Visoki dužnosnik Trumpove administracije izjavio je da će carine prema članku 338 na kanadsku robu u vrijednosti od oko 20 milijardi dolara stupiti na snagu odmah nakon ponoći u subotu prema mjesnom vremenu.

On je u izjavi za Reuters dodao da je Kanada u nekoliko područja tražila veće carinske olakšice nego što su ih Sjedinjene Države bile spremne dati.

Kanadski premijer Mark Carney izjavio je da je obustavio trgovinske pregovore te da će Kanada uzvratiti istom mjerom, dolar za dolar, na nove carine.

“Izmjene koje su Sjedinjene Države u posljednji trenutak unijele u predložene uvjete bile su nepravedne, neekonomične i dovele su u pitanje pouzdanost bilo kakvog sporazuma”, izjavio je Carney u priopćenju, opravdavajući odbijanje Ottawe da potpiše sporazum s Trumpovom administracijom.

Ovom su neuspjehu prethodila tri dana uzastopnih pregovora američkih i kanadskih trgovinskih predstavnika.

Kanada u rujnu uvodi carine na američki uvoz

Kanada će od 8. rujna uvesti carine na uvoz iz Sjedinjenih Američkih Država u nizu sektora kao odgovor na nove carine od 50 posto koje je uveo američki predsjednik Trump, rekao je u subotu kanadski premijer Carney.

“Kanada će izjednačiti nove carine Washingtona dolar za dolar kako bi zaštitila kanadske radnike, poljoprivrednike, obitelji i poduzeća”, rekao je Carney na konferenciji za novinare.

Kanadske protumjere obuhvatit će sektore poput čelika, mliječnih proizvoda, kućanskih uređaja, poljoprivredne opreme, celuloze i papira te elektronike, kao i neke sektore koje je SAD već ranije obuhvatio carinama, naglasio je kanadski premijer.

“Ne možemo prihvatiti ono što su ponudili i nećemo dati ono što su tražili”, poručio je.

/Desk/

Objava Kanada nepokolebljiva pred Trumpom: Uzvraćaju istom mjerom na nametanje carina pojavila se prvi puta na Republika.

Prema izjavama visokih dužnosnika Trumpove administracije, carine se uvode na temelju Članka 338, a glavni razlog neuspjeha pregovora jest to što je Kanada u nekoliko ključnih područja tražila znatno veće carinske olakšice nego što ih je Washington bio spreman odobriti.

Kanadski premijer Mark Carney reagirao je prekidom trgovinskih pregovora i najavom oštrih protumjera. Potvrdio je da će Kanada uzvratiti istom mjerom, dolar za dolar, istaknuvši u službenom priopćenju da su izmjene uvjeta koje je SAD unio u posljednji trenutak bile nepravedne i neekonomične. Carney je naglasio da su takvi potezi Washingtona u potpunosti doveli u pitanje pouzdanost bilo kakvog budućeg sporazuma, čime je Ottawa opravdala svoje odbijanje konačnog prijedloga Trumpove administracije.

Objava Slom trgovinskih pregovora: Trump uvodi carine od 50 posto na kanadsku robu pojavila se prvi puta na Republika.

Ukidanje carine domaći stručnjaci vide kao prvi konkretan korak u realizaciji dogovora postignutih otvaranjem strateškog dijaloga između SAD-a i Srbije 18. srpnja koji su predvodili američki državni tajnik Marco Rubio i srbijanski ministar vanjskih poslova Marko Đurić, dok iz oporbe tvrde da ukidanje carina nema izravne veze s tim dijalogom.

U zajedničkom priopćenju po otvaranju dijaloga State Departmenta i MIP-a Srbije ocijenjeno je da on signalizira “zajednički cilj jačanja partnerstva dviju država”, a Beograd ga je nazvao i “povijesnim”.

Profesor Ekonomskog fakulteta beogradskog sveučilišta Veljko Mijušković ocijenio je za RTS da će od ukidanja carina neposrednu korist imati oko 700 domaćih tvrtki, prije svih u metaloprerađivačkoj i kemijskoj industriji, te u proizvodnji autodijelova, koje su prethodnih godinu dana zbog visokih carina poslovale u znatno težim uvjetima.

Prema njegovim riječima, ukidanje carina predstavlja i dodatni poticaj domaćim tvrtkama da se okrenu američkom tržištu, ali i otvara prostor za dalje jačanje ekonomske i političke suradnje.

Mijušković kaže i da bi odsutnost američkih carina mogla Srbiju učiniti privlačnijom za nove inozemne investicije, posebno u trenutku kada takve pogodnosti ne važe za zemlje Europske unije.

Iz oporbe, međutim, tvrde da ukidanje carina nema izravne veze sa strateškim dijalogom SAD-a i Srbije.

