će Federalne rezerve SAD-a (Fed) smanjiti kamatne stope. To guši cijene metala jer se vrijednost zlata i srebra obično značajno povećava tek nakon smanjenja kamatnih stopa, objasnio je David Meger iz agencije High Ridge Futures za Reuters.

Meger navodi kako i dalje vjeruje da za zlatom i srebrom postoji potražnja kao za „sigurnim utočištem“, ali ta potražnja ne podiže njihove cijene jer su metali preplavljeni drugim tržišnim pritiscima. Također, američki dolar je ojačao, što obično stvara pritisak na plemenite metale i gura njihove cijene naniže.

Pozadina situacije

U prošlosti su ratovi i međunarodne tenzije često uzrokovali rast cijena zlata i srebra. Primjerice, cijene zlata skočile su na najvišu razinu u godinu dana 2022. godine nakon što su ruske snage napale Ukrajinu. Ranije ove godine, analitičari su navodili različite globalne napetosti kao dio objašnjenja za povijesni rast cijena, uključujući uhićenje čelnika Venezuele i napetosti između SAD-a i europskih lidera zbog prijetnji o mogućoj američkoj aneksiji Grenlanda.

Cijene zlata i srebra dosegnule su rekordne razine u siječnju, završavajući višemjesečni trend rasta. Na vrhuncima je cijena zlata bila iznad 5.600 USD, a srebra iznad 120 USD. Međutim, cijene su se urušile krajem siječnja nakon što je tadašnji američki predsjednik najavio nominaciju novog predsjednika Federalnih rezervi, za kojeg analitičari nisu očekivali da će smanjivati kamatne stope.

Objava Krah cijena metala: Zlato i srebro na najnižim razinama pojavila se prvi puta na Republika.

Iz poduzeća Drvosječa, koja ima prodajna predstavništva diljem BiH, kažu kako je, količinski gledano, najveća potražnja za ogrjevom u ljetnim mjesecima (od lipnja do rujna), kada većina građana i nabavlja ogrijev pa samim tim i pelet.

Upravo u tim mjesecima je, a zbog olakšanih uvjeta rada u šumama i veće dostupnosti sirovine u drvnoj industriji, dosta niža cijena svih vrsta ogrijeva jer su troškovi proizvodnje niži. Međutim, dolaskom jeseni i zime situacija se mijenja. Otežani uvjeti rada u šumama, pad temperature i obilne padaline, dovode do smanjenja dostupnosti sirovine, što uvjetuje i rast cijena.

“Potražnja u ovom periodu nije na razini one potražnje koja je, naprimjer, bila u ljetnim mjesecima 2025. godine, ali ako to stavimo u odnos s dostupnom količinom u ovom trenutku – potražnja je itekako povećana. Trenutno je na tržištu dostupna vrlo mala količina peleta, a pojedini proizvođači su privremeno obustavili proizvodnju do ožujka zbog nedostatka sirovine. Oni koji i dalje rade, smanjili su obim proizvodnje, pa primjerice, umjesto u tri smjene, sada rade u dvije. Svoje zimske potrebe za ogrjevom brojni su građani ravnali po onim zalihama koje su imali i potrošili u protekle dvije zime koje nisu bile oštre niti blizu ovoj zimi. S obzirom na to da su još moguće padaline i pad temperatura, vjerujemo i spremno dočekujemo nastavak povećane potražnje i u narednom periodu sve do proljeća”, rekao je za agenciju FENA predstavnik kompanije Drvosječa Sarajevo Muhamed Helać.

Trenutna cijena peleta, kako je dodao, iznosi 690 KM po toni. Ovo poduzeće, koja posluje već 22 godine, ima peleta i svih drugih vrsta ogrjeva na stanju u svojim prodajnim mjestima diljem BiH, a to su gradovi Sarajevo, Mostar, Zenica, Tuzla, Banja Luka, Bihać i Doboj.

Građanima se savjetuje da kupovinu obavljaju kod registriranih trgovaca uz fiskalni račun, jer kupovina “na crno” podržava sivu ekonomiju i dugoročno šteti tržištu.

“Bitno je napomenuti kako se cijena peleta trenutno slobodno formira na tržištu s obzirom na to da je odluka Vlade FBiH o ograničenju cijene prestala vrijediti 31. prosinca 2025. godine”, dodao je Helać.

Pelet koji se plasira na tržište, prema njegovim riječima, mora zadovoljiti minimalnu klasu kvalitete A2, prema Zakonu o zaštiti zraka FBiH. Parametri za klasu A2 uključuju ogrjevnu vrijednost od najmanje 4,6 kWh/kg, vlagu do deset posto, mehaničku čvrstoću od 98 posto i sadržaj pepela do 0,70 posto.

Građanima setakođer savjetuje da prilikom kupovine traže FSC certifikat, koji jamči kvalitetnu sirovinu i ekološki prihvatljiv proizvod.

