Anketa think tanka, provedena između 7. i 14. svibnja među više od 2000 ispitanika, pokazala je da dvije trećine ispitanika smatra da je Brexit pridonio rastu troškova života i negativno utjecao na ekonomiju.

“Desetljeće kasnije, Britanci su shvatili da će njihove nade za boljim životom izvan EU ostati neispunjene i da će Brexit potkopati britansku sposobnost da upravlja pitanjima za koja glasači najviše mare”, rekao je čelnik ECFR-a, Mark Leonard.

Od ispitanih, 56 posto smatra da je napuštanje EU-a bilo loše za rješavanje problema ilegalne migracije, trgovinu i birokratska pitanja, 57 posto vjeruje da je Brexit umanjio prilike za mlade ljude i 57 posto vjeruje da je bilo “pogrešno” da Britanija napusti EU.

Tri trećine ispitanika sada žele bliže veze s EU, rekao je ECFR.

Anketa je pokazala da su Britanci izabrali Europu pred SAD-om kao poželjnijeg sigurnosnog partnera, dok samo 18 posto smatra SAD saveznikom.

Kontrola migracije bila je ključni fokus kampanje za Brexit, no anketa je pokazala da 56 posto Britanaca smatra da je britanski pristup nakon brexita propao i da bi podržali ponovnu uspostavu slobode kretanja s EU-om zbog bližih trgovinskih odnosa.

ECFR je rekao da je odvojena anketa koja je provedena diljem 15 EU zemalja pokazala da dvije trećine ispitanika podržava da se Britanija u budućnosti vrati u EU.

/Desk/

Objava Dvije trećine Britanaca smatra da je Brexit bio loš potez i žele se vratiti u EU pojavila se prvi puta na Republika.

Deset godina nakon povijesnog referenduma o napuštanju Europske unije, u Velikoj Britaniji vlada sve izraženije žaljenje zbog te odluke, a nekadašnje političke „crvene linije“ ubrzano nestaju. Rezultati opsežnog istraživanja koje je u svibnju 2026. godine proveo ugledni analitički centar Europsko vijeće za vanjske odnose (ECFR) pokazuju da većina Britanaca danas smatra Brexit neuspjehom koji je izravno ugrozio njihov životni standard.

Prema podacima iz izvješća, 57 posto ispitanika u Ujedinjenoj Kraljevini otvoreno je izjavilo da je odluka o napuštanju EU-a bila pogrešna. Građani vjeruju da je izlazak iz bloka negativno utjecao na ključne segmente društva, uključujući:

• Troškove života (66% ispitanika vidi negativan utjecaj)
• Gospodarstvo (65%)
• Perspektive za mlade (57%)
• Ilegalnu imigraciju (56% – pri čemu i 58% onih koji su glasali za izlazak smatra da je situacija s imigracijom sada gora).

Rušenje nekadašnjih barijera: Prihvaćanje slobode kretanja

Nekada ključni i politički najosjetljiviji argumenti zagovornika Brexita danas gube na snazi. Čak 75 posto Britanaca izrazilo je želju za bližim vezama s Europskom unijom, a 66 posto zahtijeva čvršće ekonomske i trgovinske odnose.

Najveće iznenađenje predstavlja podatak da bi čak 63 posto ispitanika (uključujući i 57 posto nekadašnjih Leave glasača) u zamjenu za bliže trgovinske veze ponovno prihvatilo slobodu kretanja ljudi – princip koji je godinama smatran politički neprihvatljivim u britanskoj javnosti.

Okretanje Europi u području sigurnosti i otklon od SAD-a

Istraživanje je potvrdilo i duboki geopolitički zaokret unutar britanskog biračkog tijela, koje pokazuje sve manje privrženosti američkom vodstvu, posebno u kontekstu administracije predsjednika Donalda Trumpa.

Britanci u području sigurnosti i obrane sada daju jasnu prednost Europi u odnosu na Sjedinjene Američke Države. Samo 18 posto ispitanika vidi SAD kao primarnog sigurnosnog saveznika, dok 58 posto podržava dublju obrambenu suradnju s europskim partnerima. Više od 60 posto građana zalaže se za politiku nabave vojnog naoružanja unutar Europe, a 63 posto želi da Velika Britanija sudjeluje u razvoju zajedničkog europskog nuklearnog odvraćanja, neovisno o Washingtonu.

Bruxelles širom otvara vrata

Promjena raspoloženja nije jednostrana. Čak dvije trećine europskih građana (oko 66 posto ispitanika u 15 anketiranih država članica EU-a) ima pozitivan stav prema ponovnom punopravnom članstvu Velike Britanije u Europskoj uniji.

Većina građana unutar Unije izrazila je spremnost da Londonu omogući povoljniji pristup jedinstvenom europskom tržištu, pod uvjetom da se time osigura snažnije i stabilnije strateško partnerstvo u području sigurnosti. Autori studije zaključuju da ovi rezultati otvaraju snažan politički prostor i daju legitimitet britanskoj vladi da krene u smjeru znatno dublje reintegracije s Europom nego što je to ranije planirano.