Zamjenik predsjednika Stranke slobode i pravde (SSP) Borko Stefanović izjavio je da je “Washington ukinuo Srbiji takse na uvoz proizvoda jer je američki Vrhovni sud onemogućio administraciji predsjednika Donalda Trumpa da uvodi carine na temelju dosadašnjih kriterija i razloga, a ne zbog osobnog zalaganja predsjednika Srbije Aleksandra Vučića” kako on to želi predstaviti domaćoj javnosti.

Da bi nastavila s politikom visokih carina, američka administracija je primijenila odredbu starog zakona da se mogu uvesti trgovinska i carinska ograničenja državama koje koriste prinudni rad u proizvodnji dobara koja se uvoze u SAD, pa i kroz cijeli lanac proizvodnje i prodaje, naveo je u priopćenju SSP-a Stefanović istaknuvši da Srbija ne potpada pod nove kriterije, a stari su ukinuti odlukom Vrhovnog suda SAD, prenosi HINA.

/Desk/

Objava SAD ukinula carine na uvoz robe iz Srbije pojavila se prvi puta na Republika.

Naime, američka administracija od danas, petak 24. srpnja, uvodi nove carine od 10 i 12,5 posto na robu 60 trgovinskih partnera, uključujući i onu iz Europske unije, zbog nedovoljno stroge provedbe zabrane prisilnog rada, i to u trenutku kada istječe privremena globalna carina od 10 posto, najavili su visoki dužnosnici administracije.

“Ne možete to kazati za Europsku uniju. Ako uspoređujete naše radno zakonodavstvo s onim u Sjedinjenim Državama, mislim, mi imamo plaćeni godišnji odmor, imamo vrlo dobre radne uvjete za naše djelatnike pa to zaista nije utemeljeno”, kazala je Kallas za Reuters na marginama sastanka Saveza država jugoistočne Azije (ASEAN) u Manili.

Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa u petak je uvela nove carine od 10 i 12,5 posto na robu iz 60 trgovinskih partnera, među kojima je i Europska unija, uz obrazloženje da nedovoljno provode zabranu prisilnog rada. Mjere su stupile na snagu nakon isteka privremene globalne carine od 10 posto.

Na pitanje je li Unija očekivala da će biti obuhvaćena novim američkim mjerama, Kallas je odgovorila: “Tko više može pratiti kada se carine uvode, a kada ukidaju? Ne, to nismo očekivali.”

Nove carine posljednji su pokušaj ostvarivanja Trumpove predizborne vizije gotovo globalnog carinskog režima, nakon što je američki Vrhovni sud ove godine poništio njegove “recipročne” carine uvedene na temelju izvanrednih ovlasti radi smanjenja američkog trgovinskog deficita.

Kallas je rekla da će EU zatražiti objašnjenje Washingtona, dodajući da je blok ispoštovao transatlantski trgovinski sporazum postignut prošle godine te da su ga nove carine iznenadile.

“Imali smo dogovor s Amerikom i pridržavali smo se tog dogovora, te strane dogovora”, rekla je. “Zato nam je ovo neugodno iznenađenje i pokazatelj da se taj dogovor ne poštuje”.

Ovo je najnoviji pokušaj Bijele kuće u oživljavanju vizije predsjednika Donalda Trumpa iz predizborne kampanje o uvođenju gotovo univerzalnih carina, nakon što je Vrhovni sud SAD-a u veljači poništio njegove “recipročne” carine u rasponu od 10 do 50 posto. Te su carine prethodno uvedene na temelju zakona o izvanrednom stanju s ciljem da se smanji američki trgovinski deficit.

Trump je na tu presudu Vrhovnog suda reagirao uvođenjem privremene carine od 10 posto na razdoblje od 150 dana, koja istječe u petak u 00:01 sati po istočnom ljetnom računanju vremena (EDT). Pritom se pozvao na članak 122. Zakona o trgovini iz 1974., propisa namijenjenog rješavanju kriza platne bilance. Nove carine stupit će odmah na snagu, s time da je roba u tranzitu izuzeta od primjene do 28. srpnja u 00:01 (EDT).

Visoki dužnosnik Trumpove administracije odbacio je tvrdnje da su carine uvedene zbog prisilnog rada, na temelju članka 301. spomenutog zakona iz 1974., izravna zamjena za carine kojima upravo istječe rok primjene, unatoč podudarnosti u vremenu uvođenja, sličnim stopama i činjenici da obuhvaćaju gotovo sav američki uvoz. Taj dužnosnik istaknuo je da SAD ima strože zabrane uvoza robe koja se proizvodi prisilnim radom i provodi ih rigoroznije od bilo koje druge zemlje.