/Desk/

Objava Zima povećala potražnju za peletom – cijena tone 690 KM pojavila se prvi puta na Republika.

„Grenland nam je potreban iz perspektive nacionalne sigurnosti. Toliko je strateški važan. Trenutno je Grenland posvuda prekriven ruskim i kineskim brodovima“, kazao je Trump.

Iako neki stručni izvori sugeriraju da situacija nije baš onakva kakvom je predsjednik prikazuje (da ruski i kineski brodovi “marširaju” oko otoka), a Danska uporno ponavlja da je povećala ulaganja u arktičku sigurnost, to nije spriječilo američkog predsjednika da sarkastično doda: „Znate li što je Danska nedavno učinila kako bi pojačala sigurnost na Grenlandu? Dodali su još jednu pseću zapregu. Istina je. Mislili su da je to odličan potez“, kazao je Trump obraćajući se novinarima u zrakoplovu Air Force One.

Najveći otok koji nije kontinent

Međutim, ono što izvještaji pokazuju jest da je Danska već počela konkretno izdvajati sredstva za jačanje sigurnosti Grenlanda i šire arktičke regije. U bliskoj suradnji s Vladom Grenlanda (Naalakkersuisut) i Vladom Farskih Otoka, Vlada Danske i potpisnice Sporazuma o obrani za razdoblje 2024. – 2033. dogovorile su Drugi sporazum o Arktiku i Sjevernom Atlantiku.

Sporazum uključuje niz nabava u području obrane s ciljem daljnjeg jačanja operativne učinkovitosti danskih oružanih snaga u regiji. U prvom dijelu obrambenog sporazuma investicija je vrijedna oko 14,6 milijardi danskih kruna (oko 2 milijarde dolara) i uključuje dronove, brodove i satelitski nadzor, dok je drugi, veći paket vrijedan oko 27,4 milijarde DKK (3,67 milijardi eura) dogovoren za širu modernizaciju. To uključuje još dva arktička broda, pomorske patrolne zrakoplove, dodatne dronove, novo sjedište Zajedničkog arktičkog zapovjedništva u Nuuku te podmorski komunikacijski kabel. Realizacija se očekuje u narednim godinama.

Grenland obiluje rijetkim mineralima i najveći je otok na svijetu koji nije kontinent. Od 2009. godine ima pravo proglasiti neovisnost ako nacija tako izglasa. Ribarstvo je najveća industrija na otoku, a riba i riblji proizvodi čine preko 85 % nacionalnog izvoza. Pored ribolova, otok je bogat prirodnim resursima, uključujući zlato, dijamante i neiskorišteni plin.

Ono što Grenland zaista čini vrijednim, piše voice.com, jest količina rijetkih zemnih minerala, poput cirkonija, niobija i itrija, koji se koriste u telefonima, MRI uređajima i vojnoj opremi.

Povijest ponuda i astronomske procjene

Ideja o kupnji Grenlanda nije originalno Trumpova. SAD su nakon Drugog svjetskog rata razmatrale kupnju Grenlanda od Danske te su kraljevini ponudile 100 milijuna dolara u zlatu (neki izvori navode i 300 milijuna USD), što je Danska glatko odbila. Oba neuspjela pokušaja pokazuju da je ovo pitanje političko, a ne tržišno.

A kada bi bilo tržišno – iako je sve na razini spekulativnih procjena – ekonomisti su procijenili da bi hipotetska „cijena“ Grenlanda mogla iznositi od 12,5 milijardi do 77 milijardi dolara, ako bi se temeljila na povijesnim kupnjama teritorija kao što su Američki Djevičanski Otoci ili Aljaska, uz prilagodbu inflaciji i ekonomskoj veličini. Podsjetimo, SAD su kupile Aljasku od Rusije 1867. godine za 7,2 milijuna dolara.

Neke druge procjene pokazuju kako bi se uz dodatne troškove i kompenzacije moglo govoriti i o cifri većoj od 200 milijardi dolara, dok najekstremnije procjene dižu cijenu otoka na oko 1,1 bilijun dolara, uzimajući u obzir vrijednost rijetkih metala, nafte i drugih resursa.

Primjerice, jedna tona cirkonija košta 5.600 dolara, a na Grenlandu ga ima oko 2 milijuna tona, što samo tom mineralu daje vrijednost od 11,2 milijarde dolara. Analitičar Jacob Jensen procjenjuje da bi ukupna vrijednost svih resursa iznosila oko 200 milijardi dolara. Uz BDP od 3,456 milijardi dolara, ukupna hipotetska cijena iznosi približno 203,45 milijardi dolara.