Objava Desetljeće nakon referenduma: Većina Britanaca žali zbog Brexita i želi povratak slobodi kretanja pojavila se prvi puta na Republika.

Dakle, ne mogu kao prije voziti kako god žele iz EU i do teritorija EU. Jer jednostavno nisu dio EU. Nisu ovo jedine stvari gdje Britanci uviđaju koliko su komplikacija sebi stvorili odlukom o napuštanju Europske unije. Ni britanski studenti ne mogu više ići studirati ili usavršavati se u zemljama Europske unije. Netko bi rekao da Britancima to nije važno jer oni ionako imaju dobra sveučilišta kod kuće. Ali u Britaniji se studij uglavnom plaća, i to jako puno, dok je u većini zemalja EU uglavnom besplatno ili se plaća neka administrativna pristojba. Da ne govorimo o političkom utjecaju Britanije u svijetu. Izvan EU Ujedinjena Kraljevina je postala manje važna i u svijetu. Čak im se sada i američki predsjednik ruga i prijeti da će podržati Argentince oko pitanja Falklanda.

Britancima ne ide sjajno niti ekonomija.

Umjesto obećanoga blagostanja o kojem su im govorili zagovornici Brexita, oni zaostaju za EU, a njihov susjed, nekada siromašna Irska, daleko je ispred njih po životnom standardu. Najironičnija je situacija s ilegalnim migrantima. Propagandni slogan “preuzmimo kontrolu svojih granica u svoje ruke” ne samo da nije donio rezultate, već UK sada ima još većih problema nego dok je bila u Uniji. Prvo, imali su kontrolu svojih granica jer nisu bili dio Schengena i uvijek su mogli kontrolirati tko ulazi u njihov teritorij i kao dio EU mogli su lakše vraćati ilegalne migrante u Francusku, recimo. Sada im je to teže. Još plaćaju milijune Francuzima da spriječe tu i tamo neki mali čamac koji s ilegalnim migrantima prelazi kanal.

Kako se jednoj takvoj naciji mogao dogoditi Brexit i uspjeh protivnika članstva u EU tijekom kampanje za referendum koja se uglavnom zasnivala na neistinama ili na izvrdavanju činjenica. Glavni krivac za to nisu Nigel Farage i drugi ekstremni desničari koji su predvodili kampanju obmana. Čak su u toj kampanji uspjeli pridobiti i pakistansku i indijsku zajednicu u Britaniji da glasaju za napuštanje EU jer su ih uvjeravali kako im Poljaci i Rumunji otimaju radna mjesta.

Sada kada većina Britanaca shvaća da je Brexit bila greška, i da treba jačati ponovno veze s EU, pa možda razmišljati i o članstvu, sve je jasnije da je najveći krivac upravo Konzervativna stranka koja je tijekom kampanje za Brexit bila podijeljena na one koji su htjeli ostati u EU i one koju su htjeli izaći. Tadašnji lider David Cameron ispao je naivac jer je vjerovao da će narod odlučiti ostati u EU, a pritom će jednom zauvijek skinuti temu Brexita s dnevnog reda jer će se moći pozvati na taj referendum. Dogodilo se suprotno, i sada konzervativci plaćaju cijenu.

Oni su na lokalnim izborima u Engleskoj pali na čak četvrto mjesto. Ispred njih su ne samo tobožnji “Reformisti” koja je zapravo ekstremna desnica, već i tradicionalni rivali laburisti i liberali, a zamalo su ih pretekli i zeleni koji u Britaniji nisu donedavno bili neki relevantni faktor. Britanskim se konzervativcima dogodilo ono na što je Davida Camerona, tadašnjeg konzervativnog premijera, upozoravao predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso. On mu je tada poručivao da ne flerta s krajnjom desnicom jer će na kraju krajeva desničari prije glasati za original nego za kopiju. To bi trebalo biti upozorenje danas i konzervativcima i desnom centru i u zemljama EU da će im se jednog dana suradnja s krajnjom desnicom obiti o glavu.

Europska unija, koja za Brexit nije nimalo odgovorna, sada je svjesna da je i ona imala posljedice. Danas, kada su narušeni odnosi s Amerikom, kada većina Europljana više vjeruje Kini nego SAD-u, kada američki predsjednik prijeti i kada je jačanje europske obrane nužnost, i u EU su svjesni da se trajni mir i sigurnost na kontinentu ne može osigurati bez Ujedinjene Kraljevine.

Američko ponašanje je više nego ikad približio i Francuze s Britancima.

