BBC je u tekstu od ponedjeljka analizirao podatke o opsegu trgovanja na nekoliko financijskih tržišta i usporedio ih s nekim od najznačajnijih izjava američkog predsjednika koje su utjecale na tržišta. Pritom je, kako se navodi, otkriven učestali obrazac naglih skokova poslovanja i zarade samo nekoliko sati, a ponekad i tek nekoliko minuta prije nego što bi neka objava na društvenim mrežama ili intervju izašli u javnost.

Neki analitičari smatraju da to nosi obilježja ilegalnog trgovanja povlaštenim informacijama, pri čemu pojedinci ulažu novac na temelju informacija koje nisu dostupne široj javnosti.

Drugi, pak, tvrde da je slika bitno složenija te da su neki trgovci naprosto postali vještiji u predviđanju Trumpovih poteza.

BBC je u svojoj analizi istaknuo pet najznačajnijih primjera. Istu prenosi Jutarnji list.

“Rat je praktički završen” – 9. ožujka 2026.

Neka od najvećih živosti zabilježena su na tržištu naftnih terminskih ugovora. Devet dana nakon početka rata između SAD-a i Izraela protiv Irana, Trump je u telefonskom intervjuu za CBS News nenadano izjavio da je sukob “praktički završen”.

Slijed događaja bio je takav da je u 18:29 sati po GMT-u došlo do naglog rasta oklada na cijenu nafte, Trump je u 19:16 ustvrdio da je rat praktički gotov, da bi već u 19:17 cijena nafte pala za 25 posto.

Pritom je javnost za intervju doznala tek u 19:16 GMT-a, kada je novinar objavio vijest na platformi X. Trgovci naftom reagirali su brzom prodajom, očekujući raniji kraj sukoba, što je uzrokovalo pad cijene od oko 25 posto.

Ipak, tržišni podaci pokazuju da je veliki porast oklada na pad cijene nafte zabilježen čak 47 minuta prije objave, a trgovci koji su tada ulagali zaradili su milijune dolara.

“Potpuno i konačno rješenje sukoba” – 23. ožujka 2026.

Dana 23. ožujka, samo dva dana nakon prijetnje da će “uništiti” iranske elektrane, Trump je na svojoj društvenoj mreži Truth Social objavio da je Washington vodio “vrlo dobre i produktivne razgovore s Teheranom o potpunom i konačnom rješenju”, što je predstavljalo veliko iznenađenje za diplomate i trgovce.

Slijed događaja – u razdoblju od 10:48 do 10:50 sati došlo je do naglog rasta oklada na cijenu nafte, u 11:04 Trump objavljuje “konačno rješenje”, a u 11:05 cijena nafte pada za 11 posto.

Dionice su odmah porasle, a referentna cijena američke nafte naglo je pala. BBC je, pak, tada izvijestio da je 14 minuta prije Trumpove objave zabilježen neuobičajeno velik broj oklada na cijenu nafte.

Sličan obrazac uočen je i kod trgovanja Brent naftom, a jedan analitičar izjavio je da su transakcije bile “svakako nenormalne”.

Pauziranje carina objavljenih na “Dan oslobođenja” – 9. travnja 2025.

Osim onih vezanih uz trajanje sukoba na Bliskom istoku, postoje i drugi primjeri sumnjivih aktivnosti. Donald Trump je 2. travnja prošle godine najavio “Dan oslobođenja”, odnosno uvođenje širokog paketa carina na robu iz gotovo svih zemalja svijeta. Zbog te su najave globalna tržišta dionica odmah pala. No, tjedan dana kasnije, kada je najavio 90-dnevnu pauzu na carine – osim za Kinu – tržišta su naglo porasla.

Indeks S&P 500 skočio je za 9,5 posto, što je jedan od najvećih dnevnih porasta od Drugog svjetskog rata.

Tijek događaja išao je tako da su u 18:00 sati po Britanskom ljetnom vremenu (BST) trgovci počeli ulagati u rast tržišta, u 18:18 Trump je najavio pauziranje carina, a u 18:19 tržište odjednom snažno raste.

Tom je prilikom ponovno zabilježen neuobičajen obrazac trgovanja prije objave: broj ugovora skočio je na više od 10.000 u minuti, dok ih je ranije bilo tek nekoliko stotina. Neki su trgovci uložili više od 2 milijuna dolara na rast tržišta, unatoč tome što je prethodnih sedam dana uzastopno padalo, čime su mogli ostvariti dobit od gotovo 20 milijuna dolara.

