Iako predstavljen kao tehnički sporazum o standardizaciji, dokument predviđa širu suradnju, uključujući razmjenu stručnjaka i priznavanje industrijskih standarda. Europska komisija ga je eksplicitno kritizirala kao suprotan restriktivnim mjerama EU prema Moskvi i obvezama BiH za usklađivanjem vanjske politike s Bruxellesom.

Razmjena stručnjaka, međusobno priznavanje industrijskih standarda, programi obuke. Sve to predviđeno je sporazumom koji su potpisali državni institut Bosne i Hercegovine (BiH) i agencije iz Rusije koju su sankcionirale zapadne države.

Potpisan je krajem rujna ove godine, u ruskom gradu Sočiju, na obali Crnog mora. Zahtjev za uvid u tekst sporazuma RSE-u odobren je nedavno.

“BiH se mora harmonizirati s vanjskom politikom EU”, naglasili su iz Bruxellesa.

Iz certifikacijske Međunarodne elektrotehničke komisije (IEC), čiji je BiH članica, za RSE su naveli kako se “zemlje članice moraju ponašati u skladu sa Statutom i poslovnikom”, ne precizirajući donodi li nepridržavanje sankcija zemalja Zapada prema Rosstandartu posljedice po BiH i njezin Institut za standardizaciju.

Što je Institut za standardizaciju BiH?

Institut za standardizaciju (ISBiH) je državna znanstveno-stručna institucija nadležna, između ostaloga, za izradu BiH standarda, zastupanje zemlje u međunarodnim organizacijama za standardizaciju, uspostavu i održavanje sustava certificiranja i usklađenosti u skladu s europskim modelima.

Vlasti Republike Srpske su u pokušaju “vraćanja nadležnosti” s države na entitet donijele i zakon o tehničkim propisima RS-a s ciljem uspostavljanja entitetskih certifikacijskih tijela, ali ga je Ustavni sud BiH poništio.

Iz Međunarodne organizacije za standardizaciju (ISO) i Međunarodne organizacije za zakonsko mjeriteljstvo (OIML), čiji je BiH također član, kao ni iz Odjela za sankcije diplomatske službe Europske unije (EEAS) nisu do objave teksta odgovorili na upit RSE na isto pitanje.

Nisu odgovorili ni iz američkog Ureda za industriju i sigurnost (U.S. BIS) kakav će biti njihov odgovor na sporazum između agencije iz BiH i agencije iz Rusije koja je pod sankcijama.

Tko je potpisao sporazum?

Sporazum je potpisan tijekom zasjedanja ‘Međuvladine rusko-bosanskohercegovačke komisije za trgovinu i ekonomsku suradnju’ u Sočiju, a “izaslanstvo BiH” činili su, isključivo, predstavnici iz entiteta Republika Srpska (RS).

Predvodio ih je ministar vanjske trgovine BiH Staša Košarac, kadar vladajućeg SNSD-a Milorada Dodika, koji je krajem studenog izazvao međunarodni skandal s nacističkim šljemom SS-divizije. Taj predmet uputio je poštom na ured međunarodnog visokog predstavnika u Sarajevu.

Memorandum o razumijevanju potpisali su direktor Instituta za standardizaciju BiH Aleksandar Todorović i direktor ruskog Rosstandarta Anton Šalajev, usprkos pozivima iz Bruxellesa na usklađivanje vanjske politike BiH s Europskom unijom.

Što nakon memoranduma?

Ako se suradnja Instituta za standardizaciju BiH i ruske agencije Rosstandart proširi na razmjenu novca, sredstava, opreme, tehnologije, zajedničke obuke u područjima koja se odnose na vojne ili proizvode dvojne, civilno-vojne namjene ili korištenje laboratorija u Rusiji obuhvaćenih sankcijama, BiH bi mogla ozbiljno ugroziti svoje međunarodne odnose.

Posljedice bi mogle biti tzv. sekundarne sankcije prema BiH, slično onima koje su EU i SAD već primijenili na ruske banke, naftne tvrtke, ograničenje pristupa fondovima ili suspenziju suradnje s BiH, piše RSE.

/Desk/

Objava Vrlo problematični sporazum BiH i ruske agencije koja certificira proizvode za vojnu industriju pojavila se prvi puta na Republika.

Sedam prioriteta

U nacrtu takozvane bijele knjige o budućnosti europske obrane, Komisija naglašava sedam prioritetnih područja u kojima je potrebno popraviti rupe u vojnim sposobnostima.

Područja uključuju protuzračnu i proturaketnu obranu, sustave bespilotnih letjelica i elektroničko ratovanje.

Tekst tvrdi da Europa mora biti spremna za rat ako ga želi izbjeći.

Rusija na putu da postane ratno gospodarstvo

Nacrt dokumenta kaže da je Rusija nepovratno na putu prema tome da postane ratno gospodarstvo te da nastavlja svoj rat s Ukrajinom dok se istovremeno priprema za buduće sukobe s europskim demokracijama.

Eksplicitniji dijelovi teksta o SAD-u, koji su bili dio ranijeg nacrta dokumenta, neće biti uključeni u konačnu verziju nakon intervencije članova Komisije, doznao je dpa, a prenosi HRT.

Sveobuhvatan, pravedan i trajan mir za Ukrajinu mora biti ishod ovog užasnog rata, napisao je na platformi X predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa.