Danska financira većinu proračuna

Grenland je dio Kraljevine Danske, ali nije punopravna danska regija. Autonomiju je dobio 1979. godine, a ona je proširena 2009. Zakonom o samoupravi (Self-Government Act). Grenland ima vlastitu vladu i parlament, kontrolira unutarnje poslove, obrazovanje, zdravstvo i resurse, ali Danska još uvijek upravlja vanjskom politikom, obranom i financiranjem.

Prema ustavu, Grenland može proglasiti punu neovisnost ako većina stanovnika na referendumu podrži tu ideju. Lideri Grenlanda ne kriju želju za potpunom samostalnošću, ponajviše zbog kontrole ekonomskih i rudarskih resursa, ali praktični koraci u tom smjeru do sada nisu poduzeti. Najveći razlog je činjenica da bi se otok u slučaju potpune neovisnosti morao potpuno osloniti na vlastite snage u ključnim sektorima, uključujući obranu. Za sada dobar dio tih troškova snosi Danska, odakle se u proračun Grenlanda slijeva oko 3,5 milijardi dolara godišnje.

Objava Koliko bi koštao najveći otok na svijetu? pojavila se prvi puta na Republika.

Cijena barela na londonskom tržištu skliznula je prošloga tjedna 2,2 posto, na 63,63 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 1,9 posto, na 59,75 dolara.

Pad cijena drugi tjedan zaredom posljedica je zabrinutosti trgovaca u vezi s potražnjom jer svi posljednji podaci pokazuju da kinesko gospodarstvo, najveći potrošač nafte u svijetu, raste sporije nego što se očekivalo.

Ni američko gospodarstvo nije baš u najboljoj formi. Na to, među ostalim, upućuje izvješće prema kojem su zalihe nafte u SAD-u prije tjedan dana porasle za 5,2 milijuna barela, što ukazuje na slabost potražnje.

U takvim je uvjetima Saudijska Arabija oštro snizila prodajne cijene za azijske kupce u prosincu.

Skupina od osam članica Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njihovih saveznika odlučila je, pak, i u prosincu na tržište plasirati dodatnih 137 tisuća barela nafte dnevno, protegnuvši razdoblje postupne normalizacije proizvodnje na cijelo četvrto tromjesečje.

U takvim su uvjetima bojazni za opskrbu iz Rusije nakon američkih sankcija naftnim divovima Lukoilu i Rosneftu pale u drugi plan.

Tim više što ruska nafta ipak stiže do kupaca, unatoč sankcijama, napominju trgovci.

Zbog svega toga, analitičari ne očekuju veće pomake u cijenama do kraja godine.

Tako analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da će prosječna cijena barela na londonskom tržištu ove godine iznositi oko 68 dolara, dok bi na američkom tržištu mogla iznositi oko 64,80 dolara.

Objava Pale cijene nafte pojavila se prvi puta na Republika.

Ako vam se i u standardnoj kuhinji čini da nemate dovoljno prostora, život u malom domu (tiny home) mogao bi djelovati kao previše tijesan kompromis. Ipak, današnji trendovi pokazuju da su tiny homes daleko od pukog odricanja – oni nude praktičnost, luksuz i mobilnost, sve više konkurirajući vrhunskim kamp-prikolicama.

Jedan od upečatljivih primjera je mobilna montažna kuća Generic Luxury Mobile Prefab House (Brend Generic) dostupna na Amazonu. Ova kuća na kotačima jednako dobro može poslužiti kao dodatni prostor u dvorištu ili glamurozan smještaj na kamp-odmoru.

Dizajn: Ekologija i funkcionalnost
Kuća je izrađena od recikliranih, ekološki prihvatljivih materijala, kombinirajući drvo i čvrsti čelik, što joj daje moderan, futuristički izgled. Zbog tog dizajna se lako uklapa i u šumski ambijent i u urbani pejzaž.

Velike staklene površine jamče obilje prirodne svjetlosti, a unutrašnjost je potpuno dovršena i spremna za useljenje odmah po isporuci.

Instalacije: Kompletna električna instalacija, uključujući rasvjetu, utičnice i grijalicu.

Posebna prednost je mobilnost: konstrukcija je robusna i podnosi vjetrove do 113 kilometara na sat, što je čini sigurnom i na autocesti.

Na Amazonu se ovaj model nudi po cijeni od 39.999 dolara (oko 12.800 funti). Ipak, postoji važna napomena: kada kupite kuću, ona ne dolazi s prikolicom na kojoj bi se mogla vući. Drugim riječima, kuća je spremna za korištenje, ali ako je želite voziti kao kamp-prikolicu, morate posebno kupiti ili osigurati tu osnovnu konstrukciju s kotačima.

Pored ovog modela, Amazon nudi i druge zanimljive opcije – od modernih kontejnerskih kuća za 19.999 dolara do dvokatnih montažnih mini-domova za 29.999 dolara.