Kasnije su demokratski senatori zatražili od regulatora (SEC) istragu o mogućem bogaćenju insajdera, no SEC nije komentirao stvar, a Bijela kuća nije odgovorila na upit BBC-ja.

Uhićenje Nicolása Madura – 3. siječnja 2026.

U prosincu 2025. otvoren je račun Burdensome-Mix, odmah 2. siječnja uloženo je 32.000 dolara, a 3. siječnja venezuelanski predsjednik Nicolás Maduro je uhićen. Zabilježeni dobitak iznosio je 436.000 dolara.

Rast online tržišta predviđanja tada je također izazvao zabrinutost jer platforme poput Polymarketa i Kalshija omogućuju klađenje na razne događaje. Jedan je korisnik, kako se navodilo, uložio ukupno 32.500 dolara na to da će venezuelanski predsjednik Nicolás Maduro biti svrgnut i, kada se to dogodilo, zaradio je spomenutih 436.000 dolara, a potom nestao s platforme.

Napad na Iran – 28. veljače 2026.

U veljači ove godine otvoreno je šest računa koji su se kladili na američki napad na Iran, a kada su udari potvrđeni, korisnici su ostvarili veliku dobit. K tome, jedan od njih je kasnije zaradio još 163.000 dolara točno predvidjevši primirje.

Ukupna dobit iznosila je 1,2 milijuna dolara, a platforme tvrde da imaju i provode stroge standarde te surađuju s regulatorima.

Eksperti: “Teško dokazivo”

Trgovanje povlaštenim informacijama nezakonito je u SAD-u još od 1933. godine, a zakon se od 2012. odnosi i na državne dužnosnike. Ipak, dosad nitko nije procesuiran na temelju tih pravila, kako navodi britanski javni servis.

Profesor financijskog prava Paul Oudin ističe da je takve slučajeve teško dokazati. “Vlasti neće pokrenuti postupak ako ne mogu utvrditi izvor informacija”, kaže Oudin te dodaje da, čak i kada postoje jasni znakovi da je netko imao povlaštene informacije, postoji velika vjerojatnost da nitko neće biti kazneno gonjen.

/Desk/

Objava Milijune dolara zarađuju na burzama – sve glasnije sumnje u trgovinu povlaštenim informacijama o Trumpovim objavama pojavila se prvi puta na Republika.

Američka blokada prolaza brodova Hormuškim tjesnacem bila je očekivana, tvrdi Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti “Dr. Franjo Tuđman”, podsjetivši kako je američki predsjednik Donald Trump još prije dva tjedna rekao ”kako će poduzeti dodatne radnje kako bi pojačao svoju pregovaračku poziciju”.

“Ovo je vrlo vjerojatno jedan od načina kako to misli raditi. S druge strane, izbacuje adut Iranu iz ruke jer nije više samo Iran taj koji kontrolira Hormuz nego i SAD”, rekao je.

“Iranski brodovi su do sada bez problema prolazili i Iran je izvozio i prodavao svoju robu u druge države, prvenstveno u Kinu i Rusiju, a usput je naplaćivao prolaz brodovima koji su htjeli platiti tu, uvjetno rečeno, vozarinu”, dodao je.

Američka blokada također predstavlja politički pritisak te šalje poruku Kini i Rusiji, smatra Akrap, istaknuvši kako su one te koje su u Vijeću sigurnosti UN-a odbile dati mandat inicijativi Zaljevskih zemalja predvođenim Bahreinom da se omogući slobodan prolaz trgovačkim brodovima kroz Hormuz uz pratnju ratne mornarice Zaljevskih država.

“Na kraju krajeva, ipak je pitanje odluke hoće li brodovi prolaziti kroz taj tjesnac na vlasnicima tih brodova. Sasvim sigurno osiguravajuće kuće neće uvesti osiguranje za te brodove odnosno ukinut će mogućnost da isplaćuju osiguranje”, kazao je.

Brkić: Američka blokada Hormuza ”čisto ludilo”

Iransko zatvaranje Hormuškog tjesnaca je primjer ”asimetričnog ratovanja”, tvrdi Luka Brkić, ekonomski analitičar sa Sveučilišta Libertas, a dodatno zatvaranje Hormuza od strane SAD-a je ”čisto ludilo”.

“Posljedice se množe geometrijskom progresijom i cijenu plaća cijeli svijet. SAD nema mandat za to”, istaknuo je, dodavši kako “SAD koristi svoju moć bez ikakvog obzira za međunarodno pravo”.