“Nadamo se da je jučerašnji telefonski poziv napredak u ovom smjeru. Ostajemo čvrsti u našoj podršci Ukrajini”, dodao je.

Ursula Von der Leyen je u utorak u govoru u Kopenhagenu izjavila da se Europa mora pripremiti za rat ako ga želi izbjeći. Istaknula je da do 2030. godine, EU mora izgraditi snažnu europsku obrambenu poziciju, najavljujući novu inicijativu nazvanu Spremnost 2030.

“Spremnost 2030. znači ponovno se naoružati i razviti sposobnosti za vjerodostojno odvraćanje. Spremnost 2030. znači imati obrambenu industrijsku bazu, a da bismo bili ‘spremni 2030.’, moramo krenuti sada, rekla je von der Leyen u govoru u Danskoj vojnoj akademiji u Kopenhagenu.

Komisija je već najavila da će za projekte ponovnog naoružavanja prikupiti 800 milijardi eura, što uključuje novi fond od 150 milijardi eura i privremeno izuzeće određenih ulaganja u obranu iz strogih ograničenja bloka vezanih za dug i deficit.

/Desk/

Objava EU predstavila Bijelu knjigu o naoružavanju Europe i suprotstavljanja Rusiji, projekt vrijedan 800 milijardi eura pojavila se prvi puta na Republika.

“Vijeće (EU) preporučuje da Europsko vijeće odluči otvoriti pristupne pregovore s BiH kada se postigne nužan stupanj usklađenosti s kriterijima za članstvo”, stoji u najnovijem nacrtu zaključaka za BiH koje trebaju usvojiti ministri za europska pitanja zemalja članica EU, a koji je Radio Slobodna Europa (RSE) imala na uvid. Prema pisanju RSE-a, Ukrajina i Moldavija bi, za razliku od BiH, prema ovim zaključcima, trebale dobiti jasnu preporuku Vijeća EU da se odobri otvaranje pregovora o članstvu za obje države, prenosi Dnevni list.

Treba sačekati 12. prosinca kada bi ministri nadležni za europska pitanja trebali i usvojiti ove zaključke na sastanku Vijeća općih poslova. No, konačna odluka o otvaranju pristupnih pregovora u nadležnosti je Europskog vijeća koji čine lideri svih članica. Oni će se sastati 14. i 15. prosinca kada će raspravljati o preporukama o pristupnim pregovorima te donijeti i formalnu odluku. Iako je fokus rasprave, kako mediji izvješćuju, Ukrajina i Moldavija i pitanje BiH nametnulo se kao vrlo važno.

Brojna pitanja

Adnan Ćerimagić, analitičar Inicijative za europsku stabilnost (ESI), komentirajući za Deutsche Welle, kazao je kako se o BiH razgovara kao o jedinoj zemlji zapadnog Balkana u svjetlu mogućnosti napretka u procesu pristupanja EU kada je u pitanju prosinačko Vijeće.

“Međutim, ono o čemu se razgovara možda nije ono što u BiH očekuju. Oni očekuju odgovor hoće li se otvoriti pregovori ili ne. S obzirom na procedure koje postoje u EU, da je potrebna bezuvjetna preporuka Europske komisije itd. u prosincu gotovo da je nemoguće da će BiH otvoriti pregovore. Ono što je moguće je da se pojasni što je to što zemlje članice očekuju od BiH da bi taj korak bio napravljen, tako da u ožujku dobijemo izvješće EK o napretku i ukoliko bude pozitivan, onda možda na ljeto BiH i otvori pregovore. Međutim, tu je puno ‘ako’ i puno je pitanja, ali kažem da se jedino o BiH danas razgovara ozbiljnije kada je u pitanju proces proširenja EU”, rekao je Ćerimagić.

Osvrćući se na nedavni potez šefova diplomacija šest zemalja članica koji su u zajedničkoj izjavi kazali da bi do kraja godine trebalo otvoriti pregovore s BiH te odgovarajući na pitanje koliko je to realno i po osnovu čega su došli do takvog zaključka, Ćerimagić je ocijenio da je teško očekivati da u prosincu BiH dobije pozitivan odgovor na otvaranje pregovora.

“Ono što oni smatraju jest da je sada geopolitički trenutak, kako se otvaraju pregovori s Ukrajinom i Moldavijom da je potrebno napraviti isti korak i s BiH. Oni su zaista uspjeli postaviti BiH na agendu, da se o njoj razgovara, i danas čak u Berlinu koji je bio skeptičan prema čitavoj ideji za otvaranje pregovora s BiH, puno se ozbiljnije razgovara o tome što uraditi. Međutim, zbog tih procedura i ustaljene prakse koja postoji u EU teško je očekivati da u prosincu dobijemo odgovor koji će kazati ‘da, otvaramo pregovore s BiH’. Za BiH što je u ovom trenutku potrebno jest da, s obzirom da imamo 14 prioriteta i devet koraka, da je to sve kompleksno, da postoji puno nepoznavanja što je to točno što BiH treba uraditi”, kazao je Ćerimagić za DW.

Zaključio je kako u prosincu očekuje da zemlje članice kažu što je to točno što BiH može uraditi do kraja ožujka kako bi dobila pozitivan odgovor.

“Nakon toga za otvaranje pregovora koji, zapravo, nisu nikakva nagrada nego jedan ogroman posao koji bi pred BiH tek postojao”, istaknuo je.