Trend malih kuća očito više ne znači odricanje od komfora – naprotiv, sve je više dokaza da luksuz stane i na kotače.

Objava Futurist na kotačima: Amazon prodaje ‘tiny house’ koja izgleda kao mobilna kućica. Cijena? Ispod 40.000 dolara pojavila se prvi puta na Republika.

“SVI, DRŽITE CIJENE NAFTE NISKIM. PROMATRAM! IDETE IZRAVNO NA RUKU NEPRIJATELJU. NE ČINITE TO!”, stoji u objavi na svojoj društvenoj mreži Truth Social, prenosi Jutarnji list pisanje BBC-a.

Trump nije jasno do znanja koga konkretno poziva da to učini.

U sljedećoj objavi, Trump je poručio američkom Ministarstvu energetike: “BUŠI, DUŠO, BUŠI!!! I to mislim SADA!!!”

Iranska revolucionarna garda reagirala je na Trumpovu objavu na svom Telegram kanalu, ocijenivši da su “glasine o zatvaranju Hormuškog tjesnaca uplašile Trumpa!”
Hormuški tjesnac je ključna brodska ruta kojom se iz Perzijskog zaljeva na svjetska tržišta prevozi otprilike 20 posto svjetskih zaliha nafte.

Bijela kuća: ‘Trump je i dalje zainteresiran za diplomatsko rješenje s Iranom‘

Američki predsjednik Donald Trump je “i dalje zainteresiran” za diplomatsko rješenje s Iranom, rekla je u ponedjeljak glasnogovornica Bijele kuće, nakon što je američki predsjednik u nedjelju spomenuo i “promjenu režima” u Teheranu.

“Ako iranski režim odbija sudjelovati u diplomatskom i mirnom rješenju, za koje je predsjednik i dalje zainteresiran, zašto iranski narod ne preuzme vlast od ovog nevjerojatno nasilnog režima koji ga desetljećima tlači?” upitala je Karoline Leavitt, glasnogovornica Bijele kuće, na Fox Newsu.

Zatim je novinarima rekla da su Irancima poslane “javne i privatne” poruke nakon američkog bombardiranja tri iranska nuklearna postrojenja.

Karoline Leavitt ponovila je da su ti objekti “potpuno uništeni”. “Ovo je operacija o kojoj su mnogi predsjednici sanjali u prošlosti, ali nitko nije imao hrabrosti da je provede, a predsjednik Trump ju je učinio”, kazala je.

U nedjelju navečer, Donald Trump je na svojoj društvenoj mreži Truth Social napisao: “Nije politički korektno koristiti izraz ‘promjena režima‘, ali ako trenutni iranski režim nije sposoban PONOVNO UČINITI IRAN VELIKIM, zašto ne može doći do promjene režima?”

Glasnogovornica Bijele kuće rekla je također da Sjedinjene Države “aktivno prate situaciju u Hormuškom tjesnacu i da bi iranski režim bio glup” da zatvori tu ključnu brodsku rutu, kroz koju prolazi 20 posto svjetske nafte.

Budući da je bio suočen s kritikama nekih demokratskih zastupnika, koji su ga optužili da je prekoračio svoje ovlasti kako bi pokrenuo ovaj napad, Karoline Leavitt inzistirala je da je “predsjednik djelovao unutar svojih zakonskih ovlasti, u okviru članka 2 Ustava, kao vrhovni zapovjednik Sjedinjenih Država”.

Leavitt je također rekla da Trump u utorak ide na samit NATO-a gdje će od članica tražiti povećanje izdvajanja na 5 posto BDP-a.

“Jedna od glavnih tema rasprava bit će taj prag od 5 posto koji naši saveznici u NATO-u moraju dosegnuti. Predsjednik već neko vrijeme poziva naše saveznike u NATO-u da učine više … Čut ćete predsjednika na ovom sljedećem povijesnom putovanju u Europu“, dodala je Leavitt.

Izraelska vojska napala zloglasni zatvor u Teheranu

Izraelska vojska napala je zloglasni zatvor Evin u iranskome glavnom gradu Teheranu, objavio je u ponedjeljak ured ministra obrane Israela Katza, kao i prilazne puteve nuklearnom postrojenju Fordo koje je u noći na nedjelju oštetila američka vojska.

Ured je priopćio da su napadi bili usmjereni na zatvor “za političke zatvorenike i protivnike režima”, uz napade “bez premca” na dodatne “mete režima i tijela državne represije u srcu Teherana”.

Kremlj: Spremni smo pomoći Iranu, sve ovisi o njihovim zahtjevima

Rusija je spremna pružiti pomoć Iranu na različite načine, ovisno o tome što Teheran zatraži, izjavio je danas glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.

“Sve ovisi o tome što Iran treba”, rekao je Peskov novinarima na brifingu, dodavši kako je Rusija već ponudila svoje posredničke napore, nazvavši to “konkretnim oblikom pomoći”.