“Nalazimo se u jednom ludilu gdje su rizici i neizvjesnosti izuzetno visoke, a cijene se plaćaju u ljudskim životima i razaranju infrastrukture, ali i na niz drugih načina, kroz energente, inflaciju i opasnosti od stagflacije, dodao je.

“Na globalnoj i međunarodnoj razini nema institucionalnih aranžmana koji bi jamčili stabilnost, predvidljivosti i elementarnu pravednost u odnosu suverenih država”, zaključio je.

Akrap: Snagu argumenta je zamijenio argument snage

Za vrijeme Hladnog rata se koristilo ”snagom argumenata, a sada je to zamijenjeno argumentom snage”, smatra Akrap, te ocijenio kako ”ovo nije jedini sukob i rat koji nas očekuje” te da se treba potruditi smanjiti ovisnosti o Hormuzu, ali i Malajskom prolazu koji je ”sasvim sigurno također jedan od prolaza koji će u budućnosti biti zatvoren”.

“Režimi koji su pod egzistencijalnom prijetnjom koriste sve moguće načine i sredstva kako bi nametnula svoje viđenje situacije i politiku kako bi se obranila”, rekao je.

“Zatvaranje Hormuškog tjesnaca i napadno djelovanje Hezbolaha u Libanonu na Izrael te najava Hutista da će oni krenuti zatvoriti tjesnac Bab-el-Mandeb su jedna te ista strana istog novčića”, dodao je, rekavši kako ”drugu stranu tog novčića” čini Rusija i agresija na Ukrajinu te politika Rusije prema Europi.

‘Burze su postale kockarnice’

Komentirajući oscilaciju cijena nafte na svjetskim burzama od početka rata na Bliskom istoku te pripadajuću špekulaciju i priliku za stvaranjem dodatnih profita Brkić je rekao kako su ”burze nekada bile institucije za prikupljanje kapitala, a danas su burze kockarnice”.

“U skladu s tim imamo ishode kakve imamo. Burze reagiraju ishitreno i gore i dolje po svojim spekulativnim procjenama kako bi što je više moguće zaradili pri čemu ta spekulacija nema nikakve veze s fundamentima”, rekao je.

Također je istaknuo kako je država prilikom intervencije u cijene goriva ”smanjila svoj fiskalni kapacitet kako bi zaštitila najugroženije građane i poduzetnike”, dok prodavači i distributeri nafte prodaju istu po puno višoj cijeni od one za koju su je kupili te ”ostaju praktički neokrnjeni”.

“Ostvaraju ekstra profite i ekstra dobiti i to je praktički začarani krug toga ludila koji pokazuje da ovaj model naprosto pokazuje niz svojih slabosti”, rekao je.

“Dok se na međunarodnoj razini ne promjeni ta paradigma imat ćemo periodično i sve češće i češće ovakva skakanja i nelogičnosti, a onda i cijenu koja se plaća za sve to”, dodao je.

/Desk/

Objava Blokada Hormuza – slom međunarodnog prava: Ludilo moći koje plaća cijeli svijet pojavila se prvi puta na Republika.

Na europskim su burzama u ponedjeljak ujutro cijene dionica porasle, dosegnuvši najviše razine u četiri mjeseca, jer je ulagače oraspoložio jučer sklopljen trgovinski dogovor između SAD-a i Europske unije.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,8 posto i dosegnuo najvišu razinu u četiri mjeseca. Pritom je londonski FTSE indeks ojačao 0,49 posto, na 9.165 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,90 posto, na 24.436 bodova, a pariški CAC 1,15 posto, na 7.925 bodova.

Ulagače je oraspoložio trgovinski dogovor između SAD-a i Europske unije, postignut u nedjelju, prema kojemu će, među ostalim, SAD na uvoz većine europskih proizvoda naplaćivati carinu od 15 posto.

I dok će mnogi u Europi smatrati da su carine od 15 posto previsoke, s obzirom da su se nadali nultim carinama u međusobnom trgovanju, ovo su ipak niže carine u odnosu na one od 30 posto, kojima je Washington prijetio, kaže Marc Velan, direktor u tvrtki Lucerne Asset Management.

• Tržišta ovo interpretiraju kao znak povratka stabilnosti i predvidljivosti u trgovinsku politiku. Izbjegnut je trgovinski rat između dvije gospodarske sile, pa je smanjen i rizik na tržištima – objašnjava Marc Velan.

Najviše su jutros, u prosjeku 1,5 posto, porasle cijene dionica proizvođača automobila.