Republika Srpska pod opravdanim kritikama

Međutim, RSE izvješćuje kako će prosinački sastanak na razini ministara EU biti posvećen procesu proširenja gdje će, izuzev preporuke o mogućem otvaranju pristupnih pregovora, biti usvojeni i zaključci o svim zemljama koje imaju perspektivu članstva u EU.

Tako navode da se u nacrtu zaključaka koji se odnose na BiH, pozivaju svi politički akteri zemlje na suzdržavanje od provokativne retorike i djelovanja, “uključujući dovođenje u pitanje suvereniteta, jedinstva i teritorijalnog integriteta zemlje, te da okončaju veličanje osuđenih ratnih zločinaca, kao i da aktivno promoviraju pomirenje” te da EU neće podržati secesionističke inicijative.

Već sada je jasno da se većina ovih poziva odnose na Republiku Srpsku, odnosno, njeno vodstvo predvođeno predsjednikom tog entiteta Miloradom Dodikom i ujedno predsjednikom vladajućeg SNSD-a.

“Vijeće (EU) je ozbiljno zabrinut zbog zakona i inicijativa u entitetu RS koji su u suprotnosti sa europskim putem BiH, uključujući secesionističku retoriku i dovođenje u pitanje ustavnog poretka zemlje. Vijeće žali zbog usvajanja zakona u RS-u o neprimjerenosti odluka Ustavnog suda BiH u entitetu“, navodi se u nacrtu zaključaka. U istome Vijeće ističe da se suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak, uključujući odluke Ustavnog suda i međunarodni karakter BiH moraju poštovati”, uz upozorenje da će “svaka akcija protiv ovih principa dovesti do ozbiljnih posljedica”.

Za RS tu nije kraj ozbiljnim kritikama. U tom kontekstu spominju se i “nazadovanja u slobodi izražavanja i medija” zbog uvođenja klevete kao kaznenog djela, kao i, u prvom čitanju u entitetskoj skupštini, usvajanja Nacrta zakona kojim se grupe civilnog društva označavaju kao “strani agenti”, a koji bi, ukoliko bude usvojen, označio još jedan korak za žaljenje i neosporan veliki korak unatrag.

Ograničeni napredak

Međutim, da baš sve ne bi bilo kritika, Europsko vijeće u svom nacrtu zaključaka navodi i da su činjeni neki važni koraci i obveze ka ispunjenju ključnih prioriteta, navodeći kako je BiH poboljšala usklađivanje s vanjskom politikom EU-a, učinila pozitivne korake ka poboljšanju upravljanja migracijama, usprkos negativnim događanjima u RS-u.

Ali istodobno, kako se poziva RSE na viđeni nacrt dokumenta, “primjećuje opći ograničeni napredak u reformama” i poziva BiH da se i dalje aktivno uključuje u regionalnu suradnju i dobrosusjedske odnose, te da brzo ratificira sve regionalne sporazume o mobilnosti u okviru Berlinskog procesa.

Inače, ovo će biti i vrlo sličan odgovor, kakav je BiH dobila studenoga kada je EK preporučila državama članicama EU da započnu pristupne pregovore o članstvu Ukrajine i Moldavije u EU bezuvjetno, a pregovore s BiH uvjetno. No, ostaje sačekati sredinu prosinca i konačnu poruku iz Bruxellesa, piše Dnevni list.

/Dnevni list/

Objava Iz EU za BiH ponovno uvjet: Nema europske BiH bez europske RS pojavila se prvi puta na Republika.

Orbán je optužio EU da želi lišiti Mađarsku njezinog identiteta nametanjem modela liberalne demokracije za koji je rekao da Mađari odbijaju, prenosi Jutarnji list pisanje The Associated Pressa.

– Bruxelles, de facto glavni grad EU-a, koristi metode protiv Mađarske koje podsjećaju na dane sovjetske dominacije Moskve, rekao je.

– Događaju se stvari koje nas podsjećaju na sovjetska vremena. Da, povijest se ponavlja, rekao je Orbán na događaju s kojeg su bili isključeni svi mediji osim mađarske državne televizije.

– Srećom, ono što je nekad bila tragedija sada je u najboljem slučaju komedija. Srećom, Bruxelles nije Moskva. Moskva je bila tragedija. Bruxelles je samo loša suvremena parodija.

Orbán, zagovornik alternativnog oblika populističke vladavine koju naziva “neliberalnom demokracijom”, dugo je koristio blagdan za okupljanje svojih pristaša. Posljednjih godina iskoristio je tu priliku da povuče paralele između pokušaja EU-a da Mađarsku uskladi sa svojim pravilima o korupciji i demokraciji i više od 40 godina represije Mađarske pod sovjetskom okupacijom u 20. stoljeću.

– Morali smo plesati na melodiju koju je Moskva zviždala. I Bruxelles zviždi, ali mi plešemo kako hoćemo, a ako nećemo, onda ne plešemo!, komentirao je Orbán, prenosi Jutarnji list.

/Desk/

Objava Orban usporedio EU s represijom SSSR-a: “Bruxelles kao loša parodija sovjetske Moskve” pojavila se prvi puta na Republika.

Ured belgijskog državnog odvjetništva potvrdio je informaciju za agenciju Reuters kazavši da je prerano govoriti je li ubijena osoba doista napadač.

