Merz (69), koji je s CDU/CSU konzervativcima pobijedio na saveznim izborima u veljači i potom osigurao koalicijski dogovor sa Socijaldemokratskom strankom Njemačke (SPD), dobio je samo 310 glasova u Donjem domu parlamenta, izjavila je predsjednica Bundestaga Julia Kloeckner. Za većinu mu je bilo potrebno 316 glasova.

Kloeckner je izjavila da prekida parlamentarnu sjednicu kako bi se parlamentarne skupine mogle konzultirati o daljnjem postupanju.

Donji dom parlamenta, Bundestag, sada ima 14 dana da izabere Merza ili drugog kandidata za kancelara apsolutnom većinom, a novo glasovanje moglo bi se pokušati već u utorak.

Merzovi konzervativci pobijedili su na nacionalnim izborima u veljači s 28,5 posto glasova, ali im je potreban barem jedan partner za formiranje većinske vlade.

U ponedjeljak su potpisali koalicijski sporazum s lijevo-centrističkim Socijaldemokratima, koji su osvojili samo 16,4 posto, što je njihov najgori rezultat.

/Desk/

Objava Friedrich Merz (još) nije izabran za kancelara – nedostajalo mu 6 glasova pojavila se prvi puta na Republika.

Njemačka TV kuća ZDF objavila je raspored mjesta u njemačkom parlamentu. Njemačka ima kompliciran, nedavno reformiran, izborni sustav prema kojem je broj zastupnika ograničen na 630.
Ovakva je podjela mjesta u parlamentu:
CDU/CSU – 208 mjesta, AfD – 152 mjesta, SPD – 120 mjesta, Zeleni – 85 mjesta, Linke – 64 mjesta, SSW – 1 mjesto

Merz: Prioritet brzo osamostaljenje od SAD-a

Kancelarski kandidat Unije CDU/CSU, pobjedničke stranke na parlamentarnim izborima u Njemačkoj, Friedrich Merz ocijenio je miješanje SAD-a u predizbornu kampanju jednako problematičnom kao i miješanje Rusije te se založio za što brže osamostaljivanje Europe od SAD-a.

Intervencije iz Washingtona nisu bile ništa manje dramatične, drastične i besramne nego one koje smo doživjeli iz smjera Moskve, rekao je Friedrich Merz u razgovoru predstavnika stranaka na javnoj televiziji nakon održavanja parlamentarnih izbora.

Dodao je kako je američki predsjednik Donald Trump pokazao da je Amerikancima sudbina Europe potpuno nevažna.

Merz je posebice kritizirao podršku Trumpovog suradnika Elona Muska desno-populističkoj Alternativi za Njemačku (AfD).

Vjerojatni budući kancelar Njemačke je rekao kako se Njemačka nalazi pod pritiskom s mnogih strana i zato zatražio više jedinstva u Europi.

– Nisam vjerovao da ću ikada ove riječi izreći na njemačkoj televiziji, ali sada je apsolutni prioritet postići jedinstvo u Europi i Europu do te mjere ojačati da se korak po korak osamostali od SAD-a, rekao je predsjednik Kršćansko-demokratske unije (CDU).

Naveo je kako s nestrpljenjem iščekuje NATO sumit u lipnju.

Pitanje je hoćemo li tada uopće moći govoriti o NATO-u u sadašnjoj formi ili ćemo morati još brže uspostaviti europsku obrambenu sposobnost, rekao je Merz.

Zaokret u Njemačkoj

Snažni zaokret Njemačke udesno na jučerašnjim parlamentarnim izborima. Pobijedili su demokršćani, a povijesni uspjeh postigla je desna Alternativa za Njemačku, koja je udvostručila broj zastupnika u Bundestagu.

Do jučer vladajući socijaldemokrati doživjelu su izborni debakl. Budući kancelar Friedrich Merz, u razgovoru s čelnicima stranaka na javnoj televiziji nakon izbora, rekao je kako je američki predsjednik Trump pokazao da je Amerikancima sudbina Europe potpuno nevažna i zauzeo se za što brže osamostaljivanje Europe.

HRT-ov dopisnik Srećko Matić kazao je kako je plan da se velika koalicija oformi što prije. Najizvjesnija opcija je trenutno novo izdanje tzv. GroKo koalicije sa socijaldemokratima, ali bez aktualnog kancelara Olafa Scholza, izvješćuje HRT.

– Merz se u svom govoru referirao na probleme koji su pred Njemačkom, ali i probleme u kontekstu EU-a i nove sigurnosne arhitekture. Jasno je poručio kako želi Njemačkoj vratiti lidersku ulogu. Rekao je i da se stvari u EU trenutno događaju bez Njemačke, zemlje koja je dugo bila na glasu kao motor integracije EU-a, osvrnuo se Matić.

Matić je rekao kako se u prvim reakcijama analitičara može čuti dosta zabrinutosti po pitanju političke stabilnosti Njemačke.