Istaknuo je i da je Rusija jasno iznijela svoj stav o ratu između Irana i Izraela, što, kako kaže, predstavlja važan čin podrške Teheranu. “Naš javno izražen stav također je oblik podrške iranskoj strani”, dodao je.

“Događa se, ili bolje rečeno, dogodilo se povećanje broja sudionika u ovom sukobu. Nova spirala eskalacije napetosti u regiji”, dodao je Peskov u izjavi novinarima.

“I, naravno, to osuđujemo i izražavamo žaljenje zbog toga, duboko žaljenje. Osim toga, naravno, ostaje pitanje što se dogodilo s (iranskim) nuklearnim postrojenjima, postoji li opasnost od zračenja”, upozorava glasnogovornik.

Peskov je otkrio i da je pitanje Irana bilo jedna od tema nedavnih razgovora ruskog predsjednika Vladimira Putina i američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Peskov je rekao da Trump nije unaprijed detaljno obavijestio Putina o planiranim udarima.

“Nije bilo detaljnih informacija. Temu Irana predsjednici su više puta raspravljali tijekom svojih posljednjih razgovora, Rusija je iznijela određene prijedloge, ali nije bilo izravnih detaljnih informacija o tome”, rekao je.
Putin osudio američke napade na Iran: Riječ je o ničim izazvanoj agresiji

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u ponedjeljak iranskom ministru vanjskih poslova da nema opravdanja za američko bombardiranje njegove zemlje te da Moskva pokušava pomoći iranskom narodu.

Putin je u Moskvi ugostio iranskog ministra vanjskih poslova Abasa Arakčija dva dana nakon što je američki predsjednik Donald Trump poslao američke bombardere da napadnu tri glavna iranska nuklearna postrojenja.

“Ova apsolutno ničim izazvana agresija protiv Irana nema osnove ni opravdanja”, rekao je Putin Arakčiju pred kamerama, dodajući da Rusija “ulaže napore kako bismo pomogli iranskom narodu”.

“Jako mi je drago što ste danas u Moskvi, ovo će nam dati priliku da razgovaramo o svim ovim gorućim pitanjima i zajedno razmislimo o tome kako bismo mogli izaći iz današnje situacije”, rekao je iranskom šefu diplomacije.

Arakči je Putinu rekao da Iran provodi legitimnu samoobranu i zahvalio Rusiji što je osudila američke postupke. Prenio je Putinu najbolje želje od iranskog vrhovnog vođe i predsjednika.

“Rusija je danas na pravoj strani povijesti i međunarodnog prava“, rekao je Arakči.

No, ostaje nejasno što bi Rusija mogla učiniti kako bi podržala Iran, važnog saveznika s kojim je Putin u siječnju potpisao sporazum o strateškoj suradnji. Taj sporazum ipak nije uključivao klauzulu o međusobnoj pomoći u obrani.

“Rusija je uvijek bila naš partner u području nuklearne energije. Izgradila je i nuklearnu elektranu u Bushehru”, rekao je Aragči, a javlja AP.

Prije američkih napada u subotu, Moskva je upozorila da bi američka vojna intervencija mogla destabilizirati cijelu regiju i gurnuti je u “ponor“, prenosi pisanje svjetskih agencija Jutarnji list.

/Desk/

Objava Trump pozvao na smanjenje cijene nafte i upozorio “Držite niske cijene, promatram vas, idete na ruku neprijatelju” – Putin osudio američki napad na Iran kojem je ponudio pomoć pojavila se prvi puta na Republika.

Prosječna cijena plina za kućanstva u EU bila je u drugoj polovici 2024. gotovo 11,7 posto viša nego u prethodnih šest mjeseci, dosegnuvši najvišu razinu od 2008. godine, od 12,33 eura za 100 kilovatsati, prenosi HINA.

U prvoj polovici prošle godine bila je niža gotovo dva posto nego u prethodnih šest mjeseci.

Kućanstva su tako na razini Unije ponovo izdvajala više za plin, prvi puta od kraja 2022. godine, i to uglavnom zbog podignutih nameta u mnogim zemljama nakon popuštanja energetske krize, navode statističari.

Na godišnjoj su razini cijene plina za kućanstva u EU u drugoj polovici 2024. uvećane za 9,6 posto, pokazuju Eurostatove tablice.

U eurozoni plin je za kućanstva u razdoblju od srpnja do prosinca bio u prosjeku skuplji za 12,7 posto nego u prethodnih šest mjeseci i stajao je 13,18 eura za 100 kilovatsati. U prvoj polovici godine bio je pojeftinio za četiri posto.

Godišnja usporedba pokazuje pak poskupljenje plina u razdoblju od srpnja do prosinca za 8,2 posto.