I na većini azijskih burzi cijene su dionica porasle. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,3 posto. Pritom su cijene dionica u Šangaju, Južnoj Koreji, Australiji i Hong Kongu porasle između 0,1 i 0,7 posto, dok su u Indiji i Japanu pale između 0,2 i 1,1 posto.

Azijski su ulagači oprezni jer će ovoga tjedna redovne sjednice održati američka i japanska središnja banka. Ne očekuju se promjene kamatnih stopa, no ulagači ne žele riskirati uoči poruka čelnika središnjih banaka.

U fokusu ulagača bit će i sastanak kineskih i američkih dužnosnika ovoga tjedna u Stockholmu na kojemu će se razgovarati o produženju trgovinskih pregovora, prenosi HINA.

/Desk/

Objava Europske burze porasle nakon trgovinskog dogovora SAD-a i EU pojavila se prvi puta na Republika.

Ulagači su manje zabrinuti zbog rasta novozaraženih virusom Covid-19 i oštrijih restriktivnih mjera, a sve više se fokusiraju na isporuku cjepiva i mogući brzi kraj pandemije.

Fortrade, za sve koji su zainteresirani naučiti kako od svoje kuće trgovati cijenom dionica farmaceutskih tvrtki (takozvani financijski ugovor za razliku, engl. CFD) ili jednostavno žele proširiti svoje znanje, pripremio je besplatni vodič “Kako trgovati cijenom dionica farmaceutskih tvrtki”. Vodič je prilagođen svim razinama znanja i možete ga preuzeti preko linka ispod.

Pfizer je 20. studenog podnio službeni zahtjev za autorizaciju hitne upotrebe cjepiva Agenciji za hranu i lijekove Sjedinjenih Država (FDA) – što predstavlja posljednji korak prije nego što cjepivo bude pušteno u promet, prvo za one kojima je hitno potrebna, a posle i za opće stanovništvo. FDA je donijela odluku o autorizaciji 10. prosinca i cijepljenje će početi u narednim danima. U međuvremenu, Velika Britanija i Kanada su odobrila hitnu upotrebu Pfizerovog cjepiva što je pružilo dodatnu podršku tvrtki.

Moderna je podnijela zahtjev za hitnu autorizaciju FDA 1. prosinca. Ukoliko dobije odobrenje, tvrtka je spremna početi isporuku cjepiva već 21. prosinca.

Iako je Pfizer trenutačno u prednosti u odnosu na Modernu od oko 7-10 dana, pogodnost Moderninog cjepiva je da se može držati na temperaturi običnog frižidera, dok se Pfizerovo cjepivo čuva na minus 70 stupnjeva Celzija. To znači da će Pfizer imati veće teškoće u distribuciji i skladištenju cjepiva.

Vijesti o cjepivu iz korijena su promijenile stanje na tržištima. Jednom kada se cijepljenje sprovede na širim masama, opasnost od dodatnih restrikcija bit će uklonjena, čime će gospodarstvu biti omogućena neometana aktivnost.

Objava Vijesti o cjepivima Pfizera i Moderne izazvale turbulencije na burzi pojavila se prvi puta na Republika.

Drugi važni američki dionički indeks S&P 500 je otišao u crveno za 9,51 posto, dok je Nasdaq pao za 9,43 posto. Tako je kriza uzrokovana širenjem koronavirusa nastavila uzimati danak na tržištu kapitala, pa je europski indeks vodećih dionica STOXX 600 kliznuo za čak 11,5 posto. Londonski FTSE je pao na 10,87 posto, frankfurtski DAX potonuo 12,24 posto, pariški CAC 12,28 posto, a madridski Ibex 35 za čak 14,6 posto, piše Novac.hr.

Azijske burze su u petak nastavile s padom od dva do četiri posto, ali terminski ugovori za američku burzu za sada predviđaju oporavak dionica.

Jakom padu cijena dionica u petka dodatno je bila odluka predsjednika SAD-a Donalda Trumpa o privremenoj zabrani putovanja iz većine Europe u SAD u nastojanju da spriječi širenje virusa, dok su europske dionice pale i zbog, kako je tržište protumačilo, mlake intervencije Europske središnje banke.

Američka središnja banka je, pak, privremeno spriječila daljnji krah burze tako što je najavila novu financijsku injekciju vrijednu 1,5 bilijuna dolara kako bi jeftinim kreditima pomogla gospodarstvu u problemima.

/Republikainfo.com/

Objava Svjetske burze zabilježile jedan od najvećih padova u povijesti pojavila se prvi puta na Republika.