“Republika Hrvatska i Republika Slovenija, kao članice Europske unije, inicirale su Proces Brdo-Brijuni s ciljem unapređenja međusobne suradnje i ubrzavanja procesa europskih integracija zemalja jugoistočne Europe. Sastanak šefova država Procesa Brdo-Brijuni ove godine je trebao biti održan u svibnju u Hrvatskoj. Političke izjave i postupci predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića kojima svjedočimo zadnjih dana i tjedana u potpunoj su suprotnosti s ciljem Procesa Brdo-Brijuni, narušavaju međudržavne odnose i ugrožavaju mir i stabilnost na području jugoistočne Europe. Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović smatra kako u takvim okolnostima ne postoje uvjeti i nije moguć dolazak predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića u Republiku Hrvatsku”, navodi se u priopćenju iz Milanovićeva ureda.

Također, a kako se navodi, kao supredsjedatelj Procesa Brdo-Brijuni, predsjednik Milanović je odlučio otkazati planirani sastanak u Hrvatskoj o čemu su obaviješteni šefovi država koji su trebali sudjelovati na sastanku na Brijunima.

“Sljedeći sastanak šefova država Procesa Brdo-Brijuni održati će se kada se za to steknu uvjeti, a nakon konzultacija predsjednika Milanovića i predsjednice Republike Slovenije Nataše Pirc-Musar, kao supredsjedatelja Procesa Brdo-Brijuni”, stoji na kraju priopćenja.

/Desk/

Objava Milanović zbog Vučića otkazao sastanak Brdo-Brijuni: Vučićeve političke izjave i postupci u suprotnosti s ciljevima sastanka, ugrožavaju međudržavne odnose i stabilnost jugoistočne Europe pojavila se prvi puta na Republika.

“Hrvatski narodni sabor u BiH upozorava kako drugi bošnjački član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović svakodnevno nastavlja rušiti Bosnu i Hercegovinu. Nepriznavajući natkovljujuće Ustavno načelo konstitutivnost naroda u BiH, ruši meritum države Bosne i Hercegovine. Politički i institucionalni okvir Bosne i Hercegovine mora biti stajalište sva tri konstitutivna naroda, a ne stav jedne stranke koja predstavlja isključivo jedan određeni narod”, navodi se u reakciji iz HNS-a.

Ističu kako “bošnjački unitaristi i njihovi članovi Predsjedništva sve agresivnije negiraju temelj BiH i to imaju u svome političkom programu”.

“Pokušaj bošnjačkog ovladavanja nad uređenjem države, koji je uz to i neustavan, za hrvatski narod i njihove legitimne predstavnike je nedopustiv. Hrvatski narodni sabor i legitimno izabrani predstavnici hrvatskoga naroda štite i potiču budućnost Bosne i Hercegovine u okvirima Daytonskog mirovnog sporazuma. Upozoravaju, kako se budućnost Bosne i Hercegovine ne može graditi bez legitimnih predstavnika njezinih državotvornih naroda”, stoji u priopćenju iz HNS-a.

U svojoj reakciji, također, traže pomoć međunarodnih institucija u osudi, kako su naveli, brutalnog kršenja Ustava BiH, ali i njihovu reakciju i zaštitu Daytonskog sporazuma.

“Brutalno kršenje Ustava Bosne i Hercegovine, rušenje Daytona, čije je natkovljujuće načelo kostitutivnost naroda, mora biti zaustavljeno od međunarodnih i prijateljskih institucija u BiH. Međunarodna zajednica ne smije šutjeti na ovakve rušilačke korake. Posebno, na ustaljenu praksu kršenja Daytonskog sporazuma na štetu Hrvata. Pozivamo međunarodnu zajednicu na snažnu zaštitu Daytonskog mirovnog sporazuma kao temelj mira i jednakosti u BiH. Upravo su jednakost, mir i suradnja konstitutivnih naroda budućnost europske Bosne i Hercegovine”, navodi se u priopćenju iz HNS-a.