Hrvatska uz Mađarsku

Najnižu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su i u drugoj polovici 2024. godine kućanstva u Mađarskoj, od 3,20 eura za 100 kilovatsati.

Slijedi Hrvatska s cijenom plina za kućanstva u drugoj polovici 2024. od 4,56 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, višom za dva posto nego u prethodnih šest mjeseci. Podaci također pokazuju da se time vratila na razinu iz druge polovine 2023. godine.

U skupinu zemalja s najnižom cijenom plina za kućanstva svrstala se ponovo i Rumunjska gdje je stajao oko 5,4 eura za 100 kilovatsati.

Najvišu pak cijenu plina, izraženu u eurima, i dalje su plaćala kućanstva u Švedskoj i Nizozemskoj, od približno 18,9 eura odnosno 16,7 eura za 100 kilovatsati. Blizu je i Italija, gdje je stajao gotovo 15,9 eura. Eurostat nije raspolagao jedino podacima o cijenama plina za kućanstva u Poljskoj.

/Desk/

Objava Hrvatska među zemljama EU-a s najjeftinijim plinom pojavila se prvi puta na Republika.

Trenutno stanje na tržištu prirodnog plina, uzimajući u obzir nedavne izvještaje o zalihama i cijenama, te utjecaj geopolitičkih čimbenika, posebno u kontekstu razgovora između Sjedinjenih Američkih Država i Rusije o mogućem primirju u Ukrajini, analizira Energypress.

Jedan od ključnih čimbenika koji su oblikovali tržište prirodnog plina u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) u posljednjem razdoblju je izvještaj Američke agencije za energetiku (EIA) koji je pokazao neočekivani porast zaliha prirodnog plina. Prema podacima EIA-e, u tjednu koji je završio 14. ožujka, američke energetske tvrtke dodale su 9 milijardi kubičnih stopa (Bcf) plina u skladišta, što je znatno više od predviđenih 3 milijarde kubičnih stopa. Ovo je prvi porast zaliha nakon studenog 2024. godine, čime se smanjuje deficit skladištenja. Iako su zalihe prirodnog plina u SAD-u još uvijek 26,8% niže u odnosu na prošlu godinu, a 10% ispod petogodišnjeg prosjeka, ovo povećanje nudi određenu nadu za stabilnost tržišta.

Porast zaliha mogao bi biti rezultat povoljnijih vremenskih uvjeta, koji su doveli do smanjene potrošnje plina za grijanje, te povećane proizvodnje plina u Sjedinjenim Državama. S obzirom na to da je proizvodnja plina u dolini 48 američkih država porasla na 105,7 milijardi kubičnih stopa dnevno (Bcf/d), premašujući prethodni rekord iz veljače 2025. godine, očekuje se da će se trend rasta zaliha nastaviti u narednim tjednima, pod uvjetom da temperatura ostane u granicama sezonskih prosjeka.

Dok se zalihe plina u SAD-u povećavaju, izvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG) iz Sjedinjenih Država doživljava rekordne visine. Prema izvješću, izvoz LNG-a iz SAD-a dosegao je rekordnih 15,7 milijardi kubičnih stopa dnevno (bcfd) u ožujku 2025. godine.

Ovaj porast izvoza može se povezati s proširenim operacijama na LNG terminalu Venture Global u Plaqueminesu, što je doprinijelo povećanoj proizvodnji i izvozu LNG-a na globalno tržište. Unatoč povećanju izvoza, rast zaliha i rekordna proizvodnja mogli bi pomoći u održavanju ravnoteže na tržištu plina, što bi moglo ublažiti potencijalne pritiske na cijene.

Vremenski uvjeti imaju ključnu ulogu u oblikovanju potražnje za prirodnim plinom, osobito u sezoni grijanja. Prema analizama LSEG-a, prosječne temperature u Velikoj Britaniji i Europi bile su iznad normalnih u posljednja dva tjedna, što je imalo utjecaj na potražnju za plinom.

U Velikoj Britaniji, povratak dva nuklearna postrojenja s održavanja također je pridonio nižim cijenama, budući da su nuklearne snage smanjile pritisak na tržište plina. U Europi, predviđeno je da će temperature sljedeći tjedan ponovno biti više od prosjeka, što će dodatno smanjiti potražnju za plinom za grijanje.

Ovaj trend, iako povoljan za krajnje potrošače, ima negativan utjecaj na cijene prirodnog plina, jer smanjena potražnja znači da bi viškovi plina mogli dodatno smanjiti cijene na tržištima.

Geopolitička situacija, osobito sukob u Ukrajini, ostaje ključni faktor koji oblikuje energetske tržište. Nedavni razgovori između američkih i ruskih dužnosnika u Saudijskoj Arabiji o mogućem primirju u Ukrajini imali su utjecaj na tržište prirodnog plina, budući da bi bilo kakav napredak u pregovorima mogao smanjiti napetosti na globalnom tržištu energenata.