– Njemačka pomalo postaje kao Italija ili Austrija. Događa se ozbiljna erozija političkog centra, koji je dugo krasio njemačku politiku, s jačanjem lijevog i pogotovo desnog ruba. Kako se taj centar sužava, sužavaju se i opcije oko stvaranja stabilnih koalicija. Nekada je bilo pravilo da vladajuću koaliciju čine dvije stranke, u prošlom sazivu smo imali tri stranke, a noćas je prijetila mogućnost da se možda bude morala stvoriti koalicija s četiri stranke. Što više stranaka, više nestabilnosti, više mogućih trzavica, a naravno i više loših vijesti i za Njemačku i Europu, rekao je Matić.

Izbore je obilježila rekordna izlaznost.

– Posljednjih tjedana dogodila se ogromna mobilizacija na svim stranama, pogotovo oko teme migracija. Predizborna kampanja bila je obilježena s nekoliko terorističkih napada za koji su odgovorni azilanti. Među žrtvama ima i djece. U toj atmosferi kuhale su emocije, pogotovo na desnici AfD je to pokušavao kapitalizirati, rekao je Matić.

Merz je htio poručiti građanima da je Unija, kao stranka koja želi preuzeti ured kancelara, u stanju voditi politiku koju zahtijeva velika većina građana.

– Dvije trećine građana već godinu i pol do dvije traži radikalniji zaokret po pitanju migracija, međutim on se ne događa i zato se dogodila erozija povjerenja u saveznu vladu i kancelara Sholza. SPD je izgubio totalni kredibilitet čak i među svojom tradicionalnom klijentelom, rekao je Matić.

– Trend koji pokazuju ovi izbori, kako je primijetio bivši vicekancelar i šef SPD-a Sigmar Gabriel, Njemačka je još jedan izborni ciklus udaljena od Trumpa, kazao je Matić.

Politologinja Nikolina Borčić odgovorila je ima li Merz ono što je potrebno da bude pravi lider Njemačke.

– Njemački mediji često Merza portretiraju kao osobu za koju je jasno kakve stavove ima. Dugo godina bio je u sjeni Angele Merkel. Teško je došao do vodećeg mjesta u CDU, iz trećeg pokušaja, krajem 2021. Što se tiče komunikacije, karakterizira ga drčnost, ponekad i nepromišljenost. Snađe se u situcijama u kojima vidi plus za sebe. Iz perspektive budućeg premijera njegova primarna uloga jest postaviti se se kao opozicija AfD-u koja nudi dovoljno snažne, restriktivne perspektive, primarno u odnosu na migrantska pitanja, rekla je Borčić.

Politolog Nenad Zakošek kazao je kako zasad nikako nije moguća koalicija s krajnjom desnicom.

– AfD nije homogen. Njemačka služba za zaštitu ustava ocjenjuje dio funkcionera AfD-a i pristaša kao ekstremnu desnicu izvan ustavnog poretka, odnosno oni ugrožavaju ustavni poredak. Ta karakterizacija onemogućuje suradnju s takvom strankom. Drugo je povijest Njemačke i nacistički poredak. AfD nastoji ne tematizirati ta pitanja, ali desno krilo pokazuje određene oblike nostalgije prema nacizmu, rekao je Zakošek.

Za sada je, kazao je Zakošek, AfD i dalje ograničen fenomen. Glavna potpora dolazi s prostora bivše istočne Njemačke.

– To je sigurno pitanje političke kulture. Iako su to generacije koje su rođene nakon ujedinjenja, taj dio Njemačke nije prošao oblik denacifikacije, komunistička Njemačka je to nekako ispod tepiha gurnula. Kasnije ’60-ih i ’70-ih se to stalno tematiziralo. Drugo, imate fenomen stvaranja zasebnog identiteta istočnih pokrajina, diskriminacije i osjećaja potisnutosti jer su u procesu ujedinjenja dominirali akteri zapadne Njemačke. To je protestni oblik reakcije na osjećaj zanemarenosti, pojasnio je Zakošek.

/Desk/

Objava Friedrich Merz u pobjedničkom govoru nakon izbora u Njemačkoj: Nisam vjerovao da ću ikada ovo kazati: Apsolutni prioritet postići jedinstvo u Europi i snažno ju ojačati da se ostamostali od SAD-a pojavila se prvi puta na Republika.

Merz: “Pobijedili smo na izborima”

U izbornom stožeru stranaka Unije kancelarski kandidat Friedrich Merz dočekan je gromoglasnim pljeskom. “Mi, Unija – CDU i CSU – pobijedili smo na ovim saveznim izborima”, rekao je, dok je uz njega na pozornici stajao čelnik CSU-a Markus Söder. Zahvalio je biračima na povjerenju koje su ukazali stankama Unije. “Svjestan sam odgovornosti koja sada leži preda mnom”, rekao je čelnik CDU-a, piše Deutsche Welle.

Merz je izrazio poštovanje prema svojim političkim suparnicima. Sada je, naglasio je, najvažnije što prije sastaviti sposobnu vladu. “Svijet tamo vani ne čeka na nas”, upozorio je. Iako se konačni rezultati još čekaju, ishod je jasan, rekao je Merz.

