Povijesni kontekst i evolucija “guvernerskih” ovlasti

Prvi visoki predstavnik, Šveđanin Carl Bildt, priznao je da mu je to bio najteži posao u karijeri. Iako je Rezolucija 1031 formalno navela da se funkcija uvodi “slijedom zahtjeva” lokalnih strana (Hrvata, Bošnjaka i Srba), stvarni kreator bio je Washington, s ciljem podcrtavanja odgovornosti domaćih aktera za mirovni proces. Ključno tijelo za upravljanje ovim procesom postao je Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC), koji je u početku brojao 11 članova, uključujući i Rusiju, koja se iz njega povukla u veljači 2022. godine zbog neslaganja s daljnjim opstankom OHR-a.

Preokret u načinu djelovanja dogodio se tijekom mandata Španjolca Carlosa Westendorpa, kada su 1997. godine na sastanku u Bonnu uvedene takozvane “bonske ovlasti”. Suočena s potpunom blokadom domaćih političara oko temeljnih simbola poput zastave ili valute, međunarodna zajednica pretvorila je visokog predstavnika iz koordinatora u guvernera s ovlastima nametanja zakona i smjenjivanja demokratski izabranih dužnosnika. Te su ovlasti obilato koristili i njegovi nasljednici: Wolfgang Petritsch (fokusiran na povratak imovine izbjeglicama), Paddy Ashdown (pod čijim su pritiskom ustrojene Oružane snage BiH) te Christian Schwarz-Schilling, koji je postavljen bez formalne rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a u nadi da će biti posljednji visoki predstavnik.

Kronologija mandata pod sjenom blokada i otpora

Tijekom mandata Slovaka Miroslava Lajčáka, 2008. godine usvojen je ambiciozni Plan 5+2, koji je definirao uvjete za zatvaranje OHR-a. Taj plan, koji uključuje rješavanje državne i vojne imovine te pozitivnu procjenu političke situacije, ni nakon 18 godina nije u potpunosti ispunjen. Sljedeći predstavnik, Austrijanac Valentin Inzko, ostao je na dužnosti najdulje (od 2009. do 2021. godine), a njegov mandat završio je nametanjem zakona o zabrani negiranja genocida, što je izazvalo oštru reakciju vlasti u Banjoj Luci i novu političku krizu.

Posljednji visoki predstavnik u punom kapacitetu, Nijemac Christian Schmidt, stupio je na dužnost u kolovozu 2021. godine, ali bez potvrde u Vijeću sigurnosti UN-a, zbog veta Rusije i Kine. Moskva i Peking stoga su ga smatrali “građaninom Njemačke na privremenom boravku”, što je Miloradu Dodiku poslužilo kao izgovor za ignoriranje njegovih odluka. Unatoč pravnim kontroverzama i diplomatskom bojkotu, Schmidt je donio dalekosežne izmjene Izbornog zakona, kojima je povećan broj zastupnika u Domu naroda Federalnog parlamenta. Dok je za Hrvate to bio ključni korak u zaštiti ravnopravnosti i sprječavanju izbornog inženjeringa, bošnjačke su stranke tu odluku osudile kao cementiranje etničkih podjela.

Sukob koncepcija: Washington za gašenje, Pariz i Berlin za čvrstu ruku

Nakon Schmidtova odlaska, mjesto visokog predstavnika ostalo je upražnjeno, a on trenutačno obavlja dužnost u tehničkom mandatu. Novu dimenziju raspravama dala je nedavna izjava američke diplomacije da je “era izgradnje države pod vodstvom SAD-a prošla”. Washington se sada zauzima za to da novi visoki predstavnik ima znatno uži mandat te da njegova glavna zadaća bude prijenos preostalih izvršnih ovlasti na institucije Bosne i Hercegovine, što bi vodilo konačnom gašenju OHR-a.

Međutim, to je stajalište izazvalo ozbiljan sukob unutar zapadne koalicije. Na stolu su trenutačno dva posve različita politička koncepta i dva kandidata:

• Antonio Zanardi Landi (76): Talijanski diplomat i bivši veleposlanik u Srbiji, Svetoj Stolici i Moskvi. Njegovu kandidaturu snažno podupiru Sjedinjene Američke Države, Japan i Turska. Landi predstavlja politiku usmjerenu na brzo i kontrolirano gašenje Ureda visokog predstavnika te prepuštanje odgovornosti lokalnim institucijama.
• René Troccaz (66): Francuski diplomat i trenutačni posebni izaslanik za Zapadni Balkan. Iza njegove kandidature čvrsto stoje Pariz, Berlin i London. Troccaz personificira nastavak politike “čvrste ruke” i zadržavanje snažnog međunarodnog nadzora nad institucijama u BiH, s obzirom na procjene da je zemlja i dalje duboko podijeljena i nestabilna.