Objava HNS reagirao nakon što se zbog Džaferovića i Komšića nije potpisala deklaracija na sastanku Brdo-Brijuni – Traže pomoć međunarodne zajednice i zaštitu Ustava pojavila se prvi puta na Republika.

“Inzistirali smo na onome što nas ujedinjuje, a ne dijeli, iako znamo da postoje neke stvari oko kojih se ne slažemo. Diskusije i rasprave nisu bile toliko dramatične da nas onemoguće donijeti zajedničke zaključke. Nažalost, nismo bili u mogućnosti donijeti deklaraciju, prestali smo spremati deklaraciju u potpunosti jer su postojale neke stvari koje su nas razjedinjavale”, rekao je slovenski predsjednik Borut Pahor referirajući se na ‘konstitutivnost naroda’ oko čega se nisu mogli usaglasiti sa dva člana Predsjednišva BiH, Željkom Komšićem (DF) i Šefikom Džaferovićem (SDA). On je ocijenio sastanak uspješnim, bez obzira što su postojali različiti stavovi i činjenice da nije donesena deklaracija.

Pahor je, nadalje, rekao: “Vidjeli smo da razina povjerenja nije visoka, možda i nema želje da dođemo do zajedničkog stajališta. Zbog toga smo shvatili da će biti teško ovo organizirati i to nije dobar signal za Zapadni Balkan”.

Umjesto deklaracije, usvojeno je ukupno šest zaključaka. Jedan od zaključaka se odnosi na davanje statusa kandidata EU Bosni i Hercegovini do kraja 2022. godine, kao i ukidanje viznog režima.

Potvrđeno je da su voditelji procesa Brdo – Brijuni za mir i stabilnost u regiji kao i za širenje Europske unije. Također je rekao da su potrebna rješenja za ublažavanje posljedica ekonomske i energetske krize.

Milanović: “Dokaz da se moramo boriti za temeljna prava

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović nakon sastanka je rekao kako se odustalo od deklaracije koju su pripremali, ali da su doneseni zaključci koji su, kako je rekao “u principu ista stvar”, iako Komšić i Džaferović nisu prihvatili da se u istoj navodi ” “konstitutivni narodi”, a što je podržavao Milanović.

“Zaključci su najniži zajednički naznačnik oko kojeg smo se mogli dogovoriti, ali i dalje zajednički. Ja ću još kazati da ću sa svoje strane učiniti sve moguće da se ova inicijativa nastavi. Ovaj sastanak je bio dobra vježba dijaloga, pogotovo u ovim teškim okolnostima u kojima se nalazi svijet, Europa i Zapadni Balkan. To nije mala stvar. Zadovoljan sam onim što smo danas napravili”, rekao je.

Milanović je rekao kako je predložio da se u dokumentu spomene konsitutivnost naroda, ali da to nije prihvaćeno.

“Nama se to čini kao minimum standarda, ali kolege iz BiH to nisu dale, onda smo odlučili da na deklaraciju nećemo ni ići, ali smo na kraju našli nešto zajedničko”, rekao je.

U dokumentu je konkretno trebalo stajati: “Legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda na svim razinama vlasti u BiH ključno je za stabilnost države, kao i iskrena predanost svih političkih lidera procesu izbornih reformi u punoj saglasnosti s EU standardima”.

“Samo doticanje tog pojma u smislu jednaka prava za sve konstitutivne narode nije prošlo. Nekima to naprosto smeta, uopće spominjanje tog pojma smeta. Legitimno ili ne, to moramo znati. Sa sličnim problemom sam se suočio i na suumitu NATO-a u Bruxellesu kada sam se morao danima boriti i prijetiti blokadama zajedničkog komunikea prije nego što je ušao samo spomen daytonskog paketa. To nam govori u kakvim okolnostima živimo, da se moramo boriti za temeljna prava”, zaključio je Milanović nakon pitanja novinara za pojašnjenje što se dogodilo s dijelom koji je izbačen.

Milanović je rekao kak je davanje statusa kandidatkinje Ukrajini, a ne i Bosni i Hercegovini “moralni užas”.