Nema prevelike euforije u CDU-u

Raspoloženje u CDU-u daleko je od euforije. Nema slavlja, nema suza radosnica – više pljesak iz obveze. Ako stranke Unije, CDU i CSU, ostanu ispod 30 posto, to bi bilo znatno ispod očekivanja. U tom slučaju, strategija nije uspjela. Na posljednjim metrima političke snage lijevo od centra značajno su ojačale. Odaziv birača iznosio je 84 posto, što je oko 8 posto više – najviše od ponovnog ujedinjenja Njemačke, piše DW.

Večer je još mlada, rezultati se još mogu promijeniti, no zasad se čini da strategija Unije nije dala željene rezultate. Čini se da im migracijska politika nije donijela toliko glasova koliko su očekivali. Štoviše, izgleda da su najave o strožoj migracijskoj politici mobilizirale lijeve snage.

Jasni pobjednik je AfD, koji je uspio gotovo udvostručiti svoju podršku. Kako će izgledati sljedeća vlada, prema prvim prognozama, ovisit će o FDP-u. Ako liberali uđu u parlament, Uniji i SPD-u neće biti dovoljno za koaliciju udvoje, što znači da će buduća vlada morati biti sastavljena od tri stranke. Ako liberali ostanu izvan parlamenta, mogla bi biti moguća tzv. “velika koalicija” – CDU/CSU sa SPD-om. To bi bila najsigurnija i najstabilnija opcija od svih mogućih koalicija.

AfD ostvario rekordan rast

Jedan od najvećih pobjednika izbora je AfD. Ova krajnje desna stranka gotovo je udvostručila svoj rezultat iz 2021. godine i, prema prvim rezultatima, osvojila 19,9 posto glasova – što je rekord za AfD na saveznoj razini. Po prvi put u svojoj povijesti stranka je imala kandidatkinju za kancelarku: Alice Weidel. Ona je jasno kao cilj istaknula preuzimanje odgovornosti u vladi. Također je poručila da je AfD otvoren za koalicijske pregovore sa strankama Unije (CDU/CSU).

AfD-u je tijekom kampanje koristila opća kriza, nezadovoljstvo vladinom politikom te strah mnogih građana od socijalne krize i imigracije. No, stranka je uspjela pridobiti birače i izvan svojih tradicionalnih tema, primjerice na području gospodarske politike. AfD postaje izbor za sve veći broj birača, a trend normalizacije stranke nastavlja se.

Njemačka služba za zaštitu ustavnog poretka klasificira AfD djelomično kao ekstremno desnu stranku. Sve ostale stranke u Bundestagu isključile su mogućnost koalicije s njom.

SPD: Scholz je spreman snositi odgovornost

SPD doživljava debakl i postaje tek treća politička snaga u Njemačkoj. Osvojenih 16,2 posto predstavlja novi povijesni minimum za socijaldemokrate i označava ogroman gubitak povjerenja birača u odnosu na pobjedu na izborima 2021., kada su osvojili 25,7 posto.

“Ovo je izuzetno gorka večer za SPD”, rekao je glavni tajnik Matthias Miersch za javni servis ZDF. “Semaforska koalicija je izgubila povjerenje birača.” Jasno je, dodao je, da mandat za sastavljanje vlade sada pripada Friedrichu Merzu.

Nešto kasnije, Olaf Scholz se također obratio javnosti iz sjedišta SPD-a u Berlinu. Priznao je poraz stranke. “Ovo je gorak izborni rezultat za Socijaldemokratsku stranku, a ujedno i izborni poraz.” Scholz je jasno dao do znanja da preuzima odgovornost za rezultat, piše DW

/Desk/

Objava Izbori u Njemačkoj – CDU/CSU očekivano pobjednici, AfD s rekordnim rezultatom, SPD s gorkim porazom pojavila se prvi puta na Republika.

On planira dati 24-satni ultimatum ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu za obustavu ratnih djelovanja u Ukrajini, prenosi  The Moscow Times dijelove njegovog intervjua za njemački Stern.

Ukoliko zahtjev ne bude ispunjen, Merz ima namjeru, kaže, prenijeti  krstareće rakete Taurus u Ukrajinu i ukinuti ograničenja upotrebe oružja dugog dometa za napade na rusku teritoriju.

“Stav Njemačke treba biti da se Ukrajina može uspješno obraniti svim mogućim sredstvima”, naglasio je on dodajući kako je otvoren za dijalog s Putinom.

Merz, koji je u rujnu nominiran za kandidata CDU-a, ranije je izrazio oštar stav prema Rusiji.

Tako je u listopadu, govoreći u Bundestagu, pozvao na „odlučniji smjer“ i kritizirao kancelara Olafa Scholza, koga je optužio kako je prisilio Ukrajinu na borbu s „jednom rukom iza leđa“ zbog nespremnosti Berlina da prenese rakete Taurus u Kijev.

Scholz je 7. studenog otpustio ministra financija Christiana Lindnera i najavio glasanje o povjerenju vladi u siječnju kako bi mogao održati izvanredne izbore u ožujku.