Na posljednjem sastanku Upravnog odbora PIC-a, održanom početkom lipnja, jedinstvo Zapada je ozbiljno narušeno i dogovor nije postignut. Dok se čeka konačni ishod ovih diplomatskih pregovora, Bosna i Hercegovina ostaje politički duboko podijeljena i nesigurna država, još uvijek daleko od institucionalne stabilnosti i članstva u Europskoj uniji. Iskustvo pokazuje da svaki korak unatrag koji naprave Sjedinjene Države ne ostaje prazan prostor, već stvara vakuum koji brzo mogu ispuniti suprotstavljeni globalni interesi, što situaciju u regiji čini dodatno krhkom.

(izvor: jutarnji.hr)

Objava Diplomatski raskol na Balkanu: Zapad podijeljen oko novog visokog predstavnika u BiH – Washington gura Talijana s planom za gašenje OHR-a pojavila se prvi puta na Republika.

“BiH više nije potrebna međunarodna uprava. Povlačenje Christiana Schmidta nudi priliku da se zemlja temeljno preorijentira”, pišu u tekstu za FAZ dvojica bivših čelnika OHR-a, Carl Bildt i Wolfgang Petritsch.

“Iznenađujuće povlačenje Christiana Schmidta s pozicije visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu je puno više od pukog pitanja njegovog nasljednika. To primorava Europu za suočavanje s neugodnom geopolitičkom realnošću: trideset godina nakon Daytonskog mirovnog sporazuma, zemlja ostaje zarobljena u lebdećem političkom stanju, formalno suverena, a faktički još uvijek pod međunarodnim nadzorom”, pišu u članku objavljenom u Frankfurter Allgemeine Zeitungu (FAZ), a koju prenosi Deutsche Welle, dvojica bivših visokih predstavnima međunarodne zajednice u BiH, Carl Bildt i Wolfgang Petritsch.

Potom podsjećaju kako je Institucija visokog predstavnika ‘ad hoc’ institucija koja je u velikoj mjeri uspješno vodila obnovu ratom razorene zemlje, te kako bi bez američko-europskog angažmana, ali i Rusije, Japane i Kanade, kao i Europske unije, kao glavnog sponzora, koja je također zastupljena u Vijeću za implementaciju mira (PIC), provođenje Daytonskog mirovnog sporazuma nakon 1995. bilo gotovo nemoguće.

„Ipak, ono što je zamišljeno kao prelazno rješenje za period neposredno nakon rata razvilo se u trajno stanje. Već duže vrijeme, ova civilna institucija, koja je tijekom godina izgubila i utjecaj i legitimitet, služila je mnogim lokalnim političarima istovremeno i kao slika neprijatelja i kao sidro spasa; oslobađajući ih pri tome obveze svojstvene demokratskim društvima da na vlastitu odgovornost pronađu održive političke kompromise”, pišu dvojica bivših čelnika OHR-a.

U dijelu teksta s pod naslovom ‘Rusija je postala regionalni izazivač nevolja’, navodi se kako bi upravo iz tog razloga, bilo pogrešno reagirati refleksivno imenovanjem još jednog visokog predstavnika, čime bi se nastavio nezadovoljavajući ‘status quo’.

„Međunarodna zajednica, a prije svega EU, mora se zapitati potiče li se zaista stabilnost i samostalnost poduzimanjem ovog koraka ili se time samo konzervira upravljana stagnacija”, navodi se u tekstu.

Dvojica bivših visokih predstavnika OHR-a podsjećaju i na fundamentalno izmijenjeno geopolitičko stanje, kao i da naporan put do Bruxellesa gubi svoju atraktivnost među državama zapadnog Balkana, te da je međunarodni konsenzus o budućnosti BiH odavno postao krhak.

Potom se navodi i kako je Rusija godinama bila protiv posebnih ovlasti visokog predstavnika, kao i da se sada u Washingtonu također pojavljuje odlučan transakcijski pristup prema Balkanu.

Upozorava se i da bi se nedavna posjeta Trumpovog sina Banja Luci morala promatrati kao pokušaj stvaranja još jednog sumnjivog poslovnog odnosa.

„Slična događanja se već odvijaju u Srbiji i Albaniji, a sve to uz očito nepoštovanje europskih pravila i zakona. Pod ovim uvjetima, nasljednik odlazećeg visokog predstavnika imao bi jedva veći legitimitet od njegovog prethodnika”, pišu Bildt i Petritsch.

Za autore teksta ključno pitanje nije tko će zamijeniti Christiana Schmidta, već koje reforme bi mogle uspješno voditi BiH ka EU.