Oni surađuju oko Ukrajine, oko odgovora na ruske prijetnje, čak i izvan okvira EU jer su to jedine prave europske vojne sile. Uostalom, EU je Brexitom izgubila i jednog od dva jedina člana Vijeća sigurnosti UN-a i nuklearnu silu. Zato EU mora razmišljati mudro i razumno ako se Britanci predomisle i traže ponovno članstvo u EU, u što je ipak teško vjerovati, zaključuje na kraju teksta autor Jutarnjeg.

Britanci se žele vratiti u EU

Primjerice, ispitivanje javnog mnijenja s početka prošle godine, pet godina nakon službenog izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz EU-a, pokazalo je kako manje od troje od deset Britanaca smatra da je Brexit bio dobar, a većina ih želi da se zemlja vrati u Europsku uniju. Podsjetimo kako je na referendumu 2016. godine, 52 posto Britanaca glasalo je za Brexit, prenijela je HINA.

Nakon višegodišnjih teških pregovora, Ujedinjeno Kraljevstvo postalo je 31. siječnja 2020. prva zemlja koja je izišla iz Europske unije.

No, pet godina poslije, po ispitivanju YouGova, samo 30 posto Britanaca smatra da je zemlja dobro učinila glasajući za Brexit, po ispitivanju YouGova. Tadašnje ispitivanje je provedeno na 2.225 ispitanika. Među njima, 39 posto ispitanika “snažno” podržava povratak u EU-u. Britanski laburistički premijer Keir Starmer obećao je da će “ponovno pokrenuti” odnose s Europskom unijom. No protivi se povratku u punopravno članstvo u Europskoj uniji.

Zahuktava se rasprava o povratku Britanije u članstvo EU-a

Rasprava o britanskom članstvu u EU-u ponovno se zahuktala nakon što je bivši ministar zdravstva Wes Streeting izjavio da bi se zemlja trebala vratiti u Uniju u sklopu svoje kandidature za vodstvo Laburističke stranke, piše Tportal.hr.

Sandro Gozi, predsjednik europske delegacije pri Parlamentarnoj skupštini EU-a i Ujedinjenog Kraljevstva, rekao je za The Independent da bi Bruxelles britanski zahtjev za povratkom smatrao ‘velikom pobjedom europskog projekta’ te da bi postojao način da se taj proces ubrza. Izvori iz Bruxellesa potvrđuju da bi britanski povratak mogao biti znatno brži nego napredovanje drugih kandidata jer je Ujedinjeno Kraljevstvo već velikim dijelom usklađeno s pravilima i zakonodavstvom EU-a.

Iako se smatra da bi Bruxelles kao polazište pregovora postavio pitanje uvođenja eura, više izvora tvrdi da to vjerojatno ne bi bila nepremostiva prepreka. Naime kriteriji za ulazak u europodručje vrlo su strogi, a Britanija ih trenutačno ne ispunjava.

Govoreći o mogućem poništenju Brexita, Gozi je poručio: ‘To ne bismo doživjeli kao pobjedu EU-a nad Ujedinjenim Kraljevstvom, već kao pobjedu Europe u cjelini.’ Dodao je pritom da globalna nestabilnost samo povećava želju u Uniji da se Britanija vrati.

Moglo bi ići brže nego drugim kandidatima

O mogućem ubrzanom procesu pristupanja rekao je: ‘To bi moglo ići brže nego kod drugih kandidata jer postoji institucionalno pamćenje iz vremena u kojem je Britanija bila članica. Osim toga, određena razina usklađenosti između UK-a i EU-a već postoji.’

Gozi smatra i da bi obećanje o povratku u EU moglo pomoći laburistima u borbi protiv Reform UK-a te smanjiti privlačnost Nigela Faragea. Pozvao se pritom na istraživanje YouGova, prema kojem 63 posto Britanaca želi bliže odnose s EU-om, a 55 posto ih podržava ponovni ulazak u Uniju.

Istodobno upozorava da bi Britanija morala prihvatiti uvjete kao i druge zemlje kandidatkinje te odustati od ‘opsesije izuzećima’, što bi uključivalo obavezu pridruživanja europodručju. Takav bi scenarij izazvao žestoke kritike konzervativaca i Reform UK-a, no izvor tvrdi da ipak postoji određeni prostor za fleksibilnost.

‘Polazišna pozicija EU-a bit će da se Britanija obveže na uvođenje eura, no najmanje četiri ili pet članica nisu u europodručju i ne pokazuju namjeru da mu se pridruže, poput Danske, Švedske ili Poljske’, rekao je izvor.

Ulazak u eurozonu nije jednostavan

Bivši europarlamentarac povezan s Bruxellesom upozorio je da ulazak u eurozonu nije jednostavan jer postoje strogi gospodarski kriteriji koje Britanija trenutačno ne ispunjava, osobito kad je riječ o državnom dugu.

Sugovornici iz Bruxellesa smatraju i da bi proces ponovnog pristupanja mogao ići relativno brzo jer je britansko zakonodavstvo i dalje velikim dijelom usklađeno s europskim pravilima. ‘Vrlo je jasno gdje je Britanija odstupila od europskog zakonodavstva. To je potpuno drukčija situacija nego kod država poput Albanije, gdje bi trebalo detaljno provjeravati i prevoditi velik dio zakonodavstva’, objasnio je izvor.