Dužnosnik administracije rekao je da će niz robe biti izuzet od tih carina, uključujući naftu i plin, gnojiva, određene prehrambene proizvode i robu koja je već predmet carina zbog nacionalne sigurnosti, poput automobila, čelika, aluminija i bakra. I roba koja je u skladu sa Sporazumom o trgovini između SAD-a, Meksika i Kanade također će biti izuzeta zbog visoko integriranog sjevernoameričkog lanca opskrbe i visoke razine američkog udjela u toj robi.

Roba iz zemalja koje su donijele odgovarajuće zakone protiv prisilnog rada oporezivat će se po nižoj stopi od 10 posto prilikom ulaska na američko tržište, a uvoz iz onih s neadekvatnim zabranama bit će podložan višoj stopi od 12,5 posto.

Noe sankcije za Rusiju iz EU-a

Govoreći o Rusiji, Kallas je rekla da je najnoviji paket sankcija Europske unije usmjeren na dodatni pritisak na Moskvu i ograničavanje njezine sposobnosti financiranja rata u Ukrajini.

“Cilj je uskratiti im sredstva za financiranje ovog rata, rekla je.

Dodala je da sankcije već imaju učinak na rusko gospodarstvo te otežavaju Moskvi prikupljanje kapitala na međunarodnim tržištima. “Vidimo i da zbog sankcija više ne mogu prikupljati kapital u inozemstvu. Jasno je da te mjere, zajedno s drugim elementima, imaju učinak, rekla je.

Vijeće Europske unije u četvrtak je odobrilo 21. paket sankcija protiv Rusije zbog rata u Ukrajini, kojim su uvedena nova ograničenja za ruski bankarski sektor i mreže povezane s kriptovalutama.

Kallas je naglasila da su sankcije samo jedan dio šire europske strategije usmjerene na to da se Rusiju prisili na ozbiljne pregovore s Ukrajinom.

“Imamo više elemenata u tom pristupu. Sankcije su samo jedan od njih. Razmatramo što još možemo učiniti kako bismo izvršili pritisak na Rusiju da uistinu sjedne za pregovarački stol i pregovara s Ukrajinom, rekla je Kallas.

/Desk/

Objava Nove Trumpove carine koje pogađaju i EU pojavila se prvi puta na Republika.

Američki State Department priopćio je da su sankcionirane tvrtke:

• Meentropy Technology (Hangzhou) Co. Ltd
• The Earth Eye
• Chang Guang Satellite Technology Co., Ltd.

Razlog sankcija su navodni satelitski snimci koji su omogućili iranske vojne napade na američke snage na Bliskom istoku.

„Sjedinjene Američke Države nastavit će poduzimati mjere kako bi kineske entitete pozvale na odgovornost zbog potpore Iranu i spriječile Teheran da obnovi svoje osjetljive programe nakon operacije Epic Fury”, navodi se u priopćenju State Departmenta.

Optužbe za dvostruku politiku

Washington tvrdi da sankcije pokazuju rastuće nezadovoljstvo američke administracije zbog, kako navode, dvostruke politike Pekinga. Kina javno poziva na kraj sukoba u Zaljevu, dok istovremeno, prema pisanju Wall Street Journala, navodno isporučuje Iranu dijelove ključne za razvoj programa vojnih dronova.

Osim kineskih tvrtki, američke vlasti uvele su sankcije i protiv deset drugih tvrtki i pojedinaca iz Bjelorusije, Irana i Ujedinjenih Arapskih Emirata zbog navodnog pomaganja iranskim vojnim nabavama.

Diplomatski kontekst

Sankcije dolaze neposredno prije Trumpova puta u Peking, gdje će ga pratiti izaslanstvo američkih direktora velikih kompanija zainteresiranih za nove poslovne dogovore s Kinom, unatoč rastućem geopolitičkom rivalstvu.

Američki dužnosnici za obranu upozoravaju da bi dugotrajan sukob s Iranom mogao osnažiti pregovaračku poziciju Kine tijekom predstojećeg sastanka dvojice lidera. Napetosti su dodatno porasle prošlog tjedna kada je kinesko Ministarstvo trgovine zabranilo provođenje američkih sankcija protiv pet kineskih rafinerija optuženih za kupnju iranske nafte.

Unatoč svemu, Trump je izjavio kako vjeruje da on i Xi Jinping imaju dovoljno zajedničkih interesa za suradnju po pitanju Bliskog istoka.

„To će biti jedna od tema razgovora. Bio je vrlo korektan po tom pitanju. Kina dobiva oko 60 posto svoje nafte preko Hormuškog tjesnaca i mislim da su pokazali poštovanje”, rekao je Trump prošlog tjedna u Ovalnom uredu, prenosi Politico.

Objava SAD uvele sankcije kineskim tvrtkama uoči sastanka Trumpa i Xija pojavila se prvi puta na Republika.