“Da sam bio u Europskom vijeću uvjetovao bi dobivanje statusa Ukrajini, statusom BiH. Ne zato da bi učinio zlo Ukrajini jer to njoj puno neće ni pomoći, kao ni BiH, već da iskažem stav. Ovo što je uradilo Europska komisija je totalno netransparentan proces i nije dobar”, rekao je Milanović

/Desk/

Objava Pahor nakon nedonošenja deklaracije: “Niska razina povjerenja, nema želje za zajedničkim stajalištem” – BiH ipak status kandidata do kraja godine pojavila se prvi puta na Republika.

U dio deklaracije koji se odnosio na BiH, Hrvatska je, kao supredsjedatelj, dodala i stav o izbornoj reformi. “Legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda na svim razinama vlasti u BiH ključno je za stabilnost države, kao i iskrena predanost svih političkih lidera procesu izbornih reformi u punom suglasju s EU standardima”, stoji u istoj.

No, predstavnici BiH, bošnjački točnije, nisu se složili s tim i ne žele to isto u deklaraciji. S druge strane, Hrvatska ne želi deklaraciju bez toga, pogotovo ne jer je predsjednik i ranije govorio da RH ne može prihvatiti nikakav međunarodni dokument o BiH u kojemu se ne ističe konstitutivnost sva tri naroda u BiH.

Budući da suglasnost nije postignut suglasnost, odlučeno je da neće biti deklaracije.

Podsjetimo, i prošlogodišnji susret nije protekao ništa mirnije. Tada je Borut Pahor u deklaraciju pokušao dodati dio o nepromjenjivosti granica BiH, no usprotivio se Aleksandar Vučić koji se pitao zašto to nije doneseno kada se raspadala SFRJ ili za vrijeme secesije Kosova. Naposljetku je taj dio izbačen iz deklaracije, no ipak je potpisana. Ove godine, kako se čini, neće je uopće ni biti.

Sastanci na vrhu Procesa Brdo-Brijuni održavaju se već godinama na inicijativu Hrvatske i Slovenije kao članica Europske unije, i to s ciljem unapređenja međusobne suradnje zemalja u jugoistočnoj Europi i ubrzavanja procesa europskih integracija ostalih zemalja regije među kojima neke već pregovaraju o članstvu u Europskoj uniji ili imaju status kandidata za članstvo u EU, javlja RTL.

/Desk/

Objava Zbog različitih stavova BiH i RH oko izbornog zakona, Proces Brdo-Brijuni bez deklaracije – Džaferović i Komšić protiv ‘konstitutivnosti naroda’ i ‘legitimnog predstavljanja’ pojavila se prvi puta na Republika.

Na skupu su najavljeni albanski predsjednik Bajram Begaj, članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić, Milorad Dodik i Šefik Džaferović, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, predsjednica Kosova Vjosa Osmani, predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

Ovogodišnji susret bit će prilika za razgovor o trenutnoj situaciji u regiji i za novi poziv članicama i institucijama Europske unije da ubrzaju proces proširenja, stoji u najavi događaja.

Srbija i Crna Gora već pregovaraju s EU-om, Albanija i Sjeverna Makedonija otvorile su pregovore u srpnju nakon godina zastoja, a Kosovo i BiH još čekaju status kandidata.

Sastanci na vrhu Procesa Brdo-Brijuni održavaju se od 2013. na inicijativu Hrvatske i Slovenije. Inicijativa inače ima običaj ugostiti dužnosnike zemalja i izvan područja jugoistoka Europe, no ove godine nije najavljen nijedan.

Njemačka kancelarka Angela Merkel imala je tu ulogu u Dubrovniku 2014., francuski predsjednik Francois Hollande na prvom skupu u Brdu 2013., prošle godine je u istom dvorcu bio francuski predsjednik Emmanuel Macron, a 2015. je na skupu u Zagrebu bio tadašnji američki potpredsjednik, a danas predsjednik Joe Biden.

Milanović je u Sloveniju stigao još u nedjelju. U Ljubljani je održao radni sastanak s Pahorom na kojem se razgovaralo o temama skupa, priopćeno je iz Ureda predsjednika RH.

