”Začudile su me insinuacije koje su ovog vikenda iznijeli pojedinci, okupljeni oko projekta zaštite Bunskih kanala. Činjenice su, naime, potpuno suprotne. Vlada HNŽ-a predmetnu je koncesiju za MHE na prostoru Bunskih kanala dala u prethodnom sazivu odnosno još 2014. godine, na osnovu tada relevantnih odobrenja, vodne i okolišne suglasnosti i drugih pravnih akata”, kazao je Herceg.

Dodaje kako je ”činjenica da je, u daljnjem postupku do danas, osporen dio tih rješenja i suglasnosti čime je i formalno-pravno koncesija dovedena u pitanje. Kao čovjek i međunarodno priznati sveučilišni profesor čije je uže znanstveno područje upravo zaštita okoliša i održivi razvoj, čvrsto i nedvosmisleno stojim na tragu potpune zaštite Bunskih kanala kao našeg prirodnog bisera”.

”Kao prvi čovjek izvršne vlasti u Županiji očekujem da resorno ministarstvo okonča potrebnu proceduru i pred Vladu iziđe s prijedlogom konačne odluke koja će, na tragu očito osporenih akata, staviti točku na ”i” ove trakavice”, izravan je Herceg.

Dodao je kako je cijelu karijeru i cijeli život posvećen borbi protiv devastacije prirodnih područja i kako je u više navrata isticao da nikad neće podržati ”napredak pod svaku cijenu” odnosno kako će uvijek tražiti neovisna očitovanja stručnjaka o utjecaju i održivosti svakog pojedinog projekta na okoliš i čovjeka.

”Bunski kanali naše su bogomdano bogatstvo, prirodna ljepota, potencijalni turistički biser, a prije svega posebno važan prostor svakom onom tko se rodio pod ovim nebom. Koliko nam je, kao ljudima koji čine ovu instituciju, stalo do očuvanja te ljepote za buduće naraštaje i koliko se njome dičimo, najbolje svjedoči i fotografija koja krasi reprezentativnu Monografiju HNŽ-a, onu s kojom iz moga ureda odu svi važni mjesni i strani dužnosnici koji posjete ovaj grad i ovu županiju”, poručio je Herceg.

/Republiak/

Objava Herceg: “Kao čovjek i profesor stojim na tragu potpune zaštite Bunskih kanala” pojavila se prvi puta na Republika.

Zbog toga je od investitora odbio zahtjev za izdavanje urbanističke suglasnosti za izgradnju dvije MHE Buna 1 i Buna 2. Službeno je, navodi HRS, koji je pokrenuo ovu inicijativu, zatraženo brisanje ovih lokaliteta iz novog Prostornog plana koji se planira usvojiti u IV kvartalu ove godine.

”Drugim riječima, s ovim dokumentom sada imamo crno na bijelo da Grad Mostar ne dopušta i neće dopustiti izgradnju MHE na Buni. Dopis je dostavljen tajništvu Gradonačelnika i Služba mora postupiti po istome. Dojavljeno nam je kako ovih dana investitor i pojedini stranački poslušnici naveliko obilaze područje MZ Buna lobirajući nanovo i tražeći neke javne rasprave. S ovime smo dobili odgovor zašto to rade. Pozdravljamo uvijek suradnju zakonodavne vlasti s lokalnim stanovništvom, no nakon ovoga će morati promijeniti tematiku sastanaka, jer s ovime je izgradnja MHE na Buni završena tema. Radujemo se dolasku na javnu raspravu/tribinu ako se ista zakaže”, izjavio je Silvio Bubalo, čelnik mostarskog HRS-a.

Ova stranka navodi kako je ovo konačna pobjeda Udruga za očuvanje prirode, stanovništva ne samo Bune, nego i cijelog Mostara i svih onih koji žele očuvati prirodne resurse i koristiti na ekološki osviještenim i održivim temeljima.