No osoba bliska veleposlaniku EU-a u Londonu ipak je ublažila očekivanja o brzom povratku Britanije u Uniju. Istaknuo je da je Bruxelles trenutačno usredotočen na provedbu postojećih sporazuma s Londonom, uključujući sporazum SPS o trgovini hranom i biljkama. ‘Trenutačno gotovo deset zemalja želi ući u EU i zasad nije stigao nikakav britanski zahtjev za povratkom, pa se o tome službeno ni ne razgovara’, rekao je.

Bruxelles se nada da će Britanija ispraviti grešku

Europska unija već je ranije jasno poručila da bi Ujedinjeno Kraljevstvo moglo ponovno pristupiti ako to poželi. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen još je 2023. godine tako izjavila da Britanija pokazuje jasan smjer prema povratku u EU te da će nova generacija morati ‘ispraviti’ pogrešku počinjenu Brexitom.

Streeting je prošlog tjedna britansku odluku o izlasku iz Europske unije iz 2016. godine nazvao ‘katastrofalnom pogreškom’ i poručio da bi zemlja trebala ponovno tražiti članstvo. ‘Potrebni su nam novi posebni odnosi s Europskom unijom jer budućnost Britanije leži u Europi i jednog dana ponovno u Europskoj uniji’, rekao je.

/Desk/

Objava Samo povratkom Velike Britanije može se osigurati trajni mir u Europi – sada (kao i državljani BiH i balkanskih zemalja) na EU granicama čekaju u redu za skeniranje lica pojavila se prvi puta na Republika.

Na referendumu 2016. godine, 52 posto Britanaca glasalo je za Brexit, prenosi HINA.

Nakon višegodišnjih teških pregovora, Ujedinjeno Kraljevstvo postalo je 31. siječnja 2020. prva zemlja koja je izišla iz Europske unije.

Najpoznatiji britanski demagog, inicijator Brexita koji je prevario Britance, Nigel Farag, ponovno potresa Britaniju

No pet godina poslije samo 30 posto Britanaca smatra da je zemlja dobro učinila glasajući za brexit, po ispitivanju YouGova, čiji su rezultati objavljeni u srijedu. Ispitivanje je provedeno na 2225 ispitanika.

Po institutu, riječ je o najmanjoj potpori Brexitu do sada.

Među Britancima koji su glasali za Brexit, 18 posto ih smatra da je napuštanje Europske unije bila pogreška. No taj postotak penje se na 55 posto svih ispitanika. Samo 11 posto ispitanika smatra da je brexit bio uspješan.

Većina Britanaca, njih 55 posto, podržava povratak zemlje u Europsku uniju, uključujući 20 posto birača koji su glasali za Brexit.

Među njima, 39 posto ispitanika “snažno” podržava povratak u EU-u.

Britanski laburistički premijer Keir Starmer obećao je da će “ponovno pokrenuti” odnose s Europskom unijom. No protivi se povratku u punopravno članstvo u Europskoj uniji.

/Desk/

Objava Većina Britanaca želi se vratiti u EU – ovo je čovjek na kojeg su nasjeli pojavila se prvi puta na Republika.

Farage je najpoznatiji kao političar koji je bio jedan od najistaknutijih zagovaratelja Brexita, izlaska Velike Britanije iz Europske unije, a za mnoge tvrdnje i “teorije” o štetnosti članstva Britanije u EU” poslije je priznao da nije bio u pravu.

Jedna od ključnih tema kampanje za napuštanje EU-a bilo mu je zdravstvo, a kazao je da će britansko zdravstveno osiguranje NHS dobiti 350 milijuna funti tjedno kad Britanija napusti Uniju. Ubrzo nakon Brexita i sam je priznao da to nije istina.

Faragea kao političara nije se uzimalo ozbiljno jer nitko nije vjerovao da će doći do izlaska Velike Britanije iz EU.

Zanimljivo je da je Farage dva tjedna nakon što je uvjerio većinu Britanaca da na referendumu izaberu izlazak te zemlje iz EU, u srpnju 2016. godine podnio ostavku na mjesto predsjednika stranke UKIP. Protivnici mu zamjeraju to što je lažima izvukao Britaniju iz EU-a.

Farage je u intervjuu za BBC “Panoramu” ustvrdio da je Zapad “izazvao ovaj rat”, povlačeći poveznicu između širenja NATO-a i Europske unije u posljednjim desetljećima i sukoba u istočnoj Europi.

Na upit novinara o izjavama tijekom predizborne kampanje u Londonu, uoči općih izbora koji se u Britaniji trebaju održati 4. srpnja, Sunak je rekao: “Ono što je rekao bilo je potpuno pogrešno i samo ide na ruku Putinu.”