S obzirom na to da Rusija ostaje ključni igrač u globalnoj opskrbi plinom, svaki znak smanjenja napetosti mogao bi utjecati na cijene plina, osobito u Europi.

Međutim, i dalje se očekuje da će cijene prirodnog plina u Europi ostati pod pritiskom zbog slabih temelja na tržištu, unatoč mogućim geopolitičkim pomacima. U ponedjeljak, na primjer, cijene nizozemskih i britanskih ugovora o prirodnom plinu pale su zbog blažih temperatura, a i dalje nije bilo značajnih političkih ili geopolitičkih događaja koji bi mogli potaknuti velike promjene u tržišnim uvjetima.

U tržištu ugljena, cijene su također podložne promjenama koje se odražavaju na cijene energije u Europi. Na europskom tržištu ugljena, benchmark ugovor je pao na 71,39 eura po toni, što odražava smanjenu potražnju za ugljenom u kontekstu povećane proizvodnje plina i obnovljivih izvora energije. Također, cijene emisija ugljičnog dioksida (CO2) ostale su stabilne, što ukazuje na dugoročne izazove u postizanju ciljeva smanjenja emisija i postepeno smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima.

Tržište prirodnog plina suočava se s kompleksnom situacijom u 2025. godini, s višestrukim faktorima koji utječu na cijene. Porast zaliha u Sjedinjenim Državama, rekordni izvoz LNG-a, te blaži vremenski uvjeti smanjuju potražnju i stvaraju niže cijene na tržištima plina, dok geopolitičke napetosti u Ukrajini i razgovori između SAD-a i Rusije dodaju neizvjesnost i moguća ograničenja na globalnoj energetskoj stabilnosti. Dugoročno gledano, ove promjene će imati značajan utjecaj na energetske politike, cijene energenata i energetske strategije u Europi i Sjedinjenim Državama.

/Desk/

Objava Kakvo će biti tržište plina ove godine pojavila se prvi puta na Republika.

Na referentnoj nizozemskoj digitalnoj burzi TTF megavatsat plina s rokom isporuke u veljači stajao je jutros 50,4 eura, najviše od kraja studenog 2023. Neposredno nakon podneva cijena se stabilizirala na 50,13 eura za megavatsat.

Od sredine rujna plin je tako na TTF-u poskupio za otprilike 40 posto. Najjeftiniji je lani bio u ožujku, kada je za megavatsat trebalo izdvojiti 29,13 eura.

Skok cijena na početku 2025. potaknula je Ukrajina odlukom o obustavi tranzit ruskog plina nakon isteka ugovora.

Talijanski ministar energetike Gilberto Pichetto Fratin naglasio je u petak, nakon skoka cijena u prvim danima 2025., da bi EU trebao ponovno produljiti odredbu o kriznom cjenovnom limitu za plin koja istječe potkraj mjeseca.

EU je uveo cjenovni limit potkraj 2022. kako bi obuzdao naglo poskupljenje plina zbog sankcija Rusiji i prekida isporuka ruskog plina cjevovodima Yamal-Europe i Sjeverni tok 1 preko Baltičkog mora koji je uništen u eksploziji.

Komisija je postavila stroge uvjete za aktiviranje cjenovnog limita pa se tako trgovina na burzama obustavlja ako cijena na TTF-u premaši 180 eura. Mehanizam se aktivira i ako je cijena na TTF-u tri dana zaredom za 35 dolara veća od referentne cijene ukapljenog prirodnog plina na svjetskim tržištima.

Cijene su se u međuvremenu spustile zahvaljujući blagoj zimi i popunjenim zalihama pa mehanizam nije aktiviran.

Talijanski ministar zatražio je u petak od EU-a i da znatno snizi cjenovni plafon kako bi se spriječio mogući cjenovni šok.

– Mislim da bi EU u ovom trenutku trebao ponovno uvesti cjenovni limit, ali ne od 180 eura, nego od 50 ili 60 eura, rekao je talijanski ministar u radijskom intervjuu. Dodao je da Italija ima dovoljno uskladištenog plina za normalnu opskrbu iduća dva mjeseca, prenosi HINA.

/Desk/

Objava U Europi divljaju cijene plina pojavila se prvi puta na Republika.

U srijedu je globalna referentna cijena za arabicu porasla za 4,6 posto na 3,2305 američkih dolara po funti, što je najviša razina od 1977. godine, piše Business Insider, a prenosi tportal. Od početka godine terminski ugovori za arabicu skočili su više od 70 posto.

Istodobno je referentna cijena za robustu — jeftiniju alternativu arabici — porasla za 6,9 posto, dosegnuvši 5533 dolara po toni. Cijene robuste ove su godine narasle za 80 posto. Najveći svjetski proizvođač kave, Nestlé, prošlog tjedna najavio je povećanje cijena kako bi ublažio rastuće troškove za sirovine.