Belgijska televizija VRT objavila je da je napadač pronađen u kafiću.

Radi se o muškaracu koji je objavio svoju snimku na društvenim mrežama u kojoj je rekao: “Islamski pozdrav Alahu ekber (Alah je najveći). Moje je ime Abdesalem Al Guilani i ja sam Alahov borac. Iz Islamske sam države. Volimo one koji nas vole i mrzimo one koji nas mrze. Živimo za svoju religiju i umiremo za svoju religiju. Elhamdulillah (hvala Alahu). Vaš se brat osvetio u ime muslimana. Ubio sam troje Šveđana elhamdulillah (hvala Alahu). Troje Šveđana, da. One kojima sam učinio nešto nažao molim da mi oproste. Ja opraštam svima. Esselamu alejkum (mir s vama).”

Belgija je podignula stupanj pripravnosti u prijestolnici na najvišu razinu, posebno za švedske državljane i institucije i upozorila javnost da bude na oprezu i da se što manje kreće.

Državno odvjetništvo objavilo je priopćenje s više informacija o počinitelju napada.

“Nešto poslije osam sati jutros, svjedok je obavijestio policiju u Bruxellesu da je uočio mogućeg počinitelja u jednom lokalu u Schaerbeeku. Policija je stigla na lice mjesta, a osumnjičeni je upucan tijekom intervencije.

Na mjesto događaja stigla je i Hitna pomoć koja je pokušala reanimirati muškarca. Prevezen je u bolnicu gdje je u 9.38 sati konstatirana smrt.

U kafiću je pronađeno oružje i torba s odjećom. Incident pucnjave istražuje ured javnog tužitelja u Bruxellesu. U interesu istrage, ne mogu se dati dodatne informacije.”

Švedski premijer Ulf Kristersson na konferenciji za medije govorio je o terorističkom napadu u kojem su ubijena dva Šveđana.

“Belgija mi je jučer rekla da osumnjičeni nije napustio zemlju”, rečeno je. “Imamo otvorenost u Europi”, rekao je Kristersson. “To je jedan od važnih razloga zašto moramo paziti na vanjske granice EU jer se ljudi mogu lako kretati između europskih zemalja.”

Kako je priopćeno iz federalnog tužiteljstva, trenutno se traga za još jednom osobom. Još uvijek nije jasno kakva je veza te osobe s napadom, izvješćuju belgijski mediji.

/Desk/

Objava Ustrijeljen ubojica dvoje Šveđana u Bruxellesu – nakon ubojstva otišao u kafić – Traga se za jednom osumnjičenom osobom pojavila se prvi puta na Republika.

Snimke koje su napravili svjedoci pokazuju da muškarac u fluorescentno narančastoj jakni i bijeloj kacigi s oružjem sjeda na skuter i odlazi. Prema belgijskim novinama Het Laatste Nieuws, žrtve su Šveđani. Oni su bili odjeveni u dresove švedske nogometne reprezentacije.

[ 🇧🇪 BRUXELLES ]

🔸️ Vidéo de l'homme qui arrive en scooter et qui ouvre le feu à Bruxelles. Selon TF1, deux personnes, potentiellement des supporters suédois venus assister au match de football entre la Belgique et la Suède, auraient perdu la vie. pic.twitter.com/OGCO1OZN3A

— Little Think Tank (@L_ThinkTank) October 16, 2023

Muškarac za kojeg se sumnja da je počinio napad u Bruxellesu, a čija snimka kruži društvenim mrežama u njoj je rekao sljedeće: “Islamski pozdrav Alahu ekber (Alah je najveći). Moje je ime Abdesalem Al Guilani i ja sam Alahov borac. Iz Islamske sam države. Volimo one koji nas vole i mrzimo one koji nas mrze. Živimo za svoju religiju i umiremo za svoju religiju. Elhamdulillah (hvala Alahu). Vaš se brat osvetio u ime muslimana. Ubio sam troje Šveđana elhamdulillah (hvala Alahu). Troje Šveđana, da. One kojima sam učinio nešto nažao molim da mi oproste. Ja opraštam svima. Esselamu alejkum (mir s vama).”

https://twitter.com/JeanMessiha/status/1713996072681394286?ref_src=twsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1713996072681394286%7Ctwgr%5E34b98e61c7f46401210f4b21c06ed8d270f4fbcd%7Ctwcon%5Es1_&ref_url=https%3A%2F%2Fwww.jutarnji.hr%2Fvijesti%2Fsvijet%2Fubio-dvoje-rafalima-iz-automatske-puske-ja-sam-pripadnik-isis-a-osvetio-sam-muslimane-15384938

Razina terorizma u Belgiji podignuta je na četvrti, najviši stupanj, prvi put od 2016. U ostatku Belgije proglašen je treći stupanj (od četiri).

Prema Het Laatste Nieuws, počinitelj je prvo pucao na više ljudi na ulici, koji su pokušali potražiti sklonište u zatvorenom prostoru. Počinitelj je tada navodno pucao u dvoje ljudi u taksiju, a zatim pobjegao. Kako prenosi Le Soir, policija je na tragu napadaču, a sve službe su na terenu.

Utakmica F skupine kvalifikacija za EURO 2024. između nogometnih reprezentacija Belgije i Švedske prekinuta je na poluvremenu nakon što je u Bruxellesu ubijeno dvoje Šveđana.