Jer, kako još piše u tekstu, suštinski je nedosljedno da se BiH i dalje drži pod stalnom vanjskom kontrolom, bez ikakvih izgleda za puni suverenitet ili samostalnost, dok se istovremeno od nje očekuje da slijedi put ka Europskoj uniji. Po osnovu detaljne analize tri desetljeća dugog procesa izgradnje države, Europi je potreban novi strateški start BiH, smatraju Carl Bildt i Wolfgang Petritsch.

Taj novi start, prema mišljenju autora teksta, mora počivati ​​na dva međusobno povezana elementa: ponajprije je u pitanju korekcija nefunkcionalnog sustava upravljanja; i drugo, ukidanje posebnog međunarodnog nadzora.

Ova reformska agenda, zauzvrat, mora biti blisko koordinirana sa postupnim usklađivanjem s europskim strukturama. Ovdje se ne radi o radikalnoj reviziji daytonskog sustava, već o realističnim prilagodbama: učinkovitije strukture odlučivanja, jasnije linije odgovornosti i ograničenja mogućnosti stalnih blokada.

“Paralelno s tim, zatvaranje OHR-a treba biti usko povezano s procesom pristupanja EU. Oni uvjeti koje su Schmidt i njegovi prethodnici godinama bezuspješno zahtijevali, kao što je rješavanje pitanja državne imovine, mogli bi se transferirati u relevantna poglavlja pristupnog ugovora. Time bi se definitivno okončala naizgled beskrajna debata o tome ‘pripada’ li BiH uopće Europi”, pišu dvojica bivših visokih predstavnika u BiH.

Bildt i Petritsch ističu da bi BiH uklopljena u vjerodostojnu europsku perspektivu postala dio dinamičnog političkog projekta i da bi to predstavljalo prelazak s međunarodnog nadzora na europske integracije.

“Odlazak Christiana Schmidta stoga nudi davno zakašnjelu priliku za temeljno preispitivanje međunarodne politike prema BiH, konkretno, u europskim okvirima. Bosni i Hercegovini nije potrebna beskrajno produžena međunarodna uprava. Ono što zemlji treba je vjerodostojna europska budućnost”, zaključuje se u tekstu objavljenom u Frankfurter Allgemeine Zeitungu.

Duraković protiv, oštro kritizirao Bildta

Na ove stavove reagirao je potpredsjednik Republike Srpske (RS) Ćamil Duraković, posebno se osvrnuvši na ulogu švedskog diplomate Bildta kao međunarodnog predstavnika u BiH.

“Dana 14. srpnja 1995., dok je Vijeće sigurnosti UN-a izražavalo strah od “teškog zlostavljanja i ubijanja nevinih civila” i primao izvješća o “nestanku 4.000 muškaraca i dječaka iz Srebrenice,” Carl Bildt je tog istog dana sjeo za stol s Ratkom Mladićem i Slobodanom Miloševićem. Sutradan, 15. srpnja, susreo ih je ponovno, ovoga puta na ručku. Sudeći prema vlastitim memoarima, ono što ga je tada najviše zanimalo bilo je oslobađanje 30 nizozemskih taoca. Masovna ubojstva koja su se odvijala u neposrednoj blizini tog stola nisu bila predmet ozbiljne konfrontacije. Bildt je kasnije opisao srebrenički genocid kao ‘iznenađujuće čak i po standardima balkanskih ratova’. Ta formulacija, namjerna ili ne, stavlja genocid u kontekst koji ga normalizira. Tvrdnje da tadašnji mandat nije omogućavao snažniju akciju točne su u tehničkom smislu. Ali nisu točne kao moralna obrana čovjeka koji je imao politički utjecaj, pristup i međunarodni legitimitet, i koji je njima raspolagao na način koji nije zaštitio živote nevinih Bošnjaka Srebrenice”, kazao je Duraković.

U periodu od 1995. do 1997., nastavlja Duraković, Bildt je “vodio politiku koja je opstrukciju Daytonskog sporazuma tretirala kao nešto s čim se pregovara, a ne nešto što se sankcionira”.

“Umjesto da koristi međunarodni pritisak kako bi primorao na implementaciju civilnih odredbi sporazuma, Bildt je favorizirao pristup u kojem su sve strane tretirane kao ravnopravni partneri, bez obzira na to tko je kršio dogovoreno. U njegovom mandatu je Radovan Karadžić još uvijek slobodno hodao po Bosni. Rezultat te politike bio je da su strukture odgovorne za rat nastavile funkcionirati praktično netaknute, dok su institucije države ostale mrtvo slovo na papiru”, napominje Duraković.

On nadalje nastavlja s kritikama.