Sunak je dodao: “To je čovjek (Putin) koji je rasporedio nervni otrov na ulice Britanije, koji sklapa poslove sa zemljama poput Sjeverne Koreje, a ova vrsta opravdanja opasna je za sigurnost Britanije, sigurnost naših saveznika koji se oslanjaju na nas i samo dodatno ohrabruje Putina”.

Sunakove kritike uslijedile su nakon kritika njegova bivšeg ministra obrane, Bena Wallacea koji je sugerirao da čelnik desničarske i populističke Reformističke stranke ne razumije “stvarni svijet” politike.

Britanski ministar unutarnjih poslova James Cleverly optužio je Faragea da “ponavlja Putinovo podlo opravdanje za brutalnu invaziju na Ukrajinu”.

U intervjuu za BBC One u petak, Farageu je postavljeno pitanje o njegovu stavu o ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

Odgovorio je: “Rekao sam da mi se ne sviđa kao osoba, ali sam mu se divio kao političaru jer je uspio preuzeti kontrolu nad vođenjem Rusije.”

Putin neprekidno obnaša dužnost ili ruskog predsjednika ili premijera od 1999., s izborima koji su opisani kao “namješteni”.

Farage, bivši član Europskog parlamenta, također je rekao: “Dobro, reći ću vam ono što ne znate, ustao sam u Europskom parlamentu 2014. i rekao sam, citiram, bit će rata u Ukrajini”.

“Zašto sam to rekao? Bilo mi je očito da stalno širenje NATO-a i Europske unije prema istoku daje razlog ovom čovjeku da ruskom narodu kaže, ponovno idu na nas i idu u rat. ”

/Desk/

Objava Najpoznatiji britanski demagog, inicijator Brexita koji je prevario Britance, Nigel Farag, ponovno potresa Britaniju pojavila se prvi puta na Republika.

Policija Essexa priopćila je da je uhitila 25-godišnju ženu iz Clactona nakon što je dobila dojavu da je na čovjeka u Marine Parade East bačeno piće. Dok su policajci privodili ženu, druga osoba, muškarac, uhićen je zbog sumnje da je napao djelatnicu hitne pomoći, prenose agencije.

“Obje osobe ostaju u pritvoru radi ispitivanja”, rekao je glasnogovornik policije.

Gotovo dva sata nakon incidenta, Farage se pojavio ispred autobusa Reform UK s McDonald’sovim milkshakeom od banane i rekao: “Moj milkshake dovodi sve ljude na skup.”

Kasnije je za ITV News rekao da je incident bio “prilično zastrašujući” i tvrdio da je bio meta “jer izlazim među ljude i susrećem se s javnošću”.

U ponedjeljak je Farage šokirao svojom najavom o tomu da će voditi stranku Reform UK i da će se kandidirati na izborima. Farage je najpoznatiji kao političar koji je bio jedan od najistaknutijih zagovaratelja izlaska Velike Britanije iz Europske unije.

Zanimljivo je da je Farage dva tjedna nakon što je uvjerio većinu Britanaca da na referendumu izaberu izlazak te zemlje iz EU, u srpnju 2016. godine podnio ostavku na mjesto predsjednika stranke UKIP.
“Osjećam sad da sam dao svoj doprinos i da ne vidim kako bi ikako mogao postići više u politici”, tada je rekao kako bi opravdao svoju ostavku Farage. Njegova ostavka još je jedan doprinos općem političkom rasulu koje je nastupilo u Velikoj Britaniji nakon Brexita. Faragea kao političara nije se uzimalo ozbiljno jer nitko nije vjerovao da će doći do izlaska Velike Britanije iz EU.

Do tada je 20 vgodina lagodno je živio na briselskoj blagajni, dok se zdušno borio protiv istog tog Bruxellesa. Slično kao mnogi bivši dužnosnici iz komunizma koji su tvrdili da su iznutra rušili partiju uživajući u svim beneficijama privilegiranog statusa. U Europskom parlamentu smatrali su ga klaunom, a ni on ne bi ostajao dužan, što je najbolje na svojoj koži osjetio bivši predsjednik Europskog vijeća Herman von Rompuy, kojeg je jednom prilikom teško izvrijeđao kazavši mu da ima karizmu vlažne krpe, a izgled nižeg bankovnog činovnika. Iako je sjajan govornik, njegove poruke često prelaze granicu dobrog ukusa i prelaze u uvrede. Na njegovu udaru najčešće su se nalazili migranti, ali i žene.

Prodaje se kao čovjek iz naroda koji svima skreše sve u lice, a online platforme kao što je YouTube omogućile su mu pretvaranje u mini zvijezdu. Protivnici mu zamjeraju to što je lažima izvukao Britaniju iz EU-a. Jedna od ključnih tema kampanje za napuštanje EU-a bilo mu je zdravstvo, a kazao je da će britansko zdravstveno osiguranje NHS dobiti 350 milijuna funti tjedno kad Britanija napusti Uniju.