Kava je već poskupjela proteklih godina

Ljubitelji kave već osjete ove promjene: podaci američkog Zavoda za statistiku rada pokazuju da su joj maloprodajne cijene znatno porasle između srpnja 2021. i veljače 2023., a trenutačno se i dalje drže na visokim razinama.

“Povećanje cijena kave sigurno otežava situaciju američkim potrošačima”, izjavio je Jason Miller, profesor upravljanja opskrbnim lancima na Sveučilištu Michigan State. Cijene su ove godine porasle zbog nekoliko faktora, uključujući ekstremne vremenske uvjete u Brazilu, najvećem svjetskom proizvođaču kave.

Brazil, koji proizvodi gotovo polovicu ukupne količine zrna arabice na svijetu, suočen je s ozbiljnim problemima. Poljoprivrednici su oklijevali prodavati zalihe, čekajući još veće cijene nakon što su već prodali oko 70 posto trenutnog uroda, prenosi Reuters.

Raste i cijena jeftinije robuste

Najgora suša u 70 godina pogodila je Brazil u kolovozu i rujnu, što je izazvalo zabrinutost za sljedeću žetvu. Iako je obilna kiša kasnije pomogla drveću da procvjeta, stručnjaci su zabrinuti hoće li se cvjetovi pravilno razviti u plodove koji sadrže zrna kave.

“Trenutna nesigurnost oko brazilske proizvodnje izaziva značajnu zabrinutost za opskrbu u nadolazećoj tržišnoj godini, a koja počinje u srpnju”, napisao je Guilherme Morya, viši analitičar u Rabobanku.

Dok neki potrošači prelaze na jeftiniju robustu, cijene te vrste kave također rastu. U Vijetnamu, najvećem proizvođaču robuste, obilne kiše nakon ranijih suša otežale su situaciju. Trenutna žetva odvija se nakon tri godine deficita u opskrbi.

Lokalni izvještaji navode da i vijetnamski uzgajivači traže više cijene, slijedeći primjer brazilskih kolega. Slični problemi prisutni su i u drugim velikim proizvođačima, poput Kolumbije i Hondurasa, koji se također bore s ekstremnim vremenskim uvjetima.

Rastuća globalna potražnja i moguće carine u SAD-u

Globalna potražnja za kavom pogoršava situaciju. Stručnjaci za lanac opskrbe ističu da sve veći broj ljubitelja kave, osobito onih koji preferiraju kvalitetnije napitke od arabice, povećava pritisak na ograničene zalihe, prenosi tportal.

“Rast potražnje za otmjenijim napicima od arabice, u kombinaciji s dugim periodom potrebnim za uzgoj novih biljaka, izaziva probleme u opskrbi”, izjavio je Christopher Tang, profesor na UCLA.

Dodatni pritisak mogao bi doći iz SAD-a. Tijekom kampanje je novoizabrani predsjednik Donald Trump najavio mogućnost univerzalnih carina na robu iz inozemstva. Iako su trenutačni planovi usmjereni na Kanadu, Meksiko i Kinu, proširenje carina na zemlje poput Brazila, Kolumbije i Vijetnama značajno bi povećalo cijene uvozne robe, uključujući kavu. Prema procjenama think tanka Third Way, potencijalne carine mogle bi povećati cijenu funte kave za 0,23 dolara.

Europske zalihe i logistički problemi u Brazilu

Opskrba kavom nije samo problem za SAD. Europske zemlje također gomilaju zalihe uoči novih pravila Europske unije, a koja zahtijevaju dokaz da uvozna roba nije uzgojena na iskrčenoj zemlji. Iako je provedba zakona odgođena za godinu dana, ovaj je propis već povećao uvoz kave u Uniju.

Situaciju otežavaju i logistički problemi u Brazilu. Do listopada je 1,7 milijuna vreća kave od 60 kilograma zapelo u brazilskim lukama zbog nedostatka infrastrukture za obradu tereta, izvijestila je brazilska grupa izvoznika Cecafé.

Špekulanti povećavaju tržišnu volatilnost

Uz sve ove čimbenike, nekomercijalni špekulanti, poput investicijskih fondova, povećavaju volatilnost na tom tržištu. Švicarska tvrtka Sucafina primijetila je da fondovi ‘iskorištavaju zamah’, prodajući pri padu cijena i kupujući pri rastu, prenosi tportal.

“Pržionice, koje često posluju po principu ‘iz ruke u usta’ zbog visokih troškova financiranja, teško se nose s trenutnom nestabilnošću tržišta”, zaključila je tvrtka.

/Desk/

Objava Rekordne cijene kave, a poskupjeti će još i više pojavila se prvi puta na Republika.