Američki sud za međunarodnu trgovinu u New Yorku presudio je u korist malih poduzeća koja su osporavala privremene carine od 10 posto, proglasivši mjeru “nevažećom jer je u suprotnosti sa zakonom”.

Trump je pogrešno protumačio zakon o trgovini korišten kao temelj za uvođenje carina, utvrdio je sud. Ni američka vlada ni američka Carinska i granična zaštita (CBP) ne smiju naplaćivati uvozne carine od tužitelja – uključujući i državu Washington. Nadalje, sud je naložio da se sve već naplaćene carine refundiraju.

Sud je utvrdio da američka vlada nije dovoljno jasno dokazala “temeljne probleme s međunarodnim plaćanjima” koje zahtijeva Zakon o trgovini iz 1974., a koristi se za opravdanje mjere. Trump je izvršnom naredbom naveo i trgovinski deficit i deficit tekućeg računa, dok zakon zahtijeva deficit platne bilance.

Od 24. veljače 2026. Sjedinjene Države uvele su carine od 10 posto na većinu uvoza. Trump je tada zaprijetio da će tu stopu povećati na 15 posto, što bi bila maksimalna stopa koju predsjednik smije uvesti na 150 dana u skladu sa Zakonom o trgovini iz 1974. No čak ni mjesecima nakon prijetnje takva se objava ne može pronaći u Federalnom registru.

U veljači je Vrhovni sud presudio da je Trump prekoračio svoje ovlasti još jednim nizom carina, koje je uveo na početku svojega drugog predsjedničkog mandata u siječnju 2025., a koje su se oslanjale na zakonodavstvo o izvanrednim situacijama iz 1977. godine.

Globalna percepcija SAD-a pogoršala se drugu godinu zaredom i sada je lošija i od mišljenja o Rusiji, a politika američkog predsjednika Donalda Trumpa i dalje ozbiljno opterećuje NATO savez. pokazala je godišnja studija o demokraciji.

Zaklada Savez demokracija sa sjedištem u Danskoj, koja je naručila istraživanje, objavila je da su Sjedinjene Države najčešće spominjane i kao odgovor na pitanje koja zemlja predstavlja najveću prijetnju svijetu nakon Rusije i Izraela.

Istraživanje nije detaljno opisalo korištene kriterije, ali Savez kaže da mu je cilj braniti i promovirati demokratske vrijednosti.

“Brzi pad percepcije o Sjedinjenim Državama diljem svijeta je žalostan, ali ne i šokantan. Američka vanjska politika je u proteklih 18 mjeseci, između ostalog, dovela je u pitanje transatlantske odnose, nametnula široko rasprostranjene carine i zaprijetila invazijom na teritorij saveznika NATO-a”, rekao je osnivač saveza i bivši glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen.

Trumpove carine, njegove opetovane prijetnje preuzimanjem Grenlanda, smanjenje američke pomoći Ukrajini, kao i američko-izraelski rat protiv Irana i posljedičan skok cijena nafte, duboko su poremetili transatlantske odnose.

Gnjevan što su europske zemlje odbile poslati svoje mornarice da bi se otvorio Hormuški tjesnac za globalni brodski promet nakon početka njegova rata protiv Irana, Trump je u travnju rekao kako razmatra povlačenje iz NATO-a, što bi dodatno oslabilo savez.

Pozitivan stav prema Kini

Istraživanje Indeksa percepcije demokracije, koje rangira percepciju zemalja od -100 posto do +100 posto, pokazalo je da se neto percepcija SAD-a smanjila na -6 posto s +22 posto prije dvije godine, što tu zemlju rangira iza Rusije s -11 posto i Kine s +7 posto.

Nije objavljen razlog za pozitivan stav prema Kini.

Anketna tvrtka Nira Data provela je istraživanje između 19. ožujka i 21. travnja na temelju mišljenja više od 94.000 ispitanika iz 98 zemalja.

Percepcija zemalja mjerena je na uzorku od 46.600 ispitanika iz 85 zemalja. Izvješće je objavljen0 uoči održavanja Kopenhagenskog samita o demokraciji 12. svibnja.

/Desk/

Objava Sud proglasio Trumpove carine nezakonitima – ankete pokazuju dramatičan pad globalne percepcije – o SAD-u lošije mišljenje nego od Rusije i Kine pojavila se prvi puta na Republika.

Nova carina trebala bi zamijeniti sveobuhvatne globalne uvozne poreze koje je Trump uveo prošle godine, a koje je Vrhovni sud nedavno poništio. Bijela kuća je na tu presudu odgovorila uvođenjem nameta od 10% – unatoč tome što je Trump na društvenim mrežama tvrdio da će on iznositi 15%.