“Danas, iz ugodne distance, Bildt piše o “upravljanoj stagnaciji” i potrebi da se OHR ukine upravo u trenutku kada su državne institucije BiH pod izravnim napadom. Taj poziv nije reformski prijedlog. To je politički servis onima čiji projekt nije jačanje Bosne i Hercegovine nego njeno razaranje. Bosna i Hercegovina ne treba lekcije od onih koji su je, u njenim najtežim trenucima, ostavili bez zaštite”, zaključio je Duraković.

/Desk/

Objava Bildt i Petritsch za ukidanje visokog predstavnika pojavila se prvi puta na Republika.

Predavanje je organizirala Zavičajna zajednica Širokog Brijega, a odvjetnik Mišetić prisjetio se cijelog sudskog procesa – od dana kada je, tada kao 28-godišnji odvjetnik, u hotelu Sheraton upoznao generala Gotovinu, pa sve do oslobađajuće presude, za koju smatra da je „skinula sjenu” sa same operacije Oluja, kao i sa stvaranja hrvatske države.

“Zastupao sam tada Antu Furundžiju, pa sam često boravio u Zagrebu. Gotovinu sam prvi put upoznao u hotelu Sheraton – bila mi je čast. Tri godine kasnije pozvao me da mu pomognem u njegovu slučaju”, prisjetio se Mišetić, koji je podijelio i detalj iz vlastite biografije: još je kao 11-godišnji dječak znao da želi postati odvjetnik, a i danas se, kako kaže, „voli svađati i dokazivati”.

“Dana 16. studenoga 2012. godine nestala je sjena s akcije Oluja i nastanka Hrvatske – oslobađajućom presudom Gotovini i Markaču”, rekao je Mišetić i prisjetio se da je negativna percepcija počela još izjavama Carl Bildta, tada posebnog izaslanika Europske unije i Ujedinjenih naroda.

“Bildtove laži bile su prve koje su dovele do optužnice protiv generala Gotovine”, izjavio je Mišetić, dodavši da su se u sljedećih šest dana takve teze nastavile širiti te da su ih prihvatile i određene elite unutar Hrvatske, koje su počele promovirati negativan narativ o operaciji Oluja.

“Nevladine organizacije poput Hrvatskog helsinškog odbora i Documente izašle su s podacima da je tijekom te akcije stradalo 600 srpskih civila te da je uništeno 20 tisuća kuća – što smo kasnije u postupku dokazali kao netočno”, istaknuo je Mišetić.

Prisjetio se i kako je Stipe Mesić u studenom 2000. optužio prvog hrvatskog predsjednika Franjo Tuđmana za etničko čišćenje, dok je New York Times još 1999. godine najavio da će u Haagu biti podignuta optužnica protiv hrvatskih generala zbog akcije Oluja.

“Tuđman je upozoravao na kriminalizaciju Domovinskog rata od strane Haaga, a slična su upozorenja stizala i od drugih, primjerice u pismu koje je 2000. godine potpisalo 12 hrvatskih generala, nakon čega ih je Mesić umirovio”, podsjetio je Mišetić.

Dodao je da je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju imao dvije temeljne funkcije: utvrditi osobnu kaznenu odgovornost optuženika i utvrditi povijesne činjenice o događajima tijekom rata.

“Da su ostale na snazi, te kaznene presude bi zauvijek stigmatizirale operaciju Oluja kao zločinački pothvat čiji je cilj bio etničko čišćenje”, rekao je Mišetić, istaknuvši kako je glavna tužiteljica Carla del Ponte bila vođena više političkim nego pravnim motivima. “U takvim okolnostima, Gotovina – svjestan politizacije vlastitog slučaja – nestaje. Osjećao je da se žrtvuje i on i Domovinski rat”, dodao je Mišetić.

U nastavku je detaljno opisao sadržaj optužnice te objasnio kako je obrani najvažnije bilo odgovoriti na sljedeća pitanja: jesu li krajiški Srbi doista protjerani, je li to učinila hrvatska vlast namjerno, je li spaljeno više od 20 tisuća kuća i je li doista ubijeno 600 srpskih civila.”Kada je general Gotovina uhićen na Tenerifima 2005. godine, obrana se suočila sa značajnim izazovima. Četiri i pol godine pritisak je bio ogroman. Europska unija je priključenje Hrvatske uvjetovala njegovim uhićenjem, britanskim službama dopušten je nadzor, a Dunja Gotovina otpuštena s posla… “, prisjetio se odvjetnik Mišetić, dodajući kako je Gotovina tada bio tretiran kao najopasniji kriminalac.

Naglasio je da su se u obrani vodili mišlju da, kad su u pitanju činjenice, „ne smiju pogriješiti”.