Neslaganja Scholza i Lindnera odnosila su se na mjere za izvlačenje Njemačke iz ekonomske krize, kao i na proračun za 2025. gdje je Lindner predložio smanjenje pomoći Ukrajini, s čime se Scholz nije složio.

Lindnerovo otpuštanje zapravo je označilo kolaps vladajuće koalicije.

Njemačkom sada upravlja manjinska vlada koja uključuje Socijaldemokratsku stranku (SPD) i Zelene, kojima će biti potrebno odobrenje Kršćansko-demokratske unije i Kršćansko-socijalne unije (CDU / CSU) prije nego što se nakon izbora donese bilo koji zakon.

Tijekom ljeta, oporbeni blok CDU/CSU vodio je u stranačkom rejtingu Njemačke i imaju velike šanse za sastav njemačke vlade nakon parlamentarnih izbora 2025, prenosi Danas.rs.

/Desk/

Objava CDU-ov kandidat za njemačkog kancelara: „Putinu rok od 24 sata da prestane napadati Ukrajinu, a onda rakete Taurus“ pojavila se prvi puta na Republika.

Demokršćanska Unija je pobjedila na EU izborima u Njemačkoj, ali pravi pobjednik je desno-radikalna AfD. Posebno iznenađenje pritom: biralo ih je velik broj mladih, radnika i onih s nižim primanjima, javlja Deutsche Welle.

Desno-radikalna Alternativa za Njemačku (AfD) je posebno napredovala među mlađim biračimana Europskim izborima. U dobnoj skupini do 30 godina desnica je dobila deset postotnih bodova u odnosu na izbore prije pet godina – sada je na 17 posto, pokazuje izborna analiza njemačkog javnog servisa ZDF.

Među osobama od 30 do 44 godine dobili su 20 posto, među osobama od 45 do 59 godina 18 posto, a među starijima od 60 godina samo jedanaest posto. Među najmlađom skupinom od 16 do 24 godine AfD je bila najjača stranka zajedno s CDU/CSU sa po 17 posto. Zeleni su u ovoj dobnoj skupini dobili 11 posto, SPD 9 posto.

Analiza javnog servisa ARD pokazuje da su desne radikale AfD-a birali prije svega oni sa niskom i srednjom stručnom spremom, 22 odnosno 23 posto, te 34 posto radnika. Također je među biračima AfD-a 33 posto onih koji imaju nizak životni standard.

Ista analiza pokazuje da je AfD najjača stranka u Istočnoj Njemačkoj, uključujući Berlin. Tamo je stranka dobila 27,1 posto glasova. Iza njih je CDU s 20,7 posto, ispred saveza Sahra Wagenknecht s 13,1 posto. Vladajuća stranka kancelara Olafa Scholza SPD je na istoku zemlje osvojila samo 11,4 posto glasova, Zeleni 6,4, Liberali (FDP) 3,0 i Ljevica 5,5 posto.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pozdravila je nastup Unije na europskim izborima. „Oduševljeni smo onim što ste ostvarili”, rekla je političarka CDU-a. „Najjača stranka, stabilna i u teškim vremenima – i to uvjerljivo.” Zahvalila je predsjedniku CDU-a Friedrichu Merzu na suradnji u izbornoj kampanji, kao i čelniku CSU-a Markusu Söderu i šefu parlamentarne skupine Europske pučke stranke Manfredu Weberu.

Predsjednik Demokšćanske Unije CDU, Friedrich Merz, ocijenio je rezultate izbora„katastrofom” za vladajuću koaliciju. „Potrebna je promjena politike u Njemačkoj”, rekao je Merz u Berlinu. „Stvari se ne mogu nastaviti kao što su bile u posljednje dvije i pol godine.” Vladajuća koalicija štete zemlji, primjerice u gospodarskoj i migracijskoj politici, smatra Merz. Stoga je, smatra, potrebna korekcija sadašnje politike.

Glavna kandidatkinja SPD-a za europske izbore Katarina Barley nije odlučila hoće li njezina grupa u Europskom parlamentu izabrati Ursulu von der Leyen za predsjednicu Europske komisije. „O tome ćemo još morati razgovarati”, rekla je na ZDF-u. „Mora biti jasno da postoji demokratski konsenzus, odnosno da ne pravimo sporazum s desničarskim populistima ili fašistima, odnosno postfašistima”, rekla je na ZDF-u. To se odnosi prije svega na talijansku stranku Fratelli d‘Italia premijerke Giorgie Meloni.

„Svatko tko se želi osloniti na Fratelli d‘Italia, ne može se u isto vrijeme oslanjati i na demokratske frakcije.” Vodeći kandidat CDU-a David McAllister je, pak, na ZDF-u apelirao na demokratske stranke „da prihvate ovaj rezultat i da onda brzo dovedemo predsjednicu Komisije na dužnost”.

Njemačka šalje 96 zastupnika u Europski parlament s ukupno 720 zastupnika. Prema ARD-u, CDU ima 23 mjesta, CSU ima šest, AfD ima 16, SPD ima 14, Zeleni imaju 12, FDP pet, BSW šest, a Ljevica tri mjesta. Preostali mandati idu malim strankama.