Ta je proturječnost u to vrijeme izazvala opću pomutnju u svijetu, a poslovni ljudi i svjetski čelnici pozvali su na pojašnjenje situacije. Dužnosnici Bijele kuće ranije su izjavili da rade na dokumentaciji kako bi uskladili carine s Trumpovim izjavama.

Odbacili su značaj sudske presude, rekavši da mogu koristiti druge pravne alate za vraćanje carinske politike, za koju tvrde da će pomoći u uravnoteženju trgovine, poticanju domaće proizvodnje i otplati američkog duga.

Za uvođenje carine od 10%, Bijela kuća upotrijebila je neprovjerenu trgovinsku ovlast poznatu kao “Članak 122” (Section 122), koji ovlašćuje američkog predsjednika da proglasi carinu do 15% bez odobrenja Kongresa na razdoblje od 150 dana pod određenim uvjetima. Bijela kuća je priopćila da će se okrenuti i drugim pravnim alatima kako bi trajnije obnovila svoj carinski režim.

“Čvrsto vjerujem da će se carinske stope vratiti na staru razinu u roku od pet mjeseci”, rekao je Bessent za CNBC.

Budućnost američke uvozne politike pod znakom upitnika

Ostaju značajna pitanja o tome kako će u budućnosti izgledati američka politika uvoznih poreza. Prošlog travnja Trump je najavio carine za “Dan oslobođenja” (Liberation Day) za desetke zemalja, sa stopama koje su počinjale od 10% i u nekim slučajevima rasle prema 50%.

Te su pristojbe pokrenule val trgovinskih pregovora jer su se zemlje borile za osiguravanje nižih stopa u zamjenu za obećanja o ulaganjima i drugim promjenama. Presuda Vrhovnog suda SAD-a poništila je te carine “Dana oslobođenja”, kao i neke koje je administracija prethodno najavila za robu iz Meksika, Kanade i Kine, pozivajući se na izvanredne ovlasti.

Trump je odgovorio najavom globalne carine od 10%, za koju je sutradan na društvenim mrežama tvrdio da je povećava na 15%. Međutim, namet je na kraju stupio na snagu po nižoj stopi.

Prelazak na opću carinu od 10%, uz izuzeća za određene vrste robe, stavio je pošiljke iz svih zemalja u ravnopravan položaj. To je otvorilo pitanje sudbine sporazuma koje su saveznici osigurali nakon “Dana oslobođenja”, istovremeno uklanjajući prednost na koju su neke zemlje, poput Ujedinjenog Kraljevstva, pristale u tim dogovorima.

Carine specifične za pojedine sektore

Bijela kuća je priopćila da će se osloniti na druge pravne alate, poznate kao “Članak 301” i “Članak 232”, kako bi uvela carine nakon isteka 150 dana.

Takve vrste carina obično ciljaju određene zemlje ili industrije, dopuštajući SAD-u uvođenje nameta kao odgovor na nepoštenu trgovinsku praksu, odnosno prijetnje nacionalnoj sigurnosti.

Trump ih je i ranije koristio za uvođenje uvoznih poreza na metale, uključujući čelik i aluminij, automobile i druge predmete. Također je istraživao mogućnost njihovog korištenja u sporovima oko digitalnih poreza, uvoza farmaceutskih proizvoda i drugih pitanja.

Ovi alati zahtijevaju od Bijele kuće poštivanje određenih procedura, uključujući iznošenje argumenata za uvođenje pristojbi nakon provedene istrage, te osiguravanje razdoblja za obavijest i komentare tvrtki.

Predstavnici poduzeća izjavili su da je poštivanje tih pravila bolje od Trumpovih dosadašnjih naglih objava politike, jer bi imali više vremena za prilagodbu promjenama, čak i ako nema velike razlike u konačnom ishodu politike.

Objava Američko Ministarstvo financija: Ovog tjedna vjerojatno uvođenje viših carina pojavila se prvi puta na Republika.

Bijesan zbog presude Vrhovnog suda, Trump je u petak naredio hitnu carinu od 10% na cjelokupan uvoz, uz sve postojeće carine. Zakon mu omogućuje uvođenje carine do 15% tijekom 150 dana, iako bi to moglo biti predmet pravnih izazova.

“Na temelju temeljitog, detaljnog i potpunog pregleda smiješne, loše napisane i izvanredno antiameričke odluke o carinama koju je jučer, nakon MNOGIH mjeseci razmišljanja, donio Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država, molim vas da ova izjava posluži kao potvrda da ću ja, kao predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, s trenutnim učinkom podići 10 postotnu globalnu carinu drugim zemljama, od kojih mnoge desetljećima “pljačkaju” SAD, bez odmazde (dok se ja nisam pojavio!), na potpuno dopuštenu i pravno provjerenu razinu od 15%. Tijekom sljedećih nekoliko mjeseci, Trumpova administracija će odrediti i izdati nove i zakonski dopuštene carine, koje će nastaviti naš izvanredno uspješan proces ponovnog činjenja Amerike – VEĆOM NEGO IKAD PRIJE!!! Hvala vam na pažnji prema ovom pitanju. Predsjednik DONALD J. TRUMP”, stoji u objavi na platformi Truth Social.