”Pobjeda onih koji budućim generacijama žele ostaviti prirodna bogatstva onakvima kakvima jesu. Nama u HRS-u je čast što smo bili samo mali kotačić, produžena ruka svih onih koji su stali na put tajkunizaciji prirodnih resursa i bogaćenja pojedinaca na račun općeg dobra. Sljedeće što ćemo napraviti jeste da ćemo na prvoj sljedećoj sjednici Skupštine HNŽ-a tražiti ukidanje koncesijske dozvole investitoru od strane nadležnog ministarstva za izgradnju MHE na Buni, jer s ovim dokumentom Odjela za urbanizam ista je postala bespredmetna”, naveo je Bubalo.

U dokumentu se navodi kako je utvrđeno da je tražena lokacija ”objekt prirode Tok rijeke Neretve, rezervat prirodnih predjela” te da mu se Rješenjem daje svojstvo zaštićenog objekta prirode i stavlja pod zakonsku zaštitu. Kako je u Programu rada Vijeća planirana Izrada i usvajanje novog Prostornog plana Grada Mostara upućen je dopis nadležnoj službi kako bi se iz prostornog plana izbacili lokaliteti Buna I i Buna II kao područje izgradnje HE.

Oliver Arapović, predsjednik Ekološke Udruge Majski cvijet, članice Koalicije za zaštitu rijeka Balkana, koja se godinama bori da sačuva ovaj hercegovački vodeni dragulj, za Bljesak.info je rekao kako investitor Hercegovina građevinsko zanatstvo i dalje ne odustaje od ideje da na zaštićenom području prirode izgradi dvije male hidroelektrane na Bunskim kanalima, te je angažirao tvrtku Sendo d.o.o Sarajevo da izradi novu studiju utjecaja na okoliš, s kojom lobiraju po mjesnim zajednicama da bi ostvarili svoj cilj.

/Republikainfo.com/

Objava Rijeka Buna se briše iz plana za izgradnju hidroelektrana pojavila se prvi puta na Republika.

Općinu Jajce iz tvrtke ‘Bosnia Green Energy Project’ izvjestili su kako su povukli zahtjev kod Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva SBK s obzirom da su lokalni izbori završeni, a Općinsko vijeće u Jajcu neće biti skoro konstituirano.

Javna raspava u Općini Jajce bila je zakazan za 9. prosinca. Brojna jajačka udruženja i aktivisti su zahtijevali obustavu postupka i odgađanje javne rasprave do konstituiranja vijeća.

“Kao što smo naveli u našem Pismu namjere, Bosnia Green Energy Project d.o.o. želi od samog početak, ideje ,zatim izrade projekte dokumentacije, pa do izgradnje hidroenergetskih postrojenja, probnog rada, korištenja i održavanja, biti u koordinaciji s lokalnom zajednicom i ne želi napraviti bilo koji potez bez suglasnosti i odobrenja iste. U tom smislu, Javnu raspravu treba otkazati. Kada se konstituire Općinsko vijeće, te lokalna zajednica bude u mogućnosti, u punom kapacitetu u sudjelovati u postupku, tada ćemo se ponovo Ministarstvu obratiti s novim zahtjevom”, rekao je direktor tvrtke Mauhmed Šabić.

Ova kompanija trebala je izgraditi dvije mini hidroelektrane “Elektrobosna” i “Pijavice” snage po 1,5 MW.

Sačuvani Bunski kanali

Odjel za urbanizam Grada Mostara je ponovo donio rješenje kojim se odbija zahtjev investitora „Hercegovina građevinsko zanatstvo“ d.o.o. –Podružnica obnovljivi izvori Mostar za izdavanje urbanističke suglasnosti za izgradnju dvije mHE na području Bunskih kanala.

Ovakvo rješenje doneseno je jer je ekološka udruga „Majski cvijet“ dostavila potrebnu dokumentaciju i peticiju s 5000 potpisa građana protiv izgradnje ove dvije mHE.