/Desk/

Objava U Njemačkoj je pobijedio CDU, ali uzlet bilježi radikalna desnica – kao i u Francuskoj, uz podršku mladih i radnika pojavila se prvi puta na Republika.

Poljoprivrednici diljem Njemačke počeli su u ponedjeljak jednotjedni štrajk u znak prosvjeda protiv planova vlade Olafa Scholza da smanji subvencije za poljoprivredu. Diljem zemlje svojim su traktorima blokirali prometnice i ulaze u gradove, pa je samo na demonstracijama ispred Brandenburških vrata u Berlinu policija izbrojala 566 traktora, kamiona, automobila i prikolica.

Iako je njemačka vlada ublažila odluku o ukidanju subvencija za dizel gorivo za poljoprivrednike, tako što će ona biti provedena postupno do 2026., oni ne odustaju, nego traže od vlade da potpuno odustane od te odluke. A da sve bude još gore, sindikat njemačkih strojovođa (GDL) odlučio je da od utorka navečer, osim putničkog, štrajkom bude obuhvaćen i teretni promet.

Je li najvažnija država Europe stvarno u problemima i kakvim, za Jutarnji list objašnjava Josip Juratović, dugogodišnji zastupnik SPD-a u Bundestagu.

Što je pozadina štrajkova i blokada u Njemačkoj?

– Pozadina svega jest to da smo državni proračun za ovu godinu morali smanjiti za 60 milijardi eura zbog nedavne odluke Ustavnog suda Njemačke, a na inicijativu CDU. Zbog toga je vlada prisiljena napraviti određene rezove u socijali, poljoprivredi i ulaganjima u infrastrukturne projekte. Treba uzeti u obzir da više nema jeftinih energenata iz Rusije, otvorenog prostora za naše proizvode u Kini i Amerike koja će nas gotovo besplatno braniti, kao što je to bilo u vrijeme vladavine Angele Merkel. Danas posvuda imate krize zbog kojih se režu neka dosadašnja prava, pa vidimo štrajkove i u Francuskoj, Španjolskoj i Švedskoj, a ne samo u Njemačkoj. Jednostavno, cijela Europa i svijet se suočavaju s novim ekonomskim izazovima. U tom kontekstu, i njemačka vlada je shvatila da su neke mjere oko poljoprivrednika uvedene prebrzo, pa su sada prolongirane. S tim se slažem jer mislim da se previše tražilo od poljoprivrednika i dobro je što će subvencije na gorivo biti postupno ukidane sve do 2026. godine. No problem je što su se sada među poljoprivrednike umiješali radikali, koje zapravo uopće nije briga za njemačke farmere.

Mislite na AfD-ovce?

– Na jednoj je strani AfD, a na drugoj CDU koji je, ustvari, prouzročio ovu situaciju zahtjevom Ustavnom sudu da onemogući prebacivanje 60 milijardi eura u ovogodišnji proračun. Što se tiče radikalne desnice, ne samo da AfD nema nikakvo rješenje, nego oni u svojem programu predlažu ukidanje subvencija poljoprivrednicima, a sada se ubacuju među njih i daju im podršku. To je postao problem za udruge poljoprivrednika jer ne žele da ih se poistovjećuje s radikalima.

Međutim, u tijeku je i štrajk željeznica?

– Na željeznici djeluje nekoliko sindikata, a neki od njih nisu zadovoljni rezultatima pregovora s vladom i počeli su štrajk. To je njihovo pravo, ali ponovit ću da moramo početi prihvaćati da više ne živimo u idealnom svijetu kakav je postojao prije pandemije koronavirusa i napada Rusije na Ukrajinu. To znači da kao društvo ne možemo voditi politiku kakva je postojala do početka 2020. godine jer se svijet nakon toga suočava s novim izazovima i trebamo razmišljati kako ćemo im se suprotstaviti, a ne kako ćemo u svemu profitirati pomoću sitnih trikova.

Neki mediji pišu o “blokadi države”. Jesu li to senzacionalistički naslovi ili je situacija u Njemačkoj stvarno tako ozbiljna?

– Takve naslove obično objavljuju Bild i Focus, koji redovito pišu protiv naše vlade. To je senzacionalizam. Međutim, puno je gore to da se sve manje poštuju pravila igre pa kad neki ministar usput iznese mišljenje o nekoj temi, mediji to napumpaju i plasiraju kao gotovu stvar i propast svijeta, iako vlada o tome nije niti razgovarala. Umjesto da se javno raspravi neka ideja, sve se svodi na senzacionalističke naslove. Ne piše se, recimo, da je ugašeno 140.000 poljoprivrednih gospodarstava tijekom vladavine Angele Merkel, a da su prošle godine poljoprivrednici ostvarili visoke profite, dakle pod našom vladom koja se sada napada.

Ipak, činjenica je da su premijer Olaf Scholz i vlada SPD-a, Zelenih i FDP-a jako nepopularni.