/Desk/

Objava Trump se predomislio, prkosi Vrhovnom sudu: Umjesto 10%, uvodi globalne carine od 15% pojavila se prvi puta na Republika.

Trump je u petak rekao da će na 150 dana uvesti dodatne 10-postotne globalne carine kako bi nadomjestio neke od svojih izvanrednih carina koje je Vrhovni sud srušio.a komentirajući sudsku odluku o poništavanju carina kazao je kako je to sramota, a suce je nazvao budalama.

Kazao je da će uredbu potpisati sukladno Stavku 112. Zakona o trgovini iz 1974. te da će se raditi o dodatku carinama koje su trenutno na snazi.

Stavak predsjedniku dozvoljava da uvede carine od najviše 15 posto do 150 dana bilo kojoj zemlji koja ima “velike i ozbiljne” poteškoće s platnom bilancom.

“Imamo alternative, odlične alternative. To bi moglo značiti više novca. Dobit ćemo više novca i bit ćemo snažniji zbog toga”, rekao je Trump.

“Dobra je vijest da postoje metode, prakse, zakoni i ovlasti, koje je cijeli sud prepoznao u ovoj strašnoj odluci… koje su čak i jače od carina IEEPA-e koje su mi dostupne kao predsjedniku Sjedinjenih Država. Dosad sam bio skroman u onome što sam tražio od drugih država i tvrtki. Dobro sam se ponašao i nisam htio napraviti nešto što bi utjecalo na odluku suda. Razumijem ih, lako ih se uvjeri u nešto. Htio sam biti dobar dečko. Učinkovito sam koristio carine kako bih učinio Ameriku opet velikom”, dodao je.

Trump: “Sramim se sudaca”

“Sramim se određenih članova suda jer nemaju hrabrosti učiniti ono što je ispravno za našu zemlju. Kakva sramota, podlegli su stranim utjecajem. Zahvaljujem trojici sudaca koji su glasali u moju korist. Strane zemlje koje nas godinama varaju sada plešu na ulicama. Neće dugo plesati, to vas mogu uvjeriti”, rekao je, između ostaloga, Trump na konferenciji za medije.

Kazao je i kako su njegove carine okončale “pet od osam ratova” za koje tvrdi da ih je riješio.

“Sviđalo vam se to ili ne, uključujući Indiju, Pakistan. To je moglo završiti nuklearno”, rekao je te dodao kako mu je pakistanski premijer rekao kako je “mogao spasiti 35 milijuna života time što nas je naveo da prestanemo se boriti”.

“Spremali su se učiniti neke loše stvari, ali dali su nam sjajnu nacionalnu sigurnost. Ove carine su zajedno s našim snažnim granicama, smanjile količinu fentanila koji ulazi u našu zemlju za 30% kad sam ih koristio kao kaznu protiv zemalja koje ilegalno šalju ovaj otrov u našu zemlju kako bi otrovale našu mladež; sve te carine ostaju. Ja sam pobijedio s milijunima glasova. Pobili smo u uvjerljivoj pobjedi. Uz sve varanje koje se događalo, a bilo ga je puno, mi smo i dalje pobijedili uvjerljivo. Imamo alternative nakon što nam je Trump uzeo carine. Njima ćemo pokazati kako je glupa ova presuda, uštedjet ćemo novac, uštedjet ćemo puno novaca. Mogu uništiti trgovinu, mogu uništiti državu, mogu raditi što god hoću, ali ne mogu uvesti dolar carina. Razmislite, koliko je to apsurdno. S alternativama mogu tražiti još veće carine, praktički su nam to sad dopustili”, rekao je Trump.

Najavio je da sve carine povezane s nacionalnom sigurnošću, uključujući one prema Odjeljku 232 i postojeće carine iz Odjeljka 301, ostaju na snazi.

Također je rekao da će “odmah” potpisati naredbu o uvođenju 10% globalne carine prema Odjeljku 122, povrh postojećih carina, te da pokreće više istraga prema Odjeljku 301 i druge postupke radi, kako je naveo, zaštite SAD-a od nepravednih trgovinskih praksi.
Rekao je kako “nema potrebe” od Kongresa tražiti dodatne poteze u svezi carina, te kako je “već odobreno”, ustvrdivši kako ovlasti postoje na temelju Odjeljka 232 i Odjeljka 301. Također, rekao je da će se pozvati na Odjeljak 301 kako bi pokrenuo istrage i “zaštitio zemlju od nepravednih trgovinskih praksi drugih zemalja i kompanija”.