Obje momčadi su postale svjesne situacije u poluvremenu, dok je predsjednik Švedskog nogometnog saveza bio evakuiran. Šveđani su odbili nastaviti utakmicu, što su “Crveni vragovi” prihvatili.

U trenutku prekida rezultat je bio 1-1. Gosti su poveli u 15. minuti golom Viktora Gyokeresa, a izjednačio je Romelu Lukaku iz jedanaesterca u 31. minuti.

Inače, dok napadač kaže kako je “osvetio” i ubio Šveđane, treba podsjetiti da je upravo Švedska država koja je primila i u kojoj živi oko 800 tisuća muslimana. No, proporcionalno s rastom broja muslimana u zemlji, raste i islamofobija kao reakcija Šveđana na takvo značajno useljavanje.

/Desk/

Objava Terorizam u Bruxellesu – napadač ubio dvoje švedskih navijača: “Vaš se brat osvetio u ime muslimana” pojavila se prvi puta na Republika.

Bošković: Nužnost uređenja nadležnosti

Gradonačelnik Bošković u svom govoru istaknuo je dvije stvari koje su jako važne za lokalnu samoupravu a tiču se osiguranja pravne sigurnosti raspodjele nadležnosti na svim razinama vlasti.

„To je jako važno imajući u vidu da je BiH jako složena država s još složenijim političkim okvirom, gdje ima dosta podijeljenih nadležnosti između razina vlasti, pa tako proizlaze zajedničke nadležnosti koje ovakvim ustavnim
okvirom stvaraju probleme i lokalnoj samoupravi u njezinoj nadležnosti, odnosno u ispunjavanju osnovnih zadaća lokalne samouprave prvenstveno u zaštiti i pravnoj sigurnosti ljudi koji žive u istoj. Uređenje ovog područja uvelike bi olakšalo rad lokalne i regionalne samouprave” rekao je Bošković.

Promicanje pomirenja u prevladavanju naslijeđa rata

U svom izlaganju gradonačelnik je pojasnio je kako dolazi iz jedinice lokalne samouprave koja je u prošlom ratu bila na liniji razdvajanja, doživjevši razaranja, gdje je “bilo potrebno poduzeti konkretne korake za promicanje okruženja pogodnog za pomirenje kako bi se prevladalo naslijeđe rata“.

„Ovdje mogu posvjedočiti da smo ovaj uvjet ispunili u velikom djelu, te da ćemo kroz postupak pridruživanja EU i perspektivama osigurati da se tragovi rata i ratnog nasljeđa u potpunosti izbrišu. Međutim uvjeren sam da opredijeljenost svih naroda koji žive u BiH je put ka članstvu u EU, kao jedan prioritetan cilj na kojem trebamo raditi, te ispuniti sve zadane ciljeve koji stoje pred nama” rekao je Bošković.

Na sastanku su uz članove Europskog odbora regija sudjelovali veleposlanici, dužnosnici iz partnerskih zemalja, te stručnjaci iz tematskih područja. Ovaj sastanak jedan je u nizu sastanaka zajedničkih savjetodavnih odbora i radnih grupa putem kojih Europski odbor regija surađuje s lokalnim i regionalnim predstavnicima zemalja koje žele postati članice EU-a na taj način doprinoseći integraciji novih država članica EU.

Sastanci u Europskom odboru regija s partnerima iz Srbije, BiH, Crne Gore, Kosova, Albanije, Sjeverne Makedonije, Turske, Ukrajine i Moldavije održavaju se neposredno pred konferenciju o proširenju EU koja se u organizaciji Europskog odbora regija održava svake godine 5. svibnja u Bruxellesu.

/Republika/

Objava Gradonačelnik Stoca Stjepan Bošković u Bruxellesu na sastanku Europskog odbora regija Radne grupe za zapadni Balkan pojavila se prvi puta na Republika.

Borrell je ponovio predanost Bosne i Hercegovine na putu ka EU. Naglasio je da je dodjela statusa kandidata za članstvo u EU u prosincu bila važna prekretnica koja je potvrdila europsku budućnost zemlje. Pozvao je Predsjedništvo da unaprijedi reforme i osigura funkcionalnost zemlje i njezinih institucija, za dobrobit građana Bosne i Hercegovine. Odbacio je neodgovornu retoriku i namjere usmjerene ka potkopavanje jedinstva i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine te naglasio kako takvom ponašanju nema mjesta u Europskoj uniji.

Borrell je također ponovio da je EU i dalje spreman pružiti podršku Bosni i Hercegovini, s posebnim naglaskom na pomoć EU Oružanim snagama Bosne i Hercegovine, uključujući razminiranje, u okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći.

U kontekstu nezakonite i neprovocirane agresije na Ukrajinu visoki predstavnik je naglasio važnost izgradnje demokratskog, stabilnog i mirnog kontinenta uz poštovanje pravila i međunarodnog prava. Pohvalio je BiH što je osudila agresiju i uskladila se s dosad neviđenim sankcijama EU protiv ruskog vodstva.