– Osamnaest godina sam zastupnik u Bundestagu i iz iskustva znam da je sredina mandata uvijek najteže razdoblje svake vlade. Ali također podsjećam da je pola godine prije posljednjih izbora rejting SPD-a bio 12 posto, a naposljetku smo bili pobjednici. Ne odlučuju trendovi, nego ono što radite i nudite, a vjerujte mi da birači na kraju razmišljaju koja je alternativa i što nudi koja stranka. A zasad njemačka opozicija samo kritizira, bez predlaganja rješenja. Osim toga, sviđali se mi nekome ili ne, na prošlim je izborima njemačko društvo odlučilo da državu vodi naša koalicija. U demokraciji pobjednik dobiva mandate da vlada određeno vrijeme, i to se mora poštovati, kazao je Juratović za Jutarnji list.

/Desk/

Objava Juratović o štrajku u Njemačkoj: “Desničari se zalažu za potpuno ukidanje subvencija poljoprivrednicima, a sada se ubacuju među njih i daju im podršku” pojavila se prvi puta na Republika.

Da se sljedeće nedjelje u Njemačkoj održavaju savezni parlamentarni izbori, najveći broj glasova bi dobila Kršćansko-demokratska unija (CDU). To proizlazi iz aktualnog ispitivanja javnog mnijenja Deutschlandtrend, koje je proveo institut infratest-dimap na reprezentativnom uzorku na zahtjev javne televizije ARD. Ispitani su 1.191 Njemica i Nijemac, 20. i 21. lipnja 2023. godine, prenosi Deutsche Welle.

CDU bi na izborima osvojio 29 posto glasova, isto koliko je imao i prema anketi Deutschlandtrend prošlog mjeseca. Desno-populistička Alternativa za Njemačku (AfD) se poboljšala za jedan posto i sada ima 19 posto. To je najveća vrijednost koju je AfD do sada ostvario u ovom ispitivanju javnog mnijenja.

Ova stranka bi, da se održavaju izbori, potisnula vladajuću Socijaldemokratsku stranku Njemačke (SPD) na treće mjesto. SPD bi dobio 17 posto glasova, što je jedan posto manje nego u prošloj anketi. Njegovi koalicijski partneri Zeleni bi ponovo imali 15 posto, a Slobodna demokratska stranka (FDP) za jedan posto manje, odnosno 6 posto. Ljevica, kao i u ispitivanju tri tjedna ranije, imala bi 4 posto, što znači da ne bi uspjela prijeći izborni prag od 5 posto.

Većina za savez protiv AfD-ovih kandidata

Kako bi spriječile pobjedu AfD-ovih kandidata na izborima u drugom krugu za gradonačelnika ili zastupnika u pokrajinskom parlamentu, ostale stranke su se u zadnje vrijeme često ujedinile i preporučile glasanje za protukandidate.

Taj postupak svaki drugi građanin (52 posto) smatra ispravnim, dok ga više od trećine ispitanika (35 posto) smatra pogrešnim. 13 posto ispitanih nije se željelo ili moglo izjasniti o tom pitanju.

Oko toga pitanja postoje razlike u mišljenjima na zapadu i na istoku zemlje. U tzv. novim saveznim pokrajinama (područje bivšeg DDR-a) savez stranaka protiv kandidata AfD-a ne podržava 40 posto ispitanika, a 47 posto ga smatra ispravnim.

U skupini građana u dobi od 35 do 49 godina kritika takvog saveza je porasla za jedan posto i sada iznosi 45 posto. Najveća podrška zajedničkom djelovanju stranaka protiv AfD-ovih kandidata zabilježena je kod osoba starijih od 65 godina (58 posto za, 31 posto protiv).

I Nijemce pogađa inflacija: 29% neće putovati na odmor

Za milijune Nijemaca automobil ostaje omiljeno prijevozno sredstvo za odlazak na ljetovanje. 41 posto ispitanika planira putovanje automobilom, 17 posto zrakoplovom, a 7 posto vlakom.

No, 29 posto građana ove godine uopće neće putovati za vrijeme godišnjeg odmora. Najveća zapreka putovanju je financijska situacija. Posebno ljudi s nižim primanjima (ispod 1.500 eura mjesečno) ovoga ljeta ostaju kod kuće – njih 57 posto. Kod građana starijih od 65 godina ljetovanja će se odreći skoro svaki drugi (49 posto).

/Desk/

Objava Ispitivanja pokazala – Njemačka na putu u desno – Afd pretekao vladajući SPD, najviše podrške za CDU pojavila se prvi puta na Republika.

Razgovarao: Srećko Matić/Deutsche Welle

DW: Gospodine Brand, hrvatski predsjednik Zoran Milanović je, kako ste nedavno rekli u intervjuu za jedan berlinski list, „ekstremistički ultranacionalist”. Na temelju čega je po Vašem mišljenju zaslužio da ga tako nazivate? Što ga to konkretno čini ekstremističkim ultranacionalistom?

