Grad se nalazi u ukrajinskoj regiji Doneck i tijekom ruske invazije pretvoren je u ruševine, budući da je veći dio rata izložen udarima na bojišnici.

U srijedu je čečenski vođa Kadirov rekao da se čečenske specijalne snage pripremaju za ofenzivu uslijed intenziviranja napada na rusko pogranično područje Belgorod. “Prijatelji, čečenske jedinice dobile su novu zapovijed za preraspodjelu svojih snaga. Područja Donjecke Narodne Republike postaju zona odgovornosti”, rekao je Kadirov u izjavi na Telegramu.

Objava Čečeni predvođeni Kadirovim ginu za Putinovu Rusiju – Kadirovci pokrenuli ofanzivu na istoku Ukrajine pojavila se prvi puta na Republika.

U sjeni rata u Ukrajini Europu ponovno potresa novi veliki migrantski val na razini onog otprije sedam godina. Prema podacima Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu Frontex, tijekom 2022. godine u Europi je zabilježeno oko 330.000 ilegalnih prelazaka granice, što je na razini 2016. godine, kad se Europa suočila s masovnim migrantskim izbjegličkim valom, piše Jutarnji list.

Pet je glavnih pravaca ulazaka migranata na područje Europske unije: iz Turske preko granice s Grčkom i Bugarskom, iz Bjelorusije u Poljsku, zapadnobalkanskom rutom preko Srbije i Bosne i Hercegovine u Mađarsku i Hrvatsku te preko Mediterana u Italiju i Španjolsku.

Turistički posjeti

Prošle godine otkriveno je više od 145.000 migranata na zapadnobalkanskoj ruti, što je povećanje od 136 posto u odnosu na 2021. godinu. Jedan od krakova te rute prolazi i preko naše zemlje. Prema službenim podacima hrvatskog MUP-a, policija je prošle godine postupala prema 50.624 osobe vezano za nezakoniti prelazak granice, što je u odnosu na 2021. godinu povećanje od 190 posto.

Povećani pritisak rezultat je i bezviznog režima Srbije i Bosne i Hercegovine sa zemljama iz kojih u Europu dolaze brojni ilegalni migranti.

Riječ je o Burundiju, Tunisu, Pakistanu, Indiji, Siriji itd. Kada je krajem godine 2022. Srbija uvela vize za državljane Tunisa, Burundija, Gvineje Bisau i Indije, pao je broj migranata na toj ruti. To je dovelo do promjene nacionalne strukture migranata koji ulaze u Hrvatsku, prije svega iz Bosne i Hercegovine.

Tako je iznimno povećan broj migranata iz Konga, s Kube te ruskih državljana. Njima nisu potrebne vize za ulazak u BiH, gdje službeno, najčešće avionom, dolaze u turistički posjet. A kada stignu u BiH, upute se na granicu s Hrvatskom, gdje zatraže međunarodnu zaštitu. Tako se, primjerice, prošle godine povećao broj kubanskih migranata za čak 3000 posto.

Krajem godine u samo nekoliko tjedana iz BiH je na hrvatske granične prijelaze pristiglo oko 2000 ruskih državljana, gotovo svi su Čečeni.

Nakon što su zatražili međunarodnu zaštitu, upućeni su u zagrebački hotel Porin. Ubrzo nakon podnošenja zahtjeva za azil, većina bi od njih pobjegla iz Hrvatske i ilegalno otišla u neku drugu europsku zemlju. Procjenjuje se da je od 2000 Čečena, u Hrvatskoj ostalo njih oko 200. U MUP-u procjenjuju da će se u sljedećem razdoblju povećati dolazak čečenskih izbjeglica u Hrvatsku.

Pritisak migracija

U MUP-u ističu da se u prvih 20 dana ove godine smanjio pritisak nezakonitih migracija, što nema veze s činjenicom da je Hrvatska postala dio schengenskog područja, nego sa srbijanskim uvođenjem viznog režima Tunisu i Burundiju krajem 2022. godine, a i zbog zimskih uvjeta koji otežavaju kretanje migranata. No, promijenila se praksa migranata koji sve više traže međunarodnu zaštitu, ali nakon smještaja u prihvatni centar, ubrzo bježe iz Hrvatske.

U pokušaju zaustavljanja ilegalnih migranata, pojedine europske zemlje zalažu se za donedavno nezamisliva rješenje – gradnju što više zidova i ograda na granicama Europske unije prema zemljama iz kojih dolazi najviše ilegalnih migranata. To se prije svega odnosi na granicu Bugarske i Grčke s Turskom te Poljske s Bjelorusijom.

U tome prednjači Austrija koja je službeno zatražila da Europska unija potroši dvije milijarde eura kako bi se uz postojeću 250 kilometara dugu ogradu s Turskom sagradio i zid. Taj je prijedlog na sastanku ministara unutarnjih poslova EU u četvrtak u Stockholmu iznio austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner, no odbili su ga. Zasad. Austrijskom prijedlogu sklona je i Nizozemska, a primjerice Danska i Latvija zalažu se za financiranje gradnje centara za tražitelje azila izvan Europe. Po mogućnosti u Africi.

