To dodatno intenzivira tenzije i netrpeljivost, unatoč činjenici da je čak 150 zastava postavljeno na elektrovodove bez ikakve dozvole JP HZHB i lokalnih vlasti, mjesta gdje nije predviđeno njihovo postavljanje, a njihovo uklanjanje predstavlja se kao negiranje vlastite države od strane Hrvata i nepodrška vlastitoj reprezentaciju kojoj igraju i Hrvati.

Ovakvi, neodgovorni potezi i izvrtanje činjenica, dodatno potencirano neupitnim tenzijama koje donose i izborna godina, dodatno unazađuje i zagađuje odnose Bošnjaka i Hrvata.

Ali ide se i dalje – potpuno je sramna reakcija federalnog ministra za izbjegle i raseljene Nerina Dizdara (SDP) koji, u stilu starih begovata zbog neposlušnosti želi kazniti raju.

Tako je ministar Dizdar zaključio kako iza Elektroprivredino uklanjanje zastava “ne stoji briga o dozvolama i poštivanju propisa nego je riječ o potpuno deplasiranoj političkoj poruci i provokaciji”.

“Potpuno nepotrebno su unijeli nemir i podjele u trenucima kada se diljem BiH nesmetano slavi najveći sportski događaj na svijetu, a ljudi navijaju za koga žele, kako žele i gdje žele, sve dok poštuju javni red i mir. Jasno je da iza odluke čapljinskih vlasti i tamošnje Elektroprivrede ne stoji briga o dozvolama i poštivanju propisa nego je riječ o potpuno deplasiranoj političkoj poruci i provokaciji”, naveo je ministar Dizdar.

Ovime ministar Dizdar, kao bh dužnosnik na jednoj od najviših razina vlasti, otvoreno podržava svojevrsnu anarhiju te cijeli slučaj artikulira po svom, vlastitom nahođenju, kritizirajući jer javno poduzeće želi zaštititi javnu imovinu, svoje potrošače i, u konačnici, osobe koje su postavile zastave jer se radi o rizičnoj aktivnosti na električnim vodovima s visokim naponom.

Jesmo li ovakav način postavljanja zastava vidjeli u bilo kojoj državi Europske unije? Možda Njemačkoj, Francuskoj, Belgiji, Nizozemskoj ili sl., u državama čija elektro distributeri upozoravaju: “nikada ne pričvršćivanje zastave ili obavijesti na električne stupove ili opremu”.

Poznajemo li koje bi kazne bile propisane za ovakvo nešto? A da se ne osvrćemo na trošenje javnih resursa – angažman policije, dizalica, djelatnika Elektroprivrede.

Svi elektro distributeri u EU i svijetu upozoravaju kako je postavljanje predmeta poput zastava, znakova ili bilo kakvih objekata u blizini dalekovoda strogo zabranjeno, da mogu prouzročiti strujni udar te pozivju na jačanje svijesti u svojoj zajednici o toj opasnosti. Ali, u BiH je, čini se, opravdano ili, u suprotnom, znak “antidržavnog djelovanja”. To je nevjerojatno.

“Osobe koje ilegalno pričvršćuju plakate, obavijesti ili bilo koje druge reklame ili predmete na elektro stupove i elektro vodove izlažu se riziku od strujnog udara, ugrožavaju sigurnost energetskih timova i suočavaju se s visokim kaznama prema Zakonu o električnoj energiji iz 1994. godine. Energetski timovi moraju izaći i ukloniti neovlaštene znakove”, donosimo jednu od objava australskog elektro distributera.

Ministar Dizdar svojoj reakciji najavljuje i financijsku odmazdu ovoj lokalnoj zajednici: “Općina koja po odlukama Ustavnog suda BiH koje ignorira ima neustavan grb i zastavu, kao i Dan Općine, a onda skida između ostaloga, legalno obilježje države koje je i njeno obilježje je licemjerna, cinična i dokazuje svoju antidržavničku orijentaciju. Za druge ne znam, ali shodno tome, Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica će Općinu Čapljina i njene projekte tretirati jednako onako kako ova Općina tretira državne institucije, obilježja i presude”.

Ministar Dizdar ovime ne samo da pokazuje političko nasilništvo prijeteći izostankom financijske podrške prema Čapljini kao da je Ministarstvo za izbjegle i raseljene “njegova babovina”, a ne ministarstvo svih građana BiH, čiji proračun, između ostaloga, puni i Grad Čapljina, nego upućuje i vrlo ozbiljne optužbe kako se radi o “antidržavnoj orijentaciji”. To je vrlo zlonamjerna teza.

Ovo je vrlo poznati model ponašanja – uzimanja “ekskluzivnog zastupništva” za Državu Bosnu i Hercegovinu, ali samo po vlastitim “aršinima”. Ovakve, ishitrene reakcije državnih službenika ne pridonose miru i suživotu, već upravo suprotno.

S druge strane, istina je kako je Ustavni sud BiH već 1998. godine utvrdio kako “odluke o grbu, zastavi, pečatu i Danu Čapljine grubo krše Ustav Federacije BiH, jer oslikavaju nacionalna i vjerska obilježja samo jednog naroda, čime je narušeno načelo ravnopravnosti naroda i građana”.