Borrell je naglasio da EU računa na to da će Bosna i Hercegovina i dalje biti uz Uniju u pogledu vanjskopolitičkih stajališta i odluka, u skladu sa strateškim izborom zemlje za integraciju u EU. Europska unija će, s druge strane, i dalje stajati uz narod Bosne i Hercegovine, posebno u izazovnim vremenima, kao što je paket za energetsku podršku, kojim je BiH dodijeljeno 70 milijuna eura za podršku ugroženim kućanstvima.

Borrell i članovi Predsjedništva BiH dogovorili su se da će ostati u bliskom kontaktu i sarađivati na napretku na putu Bosne i Hercegovine prema EU kako bi doprinijeli boljoj budućnosti za sve u zemlji, posebno za mlađu generaciju, priopćeno je iz Diplomatske službe Europske unije.

Glad to welcome #BiH Presidency on their first joint visit to Brussels.

Candidate status opened a new chapter in our relations. Time to move forward on EU agenda & reforms for the benefit of BiH citizens.

We will work together to advance BiH’s EU path.https://t.co/0uemJIZvGF pic.twitter.com/XMAXRKuLeS

— Josep Borrell Fontelles (@JosepBorrellF) February 15, 2023

Michel: 14 prioriteta ključno za ispunjenje

Prilikom njihove prve zajedničke posjete Predsjedništva BiH Bruxellesu, Michel im je čestitao na izboru na pozicije, ističući da se njihov mandat poklapa s prekretnicom u odnosima Europske unije i Bosne i Hercegovine, priopćeno je iz Izaslanstva Europske unije u BiH, prenosi FENA.

Naime, odluka Europskog vijeća iz prosinca da se Bosni i Hercegovini dodijeli status kandidata predstavlja povijesni trenutak i signal da EU podržava europske težnje građana BiH.

Predsjedništvo ima važnu zadaću da maksimalno iskoristi ovaj jedinstveni zamah i ubrzano nastavi s neophodnim radom.

To podrazumijeva, iznad svega, provedbu obveza iz političkog sporazuma potpisanog u Bruxellesu iz lipnja 2022. godine (Politički sporazum o principima za osiguranje funkcionalne Bosne i Hercegovine koja ostvaruje iskorake na europskom putu) i koraka u skladu s preporukama Europske komisije iz listopada.

Predsjednik Europskog vijeća je nadalje naglasio da reforme i ispunjenje 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja ostaju ključni za dalji napredak Bosne i Hercegovine na njenom europskom putu.

Michel je snažno ohrabrio Predsjedništvo da zajedno sa Vijećem ministara izradi konkretnu mapu puta za implementaciju ključnih prioriteta s preciznim rokovima za svaki korak.

On je također naglasio i potrebu brzog ovlašćivanja Vijeća ministara da zaključi revidirani Sporazum o statusu s Frontexom i da bez odlaganja potpiše i ratificira regionalne sporazume o mobilnosti kako bi se stanovništvu donijele praktične i opipljive koristi.

Nadalje je istaknuo i važnost usklađivanja sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU. Michel je naglasio kontinuiranu spremnost Europske unije da prati i podrži Bosnu i Hercegovinu u ovim naporima.

/Desk/

Objava Predsjedništvo BiH u Bruxellesu sa Borrellom i Michelom: Neprihvatljivo potkopavanje integriteta BiH, ključno ispunjenje 14 prioriteta pojavila se prvi puta na Republika.

“Umjesto da se izbori za vlastiti politički izraz, i Bećirović bira pridruživanje antiruskoj histeriji u trenutku dok SAD priznaju da su u BiH ubacile 80 milijuna za suzbijanje tzv. ruskog utjecaja. Pitam se kako se zove to što rade SAD i zašto bošnjačka politička elita uporno zatvara oči na svakodnevno američko miješanje u unutarnje stvari u BiH, ali i pitanja koja se tiču njene vanjske politike”, rekao je Dodik za agenciju SRNA.

Komentirajući Bećirovićevu izjavu kako se “većinska i demokratska BiH ograđuje od Dodikove destruktivne politike” te “da dodjela odlikovanja ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu nije ogledalo BiH”, predsjednik RS-a je poručio: “Republika Srpska, a ne BiH, dodijelila je orden predsjedniku Ruske Federacije Vladimiru Putinu i ne znam što bi se itko, pa i Bećirović ograđivao od toga”.

“Mi nismo ni rekli da je to orden u ime BiH, i što je najvažnije otvoreno smo uradili šta smo smatrali da treba. Orden ruskom predsjedniku nema nikakve veze sa sukobom u Ukrajini, već ima isključivo veze s principijelnom ruskom politikom prema Daytonskom sporazumu. RS ne trguje tajno s Rusima, niti sklapa tajne trgovinske ugovore”, rekao je Dodik ne precizirajući na koga se odnosi ova njegova tvrdnja.

Govoreći o članstvu BiH u NATO-u, a što je bila i tema tijekom sastanaka Bećirovića u Bruxellesu, Dodik je rekao da i “Bećirović zna da od toga nema ništa sve dok se pita Republika Srpska, a pita se i pitati će se”.

Cvijanović: Bećirović preambiciozno prisvaja sebi određena prava

Srpska članica i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović također je komentirala Bećirovićev posjet Bruxellesu izjavivši da on u Bruxellesu iznosi svoje vlastite političke stavove  te da “na to ima pravo u demokraciji, baš kao što to pravo ima i Milorad Dodik i svaki drugi političar”.