Michael Brand: Hrvatska je prijateljska zemlja čiji je aktualni predsjednik ultranacionalist, zato što je oko brojnih političkih pitanja regije preuzeo stavove drugih ultranacionalista. Radi se o ljudima koji, kao i on, doprinose destabilizaciji i ugrožavanju mira na Balkanu. I sad je došlo vrijeme da mi to igranje s vatrom nazovemo pravim imenom.

Kao predstavnik Savezne Republike Njemačke, koja ima odlučujući udio o tome da Hrvatska postoji kao država, ja više nisam spreman dozvoliti tim opasnim protagonistima, koji ugrožavaju mir i na mom kontinentu, u Europi, da se lakomisleno igraju vatrom bez ikakvog suprotstavljanja. Gospodin Milanović je već kao premijer negativno upao u oči i tada je uspio postići da su se njemačko-hrvatski odnosi, pa i odnosi Hrvatske prema Europskoj uniji razvijali ekstremno negativno. Kao što je poznato, tadašnja savezna kancelarka Angela Merkel se zbog njegovog kršenja europskog pravnog poretka morala energično zauzeti za poštivanje europskih načela, odnosno zauzeti protiv Milanovićeve vlade.

DW: Hrvatski predsjednik je u posljednje vrijeme zaoštrio retoriku pogotovo po pitanju reforme izbornog zakona u BiH, spominju se čak i ultimatumi oko ulaska Finske u NATO. Ali Milanović nije u tome usamljen, i vlada Republike Hrvatske inzistira na reformi izbornog zakona u BiH. Retorika premijera Andreja Plenkovića je doduše drugačija, baš kao i metode, koje ipak ne nailaze uvijek na odobravanje ni kod najvažnijih partnera u inozemstvu. Kako se na hrvatsku politiku prema BiH gleda u Berlinu?

Michael Brand: Ako se gospodin Milanović ne može ponašati civilizirano, ako ga se često registrira prije svega zbog prijetnji i radikalnih izjava, a ne zbog suverene hrvatske i europske politike, onda to doduše govori protiv njega osobno, ali ne i protiv Hrvatske kao jednog od važnijih partnera Njemačke u regiji.

No, treba kazati i da je u ovom trenutku politika Hrvatske prema Bosni i Hercegovini nažalost obilježena i činjenicom da se nanosi osjetna šteta opravdanom zahtjevu svih građana BiH po pitanju odgovarajućeg predstavljanja u demokratskom procesu, i to zbog prevelike spremnosti na kompromise, te jednim dijelom i zbog aktivne podrške radikalnim, nacionalističkim snagama u BiH.

U Njemačkoj i u drugim zemljama EU-a raste doza začuđenosti pa i ljutnje zbog toga što se aktualna hrvatska vlada, koja je na glasu kao umjerena i europska, u BiH očito našla u savezu s ultranacionalistima.

Srpski ultranacionalizam je Balkan gurnuo u četiri dijelom i stravična rata, kao što se to u Hrvatskoj itekako zna na temelju vlastite patnje. U jednom od tih ratova je sudjelovalo i tadašnje hrvatsko vodstvo pod predsjednikom Franjom Tuđmanom, s ciljem podjele susjedne Bosne i Hercegovine. Takve ultranacionalističke stavove, koji u svojoj srži ugrožavaju mir i stabilnost na jugoistoku Europe još uvijek su može naći u nekim dijelovima hrvatske politike, na primjer kod predsjednika države – ali ne samo tamo. Takvi stavovi, pogotovo sada nakon ruskog napada na Ukrajinu, nailaze na potpuno promijenjenu situaciju, i to uz potpuno nerazumijevanje u Njemačkoj i Europi.

Političke snage u Hrvatskoj može se samo pozvati da potpuno jasno i jednoznačno stanu na stranu umjerenih civiliziranih snaga u Bosni i Hercegovini i u Europi, pa i u SAD-u. S takvim držanjem se opravdane zahtjeve hrvatskih i drugih građana BiH može puno učinkovitije i sigurnije jačati, nego da se jačanje položaja Hrvata u BiH traži u nesretnom savezu sa srpskim ekstremistima – što će na koncu dovesti samo do slabljenja hrvatskog faktora i ugrožavanja mira.

DW: Hrvatski predsjednik Milanović je po svemu sudeći pažljivo pročitao Vaš nedavni intervju za berlinski list „taz” u kojem ste ga nazvali ultranacionalistom. On se, blago rečeno, ne slaže s tom kvalifikacijom i sve one koji ga smatraju nacionalistom ili ultranacionalistom nazvao je budalama, imbecilima, čak i plaćenicima. U tom je kontekstu spomenuo i Vaše ime.

Michael Brand: Svatko se prezentira onako kakav je. Gospodin Milanović je u više navrata pokazao što je i kako razmišlja. Lista ljudi koje je on već izvrijeđao je toliko duga da je vjerojatno ni on sam više nema u glavi. Ali ja ni u kom slučaju ne želim sudjelovati u tom prljavom natjecanju. No što se tiče Hrvatske, jedan takav državni poglavar na međunarodnoj sceni ne znači nikakvu korist, već više nanosi veliku štetu. Mi u Njemačkoj i u Europi se možemo samo nadati da je to sasvim jasno drugim čelnicima ponosne Republike Hrvatske, te da oni mogu ograničiti štetu.