Zašto je ovu činjenicu, u ovaj kontekst doveo ministar Dizdar, samo on zna, kao što i zna da je zastava nekadašnje Republike BiH s ljiljanima kao starim kršćanskim obilježjem i simbolom starih bosanskih kraljeva, a koja je svojedobno izglasana i uz podršku hrvatskih zastupnika – nije zakonita državna zastava BiH koja je proglašena u veljači 1998. godine. Te zastave, kao i zastave države BiH bile su nezakonito postavljene na elektro vodove.

Ovo nije obrana lokalne čapljinske vlasti – vlasti gdje bivši gradonačelnik, pritisnut brojnim optužnicama za kriminal mirno promatra kako zbog njegovih kriminalnih radnji krivicu snose drugi dok se on slobodno šeta gradom, koji je na vlast doveo svoju vlastitu nevjestu kako bi zadržao kontrolu nad Čapljinom, svjedocima i pravosuđem. Gradom čiji žitelj na sve to podanički, sluganski, licemjerno šute. Na žalost, također nevjerojatno od ponosnih i hrabrih Čapljinaca i jedino njihov problem s kojim se trebaju suočiti.

Nije obrana ni JP EP HZHB. Jednostavno to su činjenice da se na elektro vodovima ne smiju postavljati predmeti. Ako to ne možemo shvatiti, što možemo? Možda ga pokušamo gurnuti metalnu bedž BiH u utičnicu, a onoga to nas upozori da to ne činimo proglasimo antidržavnom orijentacijom?

Iz JP EP HZHB za Bljesak.info su naveli kako “svako neovlašteno postupanje na elektroenergetskoj mreži može ugroziti sigurnu i pouzdanu opskrbu kvalitetnom električnom energijom svih potrošača”.

Zbog toga su, kako su pojasnili, zastave uklonjene s dijelova elektroenergetske mreže na kojima su bile postavljene.

Iz EP HZHB ističu kako se na elektroenergetskoj infrastrukturi ne smiju postavljati predmeti bez odobrenja nadležnih službi, neovisno o njihovu sadržaju, jer takvi postupci mogu predstavljati sigurnosni rizik za mrežu, djelatnike i građane.

“Nakon zaprimljenih informacija o postavljenim zastavama, djelatnici su izašli na teren i uklonili ih”, pojasnili su iz JP EP HZHB.

(Republika/V.S.H.)

Objava U Čapljini uklonjene nelegalno postavljene zastave s elektro vodova – ministar Dizdar kaže da je to ‘antidržavna orijentacija’ i najavio odmazdu pojavila se prvi puta na Republika.

U Čapljini je potpisan Ugovor o dodjeli financijske pomoći Vlade Republike Hrvatske Bosni i Hercegovini za prometnu povezanost i integraciju, kojim je osigurano pet milijuna eura za izgradnju novog mosta preko rijeke Neretve u mjestu Tasovčići kod Čapljine.

Ugovor su potpisali gradonačelnica Čapljine Iva Raguž, federalna ministrica prometa i komunikacija Andrijana Katić te potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković. Novi most zamijenit će dotrajali objekt te povezati magistralnu cestu M-17 s gradskim središtem. Most kod Čapljine trebao bi rasteretiti prometnu povezanost toga grada s glavnim magistralnim pravcem M-17 između Hrvatske i BiH.

Također, Sporazum o dodjeli sredstava za unaprjeđenje sustava zračnog prometa u Gradu Mostaru, postpisali su hrvatski ministar Butković i gradonačelnik Mostara Mario Kordić. Financiranjem letova očuvati će se tri puta tjedno redovite zrakoplovne linije Croatia Airlinesa između Mostara i Zagreba.

“Mi smo kao Vlada Republike Hrvatske 5. veljače donijeli dvije odluke. Jedna je o podršci projektu izgradnje novog mosta s pristupnim cestama u gradu Čapljini, a druga pomoći u razvoju Zračne luke Mostar. Za most u Čapljini predviđeno je pet milijuna eura pomoći, a vidjet ćemo nakon provedenog postupka Javne nabave koliko će to u konačnici iznositi. To je sada na Gradu Čapljini da izabere izvođača radova”, izjavio je ministar Butković u Čapljini.

“Naša zadaća je da zajednički realiziramo projekte bolje prometne povezanosti, prije svega cestovne, a tu je i Zračna luka Mostar. Jer dobra prometna povezanost za ljude s obje strane granice je preduvjet za bolji standard i razvoj gospodarstva. Drago mi je da će Grad Čapljina uz most Franje Tuđmana, sagrađen 2002., dobiti još jedan. To će svakako doprinijeti boljem životu u gradu Čapljini”,zaključio je ministar Butković.

Butković je spomenuo i druge projekte koje Hrvatska financira u Bosni i Hercegovini. Prošle godine otvorena je prometnica koja spaja Ravno s Republikom Hrvatskom, a čija je vrijednost bila nešto više od sedam milijuna eura.

U planu su prometno povezivanje u općinama Aržano s BiH te Hutovo, vrijedni oko 25 milijuna eura. Ti projekti predstavljaju važnu podršku u unaprjeđenju prometne infrastrukture u Hercegovini. Odluku o dodjeli pet milijuna eura za izgradnju mosta i nastavak zračne povezanosti Vlada RH od 1,75 milijuna donijela je prije tjedan dana.

/Desk/

Objava Hrvatska daje 6,75 milijuna eura za most u Tasovčićima i zračnu povezanost Mostara i Zagreba pojavila se prvi puta na Republika.