“Ovdje je jedino problem što Bećirović ignorira činjenicu da rad institucija, kao ni odluke koje te institucije donose, ne ovise od volje jednog političara ni u Predsjedništvu BiH, ni u bilo kojoj drugoj zajedničkoj instituciji. Prema tome, govoriti što je najbolje za sve građane BiH ne može govoriti samo Bećirović, već svi oni koje su građani izabrali na važne pozicije”, rekla je Cvijanović za agenciju SRNA.

Komentirajući Bećirovićevu izjavu da se, kako je rekao, “većinska i demokratska BiH ograđuje od Dodikove destruktivne politike”, Cvijanović je istaknula kako je “preambiciozno prisvajati sebi takvo pravo, a funkcionirati u okviru kolektivne institucije, kakvo je Predsjedništvo BiH, gdje sva tri člana imaju ista prava”.

“Njegovi jednostrani istupi i sramne kvalifikacije na račun predstavnika drugih naroda predstavljaju kontinuitet sarajevske diplomatske prakse, koja nikome ne donosi korist, već pravi štetu BiH”, rekal je srpska članica i predsjedavajuća Predsjedništva BiH.

Kada je riječ o NATO savezu, Cvijanović je poručila da suradnja nije sporna te je ponovila Dodikov stav da “dok je RS protiv članstva, BiH se ne može priključiti NATO savezu”.

/Desk/

Objava Dodik i Cvijanović reagirali na Bećirovićeve izjave o BiH u NATO-u: “Dok se RS pita – BiH neće u NATO, a pita se” pojavila se prvi puta na Republika.

„Izvršitelji genocida u Srebrenici uglavnom su osuđeni – kao i organizatori pa čak i nalogodavci, Ali, akademici, pjesnici i duhovnici genocida i danas su najugledniji ljudi u Srbiji. Oni bi morali biti prozvani i kažnjeni”, kaže se u prologu predstave „Kada mi ubijeni ustanemo”, čiji je snimak prikazan u prostorijama Theater Cinema u Bruxellesu, u okviru projekta organizacije „International partnership for human rights” pod nazivom „Srebrenica: izvlačenje lekcija iz prošlosti”.

Predstava redatelja Zlatka Pakovića premijerno je izvedena 2020. godine u Centru za kulturnu dekontaminaciju u Beogradu, ali nije prikazana ni u jednom kazalištu u Srbiji, iako je namijenjena tamošnjoj publici. Ovo performance-predavanje publici dokumentaristički prenosi činjenice, likove i događaje, kojima redatelj, koji u predstavi glumi samog sebe, nastoji probuditi savjest duhovne elite Srbije – kroz stvarne likove koji kreiraju tamošnje javno mnijenje. On ih stavlja na stub srama, ne samo zbog njihovog odbijanja priznanja odgovornosti za ratove u Hrvatskoj i BiH, već i zbog uzurpacije novca i distribuiranja vlastite krivice na vlastite građane.

No, to je nešto, o čemu u Srbiji malo tko želi znati, sugerira redatelj Paković. „Ova predstava se ne događa. Ona se nigdje i nikada nije odigrala. Vi, koji je gledate, niste ovdje i sada i nikada je i nigdje niste gledali. Nijedan srpski kazališni kritičar neće objaviti tekst o njoj. Jer se neće usuditi javno prozboriti: genocid u Srebrenici. A šutjeti znači lagati. Šutjeti znači ubijati.”

Univerzalna bol majki

Predstava počinje scenom u kojoj se predstavljaju vojnici ubijeni (u kolovozu 2004. godine) na redovitom odsluženju vojnog roka u vojarnama na beogradskom Topčideru i u Leskovcu: Dragan Kostić. Radoman Žarković, Srđan Ivanović, Dražen Milovanović. Dragan Jakovljević.

Njihova smrt je i danas prožeta velom misterije, što u predstavi odslikava majka jednog od njih kada kaže: „Vojska je proglasila da su se moj sin i njegov prijatelj poubijali u međusobnom obračunu. Prvo su rekli da je Dražen pucao u Dragana a potom su nam rekli da je Dragan pucao u Dražena, a da je zatim izvršio samoubojstvo. Potom su nam rekli da su naši sinovi bili u homoseksualnoj vezi i da su se iz ljubomore ubili. Tri neovisne ekspertize, među kojima je vještačenje Državne komisije Srbije i vještačenje FBI dokazale su da je počinitelj ubojstva mog sina i njegovog prijatelja neka treća osoba ili neka druga grupa ljudi”.

„Sumnja se da su mladići ubijeni zato što su vidjeli Ratka Mladića, shvativši da Vojska čuva bivšeg zapovjednika VRS. Ispostavilo se da su vojarne bile dio infrastrukture koja je krila Mladića, a vjerojatno i Karadžića, a možda i druge ratne zločince. Ubojstvo vojnika je do danas nerazjašnjeno”, kaže za DW Jelena Krstić, programska direktorica Helsinškog odbora Srbije.

Ovih pet mladića dovode se u predstavi Zlatka Pakovića u izravnu vezu sa srebreničanskim žrtvama, jer su ih, kako konstatiraju majke Srebrenice u predstavi, „ubili isti oni, koji su ubili našu djecu”.