Naime, Odjel za urbanizam i građenje je ranije izdalo rješenje kojim je odbijen zahtjev investitora „Hercegovina građevinsko zanatstvo“ d.o.o. –Podružnica obnovljivi izvori Mostar za izdavanje urbanističke saglasnosti za izgradnju dvije mHE na lokalitetu Bunskih kanala, međutim Ministarstvo građenja i prostornog uređenja je u listopadu 2019. uvažilo žalbu investitora, te prvostupanjsko Rješenje poništilo i predmet vratilo na ponovni postupak.

Za podsjetiti je da su, prema rješenju Zavoda za zaštitu spomenika kulture BiH iz 1970. godine lokalitet ‘Bunski kanali’ proglašeni rezervatom prirodnih predjela-spomenik prirode, te se nalazi na Popisu zaštićenih dijelova prirode HNŽ, a što je u postupku i potvrdilo i nadležno Ministarstvo trgovine, turizma i zaštite okoliša HNŽ.

/Republikainfo.com/

Objava Rijeke protiv mini HE – Pliva još nije sačuvana, odbijena gradnja na Bunskim kanalima pojavila se prvi puta na Republika.

Županijski sud u Sarajevu poništio je okolišnu dozvolu Federalnog ministarstva za okoliš i turizam za izgradnju čak dvije minihidrocentrale na Bunskim kanalima. Ovo je objavila Fondacija Atelje za društvene promjene. Kako je istaknuto, postupak se mora provesti ponovo zbog neregularnosti u izdavanju i zanemarivanju činjenica koje su ekološke organizacije isticale u procesu. “Ovo je pobjeda, ali nismo mirni dok se gradnja istih ne zabrani totalno”, ističu iz Fondacije, a prenosi Radio Sarajevo.

Podsjetimo da su Bunski kanali bili zakonom zaštićeni kao spomenik prirode, dok to danas nije slučaj. Udruženje Majski cvijet je uključeno od 2014. godine u inicijativu protiv mini hidroelektrana na ovoj lokaciji.

Međutim, podsjetimo da se Grad Ljubuški prvi obvezao da neće dozvoliti gradnju brana na Trebižatu i to je prva je jedinica lokalne samouprave na području Federacije BiH potpisnica Deklaracije ‘Općine bez brana’ i treća u BiH, izvijestili su iz Koalicije za zaštitu rijeka BiH.

Deklaraciju ‘Općine bez brana’ upotpisao je Vedran Markotić, vršitelj dužnosti gradonačelnika Ljubuškog, obvezavši se da neće izdati nikakvu koncesiju, dozvolu ili preporuku za izgradnju brane ili hidroelektrane na teritoriji ove općine bez konzultacija sa građanima.

”Potpisivanje Deklaracije je još jedan korak u tom smjeru da mi kao lokalna zajednica nismo spremni žrtvovati naš Trebižat i budućnost naše djece radi bilo čijeg profita i interesa, pogotovo radi interesa privatnih investitora uz dužno poštovanje svim investitorima koji su dobronamjerni i koji brinu o održivom razvoju”, izjavio Markotić. Naglasio je koliki je značaj rijeke Trebižat za Grad Ljubuški i susjedstvo, poručivši kako će Ljubušaci uvijek biti u njezinoj zaštiti. ”Trebižat je vena našeg zavičaja, mi smo svi odgojeni na toj rijeci i ne smije biti kalkulacija ili kompromisa kada se radi o zaštiti Trebižata. Mislim da Ljubuški kao grad, između ostalog, svoj razvoj, uz gospodarstvo, mora temeljiti na poljoprivredi i turizmu, a razvoj poljoprivrede i turizma ne može ići u istu rečenicu s gradnjom mini hidrocentrala na rijeci Trebižat”, poručio je Markotić dodavši kako su potpisom ove Deklaracije čelnici Grada Ljubuškog htjeli još jednom jasno iskazati svoj stav koji je i u proteklom razdoblju bio isti.

/Republikainfo.com/

Objava Sud presudio: nema gradnje hidrocentrale na Bunskim kanalima, a u Ljubuškom sami stali u zaštitu rijeka pojavila se prvi puta na Republika.