/Desk/

Objava Njemački zastupnik: “Milanović nanosi veliku štetu Hrvatskoj – nesretnim savezom sa srpskim ekstremistima ne jača se položaj Hrvata u BiH” pojavila se prvi puta na Republika.

Njemačka je otvorila svoje granice prije šest godina kada je primila više od milijun migranata, većinom Sirijaca, koji su bježali pred ratom i siromaštvom – u odlučnom potezu koji se naišao na pljesak diljem svijeta, ali se pokazao kontroverznim u zemlji i ugrozio je njen politički kapital.

– Za nas je jasno da se 2015. ne smije ponoviti. Mi nećemo biti u stanju riješiti afganistansko pitanje kroz migraciju u Njemačku – izjavio je Paul Ziemiak, generalni tajnik Kršćansko demokratske unije (CDU), kancelarke Merkel, za NTV, prenosi Reuters.

CDU vodi u anketama javnosti uoči saveznih izbora 26. rujna, ali je izgubio podršku u posljednjim tjednima. Armin Laschet, stranački kandidat za kancelara, bilježi pad podrške otkako je viđen kako se smije tijekom posjete poplavama pogođenom gradu.

Kandidatkinja Zelenih za kancelara, Annalena Baerbock, izjavila je da Njemačka mora prihvatiti najmanje 10.000 pripadnika lokalnog osoblja iz Afganistana koji su radili za njemačku vojsku ili za druge NATO zemlje u posljednjim godinama.

Merkel, koja je na vlasti od 2005., planira odstupiti s pozicije nakon rujanskih izbora, prenosi FENA.

/Republikainfo.com/

Objava CDU: Njemačka ne može ponoviti migrantsku politiku iz 2015. pojavila se prvi puta na Republika.

U saveznoj pokrajini Baden-Wuerttembergu, prema prognozama javnog servisa ARD, pobijedila je stranka Zelenih s 31 posto glasova što je 0,7 posto više nego na izborima prije pet godina. Ta stranka će tako i sljedećih pet godina sastavljati vladu na čelu s aktualnim i budućem premijerom Winfriedom Kretschmannom.

U toj saveznoj pokrajini koja je do prije desetak godina bila čvrsto u rukama demokršćana, CDU je izgubio 4 posto u usporedbi s prošlim izborima te je s 23 posto glasova ostvario u njoj do sada svoj najslabiji rezultat.

Prema prognozama, Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) osvojila je 12 posto, a desno-populistička Alternativa za Njemačku (AfD) 11,5 posto što je 3,6 posto slabije nego na izborima prije pet godina. Ulazak u parlament u Stuttgartu ostvarila je i Liberalno-demokratska stranka (FDP) s 11,5 posto.

U susjednoj saveznoj zemlji Porajnju-Falačkoj najviše glasova, 34,5 posto, ostvarila je stranka SPD na čelu s dosadašnjom premijerkom ove savezne pokrajine Malu Dreyer.

I u toj saveznoj pokrajini CDU je ostvario jake gubitke u usporedbi s prošlim izborima.

Prema prognozama objavljenima nakon zatvaranja biračkih mjesta u 18 sati, za CDU je glasalo 26 posto birača što je 5,8 posto manje nego prije pet godina.

Demokršćani su i u toj saveznoj pokrajini sada ostvarili svoj najslabiji rezultat u poslijeratnoj Njemačkoj.

I u Porajnju-Falačka AfD je izgubio 2,1 posto glasova te se prema prvim prognozama kreće oko 10,5 posto. Stranka Zeleni osvojila je 8,5 posto glasova što je 3,2 posto više nego na prošlim izborima.

U saveznoj pokrajini Baden Wuerttemberg gospodarske teme i teme zaštite okoliša igrale su najvažniju ulogu u predizbornoj kampanji, a u Porajnju-Falačkoj najvažnija predizborna teme bila je socijalna sigurnost.

“Ovo nije dobar izborni dan za CDU. Mi smo si u obje savezne pokrajine obećavali bolje rezultate od onih koje smo ostvarili”, rekao je u prvoj reakciji na nedjeljne izbore glavni tajnik CDU-a Paul Ziemiak.

Stranka Zeleni izrazila je zadovoljstvo uspjehom na prvim ovogodišnjim izborima.

“Ovo je jaki početak jedne super-izborne godine”, rekao je Robert Habeck, jedan od čelnika stranke Zeleni na saveznoj razini.

Sljedeći pokrajinski izbori održavaju se u lipnju u Saskoj-Anhaltu, a savezni parlamentarni izbori krajem rujna. Snažan uspjeh Zelenih u obje savezne pokrajine iznova je potaknuo spekulacije o mogućoj koaliciji Zelenih i demokršćanske Unije CDU/CSU na saveznoj razini.

(Izvor: HINA)

Objava CDU Angele Merkel gubitnik prvih ovogodišnjih pokrajinskih izbora pojavila se prvi puta na Republika.