Rasprava u EK

Kako bi spriječila ili čak zaustavila ulaske migranata iz Turske u svoju zemlju, Bugarska je još 2014. godine počela graditi žičanu ogradu. Počeli su s 30 kilometara žice, a sad su već na 201. kilometru ograde na granici s Turskom, koja je ukupno dugačka 260 kilometara. Grčka je dosad sagradila 37,5 kilometara ograde i planira još 35 kilometara ograde prema Turskoj.

Oko 400 ljudi svakodnevno pokušava ilegalno ući u Grčku iz Turske, a tijekom 2022. godine grčki graničari spriječili su više od 260.000 ljudi u ilegalnom prelasku granice. Poljska je u ljeto prošle godine sagradila pet i pol metara visoku i 186 kilometara dugačku ogradu prema Bjelorusiji, odakle tamošnji režim već godinu šalje migrante prema Europskoj uniji. Gradnja ograde stajala je 407 milijuna dolara, a Varšava sada od Bruxellesa traži da joj sav ili dio uloženog novca nadoknadi. U Europskoj komisiji se o tom zahtjevu vode velike rasprave, piše Jutarnji list.

/Desk/

Objava Preko BiH u Hrvatsku, za samo nekoliko tjedana, ilegalno ušlo 2.000 Rusa, skoro svi su Čečeni pojavila se prvi puta na Republika.

Pomoćnik direktora GP BiH, Svevlad Hoffman, danas je za N1 BiH govorio o zloupotrebi bezviznog režima između BiH i Rusije koju vrše određeni tražitelji azila u Hrvatskoj. Naime, veše desetina Čečena se nalazi nedaleko od granice i namjeravaju zatražiti azil u Hrvatskoj nakon što su u BiH došli zahvaljujući bezviznom režimu s Rusijom.

“To je jedan primjer zloupotrebe bezviznog režima između BiH i Rusije koji se odvija na takav način; dakle državljani Ruske Federacije odnosno republika iz sastava Ruske Federacije, Čečenije, Dagestana i ostalih dolaze na teritoriju BiH pod razlogom navodnog turističkog boravka u BiH”, kazao je Hoffman.

“Oni u pripremi tog putovanja osiguraju odgovarajuće vaučere za boravak u hotelima. Opskrbljeni su značajnim novčanim iznosima otprilike svaki ima između 4.000 do 6.000 eura. Međutim, kada obave kontrolu umjesto da se upute prema hotelu, oni sjedaju u taxi i kreću prema Velikoj Kladuši odnosno granici BiH i Hrvatske s namjerom da uđu u Hrvatsku pod izgovorom da traže azil“, kazao je Hoffman.

Hoffman dodaje da se tako krši više zakona.

“Oni obilato krše više zakona, Zakon o graničnoj kontroli, o strancima i zakon o azilu na koncu konca. Svako ko uđe na teritoriju BiH i ko navede lažne razloge za ulazak i boravak u BIH automatski krši zakone i trebao bi biti podložan energičnoj intervenciji prije svega Službe za poslove sa strancima“.

“Oni ne prave probleme, oni su fokusirani na svoj konačni cilj da traže azil u Hrvatskoj. To su uglavnom državljani Ruske Federacije, iz Čečenije, Dagestana itd”, kazao je Hoffman za N1 BiH.

Hoffman je vveć prije za pojedine medije izjavi kako ”dio pristiglih Čečena pripada tzv. Kadirovcima koji ne samo da su obmanuli granične policajce BiH prilikom ulaska u BiH, nego je i motiv njihovog ulaska u EU daleko od ostvarivanja azilantskog statusa”. Ova situacija predstavlja potencijalnu ozbiljnu ugrozu po sigurnost kako BiH tako i EU, upravo u svjetlu ratnog sukoba u Ukrajini, istaknuo je Hoffmann, prenijela je agencija HINA.

On se zauzeo za ukidanje bezviznoga režima s Rusijom kako bi se otklonili ovi sigurnosni problemi, a BiH uskladila svoju vanjsku politiku s Europskom unijom.

Božinović: Ne možete puštati svakoga

“Uskladiti se sa viznom politikom Europske unije, i voditi računa koga puštati na teritoriju Bosne i Hercegovine”, poruka je koju je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović Hrvatske uputio kolegama u BiH, a zbog Čečena koji koristeći bezvizni režim BiH za ruske državljane dolaze na granicu sa Hrvatskom i traže azil.

“To bi bilo vrlo jednostavno riješiti kada se ne bi baš svakoga puštalo na svoju teritoriju”, rekao je Božinović.

On je dodao da hrvatska policija raspolaže informacijom da Čečeni ulaze u BiH kao turisti, s uplaćenim boravkom, ali da se po ulasku odlučuju na odlazak na granicu sa RH, što je ranije potvrdio i Svevlad Hoffman iz Granične policije.