Ubrzo nakon Brexita i sam je priznao da to nije istina.

Kontroverzni Farage je ostao i dalje u politici te se, voljeli ga ili prezirlai, ne može ignorirati.

/Desk/

Objava Britanski desničar Nigel Farage, čovjek koji je lažima ‘izvukao’ Britaniju iz EU-a, dobio “samo” milkshake u lice pojavila se prvi puta na Republika.

Vlada je u srijedu objavila izmjenu plana zakonodavnih aktivnosti po kojem će se do kraja 2023. povući oko 600 od ukupno 4000 europskih zakona koji su još na snazi otkako je Britanija 2020. izašla iz Unije.

Britanija je ranije donijela zakon koji je nalagao da se do kraja ove godine povuku svi europski zakoni, osim oni za koje se eksplicitno kaže da ostaju. Glasnogovornik premijera Rishija Sunaka je u siječnju rekao da se taj rok neće produžavati, prenosi HINA.

“Vlada je danas izmijenila plan….cilj je da poslovni ljudi ne budu u neizvjesnosti”, rekao je ministar gospodarstva i trgovine Kemi Badenoch u dopisu parlamentu. Dosad je povučeno 1000 europskih zakona, a planira se još 500.

No, Jacob Rees-Mogg, žestoki zagovornik Brexita, razočaran je tom odlukom. “Premijer je radije prekršio svoje obećanje, nego uklonio europske zakone”, tvitao je.

Oporbeni političari već dugo upozoravaju da će povlačenje europskih zakona jako opteretiti državnu upravu, omogućiti ministrima da ih svojevoljno zamjenjuju novom regulativom i oslabiti regulatornu zaštitu.

Gotovo polovica britanskih poslovnih ljudi radije bi zadržala zakone iz vremena članstva u EU-u nego da ih vlada izbriše, pokazala je anketa objavljena ovoga mjeseca.

/Desk/

Objava Britanija zadržava većinu europskih zakona pojavila se prvi puta na Republika.

Podsjetimo da je kampanju za izlazak Velike Britanije iz članstva EU snažno pokrenula Stranka Brexit (Brexit Party) euroskeptična politička stranka iz Ujedinjenog Kraljevstva koju je predvodio kontroverzni Nigel Farage koji je godinama, kao eurozastupnik, pokušavao oslabiti Europsku uniju iznutra, te apelirao da se “EU razmontira”.

Podsjetimo i da je bivši gradonačelnik Londona Boris Johnson, gorljivi pobornik izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz EU. Rezultat referenduma je 51,8 % za izlazak, a 48,2 % za ostanak u Europskoj uniji.

Prema anketama nekoliko dana prije održavanja referenduma, pristaše ostanka i zagovornici izlaska iz EU-a bili su gotovo posve izjednačeni, s tim da je posljednjih dana ponešto promijenjena opća sklonost i zagovornici ostanka imali su blagu prednost, što neki pripisuju okrutnom ubojstvu britanske zastupnice Jo Cox, gorljive zagovornice ostanka u EU-u.

Kampanja je pokazala i generacijski rascjep, jer se mladi Britanci uglavnom izjašnjavaju za EU, a stariji su skloni izlasku. Za ostanak su London, veliki gradovi, Škotska i Sjeverna Irska, dok je unutrašnjost Engleske opredijelilo većinom za Brexit.

Politički cilj, koji razni pojedinci, skupine i političke stranke slijede, povlačenje je iz Europske unije prema članku 50. Ugovora o Europskoj uniji.

Pristaše Brexita postavile su imigraciju u središte svoje kampanje. Pozivaju da se “preuzme nadzor” nad granicom ne bi li zaustavili priljev migranata iz EU-a i upozoravaju na eventualni ulazak Turske u Europsku uniju.

Britanci se kaju

Istraživanje Savanta za The Independent također pokazuje da je broj ljudi koji se protive još jednom glasanju pao na manje od četvrtine birača koji su sada protiv referenduma, prenosi Index.

Ujedinjeno Kraljevstvo je službeno napustilo EU 31. siječnja 2020., ali je u “prijelaznom razdoblju” poštovalo zakone Bruxellesa i ostalo na jedinstvenom tržištu do 31. prosinca 2020. Od tada Britanci vjeruju da su se ekonomija, globalni utjecaj Ujedinjenog Kraljevstva i sposobnost kontrole vlastitih granica pogoršali, također pokazuje istraživanje.

Podijeljeni oko vremena referenduma

Čini se da je to pridonijelo porastu broja onih koji žele budući referendum o članstvu. Broj onih koji kažu da bi trebalo ponovno glasati sada iznosi 65 posto, u odnosu na 55 posto u istom trenutku prošle godine.