/Desk/

Objava BRDO-BRIJUNI Predsjednici zapadnog Balkana o ubrzanju članstva u EU pojavila se prvi puta na Republika.

Džaferović: “Ponašanje Srbije opterećuje odnose dvijeu zemalja”

Bošnjački član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović u svom govoru na ovom sastanku lidera u Sloveniji uputio je oštre poruke susjedima, naročito Srbiji, čije ponašanje, kako je rekao, “opterećuje odnose dviju zemalja”.

“Od utemeljenja ove forme procesa Brdo-Brijuni, kada je Hrvatska postala članica EU, nijedna druga država ovog dijela Europe nije ostvarila članstvo u EU, što zorno svjedoči o krizi proširenja. Pristupanje Crne Gore i Sjeverne Makedonije NATO savezu te najavljeno otvaranje pregovora o pristupanju Albanije i Sjeverne Makedonije u EU unijelo je izvjesnu dozu optimizma u regiju. No, ovi procesi teku nedovoljno brzo, što je pobudilo sumnju u spremnost Evropske unije da nastavi proces proširenja”, rekao je.

On je kazao kako je “izvjesno da su političke napetosti intenzivirane u proteklim godinama”, kao i da “nema dovoljno elana za provođenje potrebnih reformi”. “Sve to dovodi do otvaranja rasprave za koje smo mislili da su davna prošlost iz 30-ih ili 90-ih godina prošlog stoljeća. Europa i Zapadni Balkan mogu i moraju bolje od toga. Većina dobrih stvari do kojih je došlo u regiji rezultat su europskih integracija, što ukazuje na to koliko je moćan i važan ovaj proces. Želimo suradnju, korektne i prijateljske odnose, koji će se bazirati na principu međusobnog uvažavanja i reciprociteta. Tražimo da se sva otvorena pitanja rješavaju dijalogom i dogovorom, a ukoliko dogovor nije moguć, onda uz učešće institucija međunarodnog prava”, rekao je, između ostaloga, Džaferović.

Dodao je da BiH želi dobre odnose sa svim državama ove regije, a u okviru toga dobre odnose sa svojim susjedima.

Prema njegovim riječima, važno je kazati da između BiH i njenih susjeda postoje otvorena pitanja i neriješeni odnosi koji se trebaju rješavati.

Kritike prema Srbiji

“Tako BiH i Srbija nemaju zaključen ugovor o granici, jer Srbija inzistira na prethodnoj razmjeni teritorija, na što mi nismo spremni. Granice BiH su poznate i međunarodno priznate i jedino je tako moguće zaključiti ugovor, a tek nakon toga dvije države trebaju razgovarati o uređenju pograničnih pitanja, u skladu s praksom koja se primjenjuje u EU i u svijetu. Ono što naročito opterećuje odnose između BiH i Srbije jeste pitanje odnosa prema prošlosti, budući da institucije Srbije ne poštuju i otvoreno negiraju presude Međunarodnog suda pravde i Haškog tribunala, kojima su ta pitanja riješena. U svezi s tim, odnose narušava i činjenica da se veći broj osumnjičenih za ratne zločine, među kojima i oni koji se terete za učešće u genocidu u Srebrenici, kriju u Srbiji. Na žalost, tamošnje pravosudne vlasti ne pokazuju interes niti da ih izruče niti da ih procesuiraju”, kazao je bošnjački član Predsjedništva BiH.

Rekao je da je potrebno riješiti i niz otvorenih pitanja između Srbije i BiH koja se tiču imovine i sukcesije.

“Hidropotencijal BiH se koristi bez sporazuma i naknade, a najnoviji primjer je najavljena izgradnja Hidrocentrale Buk Bijela na međunarodnoj rijeci Drini, bez sporazuma s državom BiH i bez odgovarajuće studije o ekološkom utjecaju, što je, izuzev za BiH, vezano i za Crnu Goru”, rekao je Džaferović.

Kritike prema Hrvatskoj

Govoreći o neriješenim pitanjima između BiH i Hrvatske, Džaferović je rekao kako imaju neriješeno pitanje granice.