“Tužiteljstvo može pogriješiti, ali ako obrana pogriješi, sud će pomisliti da pokušavamo manipulirati. Napravili smo digitalnu arhivu sa svim dokumentima vezanim uz Oluju, što tada nije bilo uobičajeno. Sud je podatke tražio od nas, a ne od tužiteljstva”, rekao je Mišetić.

Zaključno je istaknuo da je ključ uspjeha bila solidarnost među obrambenim timovima Gotovine, Markača i Ivana Čermaka.

“Tužiteljstvo uvijek pokušava zavaditi da bi vladalo, ali mi smo se držali zajedno – i na kraju pobijedili”, zaključio je Mišetić, prenosi Jutarnji list.

/Desk/

Objava Odvjetnik Mišetić: “Bildtove laži bile su prve koje su dovele do optužnice protiv generala Gotovine, Mesić je Tuđmana optužio za etničko čišćenje” pojavila se prvi puta na Republika.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u srijedu da računa na jedinstvo i hrabrost svojih sunarodnjaka te na pragmatizam i “konstruktivan” pristup u odnosima sa Sjedinjenim Državama.

“Čvrsto stojimo na vlastitim dvjema nogama. Računam na ukrajinsko jedinstvo, našu hrabrost… na jedinstvo Europe i pragmatizam Amerike”, rekao je Zelenski u svom noćnom video obraćanju. “Jer Amerika treba uspjeh jednako kao i mi.”

Rekao je da će se u četvrtak sastati s američkim izaslanikom za Rusiju i Ukrajinu, Keithom Kelloggom, i da je “za nas ključno da taj sastanak, i cjelokupna suradnja s Amerikom, budu konstruktivni”.

“Zajedno s Amerikom i Europom, mir može biti sigurniji i to je naš cilj. Uspjeh nas spaja. Naše jedinstvo najjača je zaštita naše budućnosti. Budućnost bez Putina, ali s mirom.”

Izjavio je to nakon američko-ruskih pregovora u Saudijskoj Arabiji ovog tjedna o rješenju gotovo trogodišnjeg rata na koje Ukrajina nije bila pozvana.

Trump nazvao Zelenskog diktatorom

Njegove se primjedbe odnose i na komentar američkog predsjednika Donalda Trumpa da je Zelenskij “diktator bez provedenih izbora” budući da je Kijev zbog rata nije održao izbore. Trump je također sugerirao da je Ukrajina odgovorna za rusku invaziju 2022. godine, a rekao je i kako Zelenski ima podršku samo 4% Ukrajinaca, dok ankete pokazuju vrlo visoku podršku od 57%, kao i da Zelenski “što prije treba izbore ili bi mogao ostati bez zemlje”.

Trump je na svojoj mreži Truth Social ponovno prozvao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

“Taj skromni komičar nagovorio je SAD da mu daju 350 milijardi dolara. Sada mu je bolje da se pokrene inače će ostati bez države. On je diktator koji je na vlasti bez izbora. Ja volim Ukrajinu, ali Zelenski je napravio očajan posao. Zemlja mu je uništena, milijuni su poginuli nizašto. Istovremeno, mi uspješno pregovaramo s Rusijom da završimo rat”, napisao je Trump.

Ovo je na fonu navoda iz Kremlja kako je Zelenski nelegitiman predsjednik jer mu je istekao mandat, iako ukrajinski Ustav kaže kako se izbori ne mogu održati u zemlji ukoliko je ratno stanje, gdje su vojnici na ratištima, a milijuni Ukrajinaca u izbjeglištvu izvan zemlje. Mediji prenose brojne reakcije na najnoviji Trumpov ispad, u dijelovima i gori od komentara koji pristižu iz Kremlja.

“Sve je teže dokučiti Trumpove motive. Ne možete blefirati kada je riječ o geopolitičkoj sigurnosti i NATO-u; vaši će protivnici čuti slabost Saveza i neće vas se više bojati dok zauzimate tvrdu pregovaračku poziciju protiv vlastitih saveznika. Ne možete natjerati manjkav mir na zemlju koja se boji za opstanak vlastitih granica i naroda. Ne možete potkopati ratnog vođu i ne očekivati ​​da će njegove trupe također pokleknuti na prvim crtama. Trumpovo radikalno preuređivanje globalnog poretka u posljednja dva tjedna poslužilo je samo jednom strateškom interesu. I to je protivnik protiv kojeg je NATO osnovan da se suprotstavi”, piše u svom komentaru za CNN Nick Paton Walsh, višestruki dobitnik Emmyja, glavni dopisnik za međunarodnu sigurnost sa sjedištem u Londonu.

Napad američkog predsjednika Donalda Trumpa na njegova ukrajinskog kolegu Volodimira Zelenskog dio je niza Trumpovih “teško razumljivih” izjava koje potiču pitanja o “koherentnosti” američkog stajališta u ovome sukobu, rekla je u srijedu glasnogovornica francuske vlade.