Uredbe potpisane, carine na snagu stupaju u utorak 24. veljače

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u petak da je potpisao dokumente o uvođenju 10 postotne carine na uvoz iz svih zemalja, koja će “stupiti na snagu gotovo odmah”. Velika mi je čast što sam u Ovalnom uredu potpisao globalnu carinu od 10 posto za sve zemlje, koja će stupiti na snagu gotovo odmah, objavio je Trump na mreži Truth Social.

Bijela kuća je kasno u petak rekla da administracija predsjednika Donalda Trumpa ukida određene tarifne mjere, nakon što je Vrhovni sud poništio Trumpove sveobuhvatne carine koje je uveo prema zakonu namijenjenom za korištenje u nacionalnim izvanrednim situacijama.

Trump je kasno u petak potpisao izvršne naredbe o uvođenju novih carina, počevši od utorka 24. veljače, prema članku 122. Zakona o trgovini iz 1974., djelomično zamjenjujući carine od 10 posto do 50 posto prema Zakonu o međunarodnim izvanrednim ekonomskim ovlastima iz 1977., koji je Vrhovni sud proglasio nezakonitim, ukidajući naplatu sada zabranjenih carina.

Naredbama su nastavljena već postojeća izuzeća za zrakoplovne proizvode; osobne automobile i neke lake kamione, za robu iz Meksika i Kanade, koja je u skladu s trgovinskim sporazumom između tih država i SAD-a, te za farmaceutske proizvode i određene kritične minerale i poljoprivredne proizvode.

Trumpov ministar financija, Scott Bessent, rekao je da će nove carine od 10 posto i potencijalno povećane tarife prema članku 301. o nepoštenim praksama i članku 232. o nacionalnoj sigurnosti rezultirati praktički nepromijenjenim prihodima od carina u 2026. godini.
“Vratit ćemo se na istu razinu carina za zemlje. To će biti samo na manje izravan i malo zamršeniji način”, rekao je Bessent za Fox News, dodajući da je odluka Vrhovnog suda smanjila Trumpovu pregovaračku moć s trgovinskim partnerima.

Presuda Vrhovnog suda težak je udarac Trumpu

Donald Trump mjesecima je upozoravao da bi odluka Vrhovnog suda o poništenju carina bila katastrofalna, piše BBC u petak navečer.

Pitanje ovlasti američkog predsjednika rijetko dospije na Vrhovni sud. Većina sudaca tijekom protekle godine pokazala je spremnost dopustiti Trumpu da nastavi sa svojim programom, posebno u borbi s imigracijom i preoblikovanjem savezne vlade, čak i dok se pravni izazovi probijaju kroz sudski sustav.

Ovaj slučaj, koji je prošao kroz sustav po ubrzanoj proceduri, zalupio je vrata takvoj ekspanzivnoj upotrebi predsjedničke vlasti.

S još nekoliko drugih velikih slučajeva na čekanju, koji uključuju kontroverznu upotrebu izvršne vlasti poput napora da se ukine pravo na državljanstvo po rođenju i da se smijeni guverner Federalnih rezervi na temelju navodnih nepravilnosti, ovo možda nije Trumpov jedini neuspjeh u nadolazećim mjesecima.

JD Vance: Ovo je bezakonje Suda

Potpredsjednik SAD-a JD Vance kritizirao je Vrhovni sud zbog odluke o ukidanju Trumpovih carina.

“Vrhovni sud danas je odlučio da Kongres, unatoč tome što je predsjedniku dao mogućnost “reguliranja uvoza”, to zapravo nije mislio. Ovo je bezakonje Suda, čisto i jednostavno. A jedini učinak bit će otežati predsjedniku zaštitu američke industrije i otpornosti lanaca opskrbe”, napisao je Vance na platformi X.

“Predsjednik Trump ima širok raspon drugih carinskih ovlasti i koristit će ih za obranu američkih radnika i unapređenje trgovinskih prioriteta ove administracije”, dodao je.

Hoće li SAD vratiti novac od carina?

Na pitanje novinara o tome hoće li Sjedinjene Američke Države morati vratiti novac državama koje su plaćale carine prije nego što ih je Vrhovni sud poništio, Trump je odgovorio da je to nejasno, dodajući da bi pravni sporovi mogli potrajati godinama.

Trump je ustvrdio da mu ne treba Kongres kako bi uveo carine.

Na pitanje je li iznenađen presudom, Trump je odgovorio potvrdno. Rekao je kako je vjerovao da ne može izgubiti, tvrdeći da je prije odluke “pročitao sve što se može pročitati” o relevantnim zakonima, javlja BBC.