Da se referendum održi odmah, želi 22 posto Britanaca, u sljedećih 5 godina 24 posto, a u roku od 6-10 godina 11 posto. Samo 4 posto misli da bi drugi referendum trebao biti za više od 20 godina, dok su oni koji kažu da nikad ne bi trebalo biti drugog referenduma pali s 32 na 24 posto.

Chris Hopkins iz Savante rekao je da su mnogi precijenili potencijalne prednosti Brexita. “Teško je zamisliti da bi članstvo u EU riješilo bilo koje od trenutačnih gospodarskih pitanja zemlje”, rekao je, “ali percepcije su važne”.

Pogrešna odluka

Istraživanje je također pokazalo da 54 posto građana sada kaže da je Brexit bio pogrešna odluka, što je porast u odnosu na 46 posto prošle godine, na prvu godišnjicu izlaska Britanije. Anketa ne samo da sugerira da većina birača sada misli da je izlazak iz EU pogoršao mnoge stvari već se postotak koji tako misli povećao u mnogim područjima u posljednjih godinu dana.

Ukupno 56 posto Britanaca sada misli da je izlazak iz EU pogoršao gospodarstvo, što je porast u odnosu na 44 posto. Polovina Britanaca smatra da je to pogoršalo sposobnost Ujedinjenog Kraljevstva da kontrolira vlastite granice, što je bilo ključno obećanje zagovornika Brexita, s 43 posto na 50 posto.

Udio ljudi koji misle da je to pogoršalo globalni utjecaj Britanije sada iznosi 50 posto, u odnosu na 39 posto.

Prošlog tjedna britanske gospodarske komore pozvale su vladu da ponovno razmotri načine na koje bi se poboljšala trgovina s EU. Ranije ovog mjeseca istraživači s London School of Economicsa ustanovili su da je zbog Brexita prosječni račun za hranu u kućanstvu porastao za 210 funti u dvije godine, zbog dodatne birokracije.

Zagovornici Brexita frustrirani

Independent piše da čak i neki zagovornici Brexita postaju frustrirani. Bivši ministar George Eustice nedavno je dospio na naslovnice kada je kritizirao trgovinski sporazum s Australijom nakon Brexita rekavši da je “dao puno previše za puno premalo zauzvrat”.

O rezultatima najnovije ankete glasnogovornica liberalnih demokrata za vanjske poslove Layla Moran rekla je: “Nije ni čudo što se britanska javnost tako osjeća kad su konzervativci dali sve od sebe kako bi manjim tvrtkama otežali trgovinu s našim susjedima, poljoprivrednicima da prodaju svoje proizvode u inozemstvo, a znanstvenicima da surađuju sa svojim kolegama.”

“U potpunosti iskorištavamo mnoge prednosti Brexita i vraćamo status UK-a kao suverene, neovisne zemlje koja sama određuje svoju budućnost”, rekao je glasnogovornik vlade. “Vratili smo kontrolu nad našim granicama, vratili domaću kontrolu nad donošenjem zakona i uklonili brojne birokratske probleme štedeći novac tvrtkama i potrošačima diljem zemlje.”

/Desk/

Objava Povjerovali Farangeu – Britanci se pokajali – ponovno bi u EU pojavila se prvi puta na Republika.

“Hrana se ne stvara magijom, sve počinje s našim izvanrednim poljoprivrednicima i uzgajivačima”, poručio je 71-godišnji princ u videoporuci objavljenoj na Instagramu.

“Taj posao nije glamuzoran, a s obzirom na okolnosti je izazovan“, rekao je Charles iz svog organskog vrta u Škotskoj.

Britanski prijestolonasljednik svojom je porukom podržao inicijativu “Pick for Britain“ (Uberi za Britaniju) koju je vlada pokrenula u suradnji s poljoprivrednim sektorom kako bi privukla radnike.

Britanija je suočena s nedostatkom radne snage jer je pandemija koronavirusa zatvorila granice migrantskim radnicima zbog čega bi voće i povrće moglo ostati neubrano.

Situaciju je pogoršao Brexit zbog kojeg se dio poljoprivrednih radnika, posebice iz istočne Europe, vratio kući.

(Izvor: HINA)

Objava BRITANCI – NA POLJA Nema migranata, a zbog Brexita otišli radnici! Princ Charles pozvao Britance da dođu na polja pojavila se prvi puta na Republika.

Piše: Douglas Webber/The conversation/Digitalna demokracija

Što se tiče EU, Brexit predstavlja manje-više povratak na staro. Moguća šteta trajat će kraće i bit će manje dramatična. U vrijeme referenduma (o izlasku Britanije iz EU, op. prev.) iz 2016. postojala je rasprostranjena bojazan da bi Brexit mogao zaraziti i druge zemlje članice i dovesti do raspada EU. Istraživanja javnoga mnijenja provedena u to vrijeme sugerirala su da EU ima jako malu popularnost među građanima u mnogim drugim zemljama članicama, te da bi ishodi takvog referenduma u nekima od njih – poglavito u dvjema najvećim državama osnivačima, Francuskoj i Italiji – bili vrlo neizvjesni.