Emmanuel Macron se pred Vijećem ministara osvrnuo na “stajalište Sjedinjenih Država izneseno kroz raznolike i često nerazumljive izjave koje je iznio predsjednik Trump”, a od takvog stajalište se “traži dosljednost tijekom vremena”, istaknula je Sophie Primas. “Jučerašnje su izjave upravo u skladu s tim… Ne razumijemo dobro američku logiku”, dodala je.

Republikanski senator ne slaže se s Trumpom

Istaknuti republikanski senator i dugogodišnji saveznik Donalda Trumpa Lindsey Graham u razgovoru s američkim dopisnikom Sky Newsa Jamesom Matthewsom rekao je da se slaže s Trumpom da se izbori u Ukrajini moraju održati, ali nikako prije prekida vatre.

Graham je rekao da je danas razgovarao sa Zelenskim i da se ne slaže s Trumpom te da Ukrajina mora biti uključena u pregovore.

– Izbori su potrebni, ali Zelenski nije diktator. Oni trebaju biti nakon prekida vatre. Pravi diktator u ovoj priči je Putin, a on se boji jedino Trumpa. Ako Ukrajina izvuče nešto dobro za sebe, to će biti jer je Ruse strah Trumpa, zaključio je.

Britanski premijer Stramer reagirao na Trumpovu izjavu

Na Trumpovu iizjavu reagirao je i britanski premijer Keir Starmer.

Njegov je glasnogovornik izjavio je da je premijer razgovarao sa Zelenskim i pritom mu izrazio podršku kao demokratski izabranom čelniku Ukrajine dodavši da je odluka da se izbori ne održe tijekom rata bila savršeno razumna i da je to njegova zemlja također napravila tijekom Drugog svjetskog rata.

– Premijer je izrazio i potporu naporima da se postigne trajni mir koji će Rusiju odvratiti od svake buduće agresije, naveli su iz Downing Streeta gdje se nalazi sjedište britanske vlade.

Bivši američki potpredsjednik Mike Pence: “Ukrajina nije počela rat, put ka miru mora se graditi na istini”

Na šokantnu izjavu svog bivšeg šefa odlučio je reagirati i Mike Pence. Američki potpredsjednik u prvom Trumpovom predsjedničkom mandatu oglasio se na X-u i odlučio prokomentirati izjavu u kojoj je Trump rekao da je Ukrajina započela rat i da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski diktator.

– Predsjedniče, Ukrajina nije počela ovaj rat. Rusija je pokrenula brutalnu i ničim izazvanu invaziju koja je uzela stotine tisuća života. Put prema miru mora se graditi na istini”, napisao je Pence.

Musk ponovio Trumpovu matricu o izborima

Ni ovo nije moglo proći bez Elona Muska i njegovog komentara.

“Zelenski ne može tvrditi da predstavlja volju naroda Ukrajine ako ne vrati slobodu medija i prestane otkazivati ​​izbore”, napisao je najbliži Trumpov suradnik.

Bivši ruski predsjednik Medvedev: Putin je u pravu

Sudeći prema reakcijama koje pristižu iz Rusije, ta zemlja koja je izvršiča agresiju i invaziju na Ukrajinu u pravom je deliriju nakon Trumpovih riječi. Bivši predsjednik Dmitri Medvedev je na X-u napisao: “Da mi je netko prije tri mjeseca rekao da će američki predsjednik nazvati Zelenskog diktatorom, nasmijao bih se. Ali, Donald Trump je potpuno u pravu. Zelenski je bankrotirani klaun”.

Bildt: Trump je podivljao

Carl Bildt, bivši švedski premijer i dugogodišnji diplomat dao je jedan od najizravnijih komentara na Trumpov ispad.

“Predsjednik Trump je podivljao. Njegov zlobni napad na Zelenskog i Ukrajinu je potpuno putinovski i tko zna što ovo sada može izazvati i što se može dogoditi. Sada bi Europska unija, Turska, Norveška i Velika Britanija trebale pružiti pomoć Ukrajini i naći način kako smanjiti rizik u odnosima sa SAD-om”, napisao je na X-u.

Scholz: Trump je u krivu

O Trumpovoj izjavi u kojoj je Zelenskog nazvao diktatorom oglasio se i njemački kancelar Olaf Scholz: “Pogrešno je i opasno ukrajinskog predsjednika Zelenskog nazvati diktatorom. On je izabran na izborima, Donald Trump je u krivu”.

Istog je stava i njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock: “Trumpova izjava je apsurdna. Kada bi pogledao realno stanje stvari, a ne samo objavljivao poruke, brzo bi vidio tko živi pod diktaturom. Narodi Rusije i Bjelorusije.