“Jer iako je Sporazum o granici potpisan, on nikada nije ratificiran. Na to se nadovezuje i sporna izgradnja Pelješkog mosta, budući da je Hrvatska krenula u taj projekt “kršeći pravo BiH na slobodan pristup otvorenom moru, koji je zajamčen međunarodnim pravom. Među otvorenim pitanjima je i odluka Hrvatske o izgradnji odlagališta nuklearnog otpada u Trgovskoj gori, neposredno uz granicu s BiH, te polaganje plinovodnih cijevi koritom rijeke Save, bez suglasnosti države BiH, čime je povrijeđena granica BiH. Pitanje koje opterećuje odnose BiH i Hrvatske je i negiranje presuda Haškog tribunala o udruženom zločinačkom poduhvatu tijekom rata u BiH, što vrijeđa žrtve i unosi nepovjerenje. Na koncu, tu je neriješeno pitanje imovine BiH u Republici Hrvatskoj, kojom hrvatske vlasti raspolažu i daju je pod koncesije, iako se radi o tuđoj imovini. U istu vrstu problema spada i činjenica da Hrvatska eksploatira hidropotencijal Buškog jezera, bez sporazuma s državom BiH”, dodao je Džaferović.

Međutim, kako je rekao, usprkos otvorenim pitanjima, ostvarena je značajna bilateralna suradnja BiH sa Srbijom i Hrvatskom, kroz posjete na najvišoj razini.

“Iako se i na ovom planu u protekle dvije godine pojavio novi problem, a to je zaobilaženje Predsjedništva BiH kao kolektivnog šefa države koji jedini ima mandat predstavljanja BiH. Pozitivan iskorak, naglasio je, bila je zdravstvena podrška u vidu cjepiva, koju je BiH dala vlast Srbije, a potom i Slovenije i Hrvatske. BiH je uputila timove svojih liječnika u Srbiju, u trenutku kada su se građani Srbije suočavali s najvećim udarima pandemije.

“Naš cilj je u BiH usvojiti europske norme, bilo da je riječ o promjenama Ustava, Izbornog zakona ili drugim potrebnim reformama koje se nalaze pred BiH kako bismo postali funkcionalan dio europskog sustava. D osada smo realizirali neke od 14 prioriteta iz Mišljenja Europske komisije, kao što su održavanje izbora u Mostaru, usvajanje Revidirane strategije o procesuiranju ratnih zločina ili imenovanje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje. Uvjeren sam da ćemo u skorom periodu ostvariti nove iskorake, a izuzetno poticajno bi, u tom smislu, bilo da BiH dobije status države kandidatkinje”, rekao je Džaferović.

On je zaključio da ubrzan prijem svih država Zapadnog Balkana u EU, Europska unija prije svega treba promatrati kao svoj geopolitički i geostrateški interes. “EU može biti kompletna samo kada sve države Zapadnog Balkana postanu njene članice, jer to jamči sigurnost i napredak i EU i Zapadnog Balkana”, zaključio je Džaferović.

Vučić uživao

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić komentirao je stavove člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića nakon sastanka lidera u okviru procesa Brdo-Brijuni.

Na pitanje novinara “je li bilo burno”, Vučić je kazao da njemu nije bilo burno, već da je uživao.

“Džaferović je govorio o tome da nismo potpisali granicu, pa sam mu objasnio da smo jedno dogovorili pa su promijenili svoje želje kad su došli u Beograd. Rekao sam da pita Ivanića, Čovića, Bevandu i druge. On uvijek pravi tu vrstu paralelizma, jednako su mu krivi Srbija i Hrvatska”, izjavio je u Sloveniji.

Srbija se protivila spominjanju načela nepromjenjivosti granica i predložila da se tome doda da se to odnosi na “granice koje priznaje UN”. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je u izjavama srpskim medijima rekao kako je on to tražio, ali prijedlog nije prošao. Ponovio je kako smatra da “su Kosovo i Metohija sastavni dio Srbije”.