“Ono što je naša poruka, zbog činjenicu zbog koje smo jako zadovoljni, i sami smo tome pridonijeli, da je BiH postala kandidat za članstvo u EU, podsjećam da države koje imaju ambiciju postati članice, između ostalog moraju uskladiti svoju vanjsku i sigurnosnu politiku sa EU, u tom kontekstu i vizne režime”, rekao je Božinović.

Govoreći o ilegalnim migracijama uopće,, on se osvrnuo i na stanje u drugim zemljama regije

“Kad bi se naše susjedne države pridržavle viznog režima koji važe na teritoriji, ne bismo imali povećanje, možda i manje ilegalnih pokušaja ulaska na teritorij Hrvatske, sutra na teritorij Schengena nego što smo imali prošle godine”, rekao je hrvatski ministar.

/Desk/

Objava Kako Rusi i Čečeni koriste bezvizni režim sa Srbijom i preko BiH traže azil u Hrvatskoj, među njima i Kadirovci – Božinović: Ne možete puštati svakoga pojavila se prvi puta na Republika.

Ovu vijest javlja glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu Ukrajine.

Čečenija je nekada bila u ratu s Moskvom, no sada je pod kontrolom Putinovog režima. Na njenom čelu je Ramzan Kadirov, pod čijom je kontrolom i paravojska, a zato je i zovu Kadirovci, prenose agencije.

Harkivom odjekuju eksplozije, novinar Scott Stedman javlja da Rusi raketiraju grad.

– Udaraju nevjerojatno silovito, rekao je Stedman koji pretpostavlja da je riječ o višecijevnim raketnim bacačima.

Projektil je danas pogodio privatnu kliniku za rodilište u blizini Kijeva u Ukrajini, navodi se u objavi na Facebooku šefa rodilišta Adonisa Vitalija Gyrina.

An assassination attempt on Volodymyr Zelenskyy, prepared by an "elite group of Kadyrovtsi (Kadyrov's thugs)," has been prevented in Kyiv Oblast, @NSDC_ua secretary Oleksiy Danilov said. They were terminated.

— Euromaidan Press (@EuromaidanPress) March 1, 2022

“Projektil je pogodio rodilište. Napravljena je velika šteta, ali zgrada stoji. Svi su evakuirani”, napisao je Gyrin na svojoj Facebook stranici.

Gyrin je također izričito zamolio ljude da ne dolaze u kliniku: “Najvažnije je da ne dolazite sada po nikoga odavde. Svi su na sigurnom mjestu i u sigurnosti. To je sigurno.”

Gyrin je na svojoj Facebook stranici objavio i fotografije na kojima se vidi oštećena zgrada klinike Adonis.

Rusija bombardira kijevske četvrti, grad Višnjeve izvan glavnog grada, prema Državnoj službi za posebne komunikacije Ukrajine, prenosi Kyiv Independent.

Trenutačno napadnute četvrti su Rusanivka, Kurenivka, Boiarka i područje u blizini međunarodne zračne luke Kijev ili Žuljani.

Glasna eksplozija čula se i u Biloj Cerkvi, gradu u Kijevskoj oblasti, gdje je pogođeno skladište goriva, izvijestila je novinska agencija UNIAN.

Više kazetnih bombi ispaljeno je u ponedjeljak na Harkiv, drugi najveći grad u Ukrajini, tvrdi udruga Human Rights Watch (HRW).

Harkiv je meta žestokih zračnih napada od invazije Rusije na Ukrajinu 24. veljače. “Čini se da je Harkiv jučer u više navrata bio pogođen kazetnim bombama”, rekao je Sam Dubberly, voditelj laboratorija Digital Investigations HRW-a.

– Geolocirali smo snimku jednog od napada kazetnim bombama na kojoj se, kako se čini, vide civilne žrtve, rekao je Dubberly.

Reuters je geolocirao dvije odvojene video snimke s tutnjavom i bljeskovima iznad rezidencijalne četvrti grada od 1,4 milijuna stanovnika, ali nema originalne snimke da bi potvrdio vrijeme i datum snimki objavljenih u ponedjeljak na internetu.

Hamish de Bretton-Gordon, bivši časnik britanske vojske i stručnjak za biološko i kemijsko oružje, kazao je nakon pregledanih snimki da eksplozije jako sliče na kazetne bombe kakve je vidio u Iraku i Siriji.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov je kazao da su optužbe da Rusija koristi kazetne i vakuumske bombe “lažne vijesti”. Ruske operacije, rekao je Peskov, usmjerene su na vojne, a ne civilne ciljeve.

Rusija i Ukrajina se nisu 2008. pridružile Konvenciji o kazetnoj municiji koju je potpisalo 108 zemalja, no to nije učinio ni SAD.

Objava Čečeni spriječeni u pokušaju atentata na Zelenskog, Rusi silovito tuku Kijev i Harkiv pojavila se prvi puta na Republika.