Suce koji su odluku donijeli je nazvao “političkima”, dodajući da žele biti “politički korektni”. Također, optužio ih je da se “možda dodvoravaju skupini ljudi u (Washingtonu)”. Naglasio je da prema presudi ne smije “naplatiti i jedan dolar bilo kojoj zemlji”. Kazao je da pretpostavlja da se to učinilo kako bi se zaštitilo druge zemlje.

Međutim, istaknuo je da smije prekinuti trgovinske ili poslovne veze s drugim zemljama te da im smije uvesti embargo.

“Drugim riječima, mogu uništiti trgovinu, mogu uništiti zemlju”, kazao je, dodajući da “im ne smije uvesti malu naknadu”.

/Desk/

Objava Nakon što mu je Vrhovni sud poništio carine, Trump uvodi nove od 10 % na 150 dana pojavila se prvi puta na Republika.

Sud je u omjeru šest prema tri, u odluci koju je napisao predsjednik suda John Roberts, potvrdio presudu nižeg suda da je Trump korištenjem Zakona o međunarodnim ekonomskim ovlastima u izvanrednim situacijama (IEEPA) prekoračio svoje ovlasti.

Sud je zaključio da tumačenje Trumpove administracije, prema kojem taj zakon predsjedniku daje ovlasti za uvođenje carina, zadire u ovlasti Kongresa i krši pravno načelo poznato kao „doktrina velikih pitanja“. To načelo zahtijeva da izvršna vlast za poteze velikog ekonomskog i političkog značaja mora imati jasno odobrenje Kongresa.

“Predsjednik mora ukazati na jasno odobrenje Kongresa kako bi opravdao izvanredno korištenje ovlasti za uvođenje carina. On to ne može”, piše Reuters, a prenosi HINA.

Carine su bile ključni alat Trumpove ekonomske i vanjske politike te središnji dio globalnog trgovinskog sukoba koji je započeo nakon njegova povratka na vlast 2025. godine. Taj je pristup narušio odnose s trgovinskim partnerima, utjecao na financijska tržišta i povećao globalnu gospodarsku neizvjesnost.

Odluka Vrhovnog suda donesena je nakon tužbi poslovnih subjekata pogođenih carinama i 12 saveznih država, većinom pod upravom demokrata, koje su osporile Trumpovu odluku da bez odobrenja Kongresa uvede uvozne poreze.

Protiv odluke glasali su suci Clarence Thomas, Samuel Alito i Brett Kavanaugh, dok su uz Robertsa bili suci Neil Gorsuch i Amy Coney Barrett, koje je Trump imenovao u prvom mandatu, zajedno s troje liberalnih sudaca.

Američki Ustav daje ovlast za uvođenje poreza i carina Kongresu, a ne predsjedniku. Trump je, međutim, pokušao zaobići Kongres pozivajući se na IEEPA, zakon koji omogućuje reguliranje trgovine u izvanrednim okolnostima. Time je postao prvi predsjednik koji je taj zakon koristio za uvođenje carina.

Dosad prikupljeno 175 milijardi dolara

Procjenjivalo se da bi Trumpove carine u idućih deset godina mogle donijeti bilijune dolara prihoda. Ekonomisti modela Penn-Wharton procijenili su da je već prikupljeno više od 175 milijardi dolara, a taj bi iznos, nakon odluke suda, mogao biti vraćen.

Administracija je najavila da će pokušati zadržati dio carina pozivanjem na druge zakonske osnove, uključujući odredbe koje dopuštaju carine zbog nacionalne sigurnosti ili kao odgovor na nepoštene trgovinske prakse.

Ipak, analitičari upozoravaju da te alternative ne nude istu fleksibilnost kao IEEPA, koji je Trumpu omogućavao brzo i široko uvođenje carina.

Trump je carine koristio i kao sredstvo pritiska u vanjskoj politici, nastojeći iznuditi ustupke ili pregovarati nove trgovinske sporazume, ali je takav pristup istodobno izazvao nezadovoljstvo brojnih država, uključujući i neke dugogodišnje saveznike.

Zakon IEEPA donesen je 1977. godine, a dosad se uglavnom koristio za uvođenje sankcija ili zamrzavanje imovine, a ne za uvođenje carina.

U jednom od ključnih poteza, 2. travnja, koji je Trump nazvao “Danom oslobođenja”, najavio je uzajamne carine za većinu trgovinskih partnera, tvrdeći da time odgovara na trgovinske deficite. Ranije je, početkom 2025., uveo carine Kini, Kanadi i Meksiku, pozivajući se na borbu protiv krijumčarenja droga.

Slučaj pred Vrhovnim sudom obuhvatio je tri odvojene tužbe, uključujući onu koju su podnijele male tvrtke uvoznici te više saveznih država, kao i jednu tužbu obiteljske tvrtke za proizvodnju igračaka.

/Desk/

Objava Američki vrhovni sud ukinuo Trumpove carine pojavila se prvi puta na Republika.