– Oni bi tumačili granice kako se njima sviđa, a ne kako to tumači međunarodno pravo i UN, u skladu s tim smo se potrudili da nađemo kompromis, rekao je Vučić.

Kazao je da je Džaferović iznio po 6-7 točaka, za što su krivi Srbija i Hrvatska.

“Napravio je šest točaka, za što mu je Srbija kriva i 6-7 za šta mu je Hrvatska kriva. Odgovorio sam mu na 2-3 tačke, rekavši da to uvijek nema smisla. Ali svatko je iznosio svoje stavove, to je otvoren dijalog, to je normalno i ok. Ja sam zadovoljan što je on rekao što misli, mi smo rekli što mislimo. Došli smo iznijeti različite ideje, a ne da iznosimo iste, da se tobož puno volimo, ljubimo u obraz, a kada se vratimo kući da govorimo jedni o drugima sve najgore”, poručio je.

Pahor: Jedan od nazahtjevnijih i najtežih sastanaka

Nakon sastanka lidera procesa Brdo-Brijuni obratili su se slovenski i hrvatski predsjednici Borut Pahor i Zoran Milanović, poručivši da “nije bilo jednostavno”, ali da je, “kroz Deklaraciju postignut dogovor”. Glavna tema sastanka je bio ulazak država Zapadnog Balkana u Europsku uniju. Slovenski lider Borut Pahor ističe da je ovo bio jedan od najzahtjevnijih i najtežih sastanaka.

Pahor je priznao da je pokušao da se po prvi put na takvom summitu na papir unese protivljenje idejama o promjeni granica na Zapadnom Balkanu. Takva nužnost se pojavila nakon što se već tjednima u regiji i šire govori o promjenama granice, što izaziva tenzije.

“Bilo je puno razlika, povišenih tonova pa pomirenja da bismo na koncu potpisali dokument s kojim sam vrlo zadovoljan”, rekao je Pahor.

Upitan o tome zašto nepromjenjivost granica nije ušla u zaključke, predsjednik Slovenije Borut Pahor je rekao da je to bilo nemoguće. Prema njegovom tumačenju zahtjev predsjednika Srbije Vučića je značio i poništenje priznanja neovisnosti Republike Kosovo koju su priznale i Slovenija i Hrvatska, ali i mnoge druge države.

“Htjeli smo postići nešto što bi značio korak naprijed a ne korak nazad. Ali vidjeli smo da time ne bi nikada došli do kraj”, rekao je Pahor.

On je istaknuo tri točke kada je riječ o EU integracijama.

“Prvi zaključak je poziv Europskoj uniji da područje Zapadnog Balkana vidi kao cjelinu. Zatim potreba da Bruxelles regiju Zapadnog Balkana gleda geopolitički, jer EU trenutno ima prazninu u tom pogledu s obzirom na to da ove države nisu članice. Treći zaključak se odnosi na to da države Zapadnog Balkana moraju pospješiti proces reformi koji bi ih približio EU, a da države članice EU moraju ubrzati proces proširenja”.

Milanović: “Nisu sve države u istoj točki zrenja”

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović je također istaknuo da je na sastanku bilo “prijepora” jer je “agenda kosovske predsjednice Vjose Osmani bila nešto ambicioznija”.

Milanović je na tiskovnoj konferenciji osudio blokadu otvaranja pregovora sa Sjevernom Makedonijom, upozorivši da to nije u zaključcima, a govorio je i o neprihvatljivim stvarima koje se događaju u procesu proširenja Europske unije.

“Slovenija i Hrvatska su tu da pomognu državama koje su u integracijskom procesu, to je jedini motiv, a ne mentorstvo ili bilo kakve karijerne biografske komponente za bilo koga od nas. Želimo pomoći državama jer mi u tome vidimo i svoj interes”, rekao je Milanović.

On je kazao je kako se “nijedan europski lider ne bi snašao kada bi slušao njegov današnji razgovor s članovima Predsjedništva BiH”,  rekavši kako su se bavili non-paperom koji ne postoji, a nisu se bavili državama koje žele postati članice EU.