Zelenski: Hvala na podršci

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski oglasio se prvi put nakon što ga je Donald Trump nazvao diktatorom.

“Imao sam sadržajan razgovor s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom. Ispričao sam mu detalje sastanka s turskim predsjednikom Erdoganom s kojim sam razgovarao o ulozi Turske u pružanju sigurnosnih jamstava. Ukrajini trebaju jamstva Europe, uključujući Tursku i Veliku Britaniju”, napisao je Zelenski na X-u.

“Mark me izvijestio o sastanku s generalom Kelloggom. Glavna se poruka slaže s našim ciljem postizanja trajnog mira, moramo biti sigurni da Putin neće uskoro ponovno pokrenuti rat, ne smijemo mu dopustiti da još jednom prevari sve”, napisao je Zelenski zahvalivši Rutteu na svoj pomoći.

Ponovno se oglasivši na X-u Zelensi napisao vrlo kratku poruku na engleskom i ukrajinskom: “Hvala vam na podršci”.

Ranije je već na potpori zahvalio Marku Rutteu, glavnom tajniku NATO saveza, a na koga se ova poruka direktno odnosi, ukrajinski predsjednik nije naznačio.

Što želi komentarom poručiti JD Vance?

Američki potpredsjednik James David Vance oglasio se nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski optužio Trumpa da živi u “prostoru dezinformacija” koji je stvorila Rusija. Poručio je kako će mu se loše kritike na Trumpov račun obiti o glavu.

“Ideja da će Zelenski promijeniti mišljenje predsjednika lošim kritikama u javnim medijima, svatko tko poznaje predsjednika reći će vam da je to grozan način za suočavanje s ovom administracijom”, rekao je Vance za Daily Mail.

Je li to sloboda govora o kojoj je govorio samo dva dana prije na summitu u Munchenu, ukorivši EU kako promiče cenzuru slobode medija? Je li američki potpredsjednik upravo priznao vrlo loš ‘karakter’ Donalda Trumpa, koji upravo iskazuje svu svoju opasnost kada se radi o predsjedniku prve svjetske sile koji želi samo hvalu, ne priznaje konstruktivnu kritiku, a oni koji je iskažu na svojim leđima osjete osvetnički gnjev? Je li to školski primjer narcizma koji je upravo priznao američki potpredsjednik JD Vance? Pitanje je koliko će Trumpovi najbliži suradnici to trpjeti, ali i američki žitelji te politička oporba, ali i sami republikanci koji su sve glasniji u kritikama?

“Očito volimo ukrajinski narod”, rekao je Vance pa dodao: “Divimo se hrabrosti vojnika, ali očito mislimo da rat treba brzo završiti.”

“To je politika predsjednika Sjedinjenih Država. Nije temeljena na ruskim dezinformacijama. Temeljena je na činjenici da Donald Trump, mislim, zna puno o geopolitici, ima vrlo snažno mišljenje i to mišljenje ima već jako dugo.” Vance je na kraju dodao kako smatra da “Zelenski dobiva vrlo loše savjete o tome kako se nositi s Trumpovom administracijom”, ponovno je Vance poslao sličnu poruku.

/Desk/

Objava Nakon Europe, Trump ‘budi’ i SAD: Zelenskog nazvao diktatorom, uslijedile burne reakcije – Potpredsjednik Vance neizravno razotkrio zabrinjavajuću psihologiju pojavila se prvi puta na Republika.

I poznati švedski diplomat Carl Bildt na društvenim je mrežama prenio kratki videozapis iz Ovalnog ureda na kojem se vidi iznenađen Vučićev pogled u papire dok američki predsjednik Donald Trump u pozadini najavljuje da će Srbija preseliti svoje veleposlanstvo u Izraelu iz Tel Aviva u Jeruzalem, prenose mediji.

– Ovo je trenutak u kojem je Vučić saznao da će svoju ambasadu preselti u Jeruzalem, napisao je Bildt.

Vučić je u nedjelju u Bruxellesu izašao pred novinare i pun gorčine ustvrdio da je njegov čudan pogled bio rezultat ‘zamjene fascikala’. Pritom je napao svoje kritičare kao neradnike, a samog sebe je usporedio s Josipom Brozom Titom.

– Naslušao sam se ja raznih… Kažu: Pogledajte Vučićevu reakciju – nije ni pročitao sporazum. Hej, vi sad tim niskobudžetnim, netko je rekao budalama – ja to nikad ne bih rekao, sa raznih društvenih mreža, ne bih takve izraze nikada koristio, dakle – znaju li ti ljudi da sam cijeli dan i cijelu noć svaku riječ provjeravao 500 puta, rekao je Vučić novinarima nakon sastanka u Bruxellesu.