Zato bi „bilo lijepo da se i njihova imena uklešu na ploču Memorijalnog centra u Potočarima”. I Hatidži Mehmedović, jednoj od majki Srebrenici, preminuloj 2018., daje se glas u predstavi, njena bol, sažeta u rečenici: „I ja sam ubijena kada su ubili moje dijete”, ista je kao i bol majki ubijenih vojnika u Srbiji: „Zamislite kako je kada za Božić nemate kome otvoriti vrata ili kada dođu rođendani djeci, a njih nema”.

„Ono što je važno u predstavi i što je utkano u sadašnju ideologiju je da nije važan pojedinac i što roditelji djece misle i kako se osjećaju: već da je bitno zaštititi državu i njene interese. A to su interesi, koji su doveli do agresije na Hrvatsku, pa na BiH, a kasnije i do zločina na Kosovu”, kaže Jelena Krstić.

„Samo fini ljudi mogu činiti velike gadosti”

U ovom kazališnom komadu se stalno ponavlja „Samo fini ljudi mogu činiti velike gadosti”, te se gledatelje vodi kroz priču o imućnoj obitelji, koja ima svoje uporište u crkvi, sudskim i književnim krugovima. To je, kako kaže Jelena Krstić, i danas vrlo utjecajna, cijenjena i citirana obitelj Matije Bećkovića, promovirana u školama i udžbenicima, čije se mišljenje jako cijeni i čiji se članovi pozivaju u najgledanije TV-emisije.

U predstavi se citiraju i matrice kreatora srpskog nacionalizma, počevši od dr. Milorada Ekmečića da „Srbiji nije problem dati 250.000 života sa Veliku Srbiju”, preko Ćosića po kojem je „Laganje najbolja vrlina srpskog naroda, oblik patriotizma i potvrda naše urođene inteligencije”.
Spominje se i Nikolaj Velimirović, koji je danas posthumno moralni autoritet i čije se riječi i citati mogu naći u skoro svim domovima koji prakticiraju vjeru.

„Predstava pokazuje njegovu antisemitsku i rasističku stranu. To znači da ono, na čemu mi u Srbiji utemeljujemo svoje ideale, potiče iz nekih ideja 19. stoljeća koje su vrlo problematične. Ali pokazuje i da su oni, koji vrijede kao osviješćeni i žele se bave suočavanjem s prošlošću, ipak zatvoreni kada se postavi pitanje, gdje je odgovornost u njihovim krugovima, među njihovim kolegama i kada treba pokazati da je netko, tko je možda njihov uzor, zapravo bio jedan od inspiratora zločina”, kaže Jelena Krstić.

Ali, bez obzira na bezizlaznost situacije u Srbiji i strategiju suočavanja s prošlošću koja se sastoji u tome da se ona, kako kaže Jelena Krstić „ignorira”, redatelj iznalazi rasplet i pred kraj predstave jedan od glumaca pada na koljena i izgovara: „Dopustite mi da u ovoj kazališnoj predstavi, jer u kazalištu može i nemoguće, kleknem pred 8.372 ubijenih pravednika u Srebrenici. Proklet bio dan i čas kad sam devet dana poslije genocida u Narodnoj skupštini pozvao da za jednog ubijenog Srbina ubijemo sto muslimana. Proklet nek je dan i čas.”

„Uzurpacija novca i distribucija krivice”

Predstava se završava porukom da su žrtve Srebrenice, ali i drugih zločina, utkane u državu Srbiju, što se vrlo slikovito prikazuje iznošenjem zastave, prema kojoj se svi učesnici u predstavi odnose s velikim poštovanjem.

„Nitko je nije zgazio, čak su je ispravljali. Oni imaju poštovanje prema toj državi i baš zato žele da ona bude očišćena od zločina kao i da imena žrtava iz Srebrenice budu utkana u njeno biće u smislu da ona prizna njihovo postojanje, prizna način na koji su ti ljudi nestali i tko je za to odgovoran”, kaže Jelena Krstić iz Helsinškog odbora Srbije.

Simon Papuashvili iz organizacije „International Partnership for Human Rights” izrazio je „nadu da će veći broj ljudi u Srbiji biti u mogućnosti pogledati ovu predstavu i dobiti drugo mišljenje izuzev onog nacionalističkog.”

Lidija Krnjajić iz Novog Sada, koja se bavi vizualnom umjetnošću, smatra da je jako bitno to šta Zlatko Paković radi i o čemu govori. “Pitam se kako je moguće da se to stalno negira. Smatram da konstantno treba postojati podsjećanje na genocid kako bi se stvorilo kolektivno sjećanje.”

Frencis Bolton iz Amstedama, koja živi u Bruxelelsu i radi za Europski parlament, kaže da je s velikim zanimanjem pogledala performans.

„I mi Nizozemci smo ispisali svoju povijest u Srebrenici. Ja sam toga itekako svjesna. Poruka predstave je jasna, a to je da u Srbiji i dalje postoje prominentne osobe i obitelji, koji imaju jako veliki utjecaj i ne dozvoljavaju pristup istini, niti priznaju da je u Srebrenici izvršen genocid. To nesuočavanje s prošlošću, neprihvaćanje istine kao i činjenica da nijedno kazalište u Srbiji ne želi prikazati tu predstavu, za mene je apsurdno i šokantno.”

(Izvor: DW)

Objava U Bruxellesu predstava o genocidu u Srebrenici koju su kazališta u Srbiji odbila prikazati pojavila se prvi puta na Republika.