Na pitanje koliko je u interesu Bruxellesa da se riješi pitanje Zapadnog Balkana rekao je: “Kao što je u pitanju BiH, ne postoji Bruxelles, ne postoji nikakva visoka politička razina u ovom o čemu smo danas razgovarali. Ja kao predsjednik države koja je malo bliža Zapadnom Balkanu od Slovenije i znam naprosto više stvari. Nijedan europski lider snašao slušajući moj razgovor s Dodikom, Komšićem, Džaferovićem i drugim ljudima”, rekao je Milanović. Istaknuo je kako “srednji službenici u raznim ministarstvima kroje politiku prema regiji, a ne državnici”.

“To ne radi Angela Merkel ili Macrone kod kojeg su izbori sljedeće godine na koje će gledati cijela Europa s interesom. Kako da se peti put zaredom spriječi dolazak na vlast desnice koja je sve manje ekstremna i sve više ispolirana. Macron ima šanse, ali nisu velike i dominantne kao prije pet godina. I to će više nego bilo kojeg ‘komišinara’ utjecati i na stanje Makedonije, Albanije, Kosova i Srbije. Jako je bitno da osjetimo da je državama u interesu, da stavrno žele postati članice EU. I to je jako skupo. Košta politički. To je naporno. To svakog lidera izlaže porazu na izborima”, poručio je Milanović.

Naglasio je da u “procesu pregovora nisu sve države u istoj tački zrenja”, a izrazio je žaljenje što je Sjeverna Makedonija stavljena u “nemoguću poziciju”.

“Makedonija, koja se sada zove Sjeverna Makedonija jer su tako od nje tražili, se nalazi u nemogućoj poziciji. Uvjeti koji su im postavljeni u jednoj zreloj fazi tiču se sadržaja u nekakvim školskim udžbenicima. Slovenija je pokušavala nama postavljati uvjete, imala neki svoj interes – razumio sam to, htjeli su nešto dobiti za sebe, i nisam nikada osjećao da nam želi napakostiti ili nas poniziti. Bili su uporni, katkad dosadni, ali smo razgovarali. Ovo što se Makedoniji radi je ulazak u intimni prostor. To se ne radi i tome ću se otvoreno suprotstaviti. Jer ne može se prijeći preko svega. To je jedna od poruka koju nismo uputili”, rekao je Milanović.

Osmani oštra prema Srbiji

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani je bila oštra prema Srbiji te je na sastanku tražila da se svi usprotive “pokušajima revidiranja povijesti i negiranja zločina počinjenih od strane Miloševićevog režima”. Rekla je da se ne može ići u nova poglavlja bez prevladavanja starih poglavlja.

– Iznad moje zadaće kao predsjednice građana Republike Kosovo je moja moralna i ljudska dužnost govoriti istinu o onome što se dogodilo u našoj zemlji. Zločine počinjene od strane Miloševićevog režima trebamo nazvati pravim imenima; ratni zločini, zločini protiv čovječnosti i genocid. Najvažnije je da naš sjeverni susjed, Srbija, dovede pred lice pravde počinitelje, kazala je.

/Republikainfo.com/

Objava TKO JE ŠTO KAZAO NA SASTANKU BRDO BRIJUNI Džaferoviću krivi Srbija i Hrvatska, Osmani oštra prema Srbiji, Milanović o “točkama zrenja”, a jedino Vučić kaže da je “uživao” pojavila se prvi puta na Republika.

”To je ono što BiH treba, što ona treba da obavi, a taj novi, nazovimo ga uvjetno, geopolitički pristup regiji zapadnog Balkana treba iskoristiti na način da zemlje EU na nas gledaju kao na svoj geopolitički interes, a ne samo da nas promatraju kroz ono formalno, ponekad birokratsko, ispunjavanje zadataka koji se postavljaju u Bruxellesu”, kazao je.