Ne postoji, kako je rekao, nijedan čovjek koji te sporazume zna bolje od njega.

Here the moment President Vucic 🇷🇸 was informed that he was going to move his Israel 🇮🇱 embassy to Jerusalem. pic.twitter.com/8195dGDZQT

— Carl Bildt (@carlbildt) September 5, 2020

– U onoj dvorani svi zajedno nisu znali onoliko koliko sam ja znao i o jednom i o drugom sporazumu, i o točnim razlikama. Nego je moje pročitati i vidjeti – a gdje je drugi sporazum, da se ne dogodi da netko potpiše ono što nije naše. I na kraju se dogodilo da su se zamijenili fascikli, rekao je Vučić.

Potom je objasnio da je imao dobar fascikl, ali da su ih poslije zamijenili.

– Ja sam imao tada dobar fascikl, ali su poslije zamijenili fascikle, što sam ja gledao da nam se ne dogodi. Ja tim ljudima ne mogu odgovarati zato što ti ljudi polaze od sebe. Od nekog Carla Bildta do ne znam koga drugog. Svi ti ljudi polaze od sebe. Znaju kako su nesposobni, znaju kakvi su neradnici – od Carla Bildta do Boška Obradovića. Kao sijamski blizanci. Nikakve razlike nema. Polaze od sebe, nikad ništa pametno nisu učinili, ali jedan će za novac, a drugi, ne znam što bi drugo rekao – da nešto lupimo i da nešto izmislimo, rekao je Vučić.

A to je, kako je naveo, samo zato što nikome ne odgovara što je Srbija postigla “jako, jako dobar sporazum”.

– I što je bila poštovana u Sjedinjenim Američkim Državama, da nismo takvo poštovanje doživjeli od Drugog svjetskog rata, od 1970. godine kada je Richard Nixon, zajedno s Titom, bio u Beogradu, prije točno 50 godina. Od tada nismo imali takvo poštovanje, i ja razumijem da im smeta”, ocijenio je predsjednik Srbije.

(Izvor: Agencije)

Objava Vučić odgovorio hejterima među kojima je i Carl Bildt: Neradnici i nesposobnjakovići – nemaju pojma pojavila se prvi puta na Republika.

„Važno nam je da je od 2014. Srbija uključena u Mehanizam civilne zaštite EU, što nam omogućava da uživamo tako značajnu podršku s istim pravima kao i pune države članice EU“, rekla je ministrica za europske integracije Jadranka Joksimović, piše Euractiv.

Što dakle znači da Srbija ima ista prava kao i člance EU da sudjeluje u korištenju tih strateških zaliha. O čemu se u Srbiji gotovo da nije pričalo.

“Europski povjerenik za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelyi najavio je paket mjera za podršku Srbiji u borbi protiv koronavirusa. Paket uključuje financijsku pomoć u vrijednosti od 93 milijuna eura. Neposredne mjere će iznositi 15 milijuna eura”, objavila je Europska komisija. Ni o tome se nije pričalo u medijima u Srbiji.

To je razljutilo Carla Bildta.

I još jedna izuzetno važna stvar koja se ne čuje iz usta srpskih političara. EU šalje pomoć. Kina šalje medicinsku opremu koju treba platiti. Što je potvrdio ministar vanjskih poslova Ivica Dačić.

Predsjednik Aleksandar Vučić je europsku solidarnost nazvao bajkom i optužio blok za licemjerje. Prema Vučićevim riječima, EU nije bila voljna prodati ili pružiti robu potrebnu za suzbijanje hitne medicinske situacije: “To su isti ljudi koji su od nas tražili da popravimo svoje natječajne postupke kako bismo isključili Kineze, kako bi tvrtke iz EU dobile srpski novac. Sada im srpski novac više nije dovoljno dobar”.

When China 🇨🇳 sent an aircraft with help to Serbia 🇷🇸 President Vucic made a great show of it. But when far more substantial 🇪🇺 aid arrives there is no fanfare and no President in sight. https://t.co/Tlc9VCFLsI

— Carl Bildt (@carlbildt) March 27, 2020

Riječ o klasičnom postupku srpske politike koja u javnosti prenaglašava pomoć iz Kine i Rusije, a minimizira onu iz EU. Slušajući njihove izjave stječe se dojam da je Kina najveći ulagatelj u Srbiju – a tek je deveti.

Glavni je ulagač Njemačka, 65% trgovinske razmjene se obavlja s EU. No, to se uvijek prešuti. Dobro je da se Bildt oglasio.

(Izvor: Euractiv)

Objava Carl Bildt upozorio Srbiju: Kad stiže medicinska oprema iz Kine, radite spektakl, a kad dolazi pomoć iz EU to prešutite. pojavila se prvi puta na Republika.