Tri i pol godine kasnije ti su se strahovi pokazali neutemeljenima. Građani preostalih 27 država članica vidjeli su destabilizirajući utjecaj Brexita na britansku politiku. To ih je odvratilo od želje za odcjepljenjem. Populističke stranke izvan Britanije ublažile su svoju antieuropsku retoriku i danas tvrde da EU žele promijeniti iznutra a ne uništiti je.

Koliko dugo će to potrajati u određenoj mjeri ovisi o načinu na koji će Brexit biti sproveden u djelo i kako će utjecati na britansko gospodarstvo, društvo i politiku. Što veći bude uspjeh Brexita u očima građana i elita u preostalim zemljama članicama, to je vjerojatnije da će rasti broj onih koji žele izlazak iz EU.

Međutim, na privlačnost ideje o izlasku iz EU-a ne utječe samo percipirani učinak Brexita, nego i koliko je EU dobra u rješavanju najvećih problema s kojima se susreće. Referendum u Velikoj Britaniji održan je 2016., u sjeni krize eurozone i izbjegličke krize, kada je popularnost EU-a među njezinim građanima već bila dosegla najnižu točku. U međuvremenu su ove krize obuzdane i popularnost EU se oporavila.

Stabilno za sada

Iako je EU stabilizirala gore navedene krize, nije uspjela stvoriti prave instrumente za postizanje trajnog rješenja. Ako do kriza ponovno dođe (a što je vjerojatno) ili ako počnu nove krize, probudit će se antieuropski osjećaji i odcjepljenje od EU-a moglo bi se vratiti na dnevni red u nekim državama članicama. Najvjerojatniji kandidati tada bi bile veće države članice čiji se građani osjećaju manje ovisnim o EU-u zbog svoje ekonomske i fizičke sigurnosti. Odnosno države koje nisu dobro prošle u izbjegličkoj krizi ili u krizi eurozone i u kojima se EU već politički osporavala. To su Francuska i, prije svega, Italija.

U međuvremenu, Brexit neće u većoj mjeri utjecati na opću političku orijentaciju i svakodnevno funkcioniranje EU-a. Britanija nije uvela euro, nije bila dio schengenske zone i nije bila dio glavnih mehanizmima EU-a. U prošlosti Britanija je bila jedan od pokretača važnih EU inicijativa poput jedinstvenog tržišta, proširenja na istok te sigurnosne i obrambene politike. Međutim, u vrijeme referenduma o Brexitu ona se već povukla na margine. U posljednje vrijeme nijedna država članica Britaniju nije smatrala najvažnijim partnerom u EU. Za 18 od 27 članica to je bila Njemačka, za tri Francuska.

Sigurno je da će nekim državama članicama Britanija nedostajati više nego drugima. To su države koje su joj najbliže u svojoj ukupnoj političkoj orijentaciji, poput Nizozemske i skandinavskih zemalja članica, ili bivših britanskih kolonija poput Malte i Cipra. Međutim, EU se nakon Brexita vjerojatno neće značajno promijeniti. Osim toga, zemlje članice sa sjeverozapada Europe organizirale su se u novu koaliciju sličnu staroj Hanseatskoj ligi kako bi ispunile vakuum koji je Velika Britanija ostavila u gospodarskim i fiskalnim pitanjima.

Ostaju duboke pukotine

Ipak, bilo bi pogrešno misliti da će odlazak Velike Britanije EU učiniti kohezivnijom. Problemi u eurozoni i migracijska kriza, u kojima Britanija nije bila važan sudionik, pokazali su koliko su duboke političke pukotine (sjever-jug i istok-zapad) koje mogu podijeliti države članice. Kao i prije, učinkovitost rješavanja kriza i sposobnost da ih EU prebrodi ovisit će o spremnosti i mogućnostima ključnih članova, Njemačke i Francuske, da ostalim državama članicama pruže vodstvo koje im je prihvatljivo i koje EU drži na okupu.

Još za vrijeme kriza u prošlom desetljeću (uključujući Brexit), francuska i njemačka vlada nisu uvijek bile voljne ili sposobne osigurati takvo vodstvo. Političke promjene u Parizu i u Berlinu mogle bi takvo što još dodatno umanjiti. Njemački parlamentarni izbori sljedeće godine i francuski predsjednički izbori 2022. bit će u tom smislu iznimno važni.

U jednom ključnom smislu EU više nikada neće biti ista nakon Brexita. Teleološke ideje o “sve dubljoj uniji” i neizbježnom procesu europske integracije (drage mnogim akademicima i pobornicima europskih integracija ) odlučno su pobijene. Nitko ne može sa sigurnošću pretpostaviti da je EU zadnji stadij procesa uređivanja međusobnih odnosa europskih država.

Objava Zašto Brexit nije i neće dovesti do raspada EU pojavila se prvi puta na Republika.