Komšić tvrdi da je cijeli sastanak u jednom trenutku ”pošao u pogrešnom pravcu”, uz na trenutke ”mučnu i neugodnu raspravu” između predsjednika Kosova i Srbije, ”a naravno, tu se uključivao i predsjedavajući Predsjedništva BiH Miorad Dodik, na svoj standardno primitivan način”. ”Ništa novo za nas, ali možda je za ove ljude bilo novo. Tako da se sastanak završio u jednoj atmosferi da Kosovo nije pristalo na tekst zajedničke izjave, što je loša stvar u cijeloj priči, jer mislim da je uloga i Slovenije i Hrvatske trebala biti iskorištena kao ‘odvjetnika zapadnog Balkana u Bruxellesu”’, zaključio je Komšić.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić je, nakon plenarne sjednice, naveo da je najvažnije da postoji konsenzus da se cijela regija nalazi na europskom putu i da treba zajednički da se na tome radi.

Ukazao je da bilo i puno stvari oko kojih nisu bili suglasni, a jedno pitanje koje je bilo ključno, kaže, je pitanje promjene granica oko čega nije bilo suglasnosti. Kako je objasnio, u regiji pojedini na dva različita načina tumače mijenjanje granica, onako kako se njima sviđa, a Srbija smatra da ne treba da se mijenjaju van pravila koja su ustanovili.

”Srbija se uvijek zalagala za nemijenjanje granica priznatih od UN, organizacije koja je univerzalno tijelo, a ne da se prema granicama ophodi kako koja zemlja želi po sustavu ‘jednom može promjena, sutra ne može”’ rekao je Vučić.

”Ta naša inicijativa nije prihvaćena, a ostatkom teksta smo zadovoljni”, dodao je Vučić. Istakao je da su neki drugi tražili mnogo više i mnogo su nezadovoljniji. Naglasio je da je bio pristojan i dobar sastanak uz mnogo replika. ”Ali na to smo navikli. Prije svega ih je bilo između Beograda i Prištine, svih nas sa Sarajevom, i unutar BiH. Ništa novo”, zaključio je Vučić.

Inače, kako je priopćeno iz Ureda Predsjedništva BiH, na svečanom sastanku su usvojeni zaključci kojom se potvrđuje predanost Brdo – Brijuni procesu. Istaknut je značaj procesa u jačanju dobrosusjedskih odnosa, te u promoviranju europske perspektive Zapadnog Balkana. Proširenje EU na zemlje regije je geopolitička nužnost i najvažniji preduvjet za stabilnu, perspektivnu i održivu budućnost Europe, rečeno je na susretu.

Od proteklog sastanka lidera Brdo – Brijuni procesa, prije dvije godine, pojavila se pandemija koronavirusa, koja je izazvala negativne učinke na ekonomiju i društveni i socijalni sustav zemalja sudionica procesa. Evidentiran je napredak u procesu oporavka od pandemije i imunizaciji stanovništva. Istaknuta je potreba da se oporavak iskoristi kao prigoda za zelenu i digitalnu tranziciju, koja će dovesti do održivijeg razvoja, a time i bolje perspektive za mlađe generacije.

Pozdravljeno je usvajanje Ekonomskog i investicijskog plana EU za Zapadni Balkan u listopadu 2020. godine, koji će, kroz razvojne projekte, osigurati značajna sredstva za ovu regiju.

Ponovljena je zajednička strateška vizija slobodne, jedinstvene i mirne Europe, te posvećenost miru, stabilnosti i dobrosusjedskim odnosima.

Zaključeno je da proširenje EU na Zapadni Balkan prioritet, te da proces treba ubrzаti i osigurati aktivniji angažman EU sa svim zemljama članicama regije, kako bi ispunile uvjete za članstvo u EU.

Pozdravljena je namjera Republike Slovenije da održi Summit EU – Zapadni Balkan tijekom svog predsjedavanja Vijećem Europske unije, te namjera da uključi zemlje Zapadnog Balkana u Konferenciju o budućnosti Europe, koja je počela 9. svibnja 2021. godine, priopćeno je iz Predsjedništva BiH.

/Republikainfo.com/

Objava SASTANAK BRDO BRIJUNI Kosovo nije pristalo na zajedničku izjavu, Komšić za Dodika kaže da se “primitivno uključivao u raspravu” pojavila se prvi puta na Republika